VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin potpisao ukaz o povećanju Oružanih snaga na gotovo milion i po vojnika

    Putin potpisao ukaz o povećanju Oružanih snaga na gotovo milion i po vojnika

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas ukaz o povećanju pripadnika Oružanih snaga tako da novi broj zaposlenih iznosi gotovo dva i po miliona ljudi, od kojih milion i po vojnih lica.

    Pored toga, u ukazu stoji nalog Vladi da izdvoji novac potreban za sprovođenje uredbe, prenosi RIA Novosti.

    Prethodno je Putin potpisao ukaz o povećanju broja oružanih snaga u decembru 2023. godine, kada je broj vojnog osoblja podignut na nešto više od dva miliona i 200 hiljada ljudi, od čega oko milion i 300.000 vojnika.

    Prema riječima zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti Dmitrija Medvedeva, u ovoj godini oko 190.000 građana sklopilo je ugovore sa Ministarstvom odbrane.

    Putin je početkom ovog mjeseca rekao je da broj zainteresovanih da pristupe vojnom osoblju naglo povećan nakon što su ukrajinske snage pokrenule upade u rusku pograničnu Kursku oblast.

  • Za ulazak BiH u EU glasalo 2,1 % manje u odnosu na prethodnu godinu

    Za ulazak BiH u EU glasalo 2,1 % manje u odnosu na prethodnu godinu

    Savjet  ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije BiH o rezultatima istraživanja javnog mnijenja “Stavovi građana o članstvu u Evropskoj uniji i procesu integracija u Evropsku uniju” sprovedenog u junu ove godine.

    Prema rezultatima ovog istraživanja, u slučaju raspisivanja referenduma za članstvo u EU 71,2 % ispitanika u BiH bi glasalo za ulazak u EU, što je za 2,1 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Ulazak u EU podržalo bi 83,8 % ispitanika iz Federacije BiH, 48,3 % iz Republike Srpske i 75,1 % iz Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

    Na referendumu ne bi glasalo 7,5 % ispitanika, što je za 2 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Postotak neodlučnih ispitanika koji ne znaju ili ne žele odgovoriti da li podržavaju ulazak BiH u EU iznosi 1,6 % i za 0,4 % je niži u odnosu na 2023. godinu.

    Građani koji su za ulazak Bosne i Hercegovine u EU kao razloge podržavanja najčešće navode slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala (35,1 %), jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti (32,3 %), poštovanje zakona i propisa (19,9 %), te unapređenje infrastrukture (9,5 %).

    Nasuprot tome, ispitanici koji ne podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine u EU kao najčešći razlog navode strah od većih troškova života i poreza (43,7 %), preveliku centralizaciju (13,7 %), iseljavanje stanovništva (12,8 %) i gubitak raznolikosti kultura (12,5 %), a 7,5 % ispitanih kao razlog navodi povećanu birokratiju, prenosi Bosnainfo.

     

     

  • MI6 protiv vicepremijera Srbije Aleksandra Vulina?

    MI6 protiv vicepremijera Srbije Aleksandra Vulina?

    Susret predsjednika Rusije Vladimira Putina i zamjenika predsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina, održan prošle nedjelje na Istočnom ekonomskom forumu, postao je važan indikator politike Moskve i Beograda na jačanje strateške saradnje, piše ruski portal “Nacionalna odbrana”.

    Kako je primjetio ruski predsjednik, opisujući bilateralne odnose, “oni ne zahtijevaju posebno predstavljanje, imajući u vidu duboke korjene naših odnosa, istorijske korene i duhovnu bliskost naroda Rusije, ruskog naroda i srpskog naroda“.

    Rusko-srpska saradnja

    Portal podsjeća da je Putin izrazio podršku što skorijem održavanju rusko-srpske međuvladine komisije “koja se odavno nije sastajala, najmanje dvije godine, kao i da se razmotre prepreke koje se u vezi s tim javljaju kako bi se uklonile. Tim pre što imamo veoma mnogo interesantnih pravaca saradnje u oblasti industrije, saobraćaja i industrijske saradnje”.

    Prema njegovim riječima, “Rusija igra značajnu ulogu u obezbijeđivanju Srbije energetskim resursima, radi to veoma korektno, na visokom nivou, blagovremeno i pod veoma povoljnim uslovima za Srbiju”, prenosi Sputnjik

    Kako je naglasio predsjednik Rusije, jedan od najvažnijih pravaca je zaključenje novog sporazuma o isporuci ruskog gasa u Srbiju umjesto postojećeg, čiji rok ističe u martu 2025. godine.

    Sa svoje strane, srpski vicepremijer Aleksandar Vulin izjavio je da “Srbija nije samo strateški partner Rusije. Srbija je saveznik Rusije”.

    – Upravo zato je pritisak na nas sa strane Zapada ogroman – rekao je Vulin.

    Međutim, Srbija koju vodi predsjednik Aleksandar Vučić, koja nikada neće postati član NATO-a, nikada neće uvesti sankcije Ruskoj Federaciji, nikada neće dozvoliti da se sa njene teritorije sprovode bilo kakve antiruske operacije.

    – Srbija nije bila i neće postati dio antiruske histerije – naveo je Vulin.

    Očigledno je da su tokom susreta Putina i Vulina u fokusu takođe bili novi formati saradnje Rusije i Srbije u oblasti nacionalne bezbednosti i suprotstavljanja mešanju Zapada, uključujući suprotstavljanje neprestanim pokušajima nekih zapadnih država (SAD, Velike Britanije, Nemačke i drugih) da realizuju u Beogradu scenario “obojene revolucije” i sruše predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Aleksandar Vulin trenutno je zadužen za saradnju sa Rusijom u oblasti odbrane, nacionalne bezbjednosti i odbrambene industrije, te je na taj način ključna figura u okviru strateške saradnje Moskve i Beograda.

    Upravo zbog toga, nakon njegove posjete Vladivostoku i susreta sa Putinom, prema dostupnim informacijama, britanska spoljna obajveštajna služba MI6 je započela operaciju diskreditovanja potpredjsednika Vlade Srbije.

    Planovi MI6

    U tu svrhu, preko operativnih mogućnosti MI6 u medijima nekoliko balkanskih zemalja i agenata u srpskoj opoziciji, planirano je da se uskoro objave isfabrikovana svjedočenja, dobijena pod fizičkim pritiskom i mučenjem, građanina srpske nacionalnosti koji se sedam mjeseci nalazi u albanskom zatvoru na Kosovu, a kojima se Vulin optužuje za organizaciju oružanog incidenta u selu Banjska na Kosovu, koji se dogodio 23. septembra 2023. godine (u to vrijeme Vulin je bio direktor Bezbjednosne informativne agencije – BIA).

    Tada je jedan “kosovski” policajac poginuo, a dvojica su ranjena u sukobima između Srba i tzv. kosovske policije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je vijest o trojici poginulih Srba i dvojici ozbiljno ranjenih. Za eskalaciju je optužio premijera tzv. Kosova Aljbina Kurtija.

    Pri tome treba imati u vidu da je šef misije OEBS-a na tzv. Kosovu Majkl Dejvenport, koji je bio ambasador EU u Beogradu (2010-2013). Na spisku koji je u maju 1999. objavio bivši agent MI6 Ričard Tomlinson (“Tomlinsonov spisak” – podaci o 116 zaposlenih u Secrete Intelligence Service – SIS), o engleskim agentima koji rade pod diplomatskim pokrićem u britanskim ambasadama u različitim zemljama, Dejvenport je naveden kao agent moskovske rezidenture tajne službe, među drugih 12 obaveštajnih agenata koji su radili u Rusiji ili nedavno napustili Rusiju.

    Nije slučajno što je upravo Dejvenport, zajedno sa ambasadorom Velike Britanije na tzv. Kosovu (2019-2024) Nikolasom Ebotom, bio jedan od ključnih kreatora serije provokacija Prištine u enklavama Srba na Kosmetu. U biografiji šefa misije OEBS-a na tzv. Kosovu Majkla Dejvenporta stoji da je radio kao agent rezidenture MI6 u Moskvi. Cilj provokacija organizovanih uz aktivno učešće MI6 bio je da se vlastima Prištine omogući preuzimanje kontrole nad srpskim skeverom Kosova pod izgovorom “borbe protiv krijumčarenja i sive ekonomije”.

    U tu svrhu, britanski instruktori obučavali su albanske policajce, a njihova agentura je sprovodila obavještajne aktivnosti u srpskim opštinama.

    Analitičari tajne službe SIS prognozirali su da će uspjeh separatista destabilizovati i pogoršati situaciju u samoj Srbiji.

    Informaciona kampanja za diskreditovanje vicepremijera Srbije koju je planirala MI6, takođe uključuje iznošenje optužbi protiv njega o navodnim vezama sa kriminalnim strukturama i pokroviteljstvu nezakonitih ekonomskih operacija u srpskim enklavama na sjeveru Kosmeta, kako bi se “potvrdila” opravdanost i osnovanost sankcija koje su SAD ranije uvele Vulinu.

    Naredni korak MI6 mogao bi biti priprema fizičke likvidacije Aleksandra Vulina uz pomoć albanskih ubica, na koje bi kasnije bila prebačena odgovornost za teroristički akt, ili pak precizna operacija uz korišćenje specijalne britanske službe SAS (Specijalna vazdušno-desantna služba) prilikom posjete vicepremijera Vulina Republici Srpskoj.

    Vulinova likvidacija omogućila bi Londonu ne samo da ukloni sa geopolitičke šahovske table jednog od najproruskijih političara Srbije, oslabi i podrije pozicije predsjednika Vučića Srbije (koji bi izgubio svog vjernog i predanog saradnika), već bi predstavljala odgovor na nedavnu deportaciju šest britanskih diplomata-špijuna iz Moskve, što je predstavljalo akt javnog poniženja MI6.

    Zaključci

    Ciljevi planirane operativne kombinacije SIS mogu se definisati na sledeći način:

    Prvo, osvetiti se Aleksandru Vulinu zbog njegove posjete Istočnom ekonomskom forumu, susreta sa Vladimirom Putinom i otvoreno izražene pozicije podršci Rusije. Politički neutralisati vicepremijera Srbije i stvoriti uslove za njegovu naknadnu fizičku likvidaciju.

    Drugo, kriminalizovati Vulina, potvrđujući američku tezu da je povezan sa organizovanim kriminalnim grupama.

    Treće, naškoditi predsjedniku Rusije, asimetrično odgovoriti uklanjanjem Aleksandra Vulina kao odgovor na uništenje moskovske rezidenture MI6, što je politička odluka koju je donio Kremlj.

  • Imenovanje direktora SIPA nije na dnevnom redu Savjeta ministara

    Imenovanje direktora SIPA nije na dnevnom redu Savjeta ministara

    Imenovanje direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH danas neće biti na sjednici Savjeta ministara.

    Ovaj prijedlog nije uvršten na dnevni red tokom kolegijuma koji je održan ranije danas.

    Darko Ćulum prvi je na rang listi uspješnih kandidata koji su se prijavili na javni konkurs za direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH, potvrdio je ranije Srni predsjedniik Nezavisnog odbora Enes Obralija.

    Drugi na rang listi je Ljubiša Pandurević, a treći Slobodan Radinković.

    Ova lista nije obavezujuća za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara koji ima diskreciono pravo da predloži kandidata za direktora Sipe.

  • Privremena suspenzija i smanjenje carinskih stopa u 2025. godini

    Privremena suspenzija i smanjenje carinskih stopa u 2025. godini

    Savjet ministara donio je odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određene robe do 31. decembra 2025. godine.

    Ova odluka donesena je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a obuhvaćeno je 69 tarifnih oznaka, među kojima je 61 sadržana u odluci za prethodnu godinu, dok je osam novih.

    Radi se o tarifnim oznakama iz sektora tekstilne, industrije kože, obuće i namještaja, hemijske, metalne, prehrambene, grafičke i elektroindustrije.

    Odluka stupa na snagu danom donošenja, objavljuje se u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjuje se od 1. januara 2025. godine, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Roba koja je obuhvaćena ovom odlukom su materijali i sirovine koji se smatraju repromaterijalom, jer ih koriste proizvođači iz BiH u vlastitoj proizvodnji za izradu gotovih proizvoda, u proizvodnji proizvoda za izvoz ili su supstitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda.

    NASTAVITI SPROVOĐENjE REVIDIRANE STRATEGIЈE ZA RAD NA PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA

    Savjet ministara usvojio je na prijedlog Ministarstva pravde izvještaj o radu Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina za 2023. godinu, te pozvao sudove i tužilaštva u BiH da ulože dodatne napore s ciljem procesuiranja najsloženijih i predmeta od najvećeg prioriteta.

    Istaknuta je važnost podrške EU u jačanju ljudskih i materijalnih kapaciteta pravosudnih institucija nadležnih za procesuiranje predmeta ratnih zločina, te odluke Unije da odobri sredstva za nastavak aktivnosti iz projekta “Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH” u okviru paketa pomoći IPA 2022.

    Ovim će biti obezbijeđen kontinuitet procesuiranja ratnih zločina i dosljedno sprovedena Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    S obzirom na to da još postoji veliki broj predmeta koji se ne mogu riješiti zbog procesne smetnje nedostupnosti osumnjičenih i optuženih osoba, Savjet ministara pozvao je sve nadležne institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, te međunarodne organizacije da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se mehanizmi regionalne saradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina u potpunosti iskoristili i dodatno unaprijedili.

    DRŽAVNA POMOĆ PROŠLE GODINE UVEĆANA ZA 21,60 ODSTO

    Državna pomoć u BiH prošle godine iznosila je 584.637.488 KM ili 298.920.401 evra, što je povećanje za 103.881.716 KM, odnosno 21,60 odsto u odnosu na 2022. godinu, navodi se u izvještaju o ovoj pomoći koji je danas usvojio Savjet ministara.

    Ukupnu državnu pomoć čini državna pomoć u sektoru industrije i usluga, državna pomoć male vrijednosti, državna pomoć za obavljanje usluga od opšteg ekonomskog interesa, te u poljoprivredi i ribarstvu.

    Udio ukupne državne pomoći u BDP-u u 2021. godini iznosio je 1,18 odsto, u 2022. godini 1,05 odsto, a u 2023. godini 1,19 odsto, saopšteno je iz Savjeta mnistara.

    Na današnjoj sjednici utvrđen je prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma između Savjeta ministara BiH i Populacionog fonda UN koji će biti upućen Predsjedništvu BiH u dalju proceduru.

    Utvrđen je i prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju za program saradnje za period od 2021. do 2027. godine između EU, BiH i Francuske.

    Ukupna vrijednost ovog programa iznosi 108.063.537 evra.

    Program obuhvata 27 zemalja članica EU te Švajcarsku i Norvešku, uz zemlje korisnice IPA – BiH, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

    Odlučeno je da Savjet ministara uputi Predsjedništvu BiH prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma između Ministarstva odbrane u Savjetu ministara i Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije o odbrambenoj saradnji.

    Savjet ministara usvojio je i prijedlog odluke o postupku izrade nacrta strategije za reformu sektora pravde u BiH i Akcionog plana u okviru Radne grupe.

    Na sjednici je data saglasnost za imenovanje Damjana Žagara na dužnost policijskog atašea Slovenije u BiH.

    ODLUKA O KORIŠTENjU GRANTOVA MINISTARSTVA ZA LjUDSKA PRAVA

    Savjet ministara donio je odluku o načinu korištenja grantova iz budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za period od 2024. do 2026. godine koji nisu unaprijed određeni posebnom odlukom u skladu sa važećim propisima na trogodišnjem nivou.

    Grantovi koje je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dužno sprovesti u fiskalnoj godini precizirani su Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH, a planirani su u dokumentu Okvirnog budžeta institucija BiH i aktivnostima u okviru srednjoročnog programa rada Ministarstva i Savjeta ministara.

    Za grantove i tekuće transfere Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u ovoj godini odobrena su budžetska sredstva od 4.256.000 KM, dok će za 2025. i 2026. godinu iznos biti utvrđen zakonom o budžetu, za svaku godinu pojedinačno, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Dodjelom grantova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice nastoji se poboljšati inkluzija i integracija romske nacionalne manjine, podržati nevladine organizacije koje se bave promocijom i zaštitom prava ranjivih kategorija stanovništva, te ojačati kapacitete jedinica lokalne samouprave i nevladinih organizacija i udruženja s ciljem realizacije aktivnosti planiranih politikom o saradnji sa iseljeništvom.

    Savjet ministara izrazio je duboku solidarnost sa stanovništvom pogođenim poplavama u evropskim zemljama, te s pažnjom prati razvoj situacije i u skladu sa svojim mogućnostima spreman je pružiti podršku ugroženim područjima.

    BiH ostaje predana saradnji u naporima pomoći i obnove u duhu zajedništva i solidarnosti.

    Savjet ministara je, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, donio odluku o izmjenama i dopuni odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u BiH.

    Izmijenjenom odlukom predviđa se oslobađanje od obaveze plaćanja naknade za određene korisnike za potrebe naučno-istraživačkih ustanova i za korisnike radio-frekventnog spektra u trajanju od osam dana, za koje dozvolu izdaje Regulatorna agencija za komunikacije BiH.

    Briše se i odredba koja je predviđala da Savjet ministara, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, može dati posebna izuzeća od naplate radiofrekventnog spektra.

    S ciljem podsticanja razvoja usluga zasnovanih na satelitskim ili hibridnim sistemima koji djelimično koriste satelitsku strukturu, za 40 odsto je umanjen godišnji iznos naknada po jednom megahercu dodijeljenog radiofrekventnog spektra u satelitskoj službi.

    Procijenjeno je da će to dovesti do pada godišnjih prihoda po ovom osnovu od 144.000 KM.

    Odluka o izmjenama i dopuni odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u BiH stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. jula.

  • Dodik: Srpska se stavlja na raspolaganje svakoj zemlji koja se sada suočava sa poplavama

    Dodik: Srpska se stavlja na raspolaganje svakoj zemlji koja se sada suočava sa poplavama

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da se Srpska 2014. godine suočila s nezapamćenim poplava, te da se stavlja na raspolaganje svakoj zemlji koja se suočava sa sličnim problemima.Republika Srpska se 2014. godine suočila s nezapamćenim poplavama koje su odnijele živote i infrastrukturu. Mnoge zemlje su pomogle i nikada nismo zaboravili. Stavljamo se na raspolaganje svakoj zemlji koja se sada suočava s istim problemima. Naša Civilna zaštita će na zahtjev doći i pomoći – navodi Dodik u objavi na društvenoj mreži “Iks”.

    Podsjećamo, istočnu i centralnu Evropu pogodio je ciklon Boris, a riječ je o najgorim poplavama u posljednje dvije decenije na području od Austrije do Rumunije.

  • Pogledajte čega se dosjetio: Neven Stanić nikad ne odlazi sa Trga Krajine

    Pogledajte čega se dosjetio: Neven Stanić nikad ne odlazi sa Trga Krajine

    Dok se mnogi sklanjaju od kiše i bježe sa banjalučkog Trga Krajine, on je tamo stalno. Ali – doslovno!

    Nevena Stanića, predsjednika Gradskog odbora Ujedinjene Spske i kandata za odbornika u Skupštinu Grada Banjaluka, ništa ne može da otjera sa centralnog trga.

    U to mogu da se uvjere svi koji prošetaju centrom grada jer Stanić je uvijek tu. Čak i kada, zbog brojnih obaveza, nije u prilici da lično razgovara sa sugrađanima, našao je način da odgovori na sva njihova pitanja.

    Stanićev štand je postao pravi hit i još jedan dokaz da Ujedinjena Srpska vodi najoriginalniju predizbornu kampanju koja nikog ne ostavlja ravnodušnim.

    O čemu se radi?

    Na Stanićevom štandu, na kome piše „Pitaj Nevena“, nalazi se njegov lik u prirodnoj velični, a pored njega tri tipke. Ako stisnete prvu, Stanić će vam svojim glasom ispričati detalje iz svoje biografije. Kada pritisnete drugu tipku, Neven Stanić će reći za koje probleme misli da su najveći i najvažniji u Banjaluci.

    A, pošto Ujedinjena Srpska nije stranka koja samo kritikuje druge, nego nudi konkretna rješenja, kada stisnete treću tipku, od Stanića ćete čuti kako planira da rješava gradske probleme.

    Nećemo dalje da vam otkrivamo.

    Otiđite do Trga Krajine i sami se uvjerite.

  • Ministrima najdraži audi, na vozila potrošeno 13,2 miliona KM

    Ministrima najdraži audi, na vozila potrošeno 13,2 miliona KM

    Institucije Bosne i Hercegovine u periodu od januara 2021. do 31. decembra 2023. godine, na kupovinu vozila potrošile su 13,2 miliona KM, a najskuplja vozila, i to dva “audija” nabavio je Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH koje je platio 319.929 KM.

    Generalni sekretarijat za 159.999 KM u 2023. godini od firme M.R.M Export-Import iz Ljubuškog kupila je “audija A6 50 TDI quattro Tiptronic”. Iste godine od iste firme kupljen je i “audi Q5 Sportback 40 TDI quattro Stronic” koji je plaćen 159.930 KM.

    Malo manje novca na dva vozila, takođe audija, potrošila je Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA koja je od iste firme M.R.M Export-Import iz Ljubuškog kupila dva ista “audija A6 50 TDI” koje je platila po 129.998 KM.

    U periodu od januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine institucije Bosne i Hercegovine nabavile su ukupno 244 vozila i to 222 u BiH i 22 van Bosne i Hercegovine koje su kupila diplomatsko konzularna predstavništva.

    Iz analize koju je uradio Istraživački sektor Parlamentarne skupštine BiH vidljivo je da je od 77 institucija kojima je pitanje o kupovini vozila poslano, odgovor dostavilo njih 75 dok Predsjedništvo BiH i Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH nisu dostavili podatke.

    Vozila u periodu od 2021. i zaključno sa 2023. godinom nisu kupovali u 24 institucije.

    Ministrima najdraži audi, cijene tek par maraka niže od dozvoljenih
    Najviše vozila nabavljeno je u 2023. godini, a te godine i većina ministara je kupila nove limuzine. Zanimljivo je da su ministri izabrali vozila koja su za samo par maraka jeftinija od 130.000 KM koliko im je pravilnikom dozvoljeno.

    Pravilnikom o uslovima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH klase vozila podjeljene su na način da je niža klasa vozila do 30.000 KM, niža srednja klasa do 60.000 KM, srednja klasa do 70.000 KM, viša srednja klasa do 130.000 KM i visoka klasa do 160.000 KM. Istim Pravilnkom definisano je i ko smije koristiti koja vozila, pa tako vozila visoke klase dozvoljeno je da koristi samo predsjedavajući Savjeta ministara BiH, dok vozila više srednje klase mogu koristiti ministri, predsjednik Suda i glavni tužalac, a vozila srednje klase mogu koristiti zamjenici ministara, rukovodioci institucija, sekretari ministarstava itd..

    Zanimljivo je recimo da su ministri za svoje potrebe nabavljali vozila tek par maraka jeftinija od maksimalno dozvoljenih, pa je tako za Nenada Nešića, ministra bezbjednosti BiH nabavljeno vozilo “VW Touareg” i plaćeno 129.998,70 KM, dok je za Stašu Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kupljen audi A6 za 129.995 KM. Za potrebe Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora nabavljen je BMW 520 D xdrive vrijedan 129.980 KM, a novim vozilom počastio se i Zukan Helez, ministar odbrane BiH za kojeg je nabavljen audi “A6 40 TDI Quattro Stronic”, a koji je plaćen 129.900 KM. Novo vozilo prošle godine dobio je i Davor Bunoza, ministar pravde BiH za kojeg je kupljen audi “Q5 40 TDI quattro S-tronic”, a koji je plaćen 129.950 KM, dok je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH dobio “VW Touareg”, koji je plaćen 129.876 KM. Dubravka Bošnjak, ministar civilnih poslova BiH dobila je Volvo S90 koji je plaćen 129.598 KM, a “najštedljiviji” su bili Edin Forto, ministar transporta i komunikacija i Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice. Forto je nabavio vozilo VW Pasat koji je plaćen 91.800 KM, a Hurtić “VW Arteon” vrijedan 103.000 KM.

    Koje kompanije su profitirale od institucija BiH
    Najveći dobavljač novih vozila institucijama BiH u protekle tri godine bila je kompanija M.R.M Export-Import iz Ljubuškog koja je isporučila 60 vozila vrijednih 4,5 miliona KM. Odmah iza nje je kompanija Guma M iz Mostara od koje je nabavljeno 39 vozila vrijednih 1,2 miliona KM. Na trećem mjestu je kompanija Brčko Gas iz Brčkog od koje je nabavljeno 17 vozila vrijednih 1,2 miliona KM dok je od firme Auto plus iz Banjaluke kupljeno 34 vozila vrijednosti 1,1 milion KM.

  • “Odliv mozgova” uništava Balkan

    “Odliv mozgova” uništava Balkan

    Prema podacima Eurostata, do 2050. godine, stanovništvo Balkana će se smanjiti za više od 15 odsto.

    Ovaj trend ozbiljno ugrožava dugoročni ekonomski rast i produktivnost država u regiji, poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije.

    Odliv mozgova, odnosno masovni odlazak kvalifikovane radne snage iz zemalja Balkana, jedan je od najozbiljnijih ekonomskih i demografskih izazova s kojima se ovaj region suočava. Prema podacima Svjetske banke, samo u posljednjih deset godina, više od 2,5 miliona ljudi napustilo je zemlje Zapadnog Balkana u potrazi za boljim životnim uslovima u zapadnoj Evropi.

    Gubitak kvalifikovane radne snage
    Jedan od ključnih problema migracija u regiji je odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi, stručnjaka iz oblasti IT-a, inženjeringa, medicine i drugih ključnih sektora. Prema podacima iz 2021. godine, više od 70 odsto mladih u Bosni i Hercegovini razmišlja o odlasku, dok slične statistike pokazuju da u Srbiji, prema istraživanju Centra za migracione studije, oko 80 odsto mladih želi otići u potrazi za boljim prilikama. Odlazak visokoobrazovanih stručnjaka smanjuje konkurentnost domaće radne snage, a preduzeća ostaju bez ključnih ljudi za inovacije i razvoj.

    Na primjer, zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara i medicinskog osoblja. Prema podacima Komore doktora medicine FBiH, od 2013. do 2020. godine, više od 5.000 ljekara napustilo je Bosnu i Hercegovinu. Odlazak ovakvih stručnjaka stvara ne samo direktni ekonomski gubitak kroz smanjenje radne snage, već i indirektne troškove poput dugotrajnijeg obrazovanja novih kadrova i dodatnog opterećenja zdravstvenog sistema.

    Demografske promjene i uticaj na tržište rada
    Prema podacima Eurostata, do 2050. godine, stanovništvo Balkana će se smanjiti za više od 15 odsto. Ovaj dramatični pad uzrokovan je kombinacijom niske stope nataliteta i masovnih migracija. Rezultat toga je starenje stanovništva, gdje sve manji broj radno sposobnih ljudi mora da izdržava rastući broj penzionera. U Srbiji je prosječna starost stanovništva već sada 43 godine, a u Hrvatskoj čak 45 godina, što predstavlja veliki teret za penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu.

    Prema istraživanju Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Balkan godišnje gubi više od 4 milijarde evra zbog odliva mozgova, što značajno utiče na bruto domaći proizvod (BDP) zemalja regije. Smanjenje broja radno sposobnih ljudi otežava rast kompanija i usporava inovacije, dok smanjeni porezni prihodi dodatno opterećuju državne budžete.

    Održivost ekonomskog rasta
    Migracije smanjuju potencijal za ekonomski rast, ali i za inovacije. Ulaganja u obrazovanje i stručnu obuku mladih postaju uzaludna ukoliko oni svoju karijeru nastave van granica svoje zemlje. Na primjer, Bosna i Hercegovina godišnje uloži preko 150 miliona KM u obrazovanje visokoobrazovanih stručnjaka, ali veliki dio tog ulaganja koristi zapadnim ekonomijama koje apsorbuju kvalifikovanu radnu snagu.

    Pozitivni primjeri: Povratak stručnjaka
    Iako se trend odliva mozgova čini nepovratnim, postoje pozitivni primjeri povratka stručnjaka u regiju. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u proteklih pet godina, više od 15.000 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih stručnjaka, vratilo se u zemlju kroz različite programe podrške povratku. Inicijative poput “Dijaspora za razvoj”, koju podržavaju UNDP i Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, uspjele su privući stručnjake iz dijaspore da se uključe u razvoj lokalnih zajednica kroz edukaciju i otvaranje novih biznisa.

    Odliv mozgova i demografske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za ekonomski razvoj Balkana, ali postoje rješenja. Uz ulaganja u bolje radne uvjete, obrazovanje i podršku preduzetnicima, zemlje regije mogu stvoriti okruženje koje potiče zadržavanje mladih i povratak iseljenih stručnjaka. Primjeri uspješnog povratka i ulaganja u lokalne zajednice pokazuju da, iako migracije predstavljaju izazov, one takođe mogu postati prilika za dugoročni razvoj ukoliko se upravlja na pravi način.

    Građani zaslužuju ekonomski ambijent koji im omogućava da svoju budućnost grade u svojoj zemlji, a ne da je traže negdje drugdje, piše Forbs.

  • Uhapšen Banjalučanin: Nakon svađe u saobraćaju iz auta prijetio pištoljem

    Uhapšen Banjalučanin: Nakon svađe u saobraćaju iz auta prijetio pištoljem

    Banjalučka policija uhapsila je N.M. iz tog mjesta zbog sumnje da je nakon nesporazuma u saobraćaju u banjalučkoj Ulici Krajiških brigada vozaču iz auta prijetio pištoljem.

    Naime, službenici Policijske uprave Banjaluka, u subotu su identifikovali i uhapsili N.M. iz Banjaluke, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

    “Nadležnoj policijskoj stanici, istog dana oko 17 časova, oštećena osoba je prijavila da joj je neposredno prije prijave nakon nesporazuma u saobraćaju u Banjaluci u ulici Krajiških brigada, nepoznat muškarac iz vozila škoda prijetio vatrenim oružjem. Tokom kriminalističke obrade kod N.M. pronađena su i oduzeta dva pištolja, marke HS kalibra sa pripadajućim okvirom i municijom i pištolj marke Sig Sauer, kalibra 9×19”, navode iz policije.

    O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.