Autor: INFO

  • Rast BDP-a BiH jedan od najmanjih u regionu

    Rast BDP-a BiH jedan od najmanjih u regionu

    Prema prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Bosna i Hercegovina će ove godine imati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u iznosu od 2,8 odsto, što je jedan od najmanjih ako se govori o zemljama regiona.

    Tako će, prema ovim prognozama, manji rast BDP-a od BiH imati Slovenija, 2,3 odsto i Sjeverna Makedonija 2,5 odsto.

    Predviđanja EBRD-a su da će Srbija i Crna Gora imati rast od 3,5 odsto, a Hrvatska 2,9 odsto.

    “Ekonomski rast nastaviće da se oslanja na potrošnju domaćinstava, inostrana ulaganja, a s proizvodne strane, na usluge. Doprinos projekata infrastrukture i građenja u širem smislu na ekonomski rast može biti ograničen s obzirom na usko tržište rada i potencijalno potreba za uvozom radnika, kao i nedostatak konsenzusa za određivanje prioriteta i odobravanje projekata. Rizici od nepovoljnih vremenskih uslova takođe mogu pogoditi Bosnu i Hercegovinu slično kao i u ostatak regije”, navodi se u izvještaju EBRD-a.

    Dodaje se da se predviđa da će BDP u 2025. godini porasti na tri odsto, uz poboljšanje spoljnje potražnje i realizaciju velikih investicijskih projekata.

    “Ekonomija BiH je porasla za 1,7 odsto u 2023. u uslovima globalne i domaće političke neizvjesnosti. Slab podsticaj rasta nastavio se u 2024, pri čemu je u prva dva mjeseca industrijska proizvodnja pala. Sa druge strane, turizam i trgovačka maloprodaja rastu, podstaknuti nižom inflacijom. U prva dva mjeseca porastao je robni uvoz, kao rezultat povišene domaće potražnje, dok je izvoz pao”, stoji u izvještaju ove finansijske institucije.

    Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, naveo je za “Nezavisne novine” da je rast BDP-a Bosne i Hercegovine od 2,8% solidan s obzirom na trenutne ekonomske okolnosti.

    “Međutim, ovaj rast pretežno se oslanja na potrošnju domaćinstava i strana ulaganja, što može ukazivati na potrebu za većom raznovrsnošću u izvorima ekonomskog rasta. Važno je razvijati nove sektore i proširivati ulaganja kako bi se stvorila stabilnija osnova za dugoročni prosperitet. Investicije u oblastima kao što su infrastruktura, obrazovanje, tehnologija i inovacije mogu pomoći diversifikaciji ekonomije, što znači manju zavisnost samo od potrošnje domaćinstava ili određenih sektora usluga”, istakao je Pepić.

    Dodao je da održiv rast treba da bude prioritet u ovoj situaciji, posebno imajući u vidu globalnu ekonomsku nesigurnost.

    “Rad na smanjenju administrativnih prepreka, unapređenje poslovnog okruženja i podrška razvoju malih i srednjih preduzeća mogu biti ključni faktori koji će pomoći BiH da ostvari jači i održiviji ekonomski rast u budućnosti”, naglasio je Pepić.

  • Vlada priznala: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

    Vlada priznala: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

    Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

    To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

    Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

    U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

    „Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

    „Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

    Najniža plata puni budžet RS

    Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

    U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

    „Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

    Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

    Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

    „Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

    Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

    Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

    U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

    „Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

    „Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

    Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

    „Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

    Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

    Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

    Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

    Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

    „Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

    Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

    „Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

    Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

  • Vlast gura pod tepih skandal godine

    Vlast gura pod tepih skandal godine

    Iako se sutra navršava puni mjesec dana otkako je u BiH izvedena velika policijska akcija “Black Tie 2”, na čijoj su meti osumnjičeni za povezanost sa opasnim narko-kartelom Edina Gačanina “Tito i Dino”, institucije države pokazuju potpunu rezervisanost od ovog, moglo bi se slobodno reći, skandala godine.

