Kod Doma zdravlja u Brčkom jutros je došlo do upotrebe vatrenog oružja. Kako javljaju tamošnji mediji ima povrijeđenih.
Najmanje jedna osoba je prevezena na UKC Tuzla.
Kako je N1 nezvanično saznaje u pitanju je pokušaj ubistva i nema preminulih.
Još čekamo zvaničnu informaciju iz Policije Brčko Distrikta.
Nakon što su pristigli konačni rezultati lokalnih izbora, Savo Manojlović i njegovi sledbenici ne mogu da se izbore sa izazovima svakodnevne realpolitike, što dovodi do sve većeg haosa u redovima „Kreni-promeni“ i poziva na blokadu saobraćajnica, bez obzira na to što je misija OEBS potvrdila da na minulom glasanju nije bilo nepravilnosti.
Radikalizacija koju najavljuje Manojlović pak preti i da naruši odnose unutar njegovog pokreta. Kako nezvanično saznajemo, članstvo u Novom Beogradu na korak je do odluke o otcepljenju, jer su nezadovoljni metodama političke borbe koju najavljuje njihov lider.
Navodno, mnogima smetaju Manojlovićevi kontakti sa BIA, o čemu je javno pre neki dan govorio lider radikala Vojislav Šešelj.
Trenutno se od strane nezadovoljne grupacije vodi borba za ime „Kreni-promeni“, od koga Manojlović ni po koju cenu neće odustati, zbog navodnih obaveza koje ima prema Rokfelerovoj i Soroševoj fondaciji.
U celom slučaju, posebna bizarnost je ritual zakletve na koji je Manojlović naterao svoje najbliže saradnike, kojima je tom prilikom bilo izuzetno neprijatno, te su celu stvar pokušali da okrenu na šalu – dok nisu shvatili ozbiljnost Manojlovićevog stanja.
U sredu, 5. juna 2024. godine, Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimski g. Lukijan primio je u prostorijama Crkvene opštine u Budimpešti u oproštajnu posetu nj.e. Aleksandra Lončarevića, ministra-savetnika i dosadašnjeg otpravnika poslova Ambasade Republike Srbije u Mađarskoj.
Ovom prilikom Preosvećeni Vladika je pohvalio petogodišnji diplomatski rad g. Lončarevića u Mađarskoj, a naročito u poslednjih osam meseci kako je vršio dužnost otpravnika poslova. Vladika se zahvalio za dostojno predstavljanje Srbije i srpskog naroda u Mađarskoj kao i za svesrdnu pomoć Srpskoj pravoslavnoj crkvi – Eparhiji budimskoj.
Gospodin Lončarević je srdačno zahvalio Njegovom Preosveštenstvu i svim službenicima Eparhije budimske na profesionalnoj i očinskoj podršci i pomoći tokom njegovog diplomatskog angažmana u Mađarskoj.
Sastanku su prisustvovali visoki državni službenik g. Marko Parezanović, protojerej Zoran Ostojić, arhijerejski namesnik budimski, protosinđel Varnava Knežević, sekretar Eparhije budimske, protonamesnik Nikola Počuča, arhiđakon Inokentije Lukin i đakon Stefan Milisavić.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske osporio je imenovanje Dragane Čavke u Upravni odbor RTRS, u koji ju je kao pripadnicu bošnjačkog naroda, a kako se Čavka izjasnila, imenovala Narodna skupština.
Klub Bošnjaka je donio odluku o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa na odluku o izboru za člana UO RTRS za osobu Dragana Čavka. Po zakonu o javnom servisu to mjesto, član UO moraju biti iz reda Srba, Hrvata, Bošnjaka. NSRS je na prijedlog komisije za izbor i imenovanja imenovala iz reda Bošnjaka Draganu Čavku koja se po našim saznanjima izjašnjavala kao Srpkinja, a ona je predložena na poziciju koja pripada Bošnjacima. Slijedeći te informacije Klub Bošnjaka je odlučio da pokrene veto da bi se utvrdilo ko je u stvari Dragana Čavka, je li Bošnjakinja ili nije, rekao je za N1 predsjednik Kluba Bošnjaka Alija Tabaković.
Čavka će tako sačekati imenovanje dok prođe procedura u Vijeću naroda, eventualno i u Ustavnom sudu BiH.
Po dosadašnjoj praksi, upućeni kažu da će biti teško dokazivati ko je Srbin, a ko Bošnjak, jer su zakoni dali pravo slobode izbora, a taj mehanizam često se u praksi zloupotrebljavao.
Dragana Čavka, ranije Ristić, bila je pomoćnica ministra turizma Republike Srpske, a u prethodnim ciklusima izjašnjavala se kao Srpkinja. Nakon udaje za tada potpredsjednika SBB, Admira Čavku, s prezimenom je, ispostaviće se, promijenila i nacionalnu pripadnost.
