Autor: INFO

Ambasada SAD u BiH ponovo se oglasila o stanju u finansijama u Republici Srpskoj.

“Kompanije povezane s sankcionisanim pojedincima i politički moćnicima često restrukturiraju vlasništvo korporacije kako bi sakrile uključenost porodice. Ko ima koristi od ovih neprovidnih poslovnih transakcija”, naveli su iz Ambasade SAD u BiH u objavi na svom X nalogu.

Takođe, postavili su pitanje “gdje je novac” te povezali objavu od prije nekoliko dana kada su istakli da je Vlada Republike Srpske uzela 1,1 milijardu KM na Banjalučkoj berzi.

U videu koji je objavila Ambasada SAD, između ostalog navodi se i da je kompanija Prointer preuzela vlasništvo na Alternativnom televizijom.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da kada se vide kakve, kako i na koji način se donose odluke u Ustavnom sudu BiH još više dobija na značaju odredba zakona o neprimjenjivanju odluka ovog suda na na teritoriji Republike Srpske.

Na pitanje Srne da prokomentariše odluku krnjeg Ustavnog suda BiH da privremeno stavi van pravne snage Izborni zakon Republike Srpske od dana njegovog stupanja na snagu 17. jula pa do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti ovog zakona, predsjednik Srpske je rekao da krnji sud, koji i dalje najčešće radi u onlajn izdanju kao da je pandemija Kovida 19 i sjednice održava onlajn, ne smeta što nema sudija iz Republike Srpske te mogu i onlajn sudije da donose odluke.

– Krnji Ustavni sud smatra da “postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao da naruši ustavni poredak i političku stabilnost BiH”. Ovakav stav suda se navodi iako je članom 1 Izbornog zakona BiH propisano: “Ovim zakonom uređuje se izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine BiH i članova Predsjedništva BiH, te utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH” – podsjetio je Dodik.

Umjesto da Ustavni sud BiH donese odluku u meritumu i utvrdi da je Izbornim zakonom Republike Srpske propisano sve ono na šta Republika Srpska ima pravo, a što je propisano i citiranim članom Izbornog zakona BiH, rekao je predsjednik Srpske, novi predsjednik Seada Palavrić je požurila da zakaže vanrednu plenarnu sjednicu kako bi izrekla privremenu mjeru po zahtjevu nekadašnjeg stranačkog druga Denisa Zvizdića.

– Zakazati vanrednu plenarnu sjednicu ne bi bio problem jer to Pravila dopuštaju, ali sama sadržina te sjednice se utvrđuje sa potpredsjednicima Ustavnog suda što ona zna ali joj ne smeta da utvrđuje sadržinu bez potpredsjednika iz reda sudija iz Republike Srpske – naglasio je Dodik.

Krnji Ustavni sud BiH saopštio je da je danas privremeno stavio van pravne snage Izborni zakon Republike Srpske od dana njegovog stupanja na snagu 17. jula pa do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.

Izborni zakon usvojila je Narodna skupština Republike Srpske 19. aprila, a stupio je na pravnu snagu 17. jula.

Neusvajanje Nacrta reformske agende na koji je Republika Srpska dala saglasnost, a koja je trebala da bude upućena u Brisel, Evropsku komisiju nakon koje je trebala otpočeti uplata prve tranše od 70 miliona namijenjenih BiH je još jedan u nizu dokaza da je Republika Srpska opredijeljenja za EU put, rekao je premijer Srpske Radovan Višković.

Navodi da su sve izjave koje su dolazile od nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita i Ambasade SAD kako Srpska blokira EU integracije, kako je Srpska protiv investicija iz EU, kako blokira novac namijenjen građanima u BiH netačne, maliciozne i protiv Republike Srpske.

– Četiri kantona u kojima je većina okupljena oko SDA blokirali su i nisu podržali Reformsku agendu i time onemogućili prvu tranšu od 70 miliona evra namijenjenih BiH pokazuje svu nefunkcionalnost u FBiH i raskrinkavaju sve te laži i koje po ko zna koji put demaskiraju odnose u BiH – rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, upornim laganjem, etiketiranjem Republike Srpske da nanosi štetu BiH, institucijama i građanima i ovo je pokazatelj kako su te izjave bile netačne i protiv Republike Srpske, a Republika Srpska je pokazala da je opredijeljena za evropski put i Srpska je kao i do sada dala puni doprinos i aktivno učestvuje u EU procesima.

– Zahvaljujem se svim našim predstavnicima koji su učestvovali u ovom procesu, kao i predstavnicima Evropske komisije – navodi Višković.

Ističe da se u BiH mogu provoditi potrebne aktivnosti u procesu EU integracija i na EU putu uvažavajući postojeće ustavno uređenje i mehanizam koordinacije.

– Zahvaljujem se i predstavnicima iz Evropske komisije koji su zajedno u saradnji sa predstavnicima Republike Srpske radili na usaglašavanje predloženih mjera. Јoš jednom ističem da je ovaj put prilikom neusvajanja nacrta Reformske agende dokazano i pokazano da Republika Srpska i njene institucije nisu remetilački faktor u BiH kako se želi uporno predstaviti od strane onih koji su protiv Republike Srpske i njenih institucija, već da je Republika Srpska spremna, sposobna i lider u procesu EU integracija u BiH – zaključio je Višković.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić smatra da odluka krnjeg Ustavnog suda BiH o privremenom stavljanju van pravne snage Izbornog zakona Republike Srpske predstavlja hibridni rat i pokušaj izazivanja krize i sukoba.

– Za nas je nevjerovatna odluka Ustavnog suda BiH, pogotovo zbog brzine kojom su to učinili, kao da su oni portirska služba Denisa Zvizdića – rekao je Stevandić Srni.

On je dodao da je ovo sramota, kako za njih, tako za ukupan sistem u BiH.

Krnji Ustavni sud BiH saopštio je da je danas privremeno stavio van pravne snage Izborni zakon Republike Srpske od dana njegovog stupanja na snagu 17. jula pa do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.

Donošenje privremene mjere dio je zahtjeva za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske koji je krnjem Ustavnom sudu BiH podnio zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić.

Izborni zakon usvojila je Narodna skupština Republike Srpske 19. aprila, a stupio je na pravnu snagu 17. jula.

Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i van snage stavio Izborni zakon Republike Srpske.

Odluka je donesena na zahtjev Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a u obrazloženju odluke navedeno je da je Izborni zakon Republike Srpske stupio na snagu 17. jula, te da privremena odluka ostaje na snazi do konačne odluke o ocjeni ustavnosti.

“Obrazlažući svoju odluku, Ustavni sud je ocijenio očiglednim da okolnosti ovog predmeta pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS. Naime, odredbama osporenog zakona regulišu se pitanja koja su već regulisana Izbornim zakonom BiH, te se Republičkoj izbornoj komisiji Republike Srpske daju nadležnosti koje ima Centralna izborna komisija BiH, uz istovremeno stavljanje van pravne snage određenih odredbi Izbornog zakona BiH”, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

U saopštenju se dalje navodi da je u okolnostima konkretnog slučaja, Ustavni sud zaključio da se pokreću pitanja nadležnosti Narodne skupštine za različito regulisanje iste oblasti na različitim nivoima vlasti u BiH.

“Ustavni sud stoga smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje „dokazive tvrdnje“ za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao jednog od uslova da bi Ustavni sud odlučivao o zahtjevu za privremenu mjeru”, navedeno je u saopštenju.

Osim toga, razmatrajući uvjet „hitnosti“ donošenja privremene mjere, Ustavni sud smatra da propisi koji se odnose na izbore predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti regulisanja koje je ključno za osiguranje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana.

“Stoga bi implementacija Izbornog zakona Republike Srpske ozbiljno podrivala ulogu Centralne izborne komisije BiH. I sama mogućnost organizovanja predstojećih lokalnih izbora u Republici Srpskoj primjenom osporenog zakona predstavlja prijetnju za nastanak nepopravljive štete za demokratski izborni proces, pravnu sigurnost i vladavinu prava. Zadržavanje takve pravne situacije narušilo bi pravni poredak i ustavni okvir države, dovelo bi do pravne nesigurnosti i ugrozilo legitimitet izbornog procesa, što bi moglo rezultirati ozbiljnom političkom nestabilnošću”, ističe se u saopštenju.