    “Kolateralna šteta” za sada je jedino Fatih Kol, koji je, tek nakon što je Tužilaštvo BiH potvrdilo da je osumnjičen u ovom predmetu, razriješen sa pozicije počasnog konzula BiH u Panami, ali je on za sada usamljen primjer i niko ne preuzima odgovornost, niti, čini se, razmišlja o ostavci.

    Ostavku, recimo, nismo vidjeli ni od Vahidina Munjića, koji je hapšen i osumnjičen u ovom predmetu, ali to nije bila prepreka za federalnu Vladu da mu produži mandat na mjestu v.d. direktora Federalne uprave policije (FUP). I to jednoglasno.

    U međuvremenu, o kompletnom ovom slučaju stižu informacije koje bi se, doslovno, mogle svrstati u rubriku “vjerovali ili ne”.

    Tako je tužilac Sanjin Kulenović ranije potvrdio da je Gačanina zanimalo kako da preuzme kontrolu nad državom, pa se tako razmatralo osnivanje neke stranke koju bi finansirao kartel.

    Ali ni to nije vrh ledenog brijega – najnovija saznanja govore da prepiske sa aplikacije Sky pokazuju da je taj narko-kartel iz Dubaija, preko osobe iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH, finansirao i namještao izbornu krađu u BiH.

    Akademik Slavo Kukić smatra da pred BiH kao državom i društvom nema budućnosti sve dok se ona i njene institucije ne počnu otvoreno suprotstavljati kriminalu i korupciji, kojeg god oblika i manifestacije oni bili.

    “Pri tome mislim prije svega na institucije pravosuđa i policije, kao i druge institucije koje su iz sfere represivnih organa države”, kaže Kukić za “Nezavisne novine”.

    Ovih dana je, naglašava, dosta pratio kompletu priču u vezi sa predmetom “Tito i Dino”, te smatra da bi ta priča u javnom mnjenju morala biti podsticaj za one koji su za tu vrstu posla zaduženi i plaćeni.

    “Ako se sutra ispostavi da tu ima nešto, onda poduzimati mjere iz svoje nadležnosti, a ako se ispostavi da nema, onda o tome izvijestiti javnost. Apsolutno, treba nam borba protiv svih vrsta kriminala i korupcije, da nema povlaštenih, ali pri tome mora se znati tko radi taj posao, tko je za to plaćen i tko za šta treba odgovarati”, poručuje Kukić.

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je na sceni “gromoglasna šutnja” i skretanje pažnje na sve moguće druge teme kako se ova ne bi otvarala, ne računajući nemušte pokušaje odbrane pojedinaca. U drugim državama praksa je sasvim drugačija.

    “Mi smo imali bezazlenije primjere iz zemalja razvijene demokratije gdje su pojedini funkcioneri morali podnositi ostavku zbog kašnjenja voza ili provlačenja službene kartice, odnosno plaćanja privatnih stvari. Znači, za puno manje, sitne stvari, ti ljudi su sami podnosili ostavke. To je taj osjećaj odgovornosti prema građanima, odnosno demokratski način razumijevanja”, poručuje Topićeva.

    Istakla je da je kod nas izostala reakcija za još jedan primjer iz prošlosti.

    “Moram da skrenem pažnju i na to da smo imali isto tako od strane SAD stavljanje na crnu listu ljudi zbog korupcije, a koji dijelom dolaze i iz svijeta politike, ali i pravosudnog sistema. I tu smo vidjeli ignorantski odnos. Sve to su stavili u prašnjave ladice, nadajući se kratkoj pameti i prebacujući nekada lopticu na to da je riječ o napadu na njihovu etničku skupinu”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Almir Sokolović, član Uređivačkog kolegijuma na portalu Radiosarajevo.ba, podsjeća da je vijest prema kojoj je kartel “Tito i Dino” namjeravao da preuzme državu objavljena u online medijima u BiH nekoliko sati nakon spektakularne akcije u nekoliko bh. gradova.