Od Svesrpskog sabora očekujemo nastavak dobre saradnje i potvrdu našeg jedinstva, izjavila je za RTRS srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Cvijanović je naglasila da su “dobri odnosi nešto što već živimo i što smo iskusili”.
– Naravno, očekujemo da će ti odnosi biti sve bolji i sadržajniji. Oni su proteklih godina već popunjeni na najbolji mogući način. Mislim da će to biti manifestacija upravo toga – našeg jedinstva i naše opredijeljenosti da zajedno radimo i gradimo našu budućnost – poručila je Cvijanović.
Cvijanović je napomenula da je “naša opredijeljenost da sarađujemo, ali isto tako i potvrda da smo mi zapravo ljudi koji streme istim ciljevima, ljudi koji imaju zajedničku istoriju, pripadaju istom narodu i ljudi koji vole i promovišu mir, saradnju, zajednički život, dobre odnose sa svima u regiji”.
– Mislim da je to zapravo glavni pokazatelj. Naravno da imamo očekivanja i kad je u pitanju nastavak dobre saradnje na konkretnom planu kad je u pitanju relaizacija raznih projekata, infrastrukturna povezanost, povezanost preko energetskih projekata, povezanost na svaki mogući način, u svim mogućim oblastima od sporta, kulture, dakle svega onog što nas vezuje – rekla je Cvijanović.
Cvijanović je istakla da su “ovakva okupljanja veoma važna”.
– Mislim da su ovo složena vremena, i naravno da u tako složenim vremenima tražite različite forme da pokažete da ste ljudi koji žele i mogu da rade zajedno, koji su usmjereni na iste ciljeve i koji osjećaju bliskost jedni prema drugima na način koji samo predstavlja jednu prirodnu vezu, dakle ništa drugo”.
Cvijanović je naglasila da “tu nema nikakvih posebnih interesa”.
– Ovo je jedna čista ideja koja je zasnovana na čistoj ljubavi, čistim bratskim odnosima, čistim porodičnim odnosima i čistim nacionalnim odnosima. Moram reći da se dešavaju otvorenog i punog srca i da su uvijek znak naše ljubavi koju imamo jedni za druge i konačno našeg opredjeljenja da tako bude i u budućnosti – poručila je Cvijanović.
Cvijnanović je napomenula da smo “upućeni jedni na druge”.
– Mi smo i podrška jedni drugima, dijelimo iste vrijednosti, ista stremljenja, rekla bih da imamo iste strahove kada je u pitanju budućnost, ali i iste rane kada je u pitanju prošlost – rekla je Cvijanović.
Cvijanović je istakla da smo “toliko višestruko povezani da predstavljamo jedno zajedničko organsko tkivo i da je to nešto što će biti manifestovano i sad”.
– I naravno da u tom smislu očekujem da i naši odgovori na pritiske budu usaglašeni, harmonizovani, da budu ono što obuhvata interese i Republike Srpske i Srbije i srpskog naroda u cjelini. Sigurna sam da će se i kroz ovakvu manifestaciju sada, ali i u budućnosti upravo tražiti takvi odgovori ili delegirati određena pitanja na koja mi svakako treba da nađemo kroz takve skupove, i na svaki drugi mogući način, kroz različite forme, i zajedničke odgovore – zaključila je Cvijanović.
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će “Svesrpski Sabor biti velika manifestacija i da će se uspostaviti saradnja na svim nivoima”.
Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je danas odgovore u predmetima ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Srpske Zakona o komunalnim taksama i Zakona o stvarnim pravima.
Odbor je utvrdio odgovor Ustavnom sudu Republike Srpske kada je riječ o ocjenjivanji ustavnosti člana 7. stav 2. Zakona o komunalnim taksama kojom osporava usaglašenost navedene odredbe Zakona sa čl. 16, 45, 50, 54, 63, 66, 68. stav 6. i članom 108. Ustava Republike Srpske.
Odbor je naveo da je osporavana odredba Zakona već bila predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom, da je taj prijedlog odbijen, tako da se radi o već presuđenoj stvari. Ukoliko Sud ipak odluči da pokrene postupak, Odbor ističe da je zakonodavac u ovom predmetu postupao u okviru svojih nadležnosti.
Odbor za ustavna pitanja utvrdio je odgovor i za ocjenu ustavnosti člana 1. Zakona o stvarnim pravima kojim se uređuje sticanje korišćenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i državine u Republici Srpskoj.
Odbor je naveo da je Zakon o stvarnim pravima donesen po postupku i na način utvrđen u skladu sa ustavnim i zakonskim procedurama i navodi da Republika Srpska ima isključivo pravo da donese ovaj zakon što znači dosljednu primjenu člana 5. alineja 4. Ustava Republike Srpske, koja garantuje da se ustavno uređenje Republike Srpske temelji na vladavini prava.
