VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Javna je tajna da je budžet u minusu”

    “Javna je tajna da je budžet u minusu”

    Nakon dobavljača, na red su stigli i poljoprivrednici. Kašnjenja u isplatama budžetskim korisnicima sada se više ne mogu ni sakriti, a predsjednik Republike Srpske, iako to nije njegov posao, to pravda ratom kredita od 300 miliona maraka koja mora da se platu u julu.

    Iako nema tačnih podataka o toj rati, ostali budžetski korisnici su u panici. Ko je sljedeći u redu za kašnjenje? Finansijski vrtlog u kome se Vlada Republike Srpske nalazi sve se brže okreće. Obaveze stižu sa svih strana, a novca je sve manje. Riječ dobavljači je maltene zabranjena u Vladi Srpske, a dugovanja prema njima su premašila pola milijarde maraka.

    Polako počinju da se stopiraju i isplate svim ostalim budžetskim korisnicima. Sada su na redu poljoprivrednici. Jasno im je rekao, prije nekoliko dana, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, da nikakvih isplata za kapitalne investicije neće biti do kraja avgusta, jer u julu stiže rata od 300 miliona maraka u ukupnom iznosu.

    Milorad Dodik je, prema riječima poljoprivrednika koji su bili sa njim na sastanku, objelodanio da Srpsku čeka uskoro rata kredita od 300 miliona maraka. Dok ona ne bude isplaćena, finansije Srpske ne dišu. Ipak, detalje o toj rati kredita niko ne zna.

    -Ono što postoji mogućnost je da su to mnoge nagomilane obaveze koje se moraju vratiti do tog nekog datuma. Javna je tajna da je budžet u minusu. Nema novca za isplate dobavljačima, usluge i biće u sve težoj situaciji ukoliko se ne pronađe novac, odnosno novo zaduženje RS – kaže novinar i urednik portala Capital, Siniša Vukelić.

    Vlast u Srpskoj suočena je sa sve većim finansijskim problemima. Od prošle godine intenzivirali su potragu za kreditorima, ali i investitorima za projekte koje su zemlje poput Njemačke blokirale zbog politike Milorada Dodika. Dodik pare očekuje od Rusije, Mađarske, Azerbejdžana i daleke Kine, a prema riječima ekonomista, nije poznato ni kako bi mogle da dospiju u budžet s obzirom na sankcije. Sada se samo kupuje vrijeme, a vremenom i socijalni mir. Barem do izbora.

    -Za te materijalne troškove se čeka, sada čekaju poljoprivrednici. Neko nepisano pravilo kod čuvanja socijalnog mira je da penzije budu redovne, pa plate u policiji i prosvjeta. Krenulo se odozdo, dobavljači pa poljoprivreda, kome će se sljedećem reći da čeka, vidjećemo. Paradoksalno je i žalosno da se mi uopšte bavimo temom socijalnog mira, u jednoj normalnoj zemlji isplate budžetskim korisnicima nisu tema rasprave i da se Vlada ne hvali evo isplatili smo mi penzije. Pa to vam je ustavna i zakonska obaveza – poručuje Jelena Trivić, predsjednik Narodnog fronta.

    Još krajem prošle godine iz Vlade Republike Srpske su rekli da su pronašli strane kreditore, ali još im nema ni traga ni glasa. Sve to dodatno komplikuje situaciju, smatraju upućeni.

    -Projektovano je da se u ovoj godini zadužimo oko 800 miliona evra na inostranom tržištu, od čega za sada, barem prema ovim informacijama, nema ništa. Ako tome dodamo i izgubljene arbitraže, koje su teške stotine miliona maraka, vidimo već sada da je budžet u minusu od preko milijardu maraka. I biće veoma teško postići i prošlogodišnji deficit, i ovogodišnji, i unutrašnje redovne rashode – smatra Siniša Vukelić.