    “Mi, novinari, odmah smo krenuli u ‘akciju’ i prenijeli je na svim portalima i medijskim platformama, ali su čelni ljudi koji vode ovu državu ostali nijemi na pouzdane informacije koje su stizale iz sata u sat nakon ekspresnog hapšenja 23 osobe, za koje se saznalo, uglavnom, iz dobro obaviještenih izvora Sky aplikacije. Ipak, sve to nije bio dovoljan alarm da se akcija ‘Black Tie 2’ nastavi i pokuša se doći do svih aktera iz ove svjetski zanimljive ‘priče’ o prijateljima narko-kartela Edina Gačanina Tita”, kaže Sokolović.

    Ističe da nije problem u novinarima.

    “Gdje je problem? U novinarima sigurno nije, jer mi smo ‘gladni’ i željni informacija o korupciji, kriminalu, hapšenjima svih onih koji su unazadili ovu državu u posljednjih 30 godina. Problem je u činjenici da se u Bosni i Hercegovini sve ono što počne nikada ne završi i sprovede u djelo. Akcija ‘Black Tie 2’ nije ni prva ni posljednja koja nije realizirana do kraja. Ko je zakazao? U krivce ne treba upirati prstom – dovoljno će biti prelistati dešavanja i sve će vam biti jasno. Borba protiv kriminala u Bosni i Hercegovini je kao sportski ribolov – uhvati, uslikaj i pusti. Pametnom, dosta”, poručuje Sokolović za “Nezavisne novine”.

    Hadžiabdićeva podnijela prijavu
    Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH, podnijela je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv N.N. lica, a nakon što su mediji objavili prepisku iz Sky aplikacije, u kojoj se tvrdi da narko-kartel “Tito i Dino” ima nekog u CIK-u.

    Nakon što je citirala Sky prepisku, Hadžiabdićeva je napomenula da ta prepiska upućuje na moguće krivično djelo.

    “S obzirom na to da ova prepiska upućuje na moguće počinjenje krivičnog djela, a u cilju zaštite integriteta izbornog procesa i sprečavanja zloupotreba i manipulacija u izbornom procesu, podnosimo ovu krivičnu prijavu radi potreba provedbe hitne istrage i ispitivanja navoda iz medija. Molimo vas da nas blagovremeno obavijestite o preduzetim radnjama, odnosno rezultatima istrage. Centralna izborna komisija BiH stoji na raspolaganju za sva pitanja bitna za istragu”, navodi ona.

  • Oglasio se Stejt department o akciji kosovske policije na sjeveru Kosova

    Oglasio se Stejt department o akciji kosovske policije na sjeveru Kosova

    Američki Stejt department saopštio je da je razočaran što je, kako je navedeno, “Policija Kosova preduzela akciju u finansijskim institucijama na sjeveru Kosova”, ističući da ta akcija nije bila koordinirana sa međunarodnim partnerima i da ona eskalira tenzije.

    “Pitanja u vezi sa ovim kancelarijama bila su predmet dugih diskusija u okviru dijaloga koji vodi Evropska unija. Ova akcija nije koordinirana sa međunarodnim partnerima i eskalira tenzije”, navedeno je u odgovoru portparola Stejt departmenta za Glas Amerike, nakon što su pripadnici tzv. kosovske policije juče upali i zatvorili ekspoziture Poštanske štedionice (PŠ) u četiri srpske opštine na sjeveru KiM.

    Ističe se da to podriva percepciju o dobroj vjeri Prištine “u rješavanju otvorenih pitanja” sa Beogradom kroz dijalog koji vodi EU.

    Stejt department dodaje da je Vlada SAD dosljedno pozivala Prištinu na koordinaciju kako bi podržala njen napredak na evroatlantskom putu, a da je posljednji put to uradila podsekretarka Elizabet Alen na sastanku sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem 19. maja.

    Stejt department ponavlja i “jasnu zabrinutost” SAD zbog primjene uredbe centralne banke u Prištini koja ograničava upotrebu dinara na KiM.

    “Pozivamo vladu Kosova da se vrati konstruktivnom angažovanju u dijalogu uz posredovanje EU kao odgovarajućem kanalu za rješavanje pitanja u vezi sa normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije i da se pozabavi osnovnim potrebama svih svojih građana – uključujući i one iz srpske manjine – negativno pogođenih nedavnim promenama valutnih propisa”, ističe Stejt department.

