VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Protiv Srpske se vodi obojena revolucija”

    “Protiv Srpske se vodi obojena revolucija”

    Protiv Republike Srpske se vodi obojena revolucija čiji je cilj njen finansijski krah, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

    Naprosto, šire se dezinformacije. Zabrinjava me stav iz političkog Sarajeva, oni ne razmišljaju racionalno, nego glume portparole stranim ambasadama – navodi Višković.

    Dodaje da najveći pritisak na Republiku Srpsku vrši Ambasada SAD.

    – Američka Amabasada u Sarajevu više nije to što jeste, nego je politička partija, a ambasador Majkl Marfi predstavnik te partije. Grubo se miješaju u unutrašnje stvari. Ne trebamo mi da polažemo račune američkoj Ambasadi. Oni moraju da imaju određeni interes ovakvim ponašanjem, imaju i oni svoje šefove – kaže Višković.

    Na pitanje da li je Republika Srpska pred slomom, Višković je rekao da nije i da pritisak već duže traje, ali da Srpska i njeni predstavnici ne bježe od problema.

    – Čim vam neko onemogući normalan, zakonit i neometan pristup tržištu, to je problem. Pritisak na Republiku Srpsku traje posljednje dvije-tri godine, a posljednjih godinu dana intenzivnije zbog sankcija. Imate kompanije i medijske kuće i njihove zaposlene koji su na udaru. Ekonomske sankcije nisu usmjerene samo prema pojedincu, već i prema svim građanima Srpske – navodi Višković.

    Kada je riječ o finansijskoj situaciji u Republici Srpskoj, Višković je naglasio da Srpska uredno servisira svoje obaveze.

    – Penzije u Srpskoj nisu nikada isplaćene poslije desetog u mjesecu. Danas se isplaćuju socijalna davanja, nakon toga idu plate, to se ne mijenja zadnjih šest godina – ističe Višković za RTRS.

    Višković kaže se projekti u Republici Srpskoj realizuju u punom kapacitetu.

    – Radi se bolnica u Doboju, projekat dogradnje bloka u Prijedoru, na UKC-u Srpsku, radi se bolnica u Foči. Nema bolnice i doma zdravlja, škole, obdaništa, ulice, rasvjeta, koje se ne rade uz pomoć Vlade Srpske – dodaje Višković.

    On je istakao da projekti koje finansira Vlada Republike Srpske trpe posljedice pritisaka i sankcija, ali da trpe oni koji zavise od drugih.

    – Svi trebaju da rade samo svoj dio posla, tek tada će svi biti zadovoljni – zaključuje Višković.

     

     

     

     

  • Rosić: Vrbas je prepoznatljiv, ali neiskorišten biser našeg grada

    Rosić: Vrbas je prepoznatljiv, ali neiskorišten biser našeg grada

    Kada je prije nekoliko godina doživio šokantno iskustvo u tadašnjem azilu za pse u Ramićima, odbornik u Gradskoj skupštini Banjaluke i dugogodišnji banjalučki ugostitelj Milenko Rosić, odlučio je da nešto preduzme. Njegova borba za bolje uslove napuštenih životinja za rezultat imala je izgradnjunovog azila, ali on tu ne staje. U razgovoru za Vrbas Media Rosić govori o motivima koji su ga inspirisali da se posveti ovoj humanitarnoj misiji, izazovima s kojima se suočava, ali i o svojoj viziji za unapređenje turizma i ugostiteljstva u Banjaluci.

    VM: Šta Vas je inspirisalo da se angažujete na stvaranju azila za pse?
    Rosić: S obzirom na to da sam imao rasnog psa, belgijskog ovčara, i da ga je neko ukrao, tada sam, tražeći ga, obilazio azile i sve dijelove grada. Otišao sam tada i do trenutnog azila koji je bio u Ramićima na smetlištu. To je bilo nešto najkatastrofalnije što sam u životu vidio – životinje su jele same sebe. Od tog trenutka sam, kao odbornik u Gradskoj skupštini, pokrenuo inicijativu za izgradnju novog azila. U roku od dva mjeseca, Gradska administracija je, kada je vidjela slike i uslove u kojima žive napušteni psi, odlučila da nešto preduzme. Odredili smo jednu baraku, brzo je sanirali, adaptirali i prilagodili za boksove za pse, tako da smo u velikoj mjeri poboljšali uslove u odnosu na ono što se dešavalo na smetlištu u Ramićima.