Odbor navodi da, iako je pozivanje na odluke Ustavog suda BiH irelevantno za postupak koji se vodi pred Ustavnim sudom Republike Srpske, da je i taj sud donio odluku da je Zakon o stvarnim pravima u skladu sa Ustavom BiH.
Sjednicom Odbora predsjedavao je predsjednik Odbora i Narodne skupštine dr Nenad Stevandić.
Lider liste Za pravdu i red i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Nebojša Vukanović, otkrio je da je u posljednjih nekoliko mjeseci izgubio dva sudska spora i da mora isplatiti ukupno 12.000 KM.
Kaže da je juče dobio presudu po kojoj Miloradu Dodiku mora isplatiti nešto manje od 3.000 KM.
Dobio sam juče presudu od Suda u Banjaluci zbog pisma Aleksandru Vučiću kad sam apelovao da pokuša urazumiti Dodika jer je njegova priča o blokadi kasarna opasna. Uputio sam jedno javno pismo jer sam mislio da je Vučić autoritet. Izgubio sam taj spor jer sam u pismu rekao da je Dodik izbezumljeni ludak koji nema kontrolu nad sobom. To sam pismo poslao da ne bi došlo do onih njegovih najava o blokadi kasarna kad je rekao da će protjerati vojnike, rekao je Vukanović, gostujući u programu BHRT.
Druga presuda je stigla prije toga, a vezana je za rušenje zgrade nekadašnje Poštanske štedionice Republici Srpskoj u Banjaluci i izgradnju nebodera IT kompanije Prointer.
Vjerovali ili ne, sud meni nije dostavio presudu, nisam bio na glavnom ročištu. Donio je presudu od 9.000 KM jer sam rekao da će Prointer srušiti zgradu koja je pod zaštitom Poštanske štedionice. To se i dogodilo. Ja sam izgubio 9.000 KM, a presuda mi nikad nije dostavljena. Sud u obrazloženju kaže da sam trebao doći u Banjaluku iako živim u Trebinju – rekao je Vukanović.
Kaže da mu presude ne padaju teško jer je finansijski “stao na noge” i dodaje da ga ovo neće obeshrabriti u kritikovanju vlasti jer je “bolje da udaraju po džepu, nego po glavi”, prenosi Klix.
Vjerovali ili ne, sud meni nije dostavio presudu, nisam bio na glavnom ročištu. Donio je presudu od 9.000 KM jer sam rekao da će Prointer srušiti zgradu koja je pod zaštitom Poštanske štedionice. To se i dogodilo. Ja sam izgubio 9.000 KM, a presuda mi nikad nije dostavljena. Sud u obrazloženju kaže da sam trebao doći u Banjaluku iako živim u Trebinju – rekao je Vukanović.
Kaže da mu presude ne padaju teško jer je finansijski “stao na noge” i dodaje da ga ovo neće obeshrabriti u kritikovanju vlasti jer je “bolje da udaraju po džepu, nego po glavi”, prenosi Klix.
Ovogodišnja sezona kupanja u gradskom vodenom parku “Akvana” počinje sutra, saopšteno je iz ovog preduzeća.
“Vodeni park ‘Akvana’ počinje sa radom sutra, u četvrtak 6. juna i otvara vrata za posjetioce. Prema najavama meteorologa, narednih dana nas očekuju prave ljetne temperature a najbolji spas od vrućina je svakako – Vodeni park ‘Akvana'”, navode iz “Akavne”.
Podsjećamo, pretprodaja sezonskih ulaznica za ljetnu sezonu na vodenom parku „Akvana“ produžena je do 5. juna, tako da svi zainteresovani još danas mogu iskoristiti priliku da kupe ulaznice po akcijskim cijenama. Cijena dnevne ulaznice na bazene košta 7 KM.
Cijene ulaznica sa akcijskim popustom u pretprodaji iznose: sezonska ulaznica sa neograničenom brojem ulazaka – 90 KM, ulaznica od 10 ulazaka – 40 KM, ulaznica od 20 ulazaka – 68 KM, ulaznica od 30 ulazaka – 92 KM.
Ulaznice sa ograničenim brojem ulazaka omogućavaju istovremeni ulazak više osoba odjednom dok ulaznice sa neograničenim brojem ulazaka omogućavaju ulazak jedne osobe.
U Bosnu i Hercegovinu narednih dana stižu prave ljetne vrućine, jer će prema prognozama živa na termometru dostizati i do 35 stepeni Celzijusa.
Naime, kako navodi BHMETO.BA najviše temperature se očekuju za vikend.
“Stižu nam ljetne vrućine. Svakim narednim danom sve toplije. Za vikend na sjeveru i sjeveroistoku zemlje moguće do 35°C. U nastavku sedmice dominantno sunčano vrijeme, rijeđe uz dnevni razvoj naoblake prolazno pljusak, čija vjerovatnoća je najveća danas u dijelovima sjeveroistočne, istočne i centralne Bosne”, navode.