    Pripadnici tzv. kosovske policije juče su upali i zatvorili ekspoziture Poštanske štedionice (PŠ) u četiri srpske opštine na sjeveru KiM, dok su građani u tom trenutku pokušavali da podignu penzije, socijalnu pomoć i druga primanja.

    Priveden je, pa pušten direktor direktora filijale Banke PŠ u Kosovskoj Mitrovici Igor Radić.

    Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević izjavio je da premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti upadom tzv. specijalne policije u ekspoziture PŠ na severu KiM pokazuje da je očajan jer mu njegovi “ktitori” još uvijek nisu omogućili ulazak tzv. Kosova u Savjet Evrope, dok je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković istakao da je upad u ekspoziture PŠ eskalatorni potez Prištine koji za cilj ima izazivanje nemira i haosa i ukidanje srpskih institucija na KiM.

    Prema uredbi koju su usvojile privremene prištinske institucije, na KiM su od 1. februara gotovinske transkacije dozvoljene samo u evrima, što znači zabranu dinara.

    Uredba Prištine dovela je u pitanje egzistenciju i opstanak Srba na KiM, pošto svoja primanja od države Srbije dobijaju u dinarima.

  • Šta je sve zaplijenjeno tokom upada u Poštanske štedionice na Kosovu

    Šta je sve zaplijenjeno tokom upada u Poštanske štedionice na Kosovu

    Takozvana kosovska policija saopštila je sinoć da je tokom upada šest ekspozitura Poštanske štedionice na sjeveru Kosova i Metohije zaplijenila 1,6 miliona evra i više od 74 miliona dinara.

    Kako se navodi u saopštenju, “oduzeto je i oko 19.500 franaka, oko 13.800 američkih dolara i oko 40 australijskih dolara”, prenosi Koha.

    Prije toga, tzv. kosovska policija kasno popodne juče je privela u svojstvu svjedoka direktora filijale Banke Poštanska štedionica u Kosovskoj Mitrovici Igora Radića, koji je nakon davanja izjave pušten iz policije.

    Direktor tzv. kosovske policije za region Sever Veton Eljšani rekao je za Tanjug da je Radić priveden u svojstvu svjedoka kao odgovorno lice kako bi potvrdio šta je sve zaplijenjeno tokom današnje akcije.

    Prethodno su juče pripadnici tzv. kosovske policije sa puškama i pancirima upali su u ekspoziture Poštanske štedionice u Kosovskoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom potoku i Leposaviću, dok su građani pokušavali da podignu penziju, socijalnu pomoć i druga novačna sredstva, javio je ranije dopisnik Tanjuga sa KiM.

    Policija je takođe upala i u zgradu Uprave za trezor u Kosovskoj Mitrovici, prenio je Tanjug.

    Kada su pripadnici policije ušli u zgrade, stranke koje su se nalazile u prostorijama štedionice su izbačene iz zgrade, dok su radnici zadržani, a ispred sve četiri ekspoziture nalazili su se pripadnici policije naoružani dugim cievima.

    Pored toga, pripadnici specijalnih jedinica bili su raspoređeni na više punktova u ulicama koje vode prema bankama.

  • Stevandić: Prva tačka sutrašnje sjednice NSRS zauzimanje stava o rezoluciji o Srebrenici; Opozicija dogovorila zajedničke akcije sa Šmitom

    Stevandić: Prva tačka sutrašnje sjednice NSRS zauzimanje stava o rezoluciji o Srebrenici; Opozicija dogovorila zajedničke akcije sa Šmitom

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić izjavio je da će parlament Srpske na sutrašnjoj sjednici zauzeti stav o najavljenoj antisrpskoj rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.

    Stevandić je napomenuo da je rezolucija koju bi Generalna skupština UN trebalo da razmatra u četvrtak, 23. maja, rezultat jednostrane akcije bošnjačkih predstavnika, te da ovaj dokument mimo Ustava i zakona zagovaraju moćni politički faktori, s ciljem satanizacije Republike Srpske.