    VM: Kako funkcioniše novi azil sada, nakon nekoliko godina?
    Rosić: Azil funkcioniše već oko 2-2,5 godine otkako je izgrađen, ali problemi koji se moraju rješavati leže u sferi udruženja za zaštitu životinja. Ta udruženja su u meni prepoznala borca za prava životinja i azil, i sugerisala su mi mnoga pitanja. Imao sam nekoliko diskusija u Gradskoj skupštini o svim propustima koji se trenutno dešavaju u azilu i o tome šta treba unaprijediti. Prvi problem je što se moraju odvojiti higijenska služba koja radi u azilu od veterinarske službe, koju vodi Boran Gajić. Poslovi su dobiveni na tenderima pod vrlo sumnjivim okolnostima. Grad Banja Luka izdvaja preko 200.000 maraka za napuštene pse, a taj novac ide veterinarskom centru čiji je vlasnik Boran, i on jednostavno nije dozvoljavao pristup azilu. S obzirom na to da sam prijetio da ću dovesti volontere i udruženja i da ću sjeći brusilicom katance, u par navrata je dozvolio dane otvorenih vrata. Iskoristili smo te dane da odemo, volonteri su donijeli hranu, jer se iza zatvorenih vrata dešavaju mnoge čudne i ružne stvari. Mi bismo željeli da azil bude mjesto gdje su vrata svakodnevno otvorena, da ljubitelji životinja mogu doći i usvojiti pse, da higijenska služba obavlja svoj dio posla, a da grad obezbijedi sredstva za jednog ili dva radnika koji bi tamo bili zaposleni, dok bi veterinarski dio bio zadužen samo za vakcinaciju, čipovanje i druge potrebne postupke.

    VM: Kakvi su Vaši dalji planovi u vezi s radom azila?
    Rosić: U narednom periodu ću se boriti da se to podigne na viši nivo, da svake sedmice barem 2-3 dana budu dani otvorenih vrata, da građani, volonteri i udruženja mogu dolaziti i da se odvoje higijenska služba od veterinarske. Međutim, veterinarski centar i služba, bilo namjerno ili slučajno, već na par tendera kontinuirano prolaze, a ti tenderi izgledaju sumnjivo.

    VM: Na koji način ste uspjeli da okupite podršku lokalne zajednice za izgradnju azila?
    Rosić: Lokalna zajednica u početku nije bila previše zainteresovana, dok nije vidjela fotografije uslova u kojima žive napušteni psi, i tada su zaista odmah reagovali. Moram pohvaliti Komunalno odjeljenje, koje je formiralo i “patrulne šape” koje su po gradu sakupljale te napuštene životinje. Koliko to dobro funkcioniše, mogu reći da je u početku bilo fantastično, ali sada je vrijeme da se to podigne na viši nivo, na čemu ćemo aktivno raditi.

    VM: Znači, aktivno pratite rad azila?
    Rosić: Svakodnevno. Nisam potpuno zadovoljan, ali u poređenju s onim što je bilo, prezadovoljan sam. Sada smo negdje na sredini i nastojaću da se to podigne na viši nivo.