    Prema podacima iz budžeta Republike Srpske za 2024. godinu, izdaci za otlpatu dugova u ovoj godini iznose 822 miliona maraka. I to, prema zaduženjima putem državnih hartija od vrijednosti, potrebno je vratiti 348 miliona maraka, dok je za otplatu rata kredita koji su uzeti u inostranstvu neophodno 438 miliona maraka. Što se tiče zajmova u zemlji, mora se u ovoj godini vratiti 22 miliona, dok na ostale isplate ide oko 13 miliona maraka, piše BN.

  • Zabilježena prva ljudska žrtva ptičije gripe u svijetu, WHO saopćila koje je simptome imao

    Zabilježena prva ljudska žrtva ptičije gripe u svijetu, WHO saopćila koje je simptome imao

    Svjetska zdravstvena organizacija /WHO/ saopćila je da je laboratorijski potvrđen prvi smrtni slučaj kod ljudi od podtipa ptičije gripe.

    WHO je objavila da je stanovnik Meksika star 59 godina umro 24. aprila nakon što je dobio temperaturu, imao otežano disanje, proljev, mučninu i opću slabost.

    Ovo je bio prvi laboratorijski potvrđeni slučaj infekcije kod ljudi podtipom ptičije gripe A (H5N2) na globalnom nivou.

    Žrtva nije imala historiju izlaganja živini ili drugim životinjama, saopćeno je iz WHO. Slučajevi zaraze ovim podtipom ptičije gripe prijavljeni su kod živine u Meksiku.

    Osoba je imala više drugih medicinskih stanja i bila je vezana za krevet tri sedmice iz drugih razloga, prije pojave akutnih simptoma, saopćila je agencija UN-a.

  • Preletači gaze moralne, ljudske i ideološke principe

    Na političkoj sceni u Republici Srpskoj postaje normalno da se prelijeće iz partije u partiju radi ličnog interesa i bez ikakvog stida.

    To najbolji pokazuju funkcioneri, koji su preko noći napustili svoju vladajuću partiju i priključili se drugoj koja je takođe na vlasti. Time su prekinuli praksu da samo opozicionari prelaze kod vladajućih i pokrenuli novi trend u Srpskoj sa porukom „idemo svi pod isti krov“.

    Primjera radi, Slobodan Stanarević iz DEMOS je prešao kod Dodika, dok su iz Ujedinjene stranke „počišćeni“ pojedinci koji nisu bili poslušni i ništa nisu radili za stranku. U te, kako je Nenad Stevandić, lider US, izjavio spada i aktuelna direktora Aerodroma Natalija Trivić.

    Ona je napustila ovu partiju, ali još nije objelodanila u koju će da preleti. Kako nezvanično mediji saznaju i ona bi mogla da pređe u SNSD.

    Prije nje, stranku su napustili Milan Novitović, bivši direktor Civilne zaštite, Kostadin Vasić, narodni poslanik, ali i sekretar i odbornik u banjalučkoj skupštini Igor Šukalo i Željko Amidžić. Spekuliše se da će iz stranke i načelnik Šekovića, dok je cijeli odbor DNS u Laktašima prešao kod Dodika.

    Sociolog Vladimir Vasić kaže da ovi i mnogi drugi primjeri, prelaska iz jedne partije u drugu, govore da u političkoj misli u BiH nemamo skoro nikakav princip.

    – Nemamo nikakav ljudski pristup u svemu tome, jer se politička misao u BiH svodi na klasični makijavelizam, cilj opravdava sredstvo, odnosno, goli interes opravdava sredstvo. Bilo to da se prelazi iz partije u partiju, iz opozicije u poziciju, nije više ni važno jer je na sceni jedno klasično političko trgovanje – kaže Vasić.

    Dodaje da se gaze svi moralni, ljudski i ideološki principi.

    – To na grub način šteti političkoj sceni u BiH. Šteti demokratskoj misli i srljamo ka tome da se manje partije gase i da se sve stapaju u jednu veću partiju – navodi Vasić.

    Kaže da to najviše liči na onaj neki prošli sistem koji smo imali, a koji je bio toliko nakaradan.

