Autor: INFO

  • Povratak prirode u Banjaluku

    Povratak prirode u Banjaluku

    Ukrasno cvijeće i bilje odavno su prestali biti samo estetski dodatak u našim domovima i urbanim prostorima. Njihova uloga u dekoraciji interijera i eksterijera prepoznata je i prihvaćena od strane dizajnera, arhitekata, ali i svih onih koji žele stvoriti prijatno i prirodno okruženje. U svijetu u kojem su brzina i stres postali svakodnevnica, ukrasno cvijeće i bilje predstavljaju jednostavan način da unesemo dašak prirode u naše životne prostore i gradove.

    Cvijeće i sobno bilje imaju nevjerovatnu moć transformacije prostora. Bilo da se radi o domu ili gradskoj površini, pažljivo odabrane biljke unose život, boju i teksturu u prostor, stvarajući osjećaj harmonije i smirenosti. Osim estetskog doprinosa, ukrasno cvijeće takođe poboljšava kvalitet zraka i smanjuje stres, što ga čini idealnim izborom za svaki prostor. Zbog toga, potrebno je popularizovati sadnju ukrasnog bilja, ne samo u privatnim prostorima, već i u javnim i urbanim sredinama.

    Gradovi širom svijeta sve više prepoznaju važnost zelenih površina  kao načina za poboljšanje kvaliteta života svojih stanovnika. Da bi ova inicijativa zaista zaživjela, neophodno je podići svijest o važnosti sadnje ukrasnog bilja, posebno među mladima, i poticati zajedničke akcije sadnje i održavanja biljaka.

    Nažalost, sve češće smo svjedoci da Banjaluka, koja pretenduje da bude moderan evropski grad, sve više pada u betonizaciju, dok je nekada bila poznata kao grad zelenila. Upravo zbog toga, potrebno je što prije vratiti takvu titulu gradu, jer priroda i zelenilo nisu samo ukras, već i potreba za zdraviji i kvalitetniji život. Promocija sadnje ukrasnog bilja u Banjaluci mogla bi značajno da doprinese  vraćanju identiteta, kao i očuvanju i unapređenju kvaliteta života u gradu.

    Banjaluka ima priliku da vrati svoj stari sjaj, gdje će priroda biti ponos svakog građanina.

    U razgovoru sa Sašom Popovićem iz Banjaluke, dugogodišnjim proizvođačem ukrasnog bilja, saznajemo da se stvara potreba za većim angažmanom kad je u pitanju vraćanje zelenila u Banjaluku. On ističe: „Nažalost, u našem gradu Banja Luci najmanje se ulaže u zelenilo, iako svi znamo Koliko samo jedno drvo daje kisika. Svoj materijal plasiram širom bivše Jugoslavije, a radim i u Austriji i Njemačkoj, ali bih najviše volio da moj rad doprinese vraćanju zelenila u Banju Luku, koja to hitno treba.“  poručio je Popović.

  • Kome i koliko BiH najviše duguje?

    Kome i koliko BiH najviše duguje?

    Bosna i Hercegovina smanjila je spoljni dug za tri mjeseca za više od 200 miliona KM, pokazuju zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, na kraju drugog kvartala ove godine ukupan spoljni dug iznosio je 8,77 milijardi KM, dok je u prvom kvartalu bio 8,98 milijardi KM.

    Tako je ukupan spoljni dug Republike Srpske polovinom ove godine iznosio 3,6 milijardi KM, Federacije BiH 5,078 milijardi KM, distrikta Brčko 43,1 miliona KM, a institucija BiH 43,4 miliona KM.

    Država je najviše dužna Evropskoj investicionoj banci, kojoj duguje 2,34 milijarde KM.

    Slijedi dug prema Svjetskoj banci od 1,38 milijardi KM kroz IBRD aranžmane, te 1,04 milijarde KM kroz IDA program.

    Dalje se duguje Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i to 872,09 miliona KM.

    Republika Srpska za euroobveznice koje je izdala duguje 586 miliona KM, dok se Međunarodnom monetarnom fondu duguje 484 miliona KM.

    “U drugom kvartalu ukupno je servisirano 352,66 miliona KM duga, a u prvom kvartalu 367,26 miliona KM. Za otplatu obaveza u prethodnoj godini ukupno je plaćeno 1.685 milijardi KM”, piše u podacima Ministarstva finansija i trezora.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je smanjivanje apsolutnog iznosa spoljnog duga rezultat veće otplate u posmatranoj godini u odnosu na novo zaduživanje.

