VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zvizdić poručio da će Dodikova najava o “mirnom razdruživanju” Srpske i FBiH završiti u kanti za smeće

    Zvizdić poručio da će Dodikova najava o “mirnom razdruživanju” Srpske i FBiH završiti u kanti za smeće

    Treći Politički forum o evropskim integracijama Bosne i Hercegovine, kojim je supredsjedavala predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto, i evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji, održan je juče u Sarajevu.

    Onjegovim rezultatima, ali i drugim temama govorio je Denis Zvizdić, dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BIH. Zvizdić je komentarisao i najave predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, o razdruživanju, kazavši da je to dokument koji će završiti u kanti za smeće.

    Dodikove najave o mirnom razdruživanju Srpske i FBiH
    Zvizdić smatra da su Dodikove najave o mirnom razdruživanju Republike Srpske i Federacije BiH jedna vrsta dimne zavjese.

    – To je jedna vrsta dimne zavjese. Umjesto takvih fikcija i suludih ideja mnogo je važnije razgovarati da se Republika Srpska nalazi u ekonomskoj regresiji. Da pojedini radnici ne dobijaju platu na vrijeme. O broju zatvorenih škola na području Republike Srpske, koji nivo stranih investicija ima, zašto su mu penzioneri najsiromašniji u Evropi itd. Dokument o razdruživanju će završiti u kanti za smeće. Možda nije loše da dostave dokument da se odmah proslijedi Tužilaštvu BiH da oni procjene da li tu ima krivičnog djela napad na teritorijalni suverenitet i integritet BiH – istakao je Zvizdić.

    – Nažalost budžeta nema i čini mi se da ne postoji racionalno i logično objašnjenje zašto nije usvojen. Kao i sve u BiH to se pokrije političkim razlozima, iako budžet jeste odraz politika, ali je jedan stručni dokument. Posebno je nejasno pošto imamo velike prihode, zašto budžeta nema – rekao je Zvizdić.

    Zvizidić se dotakao i Varheljijevog stava o evropskom putu BiH.

    – Ako bih nešto izdvojio, to je precizan stav gospodina Varheljija o tome šta BiH mora da uradi da pređe u narednu fazu – istakao je Zvizdić.

    Zvizdić smatra da je poruka, o saradnji političara u BiH za evropski put, loša.

    – Mislim da je loša podjela i poruka da političari u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru trebaju raditi zajedno. Dakle, političari u institucijama trebaju raditi zajedno. Varhelji je rekao da je za plan rasta ključno usvajanje budžeta, a za narednu fazu treba usvojiti četiri zakona: zakon o sudu, zakon o VSTV, zakon o graničnoj kontroli i zakon o zaštiti ličnih podataka.

    Intervencije Šmita
    Kada je riječ o zahtjevima potrebnim za ispunjenje uslova iz pregovora BiH sa EU, Zvizdić smatra da je potrebna politička volja i razumijevanje.

    – Od tih zakona nije ništa sporno, to je sporno političarima koji ne žele da imamo ispravan pravosudni sistem. Većina tih zakona, osim onog o VSTV, je u finalnoj fazi izrade. Potrebno je samo: politička volja, razumijevanje da kada idemo prema Evropi da govorimo o dinamici usvajanja zahtjeva, a ne dovodimo ih u pitanje – rekao je Zvizdić.

    Zvizdić je ocijenio da li bi kriza bila nepostojeća da nije bilo intervencija Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

    – Ne slažem se s tim mišljenjem, imam suprotan stav. Imali su dovoljno vremena za usvajanje zakona, ali insistiralo se na detaljima koje ne može riješiti izborni zakon i za šta su preduslov izmjene Ustava BiH. Imajući u vidu inertnost i nesposobnost, to je uradio Šmit i sasvim ga razumijem i podržavam. One tehničke izmjene koje su ugrađene ipak garantuju jednu vrstu transparentnosti. Ono što ja mislim da je nedostatak jeste to što ćemo za lokalne izbore imati ograničen broj pilot projekata na određenim biračkim mjestima. I dalje izbori neće do kraja biti transparentni i pošteni, ali veliku nadu budi činjenica da ćemo 2026. godine na izborima imati pošten izborni proces – istakao je Zvidzić.

    Zvizdić je komentarisao i usvajanje Rezolucije o Srebrenici.

