Autor: INFO

  • Teška nesreća u BiH: Mercedesom udario u prikolicu traktora, traktorista poginuo

    Teška nesreća u BiH: Mercedesom udario u prikolicu traktora, traktorista poginuo

    Pedesetdvogodišnji traktorista Ljubiša Z. poginuo je jutros na brčanskoj zaobilaznici kod mjesta Potočari, kada je na traktorsku prikolicu naletio automobil “mercedes” kojim je upravljao osamnaestogodišnji vozač, saznaje Srna iz izvora bliskih brčanskoj policiji.

    Od siline udara traktorista je odbačen sa sjedišta i pao je u obližnju provaliju, gdje je na mjestu ostao mrtav.

    Saobraćajna nesreća dogodila se oko 5.00 časova.

    Od jutros pa do poslijepodnevnih časova pripadnici Jedinice saobraćajne policije u prisustvu dežurnog tužioca vršili su uviđaj mjesta nesreće.

    Vozač je uhapšen.

    Saobraćaj na dionici zaobilaznice od raskrsnice Potočari do kružnog toka u naselju Brod bio je obustavljen, a vozila su preusmjeravana na alternativne pravce.

  • Vučić: Ima još jedno nalazište zlata, ogromno

    Vučić: Ima još jedno nalazište zlata, ogromno

    Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić posetio je danas manifestaciju “Dani proje i sira” u Medveđici i obišao štandove na sajmu.

    Vučić je, u pratnji predsednika opštine Žagubica Safeta Pavlovića, posetio štandove sira, meda, proje i drugih proizvoda koji su meštani izložili.

    Predsednika je zanimalo koliko ljudi živi u Medveđici, a meštani su mu odgovorili da živi svega 50-tak ljudi u tom selu. Govoreći o infrastrukturi u Žagubici, Vučić je predsedniku opštine Pavloviću rekao da kanalizacije košta 980 miliona, da je voda skuplja, a putevi najskuplji.

    Kako je Vučić rekao, sve opštine imaju svoje želje, ali je aktuelna vlast sada bar uradila predprojektnu dokumentaciju pa zna koliko šta košta.

    “Uvek izađe više. Ima put prema Boru i Majdanpeku koji mora da se napravi. Kripoljin – Žagubica smo uradili. Grgoljin-Despotovac osam kilometara, to je bilo jako važno da se spoji sa Pomoravljom u potpunosti. Još fali taj deo puta Žagubica – Bor, on je važan i naravno Milatovac, videli ste put koji je 3 metra širok, a loš asfalt. Nego, kako god da okrenete, to je opet minimalno milijardu, nešto 500 miliona, nešto 350”, rekao je Vučić.
    Kako je Vučić rekao novinarima, pokušava da pomogne gde god može, a idealno bi bilo kada bi mogao da uloži po 10 miliona evra. Vučić se požalio da niko ne primećuje šta je sve izgrađeno i da čim uradi nešto, kao da je urađeno pre 100 godina.

    “To što je to izgrađeno pre pola godine ili godinu dana, ljudima sada izgleda kao da tu stoji 100 godina”, rekao je Vučić. On je istakao da je važno da se razgovara s ljudima, jer tu ima mnogo problema.

    “Hteli su da ugasimo rudnik već 12 godina, toliko odolevamo. Ne bi imali posla, to bi desetine, da ne kažem stotine bez posla ostali. To pripada u širom smislu Resavici. I to smo držali koliko smo mogli. Ovaj kraj je fantastičan za turizam. Takvu prirodu malo gde možete da vidite. Ali, nije iskorišćen”, konstatovao je Vučić. Kako je rekao, građani Srbije su tek tokom korone počeli da otkrivaju svoju zemlju.

    “U Beču smo svi bili ko zna koliko puta, a ovde nikad. To je slučaj sa većinom Srba. Rađe upoznajemo sve drugo i uvek nam je tuđe slađe”, smatra Vučić. Novinari su pitali Vučića da li je za Žagubicu, kao jedna od najsiromašnijih opština, velika šansa otvaranje Čubaru Pekija.

    “Brzo i dobro su Kinezi to uradili, duboko u zemlji. To je važno za čitav kraj. Ja mislim da u Žagubici ima mnogo potenicijala od Vrela Mlave, to je veličanstvena priroda. Mi ćemo pokušati da otkupimo od NIS-a deo u Boru pa da napravi neki elitni sadržaj tamo. Mnogi se pitaju, kako pored Bora, pa veličanstvena je priroda, pored Bora je i Borsko jezero, Brestovačka banja. Istočna Srbija je veličanstvena”, rekao je Vučić.

    Kako je rekao, sve je to džabe, jer su svi otišli, jer nisu imali hleba i posao, u Italiju, Francusku i Nemačku. “Ljudi ne shvataju da je ljudima potreban posao, sigurnost za budućnost”, poručio je Vučić.

    Na pitanje o novom nalazištu zlata, Vučić je odgovorio da ima još jedno nalazište zlata, to je u jugozapadnoj Srbiji. “To je ogromno nalazište. Oni koji su otkrili, naveli su širu lokaciju, ali polako. Rudarstvo je kod nas ubijano decenijama, zamalo da zatvorimo Bor. Đinđić i Koštunica su nudili ljudima kikiriki i proizvodnju nameštaja”, rekao je Vučić.

    On je naveo da Bor danas dobro živi, zahvaljući Ziđinu, i da ljudi odlaze u Bor i Majdanpek i to je problem Žagubice, Kučeva i drugih opština u tom kraju.

  • Vučić: Ogroman novac ubačen u zemlju sa ciljem da me ruše

    Vučić: Ogroman novac ubačen u zemlju sa ciljem da me ruše

    Tokom posete Medveđici, predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se i na napade koji dolaze iz redova opozicije, kao i na proteste koje opozicija organizuje.

    “Proučavao sam koliko je novca u našu zemlju ušlo preko NVO, to su rekordni izvori novca, kojima neki imaju nameru da ruše mene, to se meri desetinama i stotinama miliona evra, videćete narednih dana da je ogroman novac ubačen u našu zemlju sa ciljem destabilizacije države i rušenja mene”, rekao je Vučić i nastavio:

    “Tako da će biti interesantno narednih dana, saznaće se kako to ide i funkcioniše. Kad pitam pa šta će neko da platite 105.000 evra neki nešnal endaunment ili neka tobož dobrotvorna, a u stvari je strana služba u belim rukavicama, što plaćaju protest od 105.000 evra. To je njihov interes u minicentralama, da ih ne bude u Srbiji ili da ih bude? Što tolike pare daju? Ono sve pare spolja, tako da biće interesantno.”

    Vučić je govorio i o tome da iza protesta tokom prošle godine stoje američke službe.

    “To ne znam pošto to i ne pratim, mogli ste da kažete i da jesu i da nisu, ostaje da verujem vama na reč. Tražio sam kompletan izveštaj jer tu ima mnogo stvari za druge entitete. Pažljivo ćemo da proučimo sve što je vlada Kine objavila. Jedino što mogu da kažem je da je mnogo toga čudnog bilo, i prošle i ove godine, mnogo čudnih stvari. Ako vi kažete nekome “2 godine nema kopanja”, a vi nastavljate da insistirate na tome, čudno je”, rekao je Vučić.

  • Očajno stanje banjalučke fabrike vode

    Očajno stanje banjalučke fabrike vode

    Fotografije iz fabrike vode banjalučkog Vodovoda, koje su stigle od zaposlenih, potvrđuju da ne djeluju samo infiltracioni bazeni u Srpskim Toplicama zapušteno i neuredno, već i pogon ovog preduzeća.

    Na fotografijama je vidljivo da su cijevi i instalacije zapuštene i zarđale i da djeluju dotrajalo, prenosi RTRS.

    Banjalučka gradska vlast planira kreditnim zaduženjem od 10 miliona KM da riješi problem vodosnabdijevanja u gradu, međutim, za saniranje stanja u pogonu fabrike nisu potrebni ni krediti ni milioni, već odgovoran pristup i vođenje računa o stanju u fabrici.

    Podsjećamo, Republička inspekcija izvršila je kontrolu bazena banjalučkog Vodova i na osnovu organoleptičkog, odnosno vizuelnog pregleda, ocijenila da bazeni djeluju dosta zapušteno i neuredno zbog prisustva algi i ostalih nečistoća. Čeka se na rezultate analize uzetih uzoraka koju vrši Institut za javno zdravstvo.

  • Trivić: Stanivuković pretvorio Vodovod u ruševinu

    Trivić: Stanivuković pretvorio Vodovod u ruševinu

    Predsjednica Narodnog fronta Јelena Trivić rekla je da je Draško Stanivuković najgori gradonačelnik u istoriji Banjaluke i da će na političkoj sceni postojati još mjesec ili dva.

    Trivićeva je rekla da je Stanivuković pretvorio banjalučki Vodovod u ruševinu.

    “Nestašica vode u većem broju naselja, neispravna voda u nekoliko naselja, rezervoari vode koji se ne čiste godinama, zapošljavanje oko 130 svojih uhljeba… Draško Stanivuković je u samo četiri godine uspio da banjalučki Vodovod, nekada profitabilno preduzeće, pretvori u ruševinu”, navela je Trivićeva na Fejsbuku.

    Ona je istakla “da danas niti jedan stanovnik Banjaluke nema dilemu oko toga da je Stanivuković najgori gradonačelnik u istoriji Banjaluke”.

    “Sreća pa ćemo Stanivukovića i Driniće kojima se okružio gledati na političkoj sceni još samo mjesec dva”, zaključila je Trivićeva.

  • Koliko košta granica Republike Srpske?

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić rekao je da je načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović odobravanjem da se na području opštine izvode radovi na proširenju Međunarodnog aerodroma Sarajevo poklonio granicu i teritoriju Srpske i upitao ga koja je cijena toga.

    Vujičić je rekao Srni da su, zahvaljujući odobrenju Božovića, danas na području Istočne Ilidže, na teritoriji Republike Srpske, počeli radovi na proširenju Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

    – Na ovaj način Božović je faktički dozvolio pomijeranje entitetske granice Republike Srpske i prepustio je kompaniji iz Federacije BiH – rekao je Vujičić.

    On je naglasio da je posebno problematična činjenica da je riječ o aerodromu kao posebno štićenom objektu i da njegovo proširenje ugrožava suverenitet Republike Srpske na tom prostoru.

    – Božović je sebi dao za pravo da samostalno ili po naredbi svojih mentora pokloni granicu i teritoriju Republike Srpske i dozvoli izgradnju objekata sa posebnom zaštitom gdje se dovodi u pitanje sam suverenitet Republike Srpske – istakao je Vujičić.

    On je upitao Božovića koliko je opština Istočna Ilidža prihodovala od ovog poduhvata, odnosno koliko košta granica Republike Srpske?

    – Mi znamo koliko je ta granica koštala života i rana, ali očigledno da za njega postoji drugačija cijena – rekao je Vujičić.

    Istakao je da je ova sramotna i skandalozna odluka donesena netransparentno i bez konsultacija sa relevantnim opštinskim i republičkim institucijama i građanima Istočne Ilidže.

  • CIK BiH: Nove izborne tehnologije na 458 biračkih mjesta

    CIK BiH: Nove izborne tehnologije na 458 biračkih mjesta

    Centralna izborna komisija BiH na današnjoj sjednici odredila je 458 biračkih mjesta u 24 osnovne izborne jedinice za sprovođenje pilot-projekata na ovogodišnjim izborima.

    Prvi pilot-projekat “Autentifikacija birača i transmisija rezultata”, koji CIK implementira uz podršku EU, će biti sprovođen u 165 biračkih mjesta, odnosno 11 osnovnih izbornih jedinica, saopšteno je iz Centralne izborne komisije.

    Drugi pilot-projekat odnosi se na upotrebu optičkih skenera s automatskom transmisijom rezultata, koji CIK sprovodi uz podršku USAID-a na 145 biračkih mjesta u sedam osnovnih izbornih jedinica.

    Treći pilot-projekat podrazumijeva identifikaciju i autoidentifikacija birača, a sprovodi ga CIK BiH uz podršku Oebsa na 138 biračkih mjesta u Brčko distriktu.

    Četvrti pilot-projekat video-nadzor implementira CIK u 10 biračkih mjesta, odnosno pet osnovnih izbornih jedinica.

    Spisak biračkih mjesta, kao i osnovnih izbornih jedinica dostupan je na veb stranici CIK-a www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/08/16/odluka_bm-srp.pdf .

  • Intervju sa dr Igorom Preradom: Odlazak mladih  prijeti da Banja Luka postane grad penzionera

    Intervju sa dr Igorom Preradom: Odlazak mladih prijeti da Banja Luka postane grad penzionera

    Odlazak mladih iz Republike Srpske, posebno iz Banje Luke, postaje sve veći problem, ističe Igor Prerad, doktor ekonomskih nauka i predsjednik Udruženja sudskih tumača Republike Srpske. U razgovoru za Vrbas Media Prerad pozorava da statistike ukazuju na alarmantan trend, po kojem sve više mladih ljudi prevodi svoje diplome i dokumenta u potrazi za boljim životom u inostranstvu. Ekonomska nesigurnost, korupcija, nedostatak perspektive i visoka stopa nezaposlenosti glavni su razlozi koji mlade ljude tjeraju iz Banja Luke.

    VM: Gospodine Prerad kao doktor ekonomskih nauka i predsjednik Udruženja sudskih tumača Republike Sroske, raspolažete podacima koliko mladih odlazi iz Republike Srpske, posebno iz Banja Luke. Koliko ljudi prevodi diplome i dokumenta zarad odlaska iz naše regije?

    Prerad: Statistika je numoljiva i pokazuje alarmantne podatke. Odlazak stanovništva iz Republike Srpske trenutno je, bar po meni, najveći problem. Sve više mladih prevodi svoje diplome i dokumenta zarad odlaska u drugu državu. A kada oni odu, ko i šta nam ostaje?!

    VM: Kako vi ocjenjujete trenutnu situaciju u vezi s odlaskom mladih iz Banja Luke i koji su ključni faktori koji na to utiču?

    Prerad: Trenutna situacija je krajnje zabrinjavajuća. Ključni faktori koji utiču na odlazak mladih uključuju ekonomske prilike, obrazovanje, korupciju i nedostatak perspektive. Mladi često osjećaju da nemaju budućnost u ovom gradu.

    Visoka stopa nezaposlenosti, nedostatak perspektive i ograničene mogućnosti za profesionalni razvoj najčešći su razlozi koji ljude navode na emigraciju.

    VM: Na osnovu vašeg iskustva i analize, šta je potrebno za razvoj i napredak Banja Luke?

    Prerad:Banja Luka ima ogroman potencijal. Da bismo unaprijedili situaciju, potrebno je podsticati investicije,  privući strane investitore i podržati domaće preduzetnike.

    VM: Koje konkretne mjere bi po vašem mišljenju gradske vlasti trebale preduzeti kako bi se zadržali mladi ljudi u Banjoj Luci?

    Prerad: Gradske vlasti trebaju hitno djelovati. Moraju početi sa konkretnim aktivnostima i podsticanjem investicija.

    Jačati obrazovni sistem odnosno, povezati obrazovanje sa potrebama tržišta rada i unaprijediti kvalitet nastave. Podržavati inovacije i tehnološki sektor. Razvijati startape i infrastrukturu za tehnološki napredak.

    VM: Šta vi smatrate da je  odgovorna uloga građana u rješavanju gorućih problema, a posebno ovog, odlazak mladih?

    Prerad: Građani imaju ključnu ulogu. Aktivno učestvovanje u lokalnoj zajednici, podrška mladima i promovisanje pozitivnih vrijednosti mogu doprinijeti rješavanju problema odlaska mladih. Solidarnost i zajednički napor su neophodni za stvaranje bolje budućnosti za sve nas. Mladim ljudima što prije moramo obezbijediti mogućnost da u Banjoj Luci žive, rade i  stvaraju svoje porodice. Svi mi imamo zadatak mladom čovjeku pomoći da ostane i opstane tamo gdje su mu korijeni a tuđi svijet je gorak. Samo u svojoj otadžbini i u okruženju svoje porodice i prijatelja je lijepo živjeti, zbog toga smo dužni da mladim ljudima obezbijedimo bolje uslove. Ne smijemo da pričamo o boljoj budućnosti već moramo razmatrati sadašnjost, sagledati stanje u društvu i djelovati bez odlaganja. Čekanjem i bježanjem od problema,ostaćemo bez budućih naraštaja i naše djece.

  • Ekološki protesti i liberalne vrijednosti: Nova strategija za Srbiju

    Ekološki protesti i liberalne vrijednosti: Nova strategija za Srbiju

    Svjedoci smo kako se naizgled različite nevladine organizacije (NVO) u Srbiji, poput ekoloških pokreta i LGBT zajednice, ujedinjuju pod zajedničkom agendom koju podržavaju zapadni finansijeri. Zajednički interes ovih organizacija, koje su predvođene ličnostima poput Zlatka Kokanovića iz organizacije „Ne damo Jadar“, Ivana Bjelića iz Krovne organizacije mladih, te Mile Pajić iz Inicijative mladih za ljudska prava, postaje sve očigledniji.

    Ekološki pokreti u Srbiji, koji na prvi pogled djeluju kao nezavisni zaštitnici životne sredine, sve više pokazuju uticaj prozapadnih nevladinih organizacija. Taj uticaj je posebno uočljiv kroz povezanost ekoloških protesta sa promocijom liberalnih vrijednosti, uključujući podršku pravima LGBT populacije.

    Ivan Bjelić, aktivista i član Krovne organizacije mladih, javno je pružio podršku LGBT zajednici, pozivajući na ekološke proteste uz poruku da se, kako on kaže, „gej i strejt“ trebaju ujediniti radi zajedničke borbe. Njegova organizacija je dio šire mreže nevladinih organizacija koje se finansiraju iz istih izvora moći.

    Sličan primjer je i Mila Pajić, članica Inicijative mladih za ljudska prava, organizacije koja je aktivno uključena u organizaciju ovogodišnje gej parade u Beogradu. Ova parada, koja je izazvala mnogo pažnje zbog kontroverznih programa, pokušava uključiti i Srpsku pravoslavnu crkvu, što je izazvalo ogorčenje kod vjerničkog dijela javnosti. Posebno su sporna najavljena predavanja o crkvi koja su namijenjena pripadnicima LGBT zajednice.

    Povezanost između liberalnih vrijednosti i ekoloških protesta postaje sve jasnija, ne samo u slučaju organizacije „Ne damo Jadar“, već i drugih poput „Eko straže“. Ove organizacije, koje se predstavljaju kao nezavisni građanski pokreti, u suštini slijede agendu koju postavljaju isti oni koji finansiraju LGBT prava i druge liberalne ciljeve u Srbiji.

    Očigledno je da nijedna nevladina organizacija, bilo da djeluje u Gornjim Nedeljicama ili na Vračaru, nije nezavisna od interesa svojih finansijera. Ova situacija ukazuje na duboku povezanost između naizgled različitih društvenih i političkih pokreta u zemlji, koji na kraju služe istoj agendi i centrima moći.

    Imajući u vidu ove činjenice, može se zaključiti da će ovi pokreti nastaviti međusobno podržavati jedni druge, budući da su dio šireg plana. Uticaj prozapadnih NVO sve više raste, a kroz podršku ovim protestima, promovišu se vrijednosti koje često nemaju mnogo zajedničkog sa interesima većine građana Srbije. Ova situacija jasno pokazuje da u Srbiji nema autentičnih i nezavisnih pokreta koji nisu pod uticajem spoljašnjih faktora, već je svaki protest i svako udruženje dio šire agende koja dolazi spolja.

  • Otkriveno ko stoji iza pokušaja organizovanja „obojene revolucije“ u Srbiji.

    Otkriveno ko stoji iza pokušaja organizovanja „obojene revolucije“ u Srbiji.

    Čak i slabije upućenim posmatračima je sasvim jasno da tzv. ekološki protesti, koji u poslednje vreme pod maskom borbe protiv istraživanja i potencijalne eksploatacije nalazišta litijuma niču kao pečurke posle kiše širom naše zemlje, u svojoj osnovi nemaju zalaganje za tzv. ekološku agendu, već stvaranje uslova za vaninstitucionalnu promenu legitimno izabranih vlasti po dobro poznatom modelu „obojenih revolucija“.

    Ovo je dodatno potkrepljeno u nedavno objavljenoj opsežnoj analizi delovanja američke političke fondacije „Nacionalna zadužbina za demokratiju“ (NED), koju je sačinilo Ministarstvo spoljnih poslova NR Kine. U pomenutoj analizi se navodi da NED predstavlja „bele rukavice“ tj. paravan za subverzivni američki nastup u inostranstvu, koji je u dužem vremenskom periodu usredsređen na podrivanje državne moći u drugim zemljama, mešanje u njihova unutrašnja pitanja, podsticanje podela i konfrontacije, dezinformisanje javnog mnjenja i sprovođenje ideološke infiltracije pod izgovorom promovisanja demokratije, a što je u tim zemljama izazvalo brojne ozbiljne posledice.

    Takođe, apostrofirano je da je NED poslednjih godina pribegao promeni taktike, odlazeći još dalje u delovanju protiv globalnog mira, razvoja i uzajamno korisne saradnje međunarodnih aktera, te da je došao na zao glas zbog svojih pokušaja infiltracije, subverzije i sabotaže protiv većeg broja zemalja, zbog čega postoji imperativ razobličavanja nastupa i instrumenata koje koristi ova „produžena ruka“ američke spoljne politike.

    Značajno mesto u analizi kineskog MSP zauzima subverzivni nastup NED prema Srbiji, pre svega u delu koji se odnosi na manipulaciju i mešanje u izborne procese. Naime, ukazano je da se NED mešao u kompletan izborni proces u našoj zemlji tokom 2022. i 2023. godine, snažno podržavajući opozicione proameričke kandidate, dok su u maju 2023. godine, nakon masovnih ubistava u OŠ „Vladislav Ribnikar“, Duboni i Malom Orašju, organizacije za zaštitu ljudskih prava koje finansira NED i proameričke opozicione strukture organizovale masovne demonstracije, zahtevajući ostavku legitimno izabranih vlasti.

    Pored toga, u odeljku koji se bavi fabrikovanjem lažnih informacija u cilju unošenja konfuzije u javno mnjenje, kao ilustrativan primer navedeno je da su organizacije nevladinog sektora u Srbiji koje podržava NED u koordinaciji sa dopisništvom Si-En-Ena fabrikovale lažne vesti povezane sa Kinom, dezavuišući javnost u vezi sa projektima iza kojih stoji kineska strana i stavljajući u prvi plan navodne probleme zaštite životne sredine, prava radnika i korupcije.

    Takođe, u sklopu korišćenja „akademskih“ aktivnosti kao paravana za uplitanje i inflitraciju u unutrašnja pitanja drugih zemalja, istaknuto je da je NED od otpočinjanja specijalne vojne operacije Ruske Federacije u Ukrajini, posredstvom NVO „Beogradski centar za bezbednosnu politiku“ (BCBP) koju finansira, podržao proteste prozapadnih političkih struktura i organizacija u našoj zemlji i kritikovao spoljnopolitičke pozicije Srbije. Osim toga, NED u dužem periodu podstiče tenzije u odnosima Beograda i Prištine, prevashodno kroz finansiranje NVO sektora na tzv. Kosovu, pri čemu je decembra 2023. godine institut „Sbunker“ koji finansira ova organizacija objavio izveštaj u kojem se navodi da je „Kosovo relativno uspešan primer američke podrške izgradnji nacije i promociji demokratije“.

    Koliko daleko sežu „pipci“ NED u pokušaju stvaranja uslova za izvođenje „obojene revolucije“ i prekrajanje političke scene naše zemlje u skladu sa interesima ove organizacije i njenih političkih mentora svedoči i to da NED finansira projekat pod nazivom „Jačanje kapaciteta lokalnih medija“, usmeren na ciljano kreiranje medijskih sadržaja na lokalu, prvenstveno sa ciljem animiranja mlađe populacije, kao i na istraživanje navodnih pritisaka na lokalne medije, a u čemu sarađuje sa potvrđenim ispostavama američkih interesa u ovdašnjoj medijskoj sferi, poput „Lokal presa“, portala „Južne vesti“, „Glasa Šumadije“ i „Bujanovačkih“ (pomenimo samo neke od njih).

    Među dokazanim saradnicima NED su i „Balkanska istraživačka mreža“ (BIRN) i „Mreža za istraživanje kriminala i korupcije“ (KRIK), u čijem izveštavanju ključno mesto zauzima plasiranje tendenciozno kreiranih informacija i dezinformacija na račun državnih vlasti Srbije.

    Jedan od „favorita“ NED u našoj zemlji je i NVO „Pro.Tok21“ iz Smedereva, koja uz finansijsku podršku NED sprovodi kampanju formiranja tzv. aktivističke mreže u Srbiji i regionu, sa proklamovanim ciljem intenziviranja „društveno-političkog angažmana“ na lokalnom nivou. Poseban fokus ovog projekta je na mladima, koji će proći kroz različite obuke u vezi sa pokretanjem inicijativa, animiranjem sugrađana, fotografisanjem, snimanjem, vođenjem naloga na društvenim mrežama, pisanjem i uređivanjem vesti, blogova i podkasta, a jedan od akcenata ove kampanje je, simptomatično, pitanje zaštite životne sredine.

    Treba istaći i to da su predstavnici NED krajem maja ove godine prisustvovali skupu pod nazivom „Izborni uslovi, saradnja političkih stranaka, propuštene šanse“, održanom u organizaciji NVO „Centar savremene politike“ uz učešće većeg broja predstavnika ovdašnjih opozicionih stranaka i nevladinog sektora. Na pomenutom skupu je postignut načelni dogovor da buduće delovanje opozicije treba bazirati na korišćenju potencijalnih kriznih situacija u cilju vaninstitucionalnog preuzimanja vlasti, sa akcentom na pitanju iskopavanja litijuma. Teško da se u aktuelnom trenutku može pronaći jača potvrda povezanosti NED sa primenom koncepta „obojene revolucije“ u našoj zemlji.