    VM: Da li planirate slične projekte?
    Rosić: Za sada ne, jer sam više fokusiran na ugostiteljstvo i turizam. Cijeli život sam posvetio ugostiteljstvu i turizmu, već 32 godine sam samostalni preduzetnik, i najveći akcenat sam stavio na razvoj turizma u gradu Banjaluci. Zadovoljan sam njegovim razvojem, mada uvijek ima prostora za unapređenje. Već 25 godina radim na rijeci Vrbas sa svojim objektima. Možda sam pomalo subjektivan, ali imamo biser koji protiče kroz centar grada, čime se malo gradova može pohvaliti. Da li smo ga iskoristili? 100% nismo. Tek u posljednje 2-3 godine smo počeli ulagati u rijeku Vrbas, što je dalo vidljive rezultate, i ona postaje prepoznatljiv biser Banjaluke, sa dajak čamcima i svakodnevnim turističkim turama.
    Posebno me raduje što se turizam u Banjaluci postepeno razvija, ali vjerujem da možemo postići još više. Rijeka Vrbas je neiskorišteni dragulj, a u posljednje vrijeme vidimo da se stvari mijenjaju nabolje. Moja želja je da Vrbas postane srce turističke ponude našeg grada, s manifestacijama i sadržajima koji će privući posjetioce tokom cijele godine. Postoji mnogo potencijala za unapređenje infrastrukture duž rijeke, poput staza za šetanje, biciklističkih staza i prostora za rekreaciju, što bi Banjaluku učinilo još atraktivnijom destinacijom.

    VM: Koji su glavni izazovi s kojima se suočavate kada je u pitanju privlačenje turista, kako u Vaš restoran, tako i u grad Banjaluku?
    Rosić: Glavni izazov je marketing. Pokušavamo učiniti sve što možemo, ali trenutna gradska administracija je prepoznala turizam kao granu koja zahtijeva najmanje ulaganja, a donosi najbolje benefite. Međutim, ovo se mora nastaviti i to mnogo agresivnije. Uređenje šetališta i plaža na obalama Vrbasa je nešto što niko prije 5 ili 10 godina nije mogao zamisliti. Ovo je sada postalo lijepo šetalište, a moj prijedlog je da se napravi takva staza koritom rijeke Vrbasa i s druge strane, do Rebrovačkog mosta. Time bismo dobili trim stazu, šetalište uz korito Vrbasa, i još više sadržaja, gdje bi se 80% Banjalučana, koji ne idu na more, osjećali kao da su na moru – na plažama, uz dešavanja na rijeci Vrbas.
    Nažalost, u našem gradu postoje evidentne blokade koje usporavaju razvoj. Mi, odbornici iz Ujedinjene Srpske, smo neka vrsta tampon zone između dvije zaraćene strane kojima nije u interesu pretjerani razvoj grada, već više pravljenje smicalica. Tako se i gradska administracija bori s vjetrenjačama, ali mi smo tu da pomognemo. Nekoliko puta je skupštinska većina odbila projekte kolektora i prečistača za rijeku Vrbas, što je bilo protivno mom stavu. Sada imamo nekoliko kilometara staza, ali ti kolektori i prečistači su od preke potrebe. Imati ovakvu rijeku kroz centar grada, a ne voditi brigu o njoj, je veliki grijeh. Mogli bismo dodatno unaprijediti turistički kadar u Banjaluci, jer smo malo oskudni u tom pogledu. Tu ima previše amatera, i na tome bi se trebalo raditi.

    VM: Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate u turizmu?
    Rosić: Turizam je 2019. godine krenuo u ekspanziju, koju je pandemija COVID-19 nakratko zaustavila, ali se postepeno oporavio i ove godine doživio pravi procvat. Banja Luka nikad nije imala više stranih turista nego ove godine. To je znak da smo na dobrom putu, ali još mnogo toga možemo učiniti. Moramo raditi na profesionalizaciji turističkog kadra jer trenutno imamo previše amatera. Potrebno je dodatno ulaganje u edukaciju i obuku kako bismo podigli nivo usluga i ponude na viši nivo.
    Turizam ne bi smio biti obojen stranačkim bojama – svi mi trebamo raditi na razvijanju grada, privlačenju turista, povećanju noćenja, i pružanju vrhunske gastronomske ponude. Time bismo napunili gradski budžet, povećali standard, i izveli Banjaluku na nivo na kojem nikad nije bila. Zahvalan sam dajak klubu koji je ovdje bukvalno stvorio malu Veneciju, jer svaku noć barem 10 do 15 dajaka voze turiste pored mog objekta, što je prelijepa scena. Podržavam sve manifestacije koje se dešavaju u gradu, ali rijeka Vrbas treba da bude glavna turistička atrakcija, a sve ostalo nadogradnja. Moramo zajednički raditi na tome da Banjaluka postane još atraktivnija destinacija, ne samo za turiste iz regiona, već i za posjetioce iz cijelog svijeta.