    – Srljamo u jednopartijsko jednoumlje i to nije dobro. To nas vodi u gašenje slobode misli, demokratije, kao i drugačijeg razmišljanja. Ukoliko imamo ukrupnjavanje drugačije misli u slobodnom društvu to smanjuje prostor za drugačije djelovanje za kritiku, kao i za slobodu. Ali, imamo u politici očito ljude koji zbog grubih ličnih interesa zanemaruju opšte interese, koji više i ne postoje u politici – kaže Vasić.

    Ističe da je to nešto što postaje princip mnogih koji se bave politikom i da nas tek očekuje problem ukoliko mladi prihvate takav način bavljenja politikom, onda ćemo upasti u društvenu i moralnu krizu, koja može još i više da poraste.

     

     

     

  • Javne nabavke progutaju 4,5 miliona KM

    Javne nabavke progutaju 4,5 miliona KM

    Prema podacima EU iz Izvještaja za BiH za prošlu godinu, u BiH više od deset odsto bruto domaćeg proizvoda čini tržište javnih nabavki.

    To znači da ovaj segment proguta nevjerovatnih 4,5 milijardi maraka svake godine, a prema podacima iz istog izvještaja, radi se o oblasti u kojoj postoji velika sumnja na korupciju.

    Primjera radi, u izvještaju je istaknuto da je Agencija za javne nabavke na slučajnom uzorku od 629 procedura javnih nabavki naišla na brojne probleme, a podnijela je 18 naloga o prekršaju i dvije krivične prijave.

    Međutim, u izvještaju se sugeriše da bi ukupni stepen zloupotreba mogao biti mnogo veći jer ističu da Agencija nema dovoljne kapacitete da istraži sve slučajeve, a problem predstavlja da se na više od polovine javnih nabavki kandiduje samo jedan ponuđač.

    Osim toga, upozoravaju da stalno opada broj nabavki u kojima se koristi transparentni pregovarački postupak, te da je taj broj 2022. godine iznosio samo 6,69 odsto.

    – Udio u kojem se ističe cijena kao jedini kriterij za dodjelu ostaje visok sa 70 odsto javnih ugovora. Nadzornu ulogu Agencije treba ojačati kako bi se identifikovale potencijalne slabosti i nepravilnosti u postupcima nabavke – ističu u Evropskoj komisiji.

    Poseban problem je, kako naglašavaju, preferisanje određenih ponuđača, a upravo je to problem koji vidi Rajko Kecman iz Udruženja građana “Tender”.

    Prema njegovom mišljenju, potrebno bi bilo usvojiti potpuno nov zakon u skladu s direktivama EU, i podsjeća da je njegovo udruženje, uz saradnju s drugim organizacijama, predložilo čak 42 amandmana na postojeći zakon kako bi se stanje popravilo.

    Ističe da je u početku postojala saglasnost svih političkih klubova u parlamentu BiH da se usvoje rješenja koja su oni predlagali, ali da se u parlamentarnoj proceduri na kraju ipak našao loš zakon.

    – Suština je što su političke elite otkad je uspostavljen multipartijski sistem ugrabile vlast i učinile sve da protjeraju etičke principe iz faze izrade, donošenja i provođenja zakona. U pitanju je interes političkih elita koje su naredile svim tim strukturama kako da se ponašaju, kako da se prilagodi tender – kaže on za Nezavisne.

    Primjera radi, navodi da ugovorni organi često koriste razne trikove kako da tender bude podešen za unaprijed određenog dobavljača. Rješenje je, kako ističe, jačanje politike kazni kako bi ih se motivisalo da vode računa o javnom interesu.

    Saša Magazinović, poslanik SDP u Predstavničkom domu BiH, slaže se da su problemi u raznim segmentima postupka javnih nabavki, uključujući i ponašanje ugovornih organa.

    – To je kao da me vi pitate: ‘Koliko je sati?’, a ja vam kažem: ‘Lijepo je vrijeme.’ Naravno da su ugovorni organi problem. Ja se bavim jednim specifičnim problemom koji se odnosi na ucjene, reketiranje i zaustavljanje javnih nabavki – kaže on.

    Magazinović želi da se spriječi fenomen “profesionalnih žalitelja”, ljudi koji se žale na tendere ne radi stvarnih problema, nego radi nekog sumnjivog interesa.

    – Od 4.038 žalbi na javne nabavke u 2023. godini, ‘profesionalni žalitelji’ su uložili 2.097. To znači da je pola žalbi ‘neuredno’ – svjesno uloženo kako bi se drugi ponuđači ucjenjivali i reketirali ili kako bi se zaustavila nabavka. Ako znamo da svaka žalba ‘potroši’ minimalno 30 dana, to znači da su u prošloj godini javne nabavke bile zaustavljene zloupotrebom žalbi ukupno 62.910 dana. Znamo sve šta rade i znamo ko su – rekao je on i najavio uvođenje više reda u ovoj oblasti.

    Ističe da su se već pokazali neki pozitivni rezultati jer su od 8. aprila, kada je prvi put javno i dokumentovano ukazao na ovaj problem, neki od “profesionalnih žalitelja” naglo prestali s tom praksom.

    – Žalitelj koji je u 2023. godini imao najviše žalbi na javne nabavke, ukupno 365, u prva četiri mjeseca 2024. godine je imao ukupno 104 žalbe. Nakon 8. aprila je imao samo dvije žalbe. Žalitelj koji je u 2023. godini imao ukupno 226 žalbi na javne nabavke u prva četiri mjeseca 2024. godine je imao 46 žalbi, od kojih niti jednu nakon 8. aprila. Žalitelj koji je u 2023. godini imao ukupno 239 žalbi u prva četiri mjeseca 2024. godine nije imao žalbi – napisao je on na društvenim mrežama.

    Nezavisnim je rekao da će uskoro biti predložen i institucionalni odgovor na ovaj problem, i da su se institucije po ovom pitanju konačno pokrenule.

  • Slijedi “trgovina papaka”

    Slijedi “trgovina papaka”

    Preletača iz jedne u drugu stranku na domaćem političkom tržištu je sve više jer se bliže lokalni izbori. Rijetko da prođe sedmica bez obavještenja pojedinaca da su odlučili da promijene dres i zaigraju za drugu političku opciju.

    Tu trampu politički analitičari ocjenjuju kao uobičajenu pred svake izbore, a koja se nastavlja i nakon njihovog održavanja, samo što tada nosi naziv “trgovina papaka”.

    – Građani nakon početnog negodovanja sve brzo zaboravljaju, a preletači iz izbora u izbore napreduju i izvlače benefite – saglasni su analitičari.

    Trivićeva, Stanarević, Vasić…
    Početkom ove sedmice potpredsjednica Ujedinjene Srpske, Natalija Trivić, objavila je da napušta tu stranku zbog dužeg neslaganja u načinu organizacije i djelovanja te partije. Ona tom prilikom nije objelodanila kojoj stranci će pristupiti, ali u javnosti se već spominje da je to najveća politička stranka u Republici Srpskoj – SNSD.

    Uporedo sa Trivićevom odluku o napuštanju US donio je i odbornik te stranke u Banjaluci Željko Amidžić, o čemu je obavijestio i organe stranke, ali ni on kao i njegova stranačka koleginica nije otkrio da li će preći u neku drugu stranku. Pretpostavlja se da će u Skupštini grada za sada djelovati nezavisno.

    Samo nekoliko dana prije Trivićeve i Amidžića odluku da napusti DEMOS donio je i dugogodišnji član te stranke i odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Slobodan Stanarević. Nekoliko dana nakon toga objelodanio je da je to uradio zbog neslaganja sa liderom stranke, Nedeljkom Čubrilovićem, ali je i obavijestio javnost da uzima člansku kartu SNSD.

    Promjenu stranačkih dresova imali smo i u aprilu, kada je US napustio i Kostadin Vasić, poslanik te stranke, koji se pridružio Narodnoj partiji Srpske na čijem čelu je, Darko Banjac. On je 2018. godine, nakon što je isključen iz SDS, donio odluku da svoje političko djelovanje nastavi u US.