    Kao lider Ujedinjene Srpske, Stevandić je naglasio da će vladajuća koalicija danas donijeti odluku o učešću na lokalnim izborima, podsjetivši da je juče održan sastanak kojem se nisu odazvali predstavnici opozicionih stranaka koje su, kako kaže, dogovorile zajedničke akcije sa Kristijanom Šmitom.

    Prema njegovim riječima, sve druge političke stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj, koje imaju poslanike u parlamentu i odbornike u lokalnim skupštinama saglasni su da će postupiti u skladu sa odlukom koalicije.

    “Ukoliko budemo čekali stupanje na snagu Izbornog zakona Republike Srpske moramo da odgodimo izbore, a opozicija je taj potez odmah minirala, odlučivši da izađe na izbore prema Izbornom zakonu koji je nametnuo Kristijan Šmit”, rekao je Stevandić za RTRS.

    On je naveo da će koalicija postupiti odgovorno, jer volja građana mora biti ispoštovana na izborima, te da će ako zakasne do petka, 24. maja, imati drugi problem.

    “Ako bi odlučili da odgodimo izbore, a opozicija izađe na izbore po Šmitovom zakona, moguće da bi se glasalo po nekim mjestima u Federaciji BiH /FBiH/. Mi nećemo da dozvolimo da se opozicija, mimo narodne volje i pomoću trikova uvuče u lokalne parlamente ili na mjesta načelnika”, naglasio je Stevandić.

    Stevandić je rekao da se u ovom trenutku mora racionalno postupiti, dodajući da Republika Srpska nikada neće priznati Šmita i njegove odluke.

    Stevandić je poručio da se ne smiju dozvoliti sukobi i podjele u Republici Srpskoj, kao ni da se mijenja izborna volja odlukama Šmita ili Centralne izborne komisije BiH /CIK/.

    “Vladajuća koalicija je ta na kojoj počiva narodna volja, dok na opoziciji počiva volja Šmita i nekoliko ambasada. Potpuno je jasno čije interese oni zastupaju i mi ne možemo da budemo bez odgovora na takvu politiku”, naglasio je Stevandić.

  • Sumnja se da su djeca i žena u Tuzli ubijeni sjekirom

    Sumnja se da su djeca i žena u Tuzli ubijeni sjekirom

    Žena (34) i njeno dvoje djece (9) i (2) čija su tijela danas pronađena u stanu u tuzlanskom naselju Stupine, sumnja se da su najvjerovatnije ubijeni sjekirom.

    Admir Arnautović, portparol Tužilaštva Tuzlanskog kantona, istakao je da istražni tim Sektora kriminalističke policije MUP-a TK i dežurni tužilac Tužilaštva TK i dalje obavljaju uviđaj u stanu.

    “Dežurni tužilac će izdati naredbu za obdukciju sva četiri tijela, kako bi se utvrdili tačni uzroci smrti. Također, biće izdate naredbe i za biološko vještačenje, za DNK analizu, kao i za sve druge potrebne istražne radnje i vještačenje, kako bi se utvrdile sve okolnosti koje se vezuju za ove događaje, a naročito ono što se odnosi na način i na sredstvo izvršenja ovih krivičnih dijela”, istakao je on.

    Dodao je da je tokom uviđaja pronađen određeni predmet za koji se trenutno sumnja da je korišten prilikom izvršenja krivičnih dijela.

    “Mi zaista moramo sačekati i biološko vještačenje i DNK analizu i nalaz i mišljenje vještaka obducenta kako bismo sa sigurnošću mogli reći na koji način su izvršena ova krivična djela i koje sredstvo je korišteno prilikom ovih krivičnih dijela”, rekao je Arnautović novinarima.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li je krivično djelo počinjeno sjekirom, Arnautović je rekao da je pronađeno sredstvo koje je pomenuo novinar dodajući da sve do okončanja biološkog vještačenja, DNK analize i nalaza i mišljenja obducenta ne mogu sa sigurnošću reći čime je izvršeno krivično djelo i da se mora sačekati vještačenje.

    Prema njegovim riječima, tijela su pronađena u stanu koje je u vlasništvu ovog bračnog para, dok je otac, odnosno suprug, počinio samoubistvo sa 14. sprata druge obližnje zgrade.

  • Sud u Hagu zatražio nalog za hapšenje Netanjahua i lidera Hamasa, Sinvara

    Sud u Hagu zatražio nalog za hapšenje Netanjahua i lidera Hamasa, Sinvara

    Međunarodni krivični sud traži naloge za hapšenje lidera Hamasa Jahje Sinvara i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog napada na Izrael 7. oktobra i rata u Gazi.

    Ovo je za “CNN” rekao glavni tužilac suda Karim Kan Kristian Amanpur u ekskluzivnom intervjuu u ponedjeljak.

    Kan je rekao da MKS takođe traži naloge za izraelskim ministrom odbrane Joavom Galantom, kao i za još dvojicu najviših lidera Hamasa – Mohameda Diaba Ibrahima al-Masrija, vođu brigada Al Kasem i poznatijeg kao Mohamed Deif, i Ismaila Hanijeha, Hamas politički lider.

    Nalozi protiv izraelskih političara su prvi put da je MKS obilježio najvišeg lidera bliskog saveznika Sjedinjenih Država. Odlukom se Netanjahu nalazi u društvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, za kojim je MKS izdao nalog za hapšenje zbog sukoba Moskve protiv Ukrajine.

    Vijeće sudija MKS-a sada će razmotriti Kanov zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje.

    Kan je rekao da optužbe protiv Sinvara, Hanijeha i al-Masrija uključuju “istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i seksualni napad u pritvoru”.

    “Svijet je bio šokiran 7. oktobra kada su ljudi istrgnuti iz svojih spavaćih soba, iz svojih domova, iz različitih kibuca u Izraelu”, rekao je Kan Amanpuru, dodajući da su “ljudi ogromno patili”.

    Optužbe protiv Netanjahua i Galanta uključuju “izazivanje istrebljenja, izazivanje gladi kao metode rata, uključujući uskraćivanje zaliha humanitarne pomoći, namjerno ciljanje na civile u sukobu”, rekao je Kan za Amanpur.

    Kada su se prošlog mjeseca pojavili izvještaji da glavni tužilac MKS-a razmatra ovu akciju, Netanjahu je rekao da bi bilo kakav nalog za hapšenje MKS-a protiv visokih izraelskih vladinih i vojnih zvaničnika “bio zgroženost istorijskih razmjera” i da Izrael “ima nezavisan pravni sistem koja rigorozno istražuje sva kršenja zakona.”

    Na pitanje Amanpura o komentarima koje je dao Netanjahu, Kan je rekao: “Niko nije iznad zakona.”

    Rekao je da, ako se Izrael ne slaže s MKS-om, “slobodni su, bez obzira na svoje prigovore na nadležnost, da podnesu izazov pred sudijama suda i to im savjetujem da učine.”

    Izrael i Sjedinjene Države nisu članice MKS-a. Međutim, MKS tvrdi da ima jurisdikciju nad Gazom, Istočnim Jerusalimom i Zapadnom obalom nakon što su palestinski lideri formalno pristali da budu vezani principima osnivanja suda 2015. godine, prenosi “Banjaluka”

  • Dodik: Kukavčki čin opozicije, ne interesuju ih građani Srpske

    Dodik: Kukavčki čin opozicije, ne interesuju ih građani Srpske

    SNSD se odazvao pozivu na današnji sastanak, jer je zainteresovan za sudbinu Republike Srpske, rekao je lider ove stranke i predsjednik Srpske Milorad Dodik na konferenciji za novinare.

    – Noramlo je da postoje različita mišljelja po mnogim pitanjima, ali okupili smo se oko nacionalnog pitanja – naveo je Dodik nakon sastanka.

    Istakao je da se opozicija ponaša kukavički, jer nisu došli na sastanak.

