VRBAS Media

Autor: INFO

  • UN usvojile “Pakt za budućnost”

    UN usvojile “Pakt za budućnost”

    UN su usvojile “Pakt za budućnost” čiji je cilj rješavanje velikih izazova 21. vijeka, od sukoba, do klimatskih promjena i ljudskih prava, uprkos primjedbama grupe zemalja na čelu sa Rusijom.

    Usvajanje teksta naišlo je na kratko odgađanje kada je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Veršinjin predložio amandman koji naglašava princip nemiješanja u unutrašnja pitanja država i poziva UN da izbjegnu dupliranje napora.

    Primjedbe Rusije podržali su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Iran, Nikaragva i Sirija, ali je amandman velikom većinom odbačen.

    Generalni sekretar Antonio Guteres, koji je organizovao “Samit budućnosti”, nazvao je dogovor prilikom koja se pruža jednom u generaciji za preoblikovanje ljudske istorije obnavljanjem međunarodne saradnje.

    Kao uvod u godišnju sjednicu Generalne skupštine UN na visokom nivou, koja počinje u utorak, 24. septembra, desetine šefova država i vlada okupilo se na potpisivanju teksta, prenio je AFP.

    U usvojenoj verziji lideri su se obavezali da će ojačati multilateralni sistem da bi “ostali u korak sa svijetom koji se mijenja i da bi zaštitili potrebe i interese sadašnjih i budućih generacija koje se suočavaju sa stalnom krizom”.

    – Vjerujemo da postoji put ka svjetlijoj budućnosti cijelog čovječanstva – navodi se u dokumentu.

    U Paktu je precizirano 56 akcija, uključujući posvećenost multilateralizmu, poštovanje Povelje UN i očuvanje mira, a poziva se i na reforme međunarodnih finansijskih institucija i Savjeta bezbjednosti UN, zajedno sa obnavljanjem napora u borbi protiv klimatskih promjena, promovisanjem razoružanja i usmjeravanjem razvoja vještačke inteligencije.

  • Tadić: Srbi decenijama pozivaju druga dva naroda da se okrenemo sebi

    Tadić: Srbi decenijama pozivaju druga dva naroda da se okrenemo sebi

    Srbi decenijama pozivaju druga dva naroda da se okrenemo sebi i poštujući Dejtonski mirovni sporazum zajedno gradimo budućnost, istakao je pravnik Ognjen Tadić. I da još jednom ponovimo narodnu mudrost – “ko neće brata za brata dobiće tuđina za gospodara”! Mnogima je to džaba govoriti dok mečka ne zaigra i pred njihovim vratima – navodi Tadić u objavi na društvenoj mreži “Iks”.

    Između ostalih, Krug 99 pozvao je Predsjedništvo BiH da Šmita odmah proglasi personom non grata i da zatraži od međunarodne zajednice da bude imenovan novi “koji neće imati elemente pristrasnosti”.

    Potpredsjednik FBiH Refik Lendo je nakon informacije da će Šmit svjedočiti pred Evropskim sudom za ljudska prava u slučaju Slaven Kovačević izrazio “snažno lično protivljenje takvoj njegovoj lošoj odluci zbog štetnih posljedica koje će ona imati na politički sistem BiH, ali i vladavinu prava i demokratsko društvo u cjelini”.”Posebno je štetna politička poruka koja se izvodi iz takve njegove odluke, a koja implicira podršku ciljevima hrvatske nacionalne politike u BiH”, naveo je Lendo.

  • Cvijanović: Ne vidim kakvu ulogu Šmit ima u u predmetu “Kovačević”

    Cvijanović: Ne vidim kakvu ulogu Šmit ima u u predmetu “Kovačević”

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je danas da ne vidi nikakvu ulogu Kristijana Šmita u procesu pred sudom u Strazburu u predmetu “Kovačević”.

    Vidim da se u FBiH vodi velika polemika da li se Šmit sam pozvao ili je pozvan. Ne znam zbog čega bi on bio ekspert koji bi mogao da daje bilo kakva tumačenja – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je podsjetila da je Dejtonski sporazum stvorio BiH u kojoj bi svi trebalo da imaju balans i da sudske presude, donesene s namjerom da se mijenja ustavno uređenje, nisu urodile plodom.

    – Petnaest godina imate nastojanja da se nečemu prolagodite, a ne možete se prilagoditi zato što odskače od onog što jeste koncept na kojem BiH počiva – balans, jednakost, Dejtonski sporazum. Ne vidim ulogu Šmita u bilo kakvoj aktivnosti – od zakonodavnih gdje se petlja na unutrašnjem planu, do toga da bude neki svjedok i tumači da li nešto treba ili ne treba. Mi svi znamo pročitati Ustav, znamo šta tamo piše BiH, a piše da BiH čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Šta hoćete – da pomoću intervencija i stranaca mijenjate državu, a da niste promijenili Ustav kako to ustavna procedura nalaže – rekla je Cvijanovićeva.