    Stranačku kartu prethodnih godina često je mijenjao i narodni poslanik, Aleksandar Trninić, a posljednja koju je uzeo je US. On je prvo u maju 2020. godine, u vrijeme dok je bio odbornik SDS u Skupštini opštine Laktaši, pristupio SPS, da bi se samo nakon godinu predomislio i vratio u SDS sa kojim je izašao i na opšte izbore, te osvojio mandat poslanika. Međutim, već u maju 2023. godine napustio je stranku i prešao u Narodni front, ali ni tu se nije zadržao dugo, odnosno već nakon dva mjeseca saopštio je da izlazi iz te stranke. Posljednja adresa mu je US, koji ga je postavio i za šefa Kluba poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odnosno mjesto koje je zauzimao pomenuti Vasić koji je, nakon što je smijenjen iz te fotelje, i napustio stranku. Prelazak iz jedne u drugu političku stranku posljednjih mjeseci imamo širom Srpske, te se dešava da čitavi odbori napuštaju jednu i prelaze u drugu stranku.

    Politički analitičari saglasni su da su lični interesi bili uvijek, pa i danas, glavni razlog za promjenu stranačkih knjižica.

    – Riječ je o političkoj i demokratskoj nezrelosti. Politika se ne percepira kao sredstvo, već kao cilj za ostvarivanje ličnih interesa za neki politički angažman ili indirektno za postavljanje na neke funkcije. Tako je od početka formiranja društveno-političkog sistema u cijeloj BiH, pa i značajnom dijelu zemalja bivše Jugoslavije – kazao je politički analitičar, Mladen Bubonjić.

    Naglasio je da ljudi ulaze iz istih pobuda u politiku i u nekim razvijenim zemljama, kao što su skandinavske ili neke druge na zapadu.

    – Samo što ih sistem tamo ne motiviše i stimuliše da to rade, za razliku od nas. Naravno, tamo se sankcionišu takvi potezi, ako ne direktno, onda indirektno oni u potpunosti gube naklonost birača i ne mogu više ostvarivati benefite za sebe. Oni su na neki način u tim razvijenim zemljama politički mrtvi. Kod nas narod nije stekao još dovoljan stepen te političke i demokratske zrelosti da procijeni i kazni one koji su politički konvertiti – poručio je Bubonjić.

    Naglasio je da je postalo uobičajeno i redovno stanje da se kod nas koji mjesec prije izbora mijenjaju stranačke knjižice.

    – To pojedinci rade jer smatraju na osnovu svojih ličnih procjena da mogu ostvariti neke političke benefite. Promjene se u političkim taborima dešavaju i nakon izbora. To je takozvana “trgovina papaka” koju smo mogli vidjeti u nekim prethodnim izbornim ciklusima – podsjetio je Bubonjić.

    Naglašava da trgovina na političkom tržištu prije izbora, niti ona nakon njihovog održavanja, nije neubičajena.

    – Za nas je takav društveno-politički sistem postao, nažalost, opšte mjesto. Građani nakon početne reakcije i negativnih komentara zaborave na sve. Ti koji mijenjaju stranačke dresove ne snose nikakve sankcije u smislu gubitka naklonosti, pažnje i podrške od strane birača. Vidimo iz izbora u izbore da oni samo napreduju i izvlače benefite – zaključio je Bubonjić.

    Sve zarad lične dobiti
    Sličnog mišljenja je i politikolog, Mirko Matić, koji navodi da politika predstavlja sferu djelovanja u kojoj je koncentrisana ogromna količina moći i novca.

    – Zbog toga su se tu oduvijek nalazile i osobe koje su pokušavale to da iskoriste radi lične koristi. Dakle, uvijek je bilo i uvijek će biti i onih koji se bave politikom isključivo radi lične dobiti zarad koje su spremni da mijenjaju onoliko stranaka koliko je potrebno – kazao je Matić.

    Uzimajući u obzir činjenicu, naglašava on, da su ideološki stranke u Republici Srpskoj slične, jasno je da u najvećem broju slučajeva prelijetanja nisu iz ideoloških poriva, već radi dobijanja neke lične koristi, bilo da se radi o novcu ili funkciji.

