Pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka juče su intervenisali u stanu u Ulici Arsenija Čarnojevića u kome je isticao plin iz boce.
Kako su naveli, intervencija je bila u 18.27 časova.
Takođe, juče su imali još dvije intervencije i to u 6.55 časova, a u pitanju je bila poplava.
Vatrogasci su juče otvarali i stan.
Skoro trećina Ukrajinaca prihvatila bi neke teritorijalne ustupke Rusiji za brzi završetak rata, što je više od trostruko povećanje u odnosu na prošlu godinu, iako se većina i dalje protivi davanju bilo kakve zemlje, pokazala je anketa u utorak.
Kijevski međunarodni institut za sociologiju saopćio je da je proveo anketa na uzorku od 1.067 ljudi na teritoriji pod kontrolom Ukrajine od 16. do 22. maja.
Rezultati su pokazali da bi 32 posto Ukrajinaca pristalo na neki oblik teritorijalnih ustupaka, u odnosu na samo 10 posto godinu dana ranije i 19 posto na kraju prošle godine.
Rečeno je da se 55 posto Ukrajinaca i dalje protivi bilo kakvim teritorijalnim ustupcima.
Skoro 29 mjeseci od početka agresije na Ukrajinu, Rusija je zauzela oko 18 posto ukrajinske teritorije, uključujući poluostrvo Krim koje je zauzela 2014.
Povodom izjava Milorada Dodika o prosječnoj plati od 1.403 KM, o čemu je govorio jutros na RTRS, pa je pominjao mene u tom kontekstu, želim da ga pitam da li zna koliko iznosi prosječna sindikalna potrošačka korpa i koliko prosječna plata pokriva potrošačke korpe, izjavila je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.
Dodala je da je Dodik preskočio da kaže, da sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj iznosi 2.614 KM i da prosječna plata pokriva sa samo 53,6%.
– Podsjetiću ću ga i da je pokrivenost korpe, mjerene po istoj metodologiji, u 2007. godini iznosilo 57%, što znači da životni standard u Republici Srpskoj opada – rekla je Trivićeva, pa dodala:
– S obzirom na to da je godinama Dodik naglašavao kako je prosječna plata u Republici Srpskoj viša nego u Srbiji, informisaću ga i da je prosječna neto plata u Srbiji za mjesec april iznosila 96.614 dinara ili 1.615 KM što znači da je prosječna plata u Srbiji za značajnih 15.11% viša nego u Republici Srpskoj – izjavila je Trivićeva.
Ona je dodala da je Dodikovo obećanje o prosječnoj plati od 1.000 KM dato je davne 2018. godine, a prosječna plata u Republici Srpskoj je ovaj iznos dostigla tek u julu 2021. godine. Trivićeva je izjavila da se iz ovog vidi da Dodik redovno prati njena izlaganja iako prilično kasni!
– Govorio je Dodik i o investicijama. On pominje da su investicije 2,2 milijarde, ali ću ga ispraviti. U 2023. godini investicije u stalna sredstva iznosile su 2,6 milijardi što na bruto domaći proizvod od 16 milijardi koliko se procjenjuje za 2023. godinu iznosi tek 16,25%. Ovo najbolje pokazuje stanje privrede Republike Srpske, jer sve ispod 20% govori da izvori našeg rasta nisu u investicijama, nego u potrošnji – naglasila je Trivićeva.
Dodala je da je Dodik svašta govorio u toj emisiji, pa tako i da su lijepo uređena dvorišta našeg stanovništva dokaz da se ovdje dobro živi.
– Nema šta, dvorišta su siguran dokaz o dobrom život, pogotovo dvorišta kuća u vlasništvu naših ljudi koji vikendom i praznicima dolaze iz Austrije, Slovenije i Italije da ih urede. Da nije njihovih doznaka iz inostranstva, statistički nas ne bi bilo nigdje. O doznakama nekom drugom prilikom – rekla je Trivićeva.
Trebinjce je u utorak ujutro uznemirio helikopter EUFOR koji je sletio na obalu Trebišnjice u blizini samog centra grada. Nikome nije bilo jasno šta ova letjelica nenajavljena radi u najjužnijem gradu Srpske, a o aktivnostima EUFOR nije bila obaviještena čak ni Policijska uprava Trebinje.
EUFOR se konačno oglasio o ovom slučaju.
– EUFOR tokom svojih aktivnosti u BiH redovno koristi helikoptere kao prevozno sredstvo i uvijek preduzima sve mjere da bi uticaj svojih aktivnosti na građane sveo na najmanju moguću mjeru. Tokom svih aktivnosti sposobne i pouzdane snage EUFOR ostaju posvećene pružanju podrške domaćim vlastima pri održavanju bezbjednog i stabilnog okruženja u BiH – odgovorili su iz EUFOR na upit ATV.
Međutim, nije bilo konkretnog odgovora na pitanje “Da li su pripadnici EUFOR imali određene aktivnosti u ovom gradu?”.
Takođe, nisu objasnili ni kome su od “domaćih vlasti”, kako kažu, “pružali podršku, ako već znamo da o letu helikoptera nije bila obaviještena trebinjska Policijska uprava.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da iz Sarajeva gotovo svakodnevno dolazi nevjerovatna histerija protiv Srba i Srbije, a najnoviji dokaz je politizacija helikoptera koji je trebalo da pomognu u gašenju požara u Hercegovini.
Kako je naglasio Dodik, gledam i ne mogu da vjerujem gdje živim.
– Kad sam bio u Predsjedništvu nama su saopštili da ima nekoliko helikoptera i u to vrijeme bila su ispravna samo dva, od čega se jedan digao i pao, razbio se prije nekoliko godina – podsjetio je.
On je dodao je tad jasno rekao da neće davati saglasnost za dizanje tih helikoptera, jer je u njima očigledno ugrožena bezbjednost pilota.
– Tada je helikopterska jedinica Republike Srpske pomagala da se gase požari kod Konjica, a ja sam dobio krivičnu prijavu – naveo je Dodik.
Dodik je istakao da je nevjerovatno poređenje ministra odbrane u Savjetu ministara BiH Zukana Heleza o helikopterima Srbije i Oružanih snaga BiH.
– Srbija može da digne 65 tona vode i da je kroz nekoliko minuta isporuči na odredište, a ova sramna helikopterska mašinerija Heleza može da podigne tonu i 800 litara vode – objasnio je Dodik novinarima u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, histerija se mogla vidjeti i kada je riječ o raspoređivanju policajaca iz Srbije u Srpskoj.
Naveo je da se policajci iz Srbije nalaze u Hrvatskoj, zato što su tamo na raspolaganju građanima Srbije, te da su po uzoru na mnoge zemlje u svijetu uradili i Republika Srpska i Srbija, ali je zbog toga uslijedila histerija.
Dodik je dodao da je za političko Sarajevo problem samo ako je nešto iz Srbije i odmah krene priča o agresiji.
– Kakva su agresija tri policajca i da li je to normalno – upitao je Dodik i dodao da je tako bilo i sa pričom o pitomcima koji su došli na Kozaru.
Zbog svega toga, kaže, BiH je neodrživa i nema nikakvu šansu.
Da li se polako odmotava klupko zamršeno od strane ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića i ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza o dozvoli za angažman helikoptera Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u gašenju požara na teritoriji BiH?
Naša televizija je u posjedu dokumenata koji potvrđuju postojanje odobrenja od 15. decembra 2023. u kojem jasno stoji da je Ministarstvo inostranih poslova saglasno sa preletom i slijetanjem aviona ili helikoptera Srbije, preko i na teritoriji BiH, za 2024. godinu.
Uprkos tome, u proteklih nekoliko dana ministarstva kojima rukovode Bošnjaci ne dozvoljavaju dolazak helikoptera iz Srbije za gašenje požara.
Prije osam mjeseci Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara bilo je saglasno sa prelijetanjem i djelovanjem vazduhoplova MUP-a Srbije na teritoriji BiH. Prije svega dva mjeseca, takvi letovi su se i izvodili bez ikakvih opstrukcija. Pokazuju to dokumenti u koje naša televizija ima uvid.