    – Očigledno ih ne interesuju građani Srpske. Srpska će odbraniti svoj ustavni položaj i imamo pravo da biramo i da budemo birani. Znali smo da opozicija neće doći na sastanak, jer nisu homogenizovani oko zajedničkog programa, već oko programa nametnutog od strane stranih ambasada – naveo je Dodik.

    Istakao je da su solidarnost i zajedništvo ključni faktor opstanka Srpske.

    – Ali neki su spremni da prihvate nametanja neizabranog stranca koji želi da diktira izborni proces. Kao predsjednik SNSD se zalažem za bojkot izbora, pod uslovom da to bude rezultat konsenzusa predstavnika svih političkih partija u Srpskoj – dodao je Dodik.

     

    Naglasio je da je namjera sastanka bila da se sa predstavnicima opozicionih partija izgradi zajednički stav po pitanju izlaska na lokalne izbore.

    – Opozicija je prihvatila podaništvo Šmitu i političkom Sarajevu – naveo je Dodik.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske održan je sastanak predsjednika stranaka sa sjedištem u Srpskoj, koje imaju poslanike u Parlamentu i odbornike u skupštinama gradova o Izbornom zakonu i dogovoru o nastupu na lokalnim izborima.

    Sastanku su prisustvovali lideri SNSD-a Milorad Dodik, Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, Demosa Nedeljko Čubrilović, te predstavnici Socijalističke partije Srđan Todorović, SPS-a Maksim Skoko, te stranaka vladajuće većine koje imaju odbornike u lokalnim skupštinama.

    Predstavnici opozicionih stranaka nisu se odazvali pozivu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i nisu prisustvovali sastanku.

  • Stevandić: Nećemo dozvoliti da se volja mijenja odlukama CIK-a i Šmita

    Stevandić: Nećemo dozvoliti da se volja mijenja odlukama CIK-a i Šmita

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je opozicija nedolaskom na današnji sastanak lidera političkih partija željela da stvori sliku podijeljenog društva i sukoba unutar Republike Srpske i da je potpuno jasno čije interese zastupa, te istakao da će vladajuća koalicija odgovoriti na takvu politiku.

    Nakon sastanka lidera političkih partija sa sjedištem u Srpskoj koje imaju poslanike u parlamentu i odbornike u skupštinama gradova, Stevandić je rekao da je opozicija od početka radila sa Kristijanom Šmitom i želi da koristi resurse Centralne izborne komisije /CIK/ BiH kako bi mijenjala volju naroda i pokušavala da ospori rezultate onih koji imaju podršku naroda.

    Stevandić je rekao da će sutra biti održan sastanak stranaka vladajuće koalicije u Srpskoj na kojem će biti donesena odluka o izborima.

    “Naša namjera je bila da se izbori odlože dok na snagu na stupi Izborni zakon Republike Srpske”, rekao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, opozicija je radi korištenja tih resursa napravila čitavu ujdurmu.

    “Danas se nisu odazvali i pet minuta nakon što su pozvani, kao po komandi su svi rekli da se neće odazvati upućujući čak i uvredljive kvalifikacije”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    Stevandić je naveo da je potpuno jasno da je to bila velika zamka jer su željeli da stvore sliku podijeljenog društva i sukoba unutar Republike Srpske, jer bi tad u principu imali dva pravna modela za provođenje izbora.

    “Smatramo da smo mi ti na kojima počiva narodna volja, a oni ti na kojima počiva volja Šmita i nekoliko ambasada. Potpuno je jasno čije interese oni zastupaju i mi ne možemo da budemo bez odgovora na takvu politiku”, rekao je Stevandić, navodeći da će to biti tema sutrašnjeg sastanka koalicije.

    On je istakao da treba sagledati za koliko bi mogli da se odgode izbori i da procijene koliku štetu bi mogla da nanese opozicija izlaskom na ove izbore.

    “Na nama je odgovornost da sačuvamo Republiku Srpsku od sukoba i da ne dozvolimo da se izborna volja mijenja odlukama CIK-a i Kristijana Šmita”, rekao je Stevandić.