    – Vjerujem da, dugoročno gledano, stranke koje prihvate preletače su na gubitku jer u kriznim situacijama članovi koji su tu samo radi koristi će biti prvi koji će otići. Baš zbog toga prelijetanje predstavlja jedan od prvih pokazatelja slabljenja neke stranke – naglašava Matić.

    Naglašava da je teško stati u kraj ovakvim nemoralnim radnjama.

    – Vjerujem da se institucionalno ne može stati na kraj ovom trendu, jedino narod ima mogućnost da kazni ovakvo ponašanje na izborima – zaključio je Matić, piše Glas Srpske.

    Dupli transferi
    U prošlom mandatu u Narodnoj skupštini Republike Srpske trećina saziva je, prema dostupnim informacijama, promijenila stranački dres. Čak dvoje od ukupnog broja preletača u najvećem zakonodavnom tijelu Republike Srpske postali su “dupli preletači”, odnosno oni su iz stranke opozicije prešli u stranku vlasti, a onda, kada je njihova nova stranka ponovo postala opoziciona, “spas” su zatražili u stranci u vlasti.

     

     

     

     

     

  • Putin ne isključuje korišćenje nuklearki

    Putin ne isključuje korišćenje nuklearki

    Ruski predsednik Vladimir Putin, upitan o rizicima nuklearnog rata zbog Ukrajine, upozorio je danas Zapad da bi Rusija mogla koristiti sve dostupne metode kako bi se odbranila ukoliko joj se ugrozi suverenitet ili teritorijalni integritet.

    Putin je rekao da je Zapad više puta optuživao Rusiju za nuklearno ratno podstrekivanje, ali je rekao da je to pogrešno podsetivši da su Sjedinjene Američke Države koristile nuklearno oružje protiv Japana u Drugom svetskom ratu, prenosi RIA.

    Obraćajući se urednicima međunarodnih novinskih agencija u Sankt Peterburgu, Putin je rekao da ruska nuklearna doktrina dozvoljava upotrebu takvog oružja kao odgovor na brojne pretnje.

    “Iz nekih razloga, Zapad veruje da Rusija to nikada neće upotrebiti. Imamo našu nuklearnu doktrinu i pogledajte šta ona kaže. Ako nečije akcije ugroze naš suverenitet i teritorijalni integritet, smatramo mogućim da koristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju. Ovo ne bi trebalo uzimati olako i površno”, rekao je Putin.

     

     

  • Moskva: Makron, imaš tri opcije

    Moskva: Makron, imaš tri opcije

    Marija Zaharova upozorila je Francusku na mere odmazde, komentarišući pretnje francuskog ministarstva spoljnih poslova da će uvesti “sankcije ruskim diplomatama u Parizu”.

    Ministarstvo spoljnih poslova Francuske je ranije zapretilo da komentari ruske diplomatske misije u Parizu u vezi sa mogućim slanjem francuskih vojnih instruktora u “Ukrajinu neće ostati bez posledica”.

    “Onda ću dodati i opciju D: ako naše diplomate budu dirnute, dobićete uzvratne mere”, napisala je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova na Telegramu.

    Kako je pojasnila, takve pretnje su usledile nakon što je portparol ruske ambasade u Francuskoj prokomentarisao reči šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova da će “francuski instruktori, ako budu poslati u Ukrajinu, postati legitimna meta ruskih oružanih snaga”.

    Predstavnik ambasade je posebno rekao da instruktori koji uče ukrajinske militante da bolje gađaju Ruse postaju legitimna meta “kao u ratu”.

    Šta se tačno nije dopalo zvaničnom Parizu, upitala je Zaharova i ponudila tri opcije kao odgovor.

    “Prva je da još uvek postoji tradicija postavljanja pitanja. Druga da još uvek postoji tradicija davanja odgovora na pitanja, a treća je moguća smrt Francuza u Ukrajini, koju su francuske vlasti prethodno odlučno negirale”, navela je.

    Ranije je francuski predsednik Emanuel Makron, u intervjuu britanskom časopisu “Ekonomist”, dozvolio da se razmotri pitanje slanja trupa u Ukrajinu ako to “Kijev zatraži i ako ruske snage probiju liniju fronta”.