  • U BiH dokaze o plaćenim računima treba čuvati i do deset godina

    U BiH dokaze o plaćenim računima treba čuvati i do deset godina

    Malo je onih kojima se nije dogodilo da dobiju opomenu za već plaćeni račun ili da ostanu bez određene usluge iako su uvjereni da su obvezu prema toj firmi ili instituciji ispunili.

    Kako bi se izbjegle takve i slične situacije, koje nerijetko znaju dovesti i do sudskih sporova, stručnjaci savjetuju čuvanje svih uplatnica i dokaza o plaćenim računima. Jer bez dokaza o uplati teško je dokazati da je do nje uistinu i došlo. Neke je, tvrde, dovoljno čuvati godinu dana, dok za druge preporučuju i do pet godina.

    Budući da sve veći broj stanovnika danas praktikuje plaćanje računa posredstvom internetskog bankarstva, na kojem se lako može pronaći izvod računa koji je plaćen, to može pojednostaviti situaciju, ali samo ako se zna datum uplate, piše Večernjilist.ba. Stoga stručnjaci savjetuju da se na uplatnice koje se dobiju prije spremanja na čuvanje jednostavno napiše datum plaćanja.

    Često se prilikom plaćanja računa znaju potkrasti i greške, poput pogrešno unesenog broja. Ako se to dogodi, firma kojoj se plaća račun neće imati provedeno plaćanje te će zasigurno poslati opomenu. Zbog takvih je situacija takođe važno sačuvati uplatnice koje dolaze kako bi ste lakše uvidjeli gdje je nastala greška i dostavili dokaz o plaćanju. Kada je riječ o rokovima čuvanja, preporuke su sljedeće: račune koji se plaćaju na mjesečnom nivou, poput onih za električnu energiju, grijanje, plin, internet ili telefon i slične komunalne usluge, trebalo bi se čuvati godinu dana.

    S druge strane, dokazi o plaćenim kaznama za prekršaje u saobraćaju, kao i plaćena osiguranja i do pet godina. Stručnjaci i finansijski savjetnici kažu da bi trebalo račune čuvati i duže od spomenutih rokova.

    Naime, praksa pokazuje da se znalo događati da stanovnici čuvaju račun, odrezak plaćenog računa godinu dana, nakon čega ga bace. Međutim, preduzeće koje isporučuje određenu uslugu pokrenula bi zapljenu upravo unutar tog perioda, ali bi osobi koju se tereti rješenje odnosno prijedlog o zapljeni često znali doći na adresu nakon tog roka.

    Ako je osoba bacila dokaz o plaćenom računu, dolazi do problema jer se u tom periodu još uvijek ne može pozvati na zastaru s obzirom na to da, prema zakonu, ona nije nastupila, odnosno zapljenja je pokrenuta u ranijem periodu. Stoga se predlaže da se računi i odresci, zapravo, čuvaju deset godina. Upravo zato što je to vrijeme kad nastupa zastara za zapljenju. Inače, zastara za plaćanje režijskih troškova po ispostavljenim računima nastupa nakon proteka jedne godine. Riječ je o sljedećim potraživanjima: naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kada je isporuka, odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva, potraživanje radiostanice i radiotelevizijske stanice za upotrebu radio i televizijskog aparata, potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih usluga, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, ali i potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena. Zastarijevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene. Na svakom ispostavljenom računu za prethodno spomenute usluge po pravilu je određen rok u kojem pružaoc usluge traži od potrošača da plati troškove po ispostavljenom računu. Ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtjevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obaveza zastarjela.

    Treba napomenuti da se zastara ne podrazumijeva, nego se potrošač na nju treba pozvati firmi koja je izdala račun, i to pisanim putem. Ako dođe do pokretanja postupka prisilne naplate, često se događa da firma koja pruža usluge uredno u zakonskom roku uruči tužbu u sud, a da ju sud zbog pretrpanosti tuženom uruči tek nakon 3-4-5, pa i 6 godina. Prema ranije objavljenim podacima, oko 1,2 miliona komunalnih predmeta je na sudovima u Bosni i Hercegovini. Krajem svake godine u opštinske sudove širom BiH veliki broj tužbi pristigne od javnih komunalnih poduzeća.

  • Evro ojačao prema dolaru, koji je blizu najnižeg nivoa

    Evro ojačao prema dolaru, koji je blizu najnižeg nivoa

    Vrijednost evra prema dolaru prošle nedjelje je porasla jer je američka centralna banka smanjila kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

    Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, prošle nedjelje je oslabio 0,4 odsto, na 100,74 poena, blizu najnižeg nivoa u godinu dana.