    – Dodik je političar koji na dnevnom nivou izbaci novu ideju za koju svi znamo da je nelogična i onda se svi bavimo njegovim fikcijama na dnevnom nivou. Ono što je dokazano na najvećoj instanci ove planete, Dodik i trabanti oko njega ne žele da priznaju – rekao je Zvizdić.

    Srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, je više puta istakla da nije bila uključena u proces odlučivanja o Rezoluciji o Srebrenici kada je riječ o članovima Predsjedništva BiH, a Zvizdić smatra da je to logično.

    – Za mene je potpuna logika da oni koji su transparentni negatori genocida ne budu uključeni u taj proces. Rezolucija ne proglašava genocidnim nijedan narod, nego krivicu svodi na one koji su odgovorni. Sada moraju izmisliti stotine novih ideja i razloga za pravljenje novih tenzija u BiH. To je posljednja faza genocida, kada se taj genocid pokušava relativizovati i prikriti. Imaju dobar primjer njemačkog rukovodstva nakon Drugog svjetskog rata koje je doživjelo katarzu i sada je jedna od najuspješnijih zemalja – istakao je Zvizdić.

    Na jučerašnji prekid sjednice Doma naroda PS BiH, Zvizdić kaže, da je protiv blokiranja institucija.

    – Ja sam protiv blokiranja institucija, mislim da nikada ne smijemo ući u blokadu rada. Ovo nije blokada Doma naroda PS Bih, ovo je vrlo jasno izražen stav da se ne može raspravljati o zakonu za koji svi znaju da je anti-ustavan. Ovo nije namjera blokade državne institucije nego pokušaj da se skrene pažnja i zaustavi predlaganje neustavnih zakona – rekao je Zvizdić.

    Ustavni sud BiH
    Zvizdić je poručio da je Ustavni sud BiH jedna od najvažnijih državnih institucija i posljednja brana svim antiustavnim pokušajima u BiH, piše N1.

    – Ustavni sud BiH je jedna od najvažnijih državnih institucija i posljednja brana svim antiustavnim pokušajima u BiH. Što se tiče imenovanja novih sudija, očekuje se da sudije iz Republike Srpske budu imenovane. Čini mi se da je Ustavni sud BiH donio jednu dobru odluku, a to je da sudije koje odu u penziju ostaju raditi u Ustavnom sudu BiH sve do imenovanja novih sudija. To je trebalo donijeti ranije, dok je gospodin Knežević bio sudija Ustavnog suda BiH jer moguće je da on ne bi podlegao pritiscima političkog establišmenta. Ustavni sud BiH je institucija koju ćemo apsolutno sačuvati – rekao je Zvizdić.

  • Košarac: Republika Srpska namjerava da se približi BRIKS-u

    Košarac: Republika Srpska namjerava da se približi BRIKS-u

    Republika Srpska nastoji da razvija i ojača bilateralne odnose sa Ruskom Federacijom i neće dozvoliti da se BiH pridruži antiruskim sankcijama, rekao je za Rusku gazetu ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosau Savjetu ministara Staša Košarac.

    Pored toga, kako je istakao, Banjaluka je zainteresovana za proširenje interakcije sa BRIKS-om, a željela bi i da obezbijedi dodatne rute za isporuku gasa iz Ruske Federacije u Republiku Srpsku.

    – Razvoj trgovinsko-ekonomske saradnje između Ruske Federacije i Republike Srpske olakšavaju dobri odnosi ruskog lidera Vladimira Putina i našeg predsjednika Milorada Dodika – naveo je Košarac.

    Ističe da Rusija građanima i preduzećima u BiH obezbjeđuje jeftin gas.

    – Pritom se u prozapadnom Sarajevu malo ko sjeća da je 2023. godine Ruska Federacija postala najveći strani investitor u ekonomiju BiH – naveo je Košarac.

    Košarac je ukazao na značaj izgradnje, uz učešće ruskih kompanija, gasovoda”Nova istočna konekcija BiHa – Srbija”, čije bi puštanje u rad moglo dati dodatni zamah privredi Republike Srpske i Federacije BiH.

    – Nažalost, projekat je blokirao bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović – naglasio je on.

    Ministar je naglasio da BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji.

    – Ovo se dogodilo zahvaljujući principijelnom stavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Da su političari iz muslimansko-hrvatske federacije imali priliku da zaobiđu Republiku Srpsku po ovom pitanju, oni bi to učinili. Političko Sarajevo u potpunosti sledi na tragu spoljne politike EU i Sjedinjenih Američkih Država – podsjetio je Košarac.

    Košarac je rekao da je inicirao razmatranje u Savjetu ministara BiH pitanje ulaska BiH u BRIKS, koje su potom blokirali predstavnici političkog Sarajeva.

    – Tako je bošnjačka elita još jednom pokazala svoju potpunu lojalnost Zapadu – rekao je on.

    – Orijentacija samo ka Evropskoj uniji, po mom mišljenju, predstavlja ulazak u jednosmjernu ulicu gdje se disciplinuju institucije da slijede isključivo okvire briselske politike, Republika Srpska ne može prihvatiti takvu praksu, ali nećemo nikada prihvatiti tuđi diktat i instrukcije EU. Ali će oni kasnije shvatiti da je to bilo uzaludno, o čemu sam razgovarao i sa predstavnicima Saudijske Arabije i drugih arapskih država. Vidio sam njihov interes za približavanje BRIKS-u. Postoji želja Turske da se približi ovoj organizaciji kao alternativi EU. Bošnjaci su, nažalost, pod potpunom kontrolom Zapada, nisu spremni da brane svoje interese i odupiru se američkoj i EU diktaturi. Smatramo ovo greškom – naveo je Košarac.

    Istakao je da Republika Srpska vodi i nastaviće samostalan kurs, zasnovan na Ustavu i Dejtonskim mirovnim sporazumima, jačajući ekonomske veze sa partnerima iz BRIKS-a.

  • Šta je Milorad Dodik svjedočio na suđenju Obrenu Petroviću i Milku Vidakoviću

    Šta je Milorad Dodik svjedočio na suđenju Obrenu Petroviću i Milku Vidakoviću

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske svjedočio je danas na suđenju bivšem gradonačelniku Doboja Obrenu Petroviću i nekadašnjem šefu Odsjeka Civilne zaštite Milku Vidakoviću te je u kao svjedok odbrane rekao da su poplave koje su zadesile Doboj 2014. godine bile epskih razmjera i nije moglo mnogo učiniti.

    Dobojsko Okružno tužilaštvo tereti ih za izazivanje opšte opasnosti tokom poplava u maju 2014. godine u kojima je nastradalo 11 ljudi i pričinjena velika šteta.

    Dodik je istakao da je Štab za vanredne situacije u Doboju, preduzimao sve u njihovoj nadležnosti i moći.

    Kako je rekao 14. maja 2014. zatekao se na službenom putu u Beču a od nadležnih u MUP-u Republike Srpske i Republičke uprave Civilne zaštite je dobio informaciju da zbog obilnih padavina rastu vodostaji i da postoji opasnost po ljude i materijalna dobra.

    Kako je naveo prve informacije koje su dobijali su bili stravične jer je pored velikih padavina bio i neoubičajeno visok vodostaj rijeka.

    “Stalno sam bio na vezi sa ljudima iz opštinskih štabova i obavještavali su me da se na terenu čini sve što se može. Rečeno mi je i da je na području Doboja urađen nasip i da štab preduzima sve mjere da se ljudi sklone, da se zaštite javna postrojenja i ustanove” kazao je Dodik.

    Pošto je situacija bila alarmantna vratio se i posjetio Doboj gdje je otišao helikopterom.

    Čamcem je sa pripadnicim policije krenuo u obilazak.

    Prisjetio se da su tad iz poplava spasili trudnicu.

    “Sjećam se da dok smo se vozili čamcem, rečeno mi je da se ispod nas trenutno nalazi semafor na glavnoj raskrsnici u ulici, što je bio pokazatelj koliko vode je ušlo u grad Doboj”, istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima od institucija, na nivou BiH, nisu dobijali nikakva obavještenja ili upozorenja o vremenskim prilikama, a putem medija je bilo informacija iz FbiH.

    Na pitanje advokata Dragana Radovića da li je proglašena vanredna situacija u Doboju, Dodik je kazao da misli da jeste.

    Pomenuo je da je bila izražena međuljudska solidarnost i povjerenje građana u institucije, kao i pripadnike Centra za vanredne situacije.

    Naglasio je da je odluka o vanrednom stanju donesena na republičkom nivou na osnovu informacija od MUP-a Srpske i Civilne zaštite, te je sve bilo mobilisano da se na sve načine pomogne ugroženima ljudima koliko god se to moglo.

    Danas je svjedočio i Radislav Jovičić, koji je u vrijeme poplava 2014 godine bio ministar unutrašnjih poslova RS.

    Prema njegovim riječima, dobijali su informacije da će biti poplava jer vodostaji rastu, ali nisu znali da će doći do katastrofe tog obima, jer to niko nije mogao predvidjeti jer količina vode koja je pala, spada u 1000-godišnji prosjek.

    Sa terena su ga o situaciji sa poplavama obavještavali tadašnji načelnici Centara javnih bezbjednosti.

    Kako je naveo 15. maja na vanrednoj sjednici Vlade RS rečeno im je da je stigao dopis iz Doboja u kojem je gradski štab apelovao za pomoć jer su prevazišli svoje kapacitete.

    On je otišao u Doboj te je pokušano da se praktično djeluju da se pomogne zaštita ljudi i materijalnih dobara.

    Izdao naredbu da se angažuje Specijalna jedinica policije koja je ubrzo došla u Doboj i evakusisala dijalizne paciejnte.

    Takođe je rekao da su sve informacije dolazile iz institucija Srpske, a ne iz Federacije.

    Jovičić smatra da nije bilo moguće odbraniti Doboj od poplava jer ono što ga je zadesilo kao i Šamac i Modriču može se nazvati katastrofom.

    “Ne bih volio da sam u koži i na mjestu gradonačelnika u tom trenutku. Neko bi rekao da je sve moglo mnogo bolje da se odradi, ali mislim da je moglo biti i mnogo gore”, rekao je Jovičić.

    Takođe je svjedočio i penzionisani metereolog Igor Kovačić, koji je tada radio u RHMZ RS.

    On je u vrijeme poplava radio kao zamjenik direktora Republičkog hidrometereološkog zavoda RS putem kojeg su informisali javnost o vremenskim prilikama, ali nisu mogli da predvide da či će se desiti poplava. Kako je istakao od polovine aprila do 17. maja 2014. godine na području Doboja palo je 146 litara po metru kvadratnom. Inače prosjek padavina u mjesec dana za regiju Doboja je 50 litara po metru kvadratnom.

  • Janković negirao da je ubio malu Danku

    Janković negirao da je ubio malu Danku

    Srđan Janković negirao je da je ubio djevojčicu Danku Ilić.

    “Danas, 04. juna 2024. godine, u prostorijama Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru, saslušan je osumnjičeni Srđan Janković, koji je u potpunosti negirao izvršenje krivičnog dela”, stoji u saopštenju Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru, prenosi Telegraf.rs. On je tačno tri sata govorio u tužilaštvu, nakon čega je vraćen u pritvorsku jedinicu.

    Djevojčica Danka Ilić ubijena je 26. marta ove godine. Janković je uhapšen 4. aprila pod sumnjom da je ubio Danku zajedno sa kolegom Dejanom Dragijevićem.

    Podsjećamo, MUP Srbije saopštio je da je Danka Ilić ubijena 26. marta u Banjskom Polju.

    Dragijević je u Tužilaštvu priznao da je ubio dijete, ali ne i gdje je tijelo.

    U saopštenju MUP Srbije ranije je navedeno da su osumnjičeni priznali zločin u policiji. Dvojica muškaraca su udarila djevojčicu automobilom, a potom je stavila u gepek. Usput su naišli na oca djeteta koji ju je tražio i rekli mu da ne znaju ništa o nestaloj djevojčici.

    Dijete se, navodno, u jednom momentu probudilo, a Srđan Janković ju je, navodno, ubio. Tijelo su, prema riječima ministra, ostavili na deponiji, a potom se jedan od njih dva dana kasnije vratio i premjestio tijelo na nepoznatu lokaciju. U startu se govorilo o tome da je Srđan bio taj koji je premještao telo i da Dejan o tome nema ništa.

    Ipak, saslušanje u tužilaštvu sve je promijenilo. Srđan se branio ćutanjem. Dejan je, s druge strane priznao sve i rekao da je on premeštao tijelo uz pomoć oca i brata, koji su potom uhapšeni. Njegov otac nije dočekao saslušanje u tužilaštvu jer je preminuo manje od 48 sati nakon hapšenja, prenosi Telegraf.

    Sada, gotovo dva mjeseca kasnije, Janković je odlučio da u tužilaštvu nešto kaže, odnosno da negira izvršenje tog zločina.

  • Stevandić: Oni koji se ne oglašavaju o važnim pitanjima ne zaslužuju da imaju funkcije

    Stevandić: Oni koji se ne oglašavaju o važnim pitanjima ne zaslužuju da imaju funkcije

    Lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je danas u Banjaluci da oni članovi te partije koji nemaju političke izjave i rad, ne oglašavaju se u važnim situacijama i ne učestvuju u javnom životu Republike Srpske, ne zaslužuju ni da imaju funkcije.