    VM: Koji su glavni izazovi u ugostiteljstvu?
    Rosić: Što se tiče ugostiteljskog kadra, tu se mora raditi na višem nivou. Imamo puno prostora za napredak, ali i zapuštenu ugostiteljsko-turističku školu, što dovodi do toga da svi rade kao konobari. Ipak, borimo se da održimo nivo koliko možemo. Problemi sa radnom snagom su svuda prisutni, ali se nosimo s tim i nadam se da ćemo grad podići na viši turističko-ugostiteljski nivo.
    S obzirom na to da se moj objekat nalazi na rijeci Vrbas, nemam problema sa posjetom turista. Imam fantastičnu saradnju sa lokalnom turističkom organizacijom, što se ogleda i u nagradi za najbolji turistički restoran koju sam dobio na Sajmu turizma u Novom Sadu prošle godine. Kad govorimo o turistima, stranci su generalno oduševljeni, dok su domaći vrlo izbirljivi, što može biti rezultat njihove manje kupovne moći.
    Koristim društvene mreže za promociju, i trenutno planiram unapređenje marketinške strategije za narednu godinu kako bih podigao turizam na viši nivo. Ovo je tek početak, a vjerujem da Banjaluka ima potencijal da postane prepoznatljiva turistička destinacija na mapi Evrope.

  • Ukrajinci zauzeli važan gradić na granici

    Ukrajinci zauzeli važan gradić na granici

    Novinarka ukrajinske televizije TSN uključila se u program uživo iz grada Sudža u ruskoj pograničnoj Kurskoj oblasti.

    Kijev post navodi da to ukazuje da su ukrajinske trupe potpuno kontrolišu ovaj grad koji se nalazi na deset kilometara od granice.

    Navodi se da je ovo bio prvi izvještaj nekog ukrajinskog medija sa teritorije Rusije od početka vojne operacije u februaru 2022.

    Tokom uključenje u program TSN novinarka je navela da su ukrajinski vojnici uklonili rusku zastavu sa jedne od zgrada u Sudži, gradu u kojem se nalazi istoimena gasna mjerna stanica i jedina je ruta za tranzit ruskog gasa u Еvropu kroz Ukrajinu.

     

  • Zvornik na udaru nevremena: Narednih dana popis štete

    Zvornik na udaru nevremena: Narednih dana popis štete

    Olujno nevrijeme praćeno kišom i ledom zahvatilo je sinoć Zvornik, nanijevši štetu na poljoprivrednim imanjima, dok je sa stambenih objekata nosilo crijep, te rušilo drveće i granje koje je padalo po automobilima.

    Načelnik Civilne zaštite grada Zvornik Rajko Јurošević potvrdio je u izjavi za Radio Republike Srpske da je u Čelopeku nevrijeme potpuno uništilo kukuruz zasijan na poljoprivednoj parceli.

    Osim toga, on je dodao da je jak vjetar u blizini Gradske uprave oborio stablo, koje je potpuno uništilo automobil parkiran ispod njega.

    U narednim danima, kaže Јurošević, biće izvršen kompletan popis štete nastale usljed nevremena.

     

  • Nova pandemija na pomolu? WHO proglasila globalno vanredno stanje u vezi s majmunskim boginjama

    Nova pandemija na pomolu? WHO proglasila globalno vanredno stanje u vezi s majmunskim boginjama

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je epidemiju mpoxa (majmunskih boginja) u dijelovima Afrike vanrednom situacijom u javnom zdravstvu od međunarodnog značaja.

    Ova vrlo zarazna bolest, ranije poznata kao majmunske boginje, uzrokovala je smrt najmanje 450 ljudi tokom početne epidemije u Demokratskoj Republici Kongo. Sada se proširila na dijelove centralne i istočne Afrike, a naučnici su zabrinuti zbog brzine širenja nove varijante bolesti i visoke stope smrtnosti.

    Direktor WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus, izjavio je da je potencijal za daljnje širenje unutar Afrike i izvan nje “vrlo zabrinjavajući”.

    “Koordiniran međunarodni odgovor je ključan za zaustavljanje ove epidemije i spašavanje života,” rekao je.

    Mpox se prenosi bliskim kontaktom, poput seksualnog odnosa, kontaktom koža na kožu, te razgovorom ili disanjem u blizini druge osobe. Uzrokuje simptome slične gripi, kožne lezije, i može biti smrtonosan, s tim da četiri od 100 slučajeva rezultira smrću.

    Postoje dvije glavne vrste mpoxa – Clade 1 i Clade 2. Ranija vanredna situacija u javnom zdravstvu povezana s mpoxom, proglašena 2022. godine, bila je uzrokovana relativno blagom varijantom Clade 2. Međutim, ovoga puta, daleko smrtonosnija varijanta Clade 1 – koja je u prethodnim epidemijama uzrokovala smrt do 10% oboljelih – širi se.

    Promjena u virusu se desila oko septembra prošle godine. Mutacije su dovele do pojave nove podvrste – nazvane Clade 1b – koja se od tada brzo proširila. Ova nova varijanta je od strane jednog naučnika označena kao “najopasnija do sada”.

    Od početka godine, zabilježeno je više od 13,700 slučajeva mpoxa u DR Kongu, s najmanje 450 smrtnih slučajeva. Bolest je od tada otkrivena u drugim afričkim zemljama, uključujući Burundu, Centralnoafričku Republiku, Keniju i Ruandu.

    Nada se da će proglašenje mpoxa kao vanredne situacije u javnom zdravstvu ubrzati istraživanja, financiranje i uvođenje drugih međunarodnih mjera za javno zdravlje.

    Dr. Josie Golding iz Wellcome Trusta rekla je da je ovo “snažan signal”, dok je dr. Boghuma Titanji s Univerziteta Emory izjavio da ovaj potez “naglašava ozbiljnost krize”. Profesorica Trudie Lang, direktorica Global Health Networka na Univerzitetu u Oxfordu, kazala je da je ovo proglašenje “važno i pravovremeno”, ali je dodala da pojava nove varijante znači da postoji “mnogo nepoznanica koje treba riješiti”.

    U julu 2022. godine, blaža varijanta mpoxa Clade 2 proširila se na skoro 100 zemalja, uključujući neke u Evropi i Aziji. Brzo se širila, te je tokom te epidemije zabilježeno više od 87,000 slučajeva i 140 smrtnih slučajeva, prema podacima WHO-a.

    Iako bilo ko može oboljeti od majmunskih boginja, epidemija je bila uglavnom koncentrirana među muškarcima koji su imali seks s muškarcima. Ta epidemija je stavljena pod kontrolu vakcinacijom ranjivih grupa.

    U utorak, naučnici iz Afričkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti proglasili su vanrednu situaciju u javnom zdravstvu.

    Šef organizacije, Jean Kaseya, upozorio je da bi trenutna epidemija mogla izmaći kontroli ako se ne preduzmu hitni koraci za njeno obuzdavanje.

    “Moramo biti proaktivni i agresivni u našim naporima da obuzdamo i eliminišemo ovu prijetnju,” rekao je.

  • Most na Ibru u centru pažnje Brisela, ovo je stav Lajčaka

    Most na Ibru u centru pažnje Brisela, ovo je stav Lajčaka

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da nametanje odluke o otvaranju mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici protiv volje građana ne doprinosi normalizaciji odnosa i da će se o otvaranju mosta razgovarati na sljedećem sastanku u Briselu.

    Dobro upravljanje razumije osjetljivost manjine. Kako da sprovedemo dogovor o otvaranju mosta, razgovaraćemo na slijedećem sastanku u Briselu – napisao je Lajčak na mreži X.

    Naveo je da je EU više puta naglašavala da se o pitanju mosta u Kosovskoj Mitrovici mora razgovarati u okviru dijaloga koji vodi EU.

    Lajčak je dodao da su optužbe da je EU protiv otvaranja mosta ili da je promijenila stav obmanjujuće.

    Ministar lokalne samouprave privremenih prištinskih institucija Eljbert Krasnići izjavio je ranije danas da EU treba da objasni Prištini zašto je promijenila stav u vezi sa otvaranjem mosta na Ibru, navodeći da je Unija ranije podržavala otvaranje mosta.

    Dobro upravljanje razumije osjetljivost manjine. Kako da sprovedemo dogovor o otvaranju mosta, razgovaraćemo na slijedećem sastanku u Briselu – napisao je Lajčak na mreži X.

    Naveo je da je EU više puta naglašavala da se o pitanju mosta u Kosovskoj Mitrovici mora razgovarati u okviru dijaloga koji vodi EU.

    Lajčak je dodao da su optužbe da je EU protiv otvaranja mosta ili da je promijenila stav obmanjujuće.

    Ministar lokalne samouprave privremenih prištinskih institucija Eljbert Krasnići izjavio je ranije danas da EU treba da objasni Prištini zašto je promijenila stav u vezi sa otvaranjem mosta na Ibru, navodeći da je Unija ranije podržavala otvaranje mosta.

    ADVERTISING

    Priština je najavila otvaranje glavnog mosta u Kosovskoj Mitrovici za automobilski saobraćaj, iako se tome protive Beograd i Srbi na sjeveru KiM, koji ističu da bi otvaranje mosta ugrozilo njihovu bezbjednost.

    Protiv otvaranja mosta u ovom trenutku su i KFOR, Kvinta, OEBS i SAD, koji smatraju da ta tema treba da bude dio dijaloga Beograda i Prištine uz posredništvo EU.

     

  • Višković poručio da je finansijska situacija stabilna

    Višković poručio da je finansijska situacija stabilna

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je finansijska situacija u Srpskoj stabilna i da se obaveze redovno izmiruju, dodajući da će se razočarati svi koji se nadaju finansijskom slomu Republike Srpske.

    Neće to dočekati. Neće to doživjeti, tako da nemojte nasjedati na trikove američkog ambasadora (Majkla Marfija) i njihove priče (Ambasade SAD)- rekao je Višković.

    On je istakao da se priča o navodnoj lošoj finansijskoj situaciji u Srpskoj politički podgrijava.

    Višković je podsjetio da svaki dan Ambasada SAD u BiH objavljuje poruke o finansijskoj situaciji u Srpskoj

    Prema njegovim riječima, Amerikanci su onemogućili da institucije Srpske dobiju novčana sredstva na međunarodnom, pa čak i na domaćem tržištu.

    – Je li to normalna situacija? Nije. Je li to legalna situacija? Nije. Prosipaju živu silu, ali Bože moj, vrlo brzo će otići – naveo je Višković i dodao da će nakon izbora u SAD u BiH doći ljudi sa kojima će se moći razgovarati i dogovarati.

    On je naglasio da nijedno javno preduzeće u Srpskoj neće biti u situaciji da ne plaća poreze i doprinose, navodeći da bi ih u tom slučaju Poreska uprava blokirala.

    Višković je rekao da ima dovoljno novca u javnim preduzećima i da je prema Zakonu o radu krivično djelo ako poslodavci isplate lično primanje bez poreza i doprinosa.

    Govoreći o jučerašnjem problemu sa gasom, Višković je rekao da je u razgovoru sa premijerom FBiH Nerminom Nikšićem riješen taj problem.

     

  • Južna Koreja: Spremni smo na saradnju sa Sjevernom Korejom, ali pod jednim uslovom

    Južna Koreja: Spremni smo na saradnju sa Sjevernom Korejom, ali pod jednim uslovom

    Južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol ponudio je danas osnivanje savjetodavnog tijela na radnom nivou sa Sjevernom Korejom kako bi se raspravljalo o načinima za ublažavanje napetosti i nastavak privredne saradnje, dok je iznosio svoju viziju ujedinjenja zemalja.

    U svom govoru povodom Dana nacionalnog oslobođenja kojim je obilježena 79. godišnjica nezavisnosti od japanske kolonijalne vladavine 1910-1945. nakon Drugog svjetskog rata, Jun je rekao da je spreman započeti političku i privrednu saradnju ako Sjeverna Koreja “preduzme samo jedan korak” prema denuklearizaciji, prenosi Index.hr.

    “Sjeverna Koreja treba napraviti samo jedan korak”

    Jun je rekao da bi pokretanje “međukorejske radne grupe” moglo pomoći u ublažavanju napetosti i rješavanju svih pitanja u rasponu od privredne saradnje do razmjene među ljudima do ponovnog okupljanja porodica razdvojenih u Korejskom ratu 1950-1953.

    “Počećemo političku i privrednu saradnju onog trenutka kada Sjeverna Koreja napravi samo jedan korak prema denuklearizaciji”, rekao je on.

    “Dijalog i saradnja mogu donijeti značajan napredak u međukorejskim odnosima”, poručio je.

  • Kusturić: Očekujem da do 14 časova na području Srpske ne bude požara

    Kusturić: Očekujem da do 14 časova na području Srpske ne bude požara

    Direktor Helikopterskog servisa Republike Srpske Boban Kusturić kaže da sa ponosom može reći da je požar u NP “Sutjeska” ugašen.

    – Imamo još nekoliko tačaka aktivnih, ali u sat vremena će i to biti ugašeno – naveo je Kusturić.

    Rekao je da su sinoć stigli da stave pod kontrolu i požar u Bileći.

    Istakao je da do 14 časova očekuje da neće biti požara na području Republike Srpske.

    Izrazio je zahvalnost kolegama Srbije.

    Dva helikoptera specijalizovana za gašenje požara iz Srbije stigla su juče na Tjentište u opštini Foča gdje su se priključila akciji gašenja velikog požara na lokalitetu Nacionalnog parka “Sutjeska”.

     

  • Dačić o pozivu na ubistvo srpskih policajaca

    Dačić o pozivu na ubistvo srpskih policajaca

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić smatra da je izjava prištinskog političara Bekima Hadžijua da “svako ko ubije srpskog policajca zaslužuje njegovo poštovanje” suluda, te da predstavlja poziv na ubistvo srpskih policajaca, ali i brutalan odnos prema Srbima u cjelini.

    Komentarišući ovu jučerašnju izjavu poslanika Demokratske partije takozvanog Kosova, datu u Donjoj Klini na sahrani Fatona Hajrizija, ubice srpskog policajca Nikole Krsmanovića, Dačić je rekao da je to zvanična politika Prištine.

    – Nismo čuli neku reakciju međunarodne zajednice ili ambasadora, da bi rekli nešto na tu temu. Ćutanje znači odobravanje. Ali, mi smo i navikli na takve izjave, to sve je suprotno zdravoj pameti i načelnim pričama o pomirenju – rekao je Dačić za Televiziju Pink.

    On je istakao da prištinske vlasti žele konflikt, rat i da protjeraju sve Srbe, zbog čega i povlače ovakve poteze i daju ovakve izjave.

    Govoreći o namjeri Prištine da otvori most na Ibru, koji razdvaja srpski sjeverni od albanskog južnog dijela Kosovske Mitrovice, Dačić je podsjetio da pitanje tog mosta traje još od 1999. godine, te da ta namjera ne može da doprinosi pomirenju, nego zaoštrava situaciju.

    On je dodao da tako posmatra i napade na Srbiju, koja se razvija, nema ekonomskih problema, koja je faktor stabilnosti i mira, ima plan rasta, nema međuetničkih problema.

    – Takva Srbija nije u interesu svih, jer ne možete da utičete na takvu zemlju i njeno rukovodstovo, zato je uvijek potrebno da se temelji ruše, da se udari na osnovne principe jedinstvo, stabilnost. Napada se predsjednik Aleksandar Vučić, jer se procjenjuje da je on stub stabilnosti u državi – rekao je Dačić.

    On je dodao da se tada svaka tema, kao što je litijum, koristi za izazivanje nestabilnosti.