     

  • Sudar vozova u Češkoj: Poginule četiri osobe, desetine povrijeđenih

    Najmanje četiri osobe su poginule, a 23 su povrijeđene, od kojih tri teško, u sudaru putničkog i teretnog voza u gradu Pardubice u Češkoj, saopštili su danas zvaničnici.

    Češki ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan rekao je da se nesreća dogodila u srijedu kasno uveče oko 23 sata u gradu Pardubice, oko 100 kilometara od Praga i da niko od povrijeđenih nije u životnoj opasnosti, prenio je AP.

    Mašinovođe oba voza su preživjele, javila je češka agencija CTK.

     

    Češka televizija je objavila i da je teretni voz prevozio kalcijum karbid, ali da do curenja nije došlo jer su prva dva vagona bila prazna.

    Češki ministar saobraćaja Martin Kupka rekao je da će glavna pruga između Praga i istočnog dijela zemlje biti zatvorena dok nadležne službe istražuju uzrok sudara.

    Kupka je istakao da uzrok sudara vozova još nije poznat, prenose agencije.

    Državna kompanija “Češke željeznice” saopštila je da će pruga vjerovatno ostati zatvorena cijeli dan “zbog obima nesreće”.

    Spasioci su rekli da se više od 300 putnika nalazilo u brzom vozu koji je krenuo za grad Košice u istočnoj Slovačkoj.

    Češki premijer Petr Fijala rekao je da je riječ o velikoj tragediji i izrazio je saučešće porodicama poginulih.

  • Putin: Ukrajina nikoga ne zanima u Americi

    Putin: Ukrajina nikoga ne zanima u Americi

    Američki predsjednik Džozef Bajden je predvidljiv, političar stare škole, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u razgovoru sa urednicima svjetskih medija na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

    Kako je istakao, Rusiji je svejedno ko će pobijediti na američkim izborima – sarađivaće sa svakim koga izabere američki narod.

    “Nikada se nismo miješali u unutrašnje političke procese u Sjedinjenim Državama i nećemo se miješati”, rekao je on.

    Putin je nazvao glupošću priče da je Donald Tramp ruski špijun.

    U Americi nikoga ne zanima Ukrajina

    Nikoga u SAD ne zanima Ukrajina, njih zanima sopstvena veličina i liderstvo, istakao je Putin, odgovarajući na pitanje novinarke Rojtersa.

    “Nikoga u Sjedinjenim Državama ne zanima Ukrajina. Interesuje ih veličina Sjedinjenih Država, koje se ne bore za Ukrajinu niti za ukrajinski narod, već za svoju veličinu i za svoje liderstvo. Ni u kom slučaju ne žele da dozvole bilo kakav uspjeh Rusije jer vjeruju da će u tom slučaju biti nanesena šteta liderstvu Sjedinjenih Država. To je cijela poenta onoga što Sjedinjene Države rade”, rekao je on.

    Kako je istakao, promjena politike SAD prema Ruskoj Federaciji i Ukrajini je moguća ako SAD poslije izbora budu razmišljale o jačanju zemlje, a ne o hegemoniji.

    On je podsjetio da je tragedija u Ukrajini počela državnim udarom: tako je počeo sukob, Rusija nije kriva za to.

    Poslije 2014. godine Rusija je učinila sve da se mirnim putem riješi ukrajinski konflikt, objasnio je šef ruske države.

    “Rusiju su osam godina vukli za nos sa Minskim sporazumima”, podsjetio je on.

  • Počinju evropski izbori, trajaće do nedjelje

    Počinju evropski izbori, trajaće do nedjelje

    Izbori u EU počinju danas i trajaće do nedjelje, 9. juna.

    Evropski izbori održavaju se svakih pet godina i biraju se predstavnici u Evropskom parlamentu.

    Evropski parlament nakon izbora glasa o odobrenju imenovanja novog predsjednika Evropske komisije, kao i cjelokupnog Koledža komesara.

    Nakon glasanja u parlamentu, Evropski savjet imenuje novu Evropsku komisiju, prenosi RTRS.