U Bosni i Hercegovini je u proteklim mjesecima bilo nekoliko policijskih akcija gdje su uhapšene desetine ljudi zbog trgovine narkoticima.
Međutim, nema hapšenja “krupnih riba” koje se nalaze, kako pišu mediji, u samom vrhu vlasti na svim nivoima, ali i u bezbjednosnim strukturama.
Istražili smo, zašto nema pomaka kada su u pitanju krupni politički igrači, iako o vezama istih sa kriminalnim strukturama uveliko pišu i strani mediji?
Gotovo da nema godine bez barem jednog skandala u Bosni i Hercegovini gdje se pojave informacije da je neko od najviših zvaničnika povezan sa kriminalnim strukturama.
Političari, međutim, po pravilu negiraju ikakvu povezanost sa spornim licima, čak i kada su uhvaćeni kako sa njima sjede za istim stolom. Ovo otvara pitanje ko je odgovoran što BiH po ovakvim pojavama postala poznata Evropi i regionu?
O vezama visokih zvaničnika i kriminalnih struktura sve više izvještavaju i strani mediji.
Tako je njemački list De Tagesšpigl objavio tekst u kojem opisuje djelovanje kartela Tito Dino u BiH, te o navodnim poveznicama ministra spoljnih poslova Elmedina Konakovića sa ovom kriminalnom organizacijom.
U tekstu navode da je Konaković bio vidno uznemiren na pres konferenciji nakon policijske akcije Black Tie odnosno „Crna kravata“ u kojoj su uhapšene desetine osumnjičenih za organizovani kriminal i pranje novca.
– Potom je demonstrativno podigao svoju zlatnosmeđu kravatu i povikao: “Ne možeš ovo učiniti crnom kravatom!” aludirajući na policijsku akciju “crna kravata”. Ministar Konaković je valjda htio poručiti da nema nikakve veze s uhapšenim kriminalcima – navodi njemački list.
Osim četvorice policajaca i načelnika policije tada je uhapšen i Gordan Memija, blizak Konakovićev prijatelj. Istraga ukazuje na veze pojedinaca sa krimilanom organizacijom Tito Dino koju je predvodio Edin Gačanin.
– Edinu Gačaninu Titu je proteklih godina zaplijenjeno oko 50 tona kokaina. To govori koliko je ovaj kartel jak i moćan – kaže Avdo Avdić, urednik portala Istraga.ba.
Avdić kaže da je Gačanin svojim novcem htio kupiti stranku i ući u strukture vlasti. Ministar inostranih poslova BiH je međutim više puta demantovao ove navode.
– Nikada u Dubaiju nisam sreo te ljude niti sam bio u vremenu kad su oni rekli da sam bio jer je sve čista laž – poručio je Elmedin Konaković.
– Ja potpuno razumijem da se ljudi pravdaju ako su krivi. Ako vi niste krivi onda kažete pozivam Tužilaštvo BiH ili bilo koju policijsku agenciju da istraži sve to – navodi Avdić.
U međuvremenu je glavni tužilac BiH Milanko Kajganić rekao da su do sada potvrđene optužnice Tužilaštva protiv više od 70 osoba u predmetima sa dokazima iz aplikacija Skaj i Anom. Među njima ima i osoba iz Republike Srpske Bojan Cvijetić, bivši savjetnih nekadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića.
– Ni ove akcije policijske koje su se desile, privođenja, hapšenja i procesi ne bi se dogodili da nije bilo međunarodnih istražnih agencija koje su provodile svoju vrstu istraga i onda zahtijevale od organa ovdje da preduzmu nešto po tom pitanju – kaže Ivana Korajlić iz organizacije Transparensi BiH.
Usred istrage, pojavljuje se novi skandal, kada je objavljeno da je Predsjedništvo BiH prije nekoliko mjeseci imenovalo turskog biznismena Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami, iako osoba ima status osumničenog u predmetu „Crna kravata 2“ zbog sumnji u povezanost sa narko kartelom Edina Gačanina.
Predstavnici opozicije su upozorili da se o aferi Fatih Kol moraju izjasniti i Željka Cvijanović na čiji je prijedlog turski državljanin imenovan na funkciju i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, koji je prema navodima medija, lobirao za imenovanje Kola na mjesto počasnog konzula u Panami.
Iako su oni demantovali povezanost, a Kol nakon izbijanja skandala smijenjen.
– Mi smo to pitanje htjeli da postavimo na prošloj sjednici parlamenta BiH međutim niko od tih ministara već duže vrijeme ne dolazi na te sjednice iako su obavezni da prisustvuju njima – smatra Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Stvarnost u kojoj se Bosna i Hercegovina pominje kao prostor veoma bliske povezanosti zvaničnika i kriminalnog miljea, kažu eksperti za bezbjednost, prije svega je posljedica nerada pravosuđa, ali odgovornost za ovakvo stanje nije jedino na pravosuđu.
– To je problem i agencija za primjenu prava kako ih zovem i službi bezbjednosti jer ako je neko lice izabrano da bude ministar bilo čega, spoljnih poslova, bezbjednosti, važnih resora apsolutno on mora biti upozoren od strane obavještajno bezbjednosnih službi da se u njegovom prisustvu nalaze određena lica koja su bezbjednosno interesantna odnosno u ovom slučaju narko dileri – smatra ekspert za bezbjednost Darko Trifunović, piše BN.
Bez obzira na brojna spektakularna hapšenja, stvarnog sankcionisanja onih koji su na visokim funkcijama, a upleteni su u brojne afere je nedovoljno.
Ovo samo dokazuje jedno ustaljeno pravilo: da dok postoji politička zaštita malo ko će biti suočen sa kaznom za očigledne kriminalne aktivnosti.