– Ministarstvo inostranih poslova BiH izražava poštovanje ambasadi Republike Srbije u Sarajevu i u vezi note od 15. decembra 2023. godine ima čast obavijestiti da je saglasno sa preletom, odnosno slijetanjem vazduhoplova preko i na teritoriji BiH za 2024. godinu – navedeno je u dokumentu.
Tim tragom, poslali smo upit Ministarstvu inostranih poslova zbog čega krše sopstvena odobrenja i još ne dozvoljavaju angažman helikoptera MUP-a Srbije na gašenju eventualnih požara. Odgovor nismo dobili.
Raspoloženiji za priču o helikopterima bio je ministar odbrane. Požalio se komandantu NATO štaba u Sarajevu Metju Valasu i zatražio da se BiH tretira kao suverena država. Helez je još ranije rekao da neće dozvoliti angažovanje helikoptera Srbije zato što je BiH suverena i ima svoje resurse.
A kada se u odnos snaga stave kapaciteti BiH i Srbije, omjer je 1:36, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Јoš dok je bio član Predsjedništva, ističe Dodik, opremljenost BiH za takve situacije bila je na nezavidnom nivou.
– Srbija je digla sve svoje helikoptere i napunila balone sa vodom, može da baci u jednom trenutku 65 tona vode na jednom mjestu. A znate koliko mogu ovi stari, zarđali, propali helikopteri OS BiH? Mogu da natoče tonu i 800 litara – kaže Dodik.
Očigledno da političko Sarajevo, nakon Svesrpskog sabora, na sve načine pokušava da sabotira specijalne veze Republike Srpske i Srbije, pa tako zarad političkih ubjeđenja ili iluzija ne pitaju za cijenu. Zvuči poznato.
– A kad dođe zima ni mi nećemo dozvoliti transport gasa iz Srbije za BiH da ne ponižavamo tu državu, pa nek se Sarajevo grije na Heleza, Komšića i slične i neka Sarajlije ugrije ta mržnja prema Srbiji – istakao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
Ponašanje bošnjačkih kadrova u Savjetu ministara je čisto politikanstvo, smatra zamjenik predsjedavajuće Savjeta Staša Košarac. Kaže da ni njemu nije jasno zbog čega se ne dozvoljava regionalna saradnja, posebno u situacijama kada su u opasnosti ljudski životi.
– Ne vidim razlog zašto neko stalno politizuje. Očigledno ovdje stanuje mentalni problem da Srbija i Republika Srpska imaju pravo da definišu svoje korake. Da li je neko iz Republike Srpske pravio problem kad je neko iz FBiH pravio neku vrstu angažmana s nekim? Naravno nikada – kaže Košarac.
Kao što je bio slučaj prethodnih godina, kada su kanaderi Hrvatske gasili požare na području zapadne Hercegovine. I tada je hrvatskim službama pomagao Helikopterski servis Republike Srpske, ali tada nije bilo Heleza i sličnih da pričaju o suverenoj državi dok zemlja gori u plamenu.
Mađarska će blokirati sredstva Evropske unije za zemlje članice koje su u Ukrajinu slale municiju, dokle god Kijev ne dozvoli da nafta ruske kompanije Lukoil prođe kroz naftovod na njenoj teritoriji, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Јasno sam stavio do znanja da, dokle god Ukrajina ne riješi ovo pitanje, svi treba da zaborave na isplatu 6,5 milijardi evra Evropskog instrumenta mirovne pomoći kao kompenzaciju za pošiljke oružja – rekao je Sijarto.
On je ocijenio da je Evropska komisija sada u teškoj situaciji, jer Ukrajina, kako je rekao, krši sporazum koji je prethodno zaključila sa Evropskom unijom.
– Dakle, sada bi trebalo da bude jasno da li je Evropska komisija sposobna da zastupa evropske interese, interese evropskih zemalja, posebno u ovako kritičnoj stvari, a to je sigurnost snabdijevanja energijom – istakao je Sijarto.
On je objasnio da u sporazumu o pridruživanju između Evropske unije i Ukrajine stoji da Ukrajina ne može ni u cjelini ni djelimično da prekida tranzit energenata preko Ukrajine u zemlje članice EU.