    “Ovaj podatak za BiH je posljedica toga što su u ovoj godini dospjele veće rate za ranije dugoročne kredite. Usljed toga je otplata duga veća od novog zaduživanja i rezultanta je smanjenje apsolutnog iznosa spoljnog duga”, naveo je Mlinarević.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je u ovom slučaju primarno riječ o tajmingu, odnosno da su određeni dugovi došli u fazu otplate i nije bilo drugog izlaza nego da budu isplaćeni.

    “Ipak, trendovi zaduživanja nisu pozitivni, jer se stvara sve više obaveza, posebno na entitetskom nivou, pa i na nižim nivoima vlasti. Možda su i krupne razlike uticale na vrijednost nekih dugova, a svakako se isticala i nemogućnost vlasti da se dogovore o bilo čemu pa čak i o zajedničkom zaduživanju”, istakao je Gavran.

    Po njegovom mišljenju, ipak je najvažniji razlog veoma negativan, a to je da se domaće vlasti, pogotovo one u Republici Srpskoj, sve teže uopšte mogu zadužiti izvan zemlje i zadužuju se na domaćem tržištu.

    “Sa druge strane, pribavljanje entitetskog kreditnog rejtinga Federacije BiH ukazuje na namjeru obimnog vanjskog zaduženja u budućnosti. Ukratko, riječ je dijelom o zatišju pred nova zaduženja, a dijelom prelasku na domaće tržište, a nikako ne pametnom korištenju povećanih budžetskih prihoda. Nažalost, ti veći prihodi su samo doveli do još većeg i neracionalnijeg trošenja u iluziji da će takav trend većeg priliva vječno trajati”, zaključio je Gavran.

  • Borel: Putin primoran da se povuče

    Borel: Putin primoran da se povuče

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel izjavio je danas u razgovoru sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, povodom ukrajinskog napada na Kursku oblast u Rusiji, da ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio da slomi otpor Ukrajine i da je sada primoran da se povuče unutar teritorije Rusije.

    “Ponovio sam punu podršku EU borbi naroda Ukrajine”, napisao je Borel na platformi X.

    Ukrajina kontroliše 74 naselja u Kurskoj oblasti u Rusiji, tvrdi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski.

    Sirski je o tome danas obavestio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenio je Unian.

    Zelenski je izjavio, nakon što je dobio izvještaj od Sirskog, da se napredovanje ukrajinskih snaga u regionu Kurska nastavlja uprkos složenim, intenzivnim borbama.

    Međutim, rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ukrajinske trupe izgubile u jednom danu na Kurskom pravcu do 420 vojnika, a od početka napada 6. avgusta 2.030 vojnika.

    Komandant specijalnih ruskih snaga Ahmat, zamjenik načelnika glavnog vojno-političkog resora Ministarstva odbrane, Apti Alaudinov izjavio je ranije danas da je većina ukrajinskih trupa koje su izvršile invaziju na Kursku oblast uništena, a da su sve oblasti u kojima se kreću Oružane snage Ukrajine pod kontrolom ruske vojske, prenijela je agencija Interfaks.

    Jedinice Oružanih snaga Ukrajine pokrenule su 6. avgusta napad na Kursku oblast u Rusiji.

  • Pomor ribe kod slapova u Krupi na Vrbasu

    Pomor ribe kod slapova u Krupi na Vrbasu

    Sportski ribolovci zatekli su prethodnih dana tik ispod slapova u Krupi na Vrbasu totalni pomor ribe, odnosno uginule potočne pastrmke i peš, a kako kažu, to se najvjerovatnije dogodilo jer je oko 70 metara rijeke Krupe u potpunosti presušilo, a s obzirom na to da je voda odvedena u lokalni ribnjak.

    Kako su za “Nezavisne novine” ispričali ribolovci Sportskog ribolovnog društva Banjaluka, u tom dijelu je biljni i životinjski svijet u potpunosti uništen.

    “Ono što smo mi zatekli, kao sportski ribolovci, u ponedjeljak na rijeci Krupi je pomor ribe, potočne pastrmke, peša, i to veliki broj jedinki. Uzrok tome je, koliko smo mi mogli da shvatimo i zaključimo, to što je kompletan tok rijeke Krupe odveden u prihvat za lokalni ribnjak koji uzgaja kalifornijsku pastrmku. Tok je u dužini od nekih 70 metara, gdje taj ribnjak opet ispušta iskorištenu, onečišćenu vodu, dalje u korito. Sa lijeve i desne strane postojali su protočni dijelovi mimo tog zahvatnog dijela, koji je lokalni vlasnik zagradio kamenjem kako bi tu vodu odveo sebi u ribnjak, i tada je presušio taj dio korita”, ističu ribolovci.

    Prema njihovim riječima, slična situacija je bila prije tri-četiri godine na istom mjestu, kada je takođe bio pomor ribe.

    “To je ispod slapova na Krupi, odnosno ispod restorana gdje se nalazi ribnjak. Kod predzadnje vodenice nalazi se prihvat te vode, koji je beskrupulozno napravljen i koji je odveo svu tu rijeku. To je katastrofa. Tu su bile na hiljade jedinki koje su se mrijestile prije nekoliko mjeseci. Mi smo pokušali da spasimo te jedinke i sklonimo malo to kamenje koje je nabacano u prirodni tok, samo da dobiju malo vode i da one mogu da idu dalje”, ističu ribolovci.

    No, kako naglašavaju, šteta je načinjena.

    Dodaju da su sve prijavili gradskoj inspekciji te Inspektoratu RS, a kako su za “Nezavisne” potvrdili iz Inspektorata, oni su juče zaprimili prijavu o uočenom pomoru ribe na lokaciji Krupa na Vrbasu, te će u narednim danima biti izvršena i provjera ovih navoda.

    “Podsjećamo da republička inspekcija nadzorom obuhvata cijelu regiju, što značajno utiče na opterećenje izvršilaca, dok inspekcijski organi jedinica lokalne samouprave nadzor vrše samo na svojoj teritoriji, čime su u mogućnosti da mnogo brže reaguju na uočene negativne pojave”, kazali su iz Inspektorata.

    Inače, preduzeće “Vode Srpske” izdalo je vodnu dozvolu “Krupskim slapovima” do 27.12.2026. godine za upotrebu voda i ispuštanje otpadnih voda iz ribogojilišta za uzgoj pastrmke, ali pod uslovima da se redovno čiste vodozahvatne građevine, a između ostalog, piše i sljedeće: “Ukoliko eksploatacijom i funkcionisanjem predmetnog objekta dođe do promjene prirodnog režima vode, a to prouzrokuje štetu bilo kakvog karaktera, investitor je obavezan da uzroke štete otkloni, a štetu nadoknadi.”

    Pokušali smo stupiti u kontakt sa preduzećem “Krupski slapovi” kako bismo provjerili šta se desilo, no niko nije odgovorio na naš poziv.

  • Sutra nastavak snabdijevanja gasom

    Sutra nastavak snabdijevanja gasom

    Direktori “Sarajevo-gasa” Istočno Sarajevo Nedeljko Elek i sarajevskog “Energoinvesta” Mirza Ustamujića dogovorili su da sutra od 8.00 časova bude nastavljeno normalno snabdijevanje prirodnim gasom Istočnog Sarajeva i Sarajeva.

    Na večerašnjem sastanku Elek i Ustamujić dogovorili su da razgovor bude nastavljen sutra, u prisustvu predstavnika Regulatorne agencije Republike Srpske, kako bi se riješila novonastala situacija.

    Sastanak će biti održan u prostorijama preduzeća “Sarajevo-gas” u Istočnom Sarajevu sa početkom u 10.00 časova, a po njegovom okončanju predviđeno je saopštenje.

    Elek i Ustamujić izrazili su zahvalnost resornim ministrima u vladama Republike Srpske i Federacije BiH Petru Đokiću i Vedranu Lakiću, koji su učestvovali u rješavanju novonastale situacije.

    “Sarajevo-gas” je ranije danas blokirao isporuku gasa za potrošače, jer “Energoinvest” nije htio da primi fakturu.

  • Zelenski zauzima Rusiju: Pala 74 naselja

    Zelenski zauzima Rusiju: Pala 74 naselja

    Ukrajina kontroliše 74 naselja u Kurskoj oblasti u Rusiji, tvrdi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski.

    “U protekla 24 sata Oružane snage Ukrajine su napredovale u različitim pravcima od jednog do tri kilometra”, naveo je Sirski.

    Zelenski je izjavio, nakon što je dobio izveštaj od Sirskog, da se napredovanje ukrajinskih snaga u regionu Kurska nastavlja uprkos složenim, intenzivnim borbama.

    Međutim, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ukrajinske trupe izgubile u jednom danu na kurskom pravcu do 420 vojnika, a od početka napada 6. avgusta 2.030 vojnika.

    Od početka napada uništeno je 35 ukrajinskih tenkova, 31 oklopni transporter, 18 borbenih vozila pešadije, 179 drugih borbenih oklopnih vozila, 78 vozila, četiri protivvazdušna raketna sistema, dva lansera višecevnih raketnih sistema i 14 topova, navodi ministarstvo, prenela je agencija Interfaks.
    Komandant specijalnih snaga Ahmat, zamenik načelnika glavnog vojno-političkog resora Ministarstva odbrane Apti Alaudinov izjavio je ranije danas da je većina ukrajinskih trupa koje su izvršile invaziju na Kursku oblast uništena, a da su sve oblasti u kojima se kreću Oružane snage Ukrajine pod kontrolom ruske vojske. Jedinice Oružanih snaga Ukrajine pokrenule su 6. avgusta napad na Kursku oblast u Rusiji.

  • Godišnja vježba EUFOR-a od 24. avgusta do 16. septembra

    Godišnja vježba EUFOR-a od 24. avgusta do 16. septembra

    Godišnja vježba EUFOR-a “Brzi odgovor” biće održana od 24. avgusta do 16. septembra širom BiH, a svrha vježbe je da pokaže spremnost ove vojne misije i potvrdi stalnu podršku partnerima u BiH u održavanju bezbjednog i stabilnog okruženja.

    Komandant EUFOR-a Laslo Štic održao je danas, zajedno sa načelnikom Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Gojkom Kneževićem, konferenciju za novinare s ciljem informisanja građana BiH o ovoj vježbi.

    Na konferenciji je navedno da će u godišnjoj vježbi učestvovati snage EUFOR-a iz 23 zemlje već raspoređene u BiH koje će privremeno biti ojačane rezervnim snagama iz Austrije, Mađarske, Rumunije i međunarodnim mirovnim snagama iz sastava KFOR-a.

    Tokom ove opsežne obuke, EUFOR će za izvršenje svojih aktivnosti imati podršku Oružanih snaga BiH koje će obezbijediti lokacije za izvođenje obuke, saopšteno je iz EUFOR-a.

    Od 24. avgusta do 16. septembra građani BiH mogu očekivati pojačano kretanje vojnika, patroliranje i ostale aktivnosti, kao i prevoz opreme rezervnih snaga i letove helikoptera širom BiH, uglavnom na području Čapljine, Glamoča, Livna, Orašja, Pazarića, Sarajeva, Tuzle, Ustikoline, kao i na graničnim prelazima Brod, Klobuk, Metaljka i Svilaj.

    Neke od ovih aktivnosti mogu biti većeg obima ili se odvijati tokom noći.

    EUFOR preduzima sve mjere kako bi vježba što manje uticala na javnost. Lokalne vlasti i stanovništvo će putem EUFOR-ovih timova za vezu i osmatranje i saopštenja za javnost biti na vrijeme obaviješeteni o svakom kretanju EUFOR-a u njihovoj blizini, navodi se u saopštenju.

  • Kusturić: Pod kontrolom i požar kod Bileće; Na Zelengori smo izbacili ukupno 250 tona vode

    Kusturić: Pod kontrolom i požar kod Bileće; Na Zelengori smo izbacili ukupno 250 tona vode

    Dva helikoptera iz Srbije i jedna letjelica Helikopterskog servisa Republike Srpske, odmah nakon uspješne intervencije na Zelengori, večeras su se uputili prema Hercegovini.

    Tamo borba sa vatrenom stihijom traje u okolini Bileće.

    Direktora Helikopterskog servisa Republike Srpske, Boban Kusturić rekao je za RTRS se u ovom trenutku nalaze u rejonu između Bileće i Berkovića.

    – Stavili smo pod kontrolu požar na Zelengori. A pod kontrolom je i požar kod Bileće. Sada gasimo pojedinačne požare – istakao je Kusturić.

    Istakao je da su pripadnici Helikopterskog servisa Srpske danas na Zelengori izbacili ukupno 100 tona vode, a piloti MUP-a Srbije 150 tona.