Iako se očekivalo da bi dijalog na visokom nivou između EU i BiH održan u ponedjeljak mogao donijeti neke novine, ispostavilo se da su svi ostali na svojim prijašnjim pozicijama, a BiH se nije približila početku pregovora.
Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, na sastancima je prenio stavove EU vrata za BiH su otvorena, ali ako ne bude reformi, neće biti ni napretka, uključujući i ulazak BiH u Plan rasta za zapadni Balkan. Ova situacija za BiH može biti posebno opasna, iz nekoliko razloga. Kao prvo, Evropski savjet je pristao da otvori pregovore sa BiH “na obraz” zvaničnika Evropske komisije, Evropske službe za spoljne poslove i Delegacije EU u Sarajevu, pišu Nezavisne.
Ovi zvaničnici su najskeptičnije zemlje EU uoči evropskog samita na kojem je trebalo da donesu odluku uvjerili da će BiH otvaranje pregovora shvatiti kao ohrabrenje i da će podstaći reforme, a da bi crveno svjetlo dovelo do rezignacije i slabljenja motiva za sprovođenje reformi. BiH je dobila zeleno svjetlo, a reforme su izostale, pa je realno očekivati da će naredna garnitura u Evropskoj komisiji i Delegaciji EU u Sarajevu imati puno teži posao da Evropski savjet naredni put ubijedi da BiH treba da dobije naredni korak u evropskim integracijama.
Pres konferencija nakon sastanka djelovala je relativno optimistično samo zato što niko u Briselu nije želio da donese loše vijesti uoči veoma važnih izbora u EU za Evropski parlament, koji će odlučiti sastav naredne Evropske komisije u kojoj se njemačka političarka iz konzervativne frakcije Ursula fon der Lajen nada još jednom mandatu na čelu izvršnog evropskog tijela.
Osim toga, rat u Ukrajini iscrpljuje evropske finansije, zbog čega će biti sve teže otvoriti novčanik i platiti skupe reforme na zapadnom Balkanu, ako domaći političari ne pokažu veći nivo ozbiljnosti. EU je pokazala neviđen nivo spremnosti da otvori vrata regionu i kroz uključivanje u pojedine elemente zajedničkog evropskog tržišta, što bi bila izuzetna vijest za domaće privrednike, ali hladan odgovor domaće političke elite mogao bi ta vrata zatvoriti na duži period. U tom slučaju EU bi se fokusirala na EUFOR i vojne aspekte svoje misije, odnosno da osigura mir i stabilnost, ali i menadžment migracija, dok bi pridruživanje EU bilo stavljeno u drugi plan.
Varhelji je rekao da EU očekuje ispunjenje osam koraka koji su postavljeni uz dobijanje kandidature, posebno kad je riječ o Zakonu o sudovima, Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Zakonu o zaštiti ličnih podataka i Zakonu o graničnoj kontroli.
– Ovo su koraci koji će nam biti potrebni da bismo mogli da pređemo na sljedeću fazu, u kojoj bi Savjet trebalo da bude u mogućnosti da odobri pregovarački okvir, što je prvi korak u stvarnim pregovorima – rekao je Varhelji. Drugim riječima, BiH će stajati u mjestu dok se ne usvoje ova četiri zakona, za koje za sada nema ni naznake kada bi se to moglo desiti.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, za Nezavisne je ocijenio da se na forumu nije desilo ništa bitno.
– Čini se kako je ovosedmični forum na najvišem nivou bio baš to, forum u okviru kojeg su ponovljene već poznate pozicije EU. Za učešće u Novom planu za rast očekuje se usvajanje državnog budžeta, za usvajanje pregovaračkog okvira, usvajanje zakona iz osam koraka koji su pratili kandidatski status. Niko od učesnika nije ostavio utisak da je sam forum ponudio neki pomak u smislu konkretnih dogovora – ocijenio je on.
Izjave domaćih lidera nakon sastanka s evropskim komesarom ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam. Milorad Dodik, predsjednik Republie Srpske, rekao je da je EU postavila previsoke uslove, Elmedin Konaković, predsjednik NiP, da je BiH izgubila zamah u evropskim integracijama, a Zukan Helez, ministar odbrane BiH, da u BiH posljednjih mjeseci dominiraju ozbiljna politička neslaganja. Uz to, Rezolucija o Srebrenici dovela je do daljih podjela, jer su srpski lideri u regionu ustvrdili da nije cilj odavanje pošte žrtvama nego proglašenje Srba genocidnim narodom. Sve to ostavlja malo prostora za optimizam i mogućnost da u narednih nekoliko godina dođe do ozbiljnog približavanja Briselu.