    Komentarišući to što je Natalija Trivić nedavno napustila ovu stranku, Stevandić je rekao novinarima da godinama prave evidenciju funkcionera koji su se obraćali javnosti i radili, kao i onih koji nisu ništa radili na tom planu.

    “Jednostavno, podvukli smo crtu i to nije jedini slučaj. Nekima smo pokazali put. To je prirodan put selekcije onih koji rade i onih koji ne rade”, naglasio je Stevandić.

    Stevandić je ocijenio da svi u Ujedinjenoj Srpskoj moraju i trebaju da rade.

    Direktor Javnog preduzeća “Aerodromi Republike Srpske” Natalija Trivić napustila je nedavno Ujedinjenu Srpsku.

  • Srpska za deceniju izgubila 56.360 stanovnika

    Srpska za deceniju izgubila 56.360 stanovnika

    Sela i gradovi u Srpskoj nezaustavljivo se prazne, a da populaciona rješenja za kojim Republika sporadično poseže ne mijenjaju višegodišnje negativne trendove pokazuju najnoviji podaci statističara prema kojima je za deceniju izgubljeno 56.360 stanovnika. Bez strateškog pristupa, koji uporno izostaje, stručnjaci smatraju da se osipanje stanovnika ne može i neće zaustaviti.

    Posljednji popis stanovništva Srpske bio je 2013. godine, kada je u zemlji živio 1,171 milion građana, a deset godina kasnije tek 1,114 miliona.

    Prema tabeli koju je objavio Republički zavod za statistiku, a tiče se procjene stanovnika vidljivo je da je Srpska lani u odnosu na godinu ranije izgubila oko 5.500 muškaraca i žena, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na raniji period, kada je na godišnjem nivou gubila i više od 10.000 stanovnika.

    Statističari su izračunali da je od 2002. godine prirodni priraštaj Republike Srpske negativan. Kontinuitet pada prirodnog priraštaja ukazuje na sve veći broj umrlih, a manji broj živorođenih. Stopa prirodnog priraštaja u 2023. godini, kada je umrlo 13.508 ljudi, a rođeno 9.309 beba, iznosila je -3,7‰.

    U poređenju sa 2022. godinom, lani je u Srpskoj umrlo 2.755 lica manje, dok je broj živorođene djece veći za 191, prenosi Glas Srpske.

    Pozitivno je i što je od 2003. godine, od kada se računa stopa ukupnog fertiliteta, u 2023. zabilježena najviša. Tako je broj živorođene djece po ženi lani iznosio 1,45, dok je najniža stopa ukupnog fertiliteta, u posmatranom periodu, zabilježena 2011. godine, kada je bila 1,27.

    Demograf Aleksandar Čavić kaže da je demografska slika Srpske gora nego što pokazuje zvanična statistika.

    “Statistika uzima u razmatranje samo podatke o prirodnim priraštaju i unutrašnjim migracijama, to jest preseljavanje stanovnika između FBiH, Srpske i Brčko distrikta. Kada se u obzir uzmu spoljne migracije, koje su izuzetan generator gubljenja stanovnika, pretpostavka je da gubimo u prosjeku oko 15.000 ljudi godišnje. S tim u vezi u Srpskoj bi trebalo da bude između 975.000 do milion stanovnika”, rekao je Čavić i dodao da broj od 1,114 miliona nije realan.

    Podsjetio je da sve zemlje regiona imaju izražen problem sa migracijama, s tim da je BiH jedina na zapadnom Balkanu koja je izvorište emigranata i za države u komšiluku.

    “Hrvatska imigracijama gubi stanovništvo, ali građani BiH odlaze da rade i žive u toj zemlji. Slična situacija je i sa Srbijom, ali mi nemamo nijednu zemlju regiona koja bi bila izvorište migranata za naše područje. To je problem Srpske i FBiH. Istina je i da bogate zemlje bilježe negativne trendove u pogledu prirodnih kretanja, ali je problem što im mi obezbjeđujemo radnu snagu pa smo u ogromnom gubitku. Države poput Njemačke, Austrije, Švajcarske marku ne daju za povećanje nataliteta našeg stanovništva, marku ne ulažu u obrazovanje naših građana. Sve je obezbijedila naša zemlja, a oni nam uzimaju gotove stručnjake i jasno je da imamo problem”, istakao je Čavić.