    – Ukupno smo izbacili 250 tona vode. Ostajemo još sat vremena da pokušamo da ugasimo sve na području Bileće – istakao je Kusturić.

  • Zbog nestašice vode inspekcija u banjalučkom Vodovodu

    Zbog nestašice vode inspekcija u banjalučkom Vodovodu

    Zbog nestašice vode u pojedinim banjalučkim naseljima inspekcija je ušla u banjalučki vodovod. Utvrđene su brojne nepravilnosti i propusti – poput šahtova koji puštaju vodu, što utiče na gubitke na mreži.

    Inspekcija je obavila kontrolu nakon velikog broja poziva mještana Mišinog Hana koji su se žalili na nestašicu vode.

    – Nemam vodu 15 dana, to je veliki problem, ljudi imaju stoku. Imam ovce, konje, svinje, koke koje skapavaju od žeđi.

    Radovan i Gospa samo su jedni od mještana koji svakodnevno svjedoče o nedostatku vode. Više od mjesec dana brojna banjalučka prigradska naselja suočena su sa istim problemom. Nestašica vode, nije samo ugrozila život ljudi, već i životinja. A ugrožava i u Mišinom Hanu, dok se mještani bore sa nestašicom vode, u njihovom mjestu stvoren je pravi vodoskok od siline pritiska vode, koja je u proteklih 12 sati nekontrolisano oticala.

    Kvar je privremeno otklonjen tek u ponoć. A sve je ovo bila samo kap koja je prelila čašu Republičkoj inspekciji da “pročešljaju” banjalučki vodovod. Imali su šta i zateći – nekoliko šahtova koji puštaju vodu, što dovodi do gubljenja snage na vodovodnoj mreži.

    – Njihova tehnička služba ne djeluje, otkloni samo jedan kvar a ostali kvarovi se ne otklanjaju. Tehnička služba mora biti ažurnija, pogotovo u ekstremnim uslovima ne smijemo dozboliti da ljudi ostanu bez vode – rekao je glavni republički vodni inspektor Branislav Mićić.

     

    Sve ovo zbog neadekvatnog rukovodećeg kadra, kaže predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

    – Nemamo nijedan podatak vezano za probleme za vodovodni sistem koji je u kvaru – kaže predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković.

    – Nismo mijenjali ventil, jer mijenjanje ventila zahtjeva pražnjenje cjevovoda cijele dionice – dodao je gradski menadžer Ljubo Ninković.

    Da ne bi cijevi pucale i ventil se mijenjao, sistem se mora održavati, kaže bivši zamjenik gradonačelnika Banjaluke Srđan Amidžić. Ističe da Vodovovod ne može da funkcioniše kada zaposli 100 radnika više nego što je neophodno.

    – Da li je po vama normalno da se niko iz Vodovoda ne oglašava, jer se na čelu nalazi ginekolog i njemu kad pukne cijev, možda kad mu kažete da je pukao vodenjak on bi razumio,ali kada kažete da nema hidrostatičkog pritiska on to ne razumije – ističe bivši zamjenik gradonačelnika Banjaluke Srđan Amiđić.

    Konkretna pitanja i danas smo uputili na adresu Vodovoda. Danas ih nismo dobili, iako su u nekoliko navrata, pa i danas, iz Vodovoda prst upirali u medije, navodeći kako niko od njih ne traži odgovore. A javni servis odgovore je tražio svaki put kada smo o ovom problemu izvještavali, pa tako i juče i danas.

  • Dodik: Na forumu u Beču razgovarano o budućnosti američko-evropskih odnosa

    Dodik: Na forumu u Beču razgovarano o budućnosti američko-evropskih odnosa

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prisustvovao je u Beču forumu EU-SAD.

    – Forum je održan u sjajnoj organizaciji stalnih saradnika administracije kandidata za predsjednika SAD Donalda Trampa i Republikanske stranke. Razgovarano je o budućnosti američko-evropskih odnosa – napisao je Dodik na svom Iks nalogu.

     

    Na forumu su, između ostalih, učestvovali i Ričard Grenel, bivši izaslanik Bijele kuće za dijalog Beograda i Prištine, Met Mauers, bivši savjetnik državnog sekretara Stejt departmenta, DŽozef Grogan, bivši direktor Savjeta za unutrašnju politiku SAD, i Gaj Benson, urednik američkog Foks njuza.