– Sada je situacija da je snabdijevanje energijom dvije zemlje članice Evropske unije, Mađarske i Slovačke, takođe ugroženo od Ukrajinaca, jer 33 odsto našeg uvoza sirove nafte, a otprilike 40-45 odsto slovačke sirove nafte dolazi iz Lukoila, iz Rusije, preko Ukrajine – rekao je Sijarto.
Ranije danas Interfaks je prenio da Lukoil tokom jula nije isporučivao naftu preko Ukrajine u Slovačku i Mađarsku pošto je prethodno Kijev stavio Lukoil na novu listu sankcija.
Briselski Politiko je prethodno pisao da se Mađarska suočava sa energetskom krizom zbog ograničenja tranzita nafte.
Sijarto je naveo da je trenutno situacija stabilizovana uz pomoć “privremenih rješenja”, ali dodao da je dugoročno nemoguće obezbijediti sigurnost snabdijevanja naftom Mađarske i Slovačke bez nafte firme Lukoil.
Šefica američke Tajne službe Kimberli Čitl, koja je priznala neuspjeh obavještajnih službi u vezi s atentatom na Trampa, podnijela je ostavku, prenose RIA Novosti.
Kako piše “Aksios”, i republikanski i demokratski poslanici pozvali su je da se povuče zbog propusta.
Čitlova izjavila je ranije na saslušanju u Kongresu, govoreći o atentatu na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa na izbornom skupu u Pensilvaniji 13. jula, da je to bio “najveći operativni promašaj” ove agencije u više decenija, navodi AP.
– Dana 13. jula smo zakazali – dodala je Čitlova, ističući da preuzima punu odgovornost za propuste agencije na skupu u Pensilvaniji.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je u odvojenim susretima sa ambasadorima Austrije Ulrike Hartman i Španije Marijom Teresom Lizaranzu Perinat i tom prilikom je posebno naglašen značaj dijaloga izabranih predstavnika svih naroda i različitih nivoa vlasti, kao jedinog efikasnog mehanizma za stabilizaciju prilika u BiH i dalji napredak na evropskom putu.
Tokom sastanaka je razgovarano o aktuelnim temama, situaciji na političkom i ekonomskom planu, kao i procesu evropskih integracija, saopšteno je iz Predsjedništva.
Srpski član Predsjedništva na sastancima sa ambasadorima Austrije i Španije, u okviru njihovih oproštajnih posjeta, zahvalila je na dobroj saradnji u proteklom mandatu, te poželjela sreću i uspjeh na ličnom i profesionalnom planu.
Skupština Crne Gore je većinom glasova potvrdila prijedlog premijera Milojka Spajića o rekonstrukciji 44 Vlade i u toku je polaganje zakletve novoizabranih potpredsjednika crnogorske Vlade i ministara.
Rekonstruisana Vlada ima premijera, 24 ministarstva i sedam potpredsjednika, od kojih su dvojica i ministri.
Kabinet premijera Spajića ubuduće činiće:
Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku; Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade za spoljne i evropske poslove, Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama; Milun Zogović, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionaini razvoj; Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar spoljnih poslova;
Saša Mujović izabran je za ministra energetike; Bojan Božović je ministar pravde; Slaven Radunović izabran je za ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine; Simonida Kordić za ministarku turizma; Maja Vukićević za ministarku saobraćaja; Damjan Ćulafić za ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dragoslav Šćekić za ministra sporta i mladih; Naida Nišić izabrana je za ministarku rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
Filip Radulović izabran je za ministra pomorstva, Mirsad Azemović za ministra dijaspore, Damir Gutić za ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije; Admir Šahmanović za ministra rudarstva, nafte i gasa; Ernad Suljević za ministra regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama i Milutin Butorović za ministra bez portfelja.
Skupština je prihvatila prijedlog Spajića o razrješenju određenih članova vlade koji prelaze na nove dužnosti, ali i onih ministara koji više neće biti u Vladi kao što je ministar pravde Andrej Milović.
Glasanju nisu prisustvovali poslanici DPS-a, SD-a, GP URA, HGI i posebnog kluba poslanika.