     

    Ulaganje isključivo u mjere koje podstiču natalitet, priča Čavić, neće dati željene rezultate, jer će i ti koji se rode opet otići u inostranstvo.

    “Problem je primjena nepovezanih mjera koje su naslijeđene iz prošlog sistema, kada su okolnosti bile potpuno drugačije. Dobra mjera koju imamo se tiče plaćenog porodičnog odsustva, ali smo 20 godina morali objašnjavati da se ne može izmirivati iz privatnog kapitala. To je mjera koja ima jasan efekat, ali je sama po sebi nedovoljna. Potreban nam je sistem mjera. Jedan potez, dva, tri ne mogu riješiti decenijski problem. Mora postojati strategija demografskog razvoja”, kategoričan je Čavić dodajući da ne postoji univerzalni odgovor i rješenje za demografske probleme, jer su uzrokovani različitim faktorima.

    Veoma je važno, navodi on, da se radi istraživanje efekata populacionih mjera koje nadležni donose.

    “Ne možemo donijeti mjeru i da ona bude primjenjivana 20 godina, a da ne znamo kakve rezultate daje. Potrebe stanovništva se moraju pratiti. Mora biti nematerijalne podrške, rada na reproduktivnom zdravlju, informisanju javnosti. Moraju biti prezentovane i prednosti bračnog i porodičnog života, kojih je veoma mnogo. U čekaonici ambulante, restoranu, svadbi, svuda čim se začuje plač djeteta ljudi se mršte. I to su pogledi i stavovi koji se moraju mijenjati”, dodao je Čavić.

    Za sociologa Dragu Vukovića ključni problem porazne demografske slike je pad nataliteta i kriza porodice.

    Veoma je važno, navodi on, da se radi istraživanje efekata populacionih mjera koje nadležni donose.

    “Ne možemo donijeti mjeru i da ona bude primjenjivana 20 godina, a da ne znamo kakve rezultate daje. Potrebe stanovništva se moraju pratiti. Mora biti nematerijalne podrške, rada na reproduktivnom zdravlju, informisanju javnosti. Moraju biti prezentovane i prednosti bračnog i porodičnog života, kojih je veoma mnogo. U čekaonici ambulante, restoranu, svadbi, svuda čim se začuje plač djeteta ljudi se mršte. I to su pogledi i stavovi koji se moraju mijenjati”, dodao je Čavić.

    Za sociologa Dragu Vukovića ključni problem porazne demografske slike je pad nataliteta i kriza porodice.

    “Ako pratimo istorijski razvoj porodice ne treba da se osvrćemo previše u prošlost. Dovoljno je posljednjih 100 godina, gdje se uočava rapidno smanjenje broj djece u porodici, kao i broj sklopljenih brakova. I migracije su svakako problem, ali pokretanja stanovništva, pogotovo u sadašnjem vremenu brzih komunikacija, globalnih trendova, jedinstvenog tržišta su normalna pojava. Razlog odlaska iz Srpske i BiH jednim dijelom leži i u činjenici da je društvo neuređeno, da je dosta kriminala i korupcije, krize obrazovanja i ekonomije generalno. Mi uopšte više nemamo velikih preduzeća koja su u bivšoj zemlji bila simbol zapošljavanja ogromnog broja ljudi”, priča za “Glas” Vuković.

    Prema njegovim riječima, i politika ima uticaj, ali nije ključni faktor.

    “Određene političke strukture i centri moći žele uporno da prikažu da ljudi zbog politike odlaze iz zemlje. Toga ima, ali nije glavni razlog. Ključni faktor, bar po mom mišljenju, je traženje boljeg rješenja, traganje za boljim uslovima rada, većim standardom koji će omogućiti ljudima zadovoljavanje različitih potreba. Težnja ka boljem je u ljudskoj prirodi”, priča Vuković.

    Do pozitivnih pomaka, kaže Vuković, teško je napraviti ozbiljan iskorak, ali poručuje da društvo ne smije obustaviti borbu.

    “Mora se tragati za populacionim mjerama koje će dati rješenje i zaustaviti negativan trend. Više pažnje se mora posvetiti porodici. Potez Srpske da porodicama sa četvoro i više djece isplaćuje stalna mjesečna primanja je konkretan, a rekao bih i odličan, jer vodi ka ozdravljenju porodice i poboljšavanju nataliteta. Generalno nam treba sistemski pristup, da se vratimo autoritetu i gajimo pozitivne vrijednosti kao što je brak. Da se stimulišu mladi bračni parovi, ali ne samo finansijski. To je neophodno da bismo se suprotstavili negativnim, novim rodnim pokretima koje nam donosi globalizacija, a koji su veoma pogubni za porodicu i identitet ljudi”, pojasnio je Vuković.

    Živi se duže

     

    U moru loših demografskih podataka svijetao primjer su oni o životnom vijeku ovdašnjeg stanovništva. Prema najnovijim pokazateljima statistike životni vijek građana Srpske lani je iznosio 78,85 godina. Godinu ranije taj broj je bio 76,48, a 2021. godine 75,03.

    “Prosječan životni vijek muškaraca lani je bio 76,04 godine, a žena 81,70”, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

  • Hranu plaćamo kao da imamo evropske plate

    Hrana je izuzetno skupa i svaki put me iznenadi da se neke namirnice mogu naći po jeftinijim cijenama u Njemačkoj, iako su tamo plate mnogo veće. Ovdje me iznenadila cijena trešanja od 8 KM ili oko 4 evra, jer im je sada sezona i lokalni su proizvod ovog regiona.

    Priča ovo za Srpskainfo Milenko K. koji u inostranstvu živi 15 godina. U Banjaluku, rodni grad, dolazi nekoliko puta godišnje. Primjećuje kako je kod nas svake godine sve skuplje, a posebno hrana.

    “Pitam se kako ljudi sa ovim platama ovdje uopšte uspiju sebi da priušte osnovne životne namirnice. Uvijek me iznenade cijene ovdje. Ali me iznenadi i kako je pored ovakvog standarda na ulicama ogroman broj automobila, skoro je nemoguće naći parking, a o izgradnji stambenih zgrada da ne govorim”, kaže on.

    Njegova porodica trećinu mjesečnih primanja izdvaja za hranu, dok preostali iznos odlazi na stanarinu i osiguranja, kao i troškove čuvanja djece. Prema njegovim riječima, jesti u restoranu je jeftinije u BiH nego u Njemačkoj, ali su namirnice u njemačkih trgovinama jeftinije ili veoma slične kao kod nas.

    Naprimjer, litra ulja u banjalučkim trgovinama uglavnom je oko 2,6 KM. U Njemačkoj je oko 2,8 maraka. Kilogram brašna kod nas je od 1,15 do 1,5 maraka, a u Njemačkoj se može kupiti i za 0,85 evra, odnosno oko 1,6 KM.

    U ovoj državi srednje Evrope u prodavnicama kilogram jabuka “zlatni delišes” je 1,45 evra ili oko 2,8 maraka, a u našim domaćim marketima je oko 2,5 KM.

    “Nevjerovatna je cijena grožđa. U nekoliko trgovina u Banjaluci sam vidio da su i crno i bijelo grožđe oko 13 maraka, što bi bilo više od 6 evra. U Njemačkoj bijelo košta malo više od 2 evra, a crno je oko 4 evra. Ovdje su banane skoro 3 KM, a u Njemačkoj oko 1,3 evra, odnosno oko 2,5 maraka”, objašnjava nam naš sagovornik.

    Ove njegove riječi bile su povod da uporedimo cijene nekih sličnih artikala i namirnica iz njemačkih i domaćih prodavnica.

    Nutela, jedan od omiljenih mnogima, skuplja je u Banjaluci nego u Njemačkoj. Kilogram ovo namaza kod nas košta 15,5 maraka, a u njemačkim marketima je oko 14 maraka. Kilogram grčkog jogurta oni moju da kupe za 2 evra. Kod nas pakovanje od 400 grama košta više od 1,5 evro. Osim toga, klasični sos za tjesteninu u teglici od 400 grama kod nas je, u prosjeku oko 4,7 maraka, a kod njih 1,59 evra odnosno tek nešto više od 3 marke.

    “I cijena jaja je slična. Tamo su oko 2 evra, odnosno 4 marke, a ovdje su od 3,5 KM. Primjetio sam da je ovdje generalno povrće i voće skupo. U Njemačkoj za 1,5 evro možete da kupite kilogram i po crvenog luka, pakovanja šampinjona od 400 grama je oko 1,6 evra, mladi krompir 1,2, kilogram mrkve je jedan evro, a paradajza oko 1,3”, nabraja on cijene hrane. Mandarine u njemačkim prodavnicama koštaju oko 1,7 evra, narandže od 1,3 evra, nektarine su skoro 4 evra, a kivi je oko 2,8.

    U domaćim marketima kilogram mješanog mljevenog mesa je od 16 do 19 maraka, u zavisnosti koju vrstu mesa koristite. Kilogramsko pakovanje ovog mesa u Njemačkoj je oko 7,3 evra, odnosno oko 14,2 KM. Kod nas je litar mlijeka, u prosjeku, najmanje 2,1 maraka dok kod njih može da se kupi za 0,95 evra, odnosno 1,8 KM.

    Razlike u cijeni hrane nisu drastične, ali u prosječnoj plati i te kako jesu. U četvrtom kvartalu 2023. godine prosječna mjesečna neto zarada po radniku u Njemačkoj iznosila je 2.450 evra.

    Prosječna neto plata u aprilu u Srpskoj iznosila je 1.400 KM, odnosno oko 700 evra. Prosječna neto plata u Srpskoj 2023. godine bila je 1.274 KM. To bi bilo oko 653 evra.

  • Stevandić podržao Srpski nacionalni pokret FBiH u Drvaru

    Stevandić podržao Srpski nacionalni pokret FBiH u Drvaru

    Večeras je u Drvaru održan skup Srpskog nacionalnog pokreta FBiH. Tim povodom se na društvenim mrežama oglasio predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, koji je prisustvovao ovom događaju.

    https://x.com/nenad_stevandic?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1797705565025489228%7Ctwgr%5E2455dc8ebfc8cb801681c6c6b7410c9c54fd7b7f%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fbanjaluka.net%2Fstevandic-podrzao-srpski-nacionalni-pokret-fbih-u-drvaru%2F

    Sjajni ljudi koji vraćaju vjeru svojom predanošću i energijom. Čestitke i podrška, posebno predsjednici Dragani Damjanović – poručio je Stevandić.

    SNP u Drvaru je osnovala grupa odbornika u opštinskom parlamentu, koji su istupili iz SNSD-a, prije dvije godine.

  • Dodik: Pomoći svima koji su imali štetu od nevremena

    Dodik: Pomoći svima koji su imali štetu od nevremena

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je večeras u Modriči da će republičke vlasti pokušati da pomognu svim ljudima koji su imali štetu od nevremena.

    Komentarišući današnje nevrijeme praćeno gradom koje je zahvatilo opštinu Modriča, Dodik je rekao da je prolazeći imao priliku da vidi opustošena polja i štetu koju je pričinio grad.

    – Pokušaćemo da pomognemo svim ljudima koji su imali određenu štetu od nevremena – izjavio je Dodik.

     

  • Varhelji: EU spremna za prvu tranšu iz plana rasta, ali čeka se budžet

    Varhelji: EU spremna za prvu tranšu iz plana rasta, ali čeka se budžet

    Komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji danas je u Sarajevu izrazio nadu da će vladajuća većina na nivou BiH što prije usaglasiti budžet za ovu godinu kako bi BiH mogla dobiti prvu tranšu sredstava iz plana rasta za Balkan.

    Mi smo spremni za prvu tranšu za BiH i prije ljetnje pauze, ali je potreban budžet institucija BiH – rekao je Varhelji u obraćanju novinarima nakon zasjedanja Političkog foruma na visokom nivou o evropskim integracijama BiH.

    Prema njegovim riječima, da bi BiH dobila prvu tranšu mora se vidjeti opredijeljenost za reforme i prije svega usaglašena reformska agenda na godišnjem nivou.

    Varhelji je istakao da je danas u Sarajevu svima sa kojima je razgovarao uputio poruku da samo preuzimanjem odgovornosti i dodatnim naporima na ispunjavanju onoga što EU traži, umjesto svakodnevnih prepucavanja, može biti ostvarena evropska budućnost BiH.

    Izrazivši zadovoljstvo što su učesnici današnjeg sastanka bili veoma jasni kada je riječ o putu BiH ka EU, Varhelji je poručio da su za dalji napredak na tom putu potrebni rezultati.

    – BiH još treba da pređe osam koraka koje je postavio Evropski savjet u martu i da ubrza reforme – podsjetio je Varhelji.

    On je naglasio da za odobravanje pregovaračkog okvira BiH treba da usvoji zakone o Sudu, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, zaštiti ličnih podataka, te o graničnoj kontroli.

    – Mi smo spremni da po hitnoj proceduri Evropskom savjetu uputimo prijedlog pregovaračkog okvira, ali da u u međuvremenu u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci svi moraju učiniti napore kako bi ova zemlja mogla da ostvari rezultate – zaključio je Varhelji.