    Pritom je kurs dolara prema evru pao 0,8 odsto, pa je cijena evra dosegnula 1,1160 dolara. Ali, američka valuta je ojačala prema japanskom jenu, za 2,1 odsto, pa je njen kurs skočio na 143,85 jena.

    Kurs dolara prema evru znatno je pao jer je Fed u prvom popuštanju monetarne politike nakon četiri godine smanjio kamate više nego što se očekivalo.

    Na tržištu se, naime, procjenjivalo da će centralna banka kamate smanjiti za 0,25 postotnih poena, ali njeni čelnici odlučili su cijenu novca srezati za agresivnih 0,50 postotnih poena, u raspon od 4,75 do 5 odsto, piše “SEEbiz”.

    Čelnici Feda poručili su nakon redovne sjednice da se inflacija postupno spušta prema ciljanom nivou od 2 odsto i da su sada rizici po njihove ciljeve u vezi tržišta rada i inflacije uravnoteženi.

    Nakon što su godinama povećavali kamatne stope kako bi suzbili inflaciju, čelnici Feda procjenjuju da će, nakon ovog agresivnog reza, do kraja godine dodatno smanjiti kamate za 0,50 postotnih poena, a u sljedećoj godini za cijeli postotni poen.

    – Nastojimo postići stabilnost cijena, a da ne izazovemo bolan rast nezaposlenosti. Ovaj potez pokazuje našu predanost da postignemo taj cilj – rekao je na konferenciji za medije predsjednik Feda Jerome Pavel.

    Pavel je poručio da je situacija u ekonomiji dobra, da ono raste, dok se inflacija spušta. Trenutno, kazao je, u ekonomiji ne vidi ništa što bi ukazivalo na mogućnost recesije.

  • IRB će naplaćivati prijevremenu otplatu kredita

    IRB će naplaćivati prijevremenu otplatu kredita

    Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske uvela je naknadu za prijevremeno vraćene kredite koje plasira preko finansijskih posrednika, odnosno banaka.

    Nova pravila plasmana sredstava po kreditnim linijama i zajmovima koja je Vlada Repubike Srpske usvojila na sjednici 12. septembra, objavljena su u Službenom glasniku i stupila su na snagu.

    Po njima, za zajmove vraćene prije roka, plaćaće se naknada od jedan odsto.

    “Ako finansijski posrednik vrati zajam prije roka utvrđenog otplatnim planom, dužan je da o svojoj namjeri obavijesti IRBRS i plati Fondu naknadu za prijevremenu otplatu u visini od jedan odsto od iznosa neotplaćene glavnice i drugih dospjelih, a neizmirenih obaveza, osim u slučajevima kada Vlada Republike Srpske u funkciji Skupštine odluči drugačije”, navodi se u odluci.

    IRB je tako počela sa praksom koja je ustaljena kod komercijalnih banaka koje u zavisnosti od vrste kredita i plasmana uzimaju naknadu od jedan do dva odsto za iznose preko 10.000 KM.

    Međutim, u IRB-u kažu da ovde nije riječ o komercijalizaciji banke.

    “Ova dopuna pravila pružiće dodatnu fleksibilnost kada je u pitanju upravljanje portfeljima fondova koji su u nadležnosti IRB-a, te ispunjavanju njihovih razvojnih uloga i funkcija na domaćem tržištu”, kazali su iz IRB-a.

  • Policijska akcija u Prijedoru, zaplijenili pušku i 1.055 metaka

    Policijska akcija u Prijedoru, zaplijenili pušku i 1.055 metaka

    Automatsku pušku i 1.055 metaka različitog kalibra zaplijenili su policajci u Prijedoru u nastavku akcije “Kalibar”.

    Oružje i municija pronađeni su pretresom stambenog objekta koji koristi D.R. iz Prijedora.

    U toku je rad na kompletiranju predmeta nakon čega će se protiv D.R. Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor biti dostavljen izvještaj.

  • Prislonio ženi nož pod vrat pa je šutirao tražeći novac: “Bićeš pokojna”

    Prislonio ženi nož pod vrat pa je šutirao tražeći novac: “Bićeš pokojna”

    Kantonalni sud u Novom Travniku osudio je Munira H. na godinu robije zbog razbojništva nad J.B., kojoj je stavio ruku na usta i nož ispod vrata, tražeći novac, te je udarao i šutirao, pa prestao tek kad je vidio da ona ni nema novca.

    Prema presudi, sve se desilo 15. avgusta 2023. godine oko šest sati ujutro, po dogovoru  optuženog sa Z.P. i maloljetnim E.O.

    Oni su golfom, koji je u vlasništvu optuženog, došli do vikendice oštećene J.B., a Munir H. je izašao iz vozila sa nožem u ruci, kao i maloljetni E.O., i obojica su imali maskirne kape, čarape na glavi.

    Za to vrijeme je Z.P. ostao u vozilu da čuva stražu, da pazi da ne bi neko naišao kako  bi o tome obavijestio Munira H. i maloljetnika.

    Kada su razbojnici s leđa prišli ženi, koja se nalazila kod česme u blizini vikendice, Munir H. joj je stavio ruku na usta.

    Zatim je izvadio nož i, stavljajući tupi dio ženi ispod vrata, obratio joj se riječima: “Daj pare, gdje su pare?”, a nakon što im je odgovorila da nema para, Munir H. ju je drškom noža udario u sljepoočnicu.

    “J.B. je od udarca pala na tlo, a optuženi ju je nastavilo udarati nogama i rukama po glavi i tijelu”, navodi se u presudi.

    Ona je zadobila lake povrede u vidu krvnog podliva oko oba oka i oguljotinu kože na nosu.

    Razbojnik joj je prijetio da ako drugi put ne bude bilo para, “biće pokojna”.

    Kako se navodi, kada su vidjeli da ona nema novaca, razbojnici su sjeli u vozilo u kojem ih je čekao Z.P. i otišli.

    Zatim su, pored šumskog puta, Munir H. i maloljetni E.O. sa sebe skinuli odjeću i odbacili je, kao i nož.

    Nakon održanog ročišta za razmatranje izjave o priznanju krivice osuđen je na jednogodišnju kaznu, u koju mu je uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru u periodu od 17. avgusta do 17. septembra 2023. godine.

    Takođe se obavezuje da nadoknadi troškove krivičnog postupka koji će biti utvrđeni posebnim rješenjem predsjednika raspravnog vijeća, kao i da nadoknadi troškove paušala sudu u iznosu od 100 KM.

    Oštećena J.B. je radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva upućena na parnični postupak.

  • Osumnjičen da je zavezao psa za traktor i vukao ga po putu

    Osumnjičen da je zavezao psa za traktor i vukao ga po putu

    Policija iz Istočne Ilidže uhapsila je A.M. iz ovog mjesta jer se sumnjiči da je juče zavezao psa užetom za traktor i vukao ga po putu.

    Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo su saopštili da je navedeno lice uhapšeno jer se sumnjiči da je počinio krivično djelo mučenje i ubijanje životinja.

    “Lice A.M. se sumnjiči da je juče užetom zavezao psa za radnu mašinu – traktor i istog vukao po kolovozu. O svemu obaviješten tužilac Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo i nakon dokumentovanja predmeta protiv istog će biti dostavljen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu”, naveli su iz policije.

  • Treba li BiH da uvede zatvorenu izbornu listu?

    Treba li BiH da uvede zatvorenu izbornu listu?

    Ograničavanje preferencijalnih glasova na tri, odnosno mogućnost da birači u BiH na ovim izborima mogu da glasaju najmanje za jednog, a najviše za tri kandidata sa jedne izborne liste, ne znači da BiH ide ka zatvaranju izborne liste, poručuju oni koji godinama prate ovaj proces.

    Međutim, na pitanje da li BiH u bližoj ili daljoj budućnosti treba da razmišlja o tome da zatvori izborne liste, što je na snazi bilo do 2004. godine, analitičari su podijeljenog mišljenja, pa tako jedni smatraju da bi zatvaranje lista smanjilo unutarstranačku korupciju, dok su drugi mišljenja da građani u zatvorenim listama više ne bi mogli da glasaju za kandidata koga smatraju svojim favoritom.

    No, svi su saglasni u još nečemu, a to je da će manipulacija i manjkavosti biti bez obzira na to da li su liste otvorene, poluotvorene ili zatvorene.

    Iako bi političke stranke te njihovi lideri sigurno poželjeli da se u izborni proces u BiH vrate zatvorene izborne liste, jer bi se onda glasovi računali isključivo stranci, Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH, ne priželjkuje taj scenario.

    “Ne bi bilo dobro da se vrate zatvorene izborne liste u BiH. Zato što, kao prvo, mandat pripada izabranom zvaničniku, a ne stranci. Ipak je sada ostavljena mogućnost da građani sa jedne liste daju preferenciju onome u koga imaju povjerenje, zato su to izbori. Vrlo dobro znam da su kandidati koji su bili na listi na primjer 27, 28 itd. došli na prvo mjesto jer su birači glasali za njih, a ne izričito za političku stranku”, ističe Šehić za “Nezavisne novine”.

    Novi format koji podrazumijeva tri preferencijska glasa, za Šehića je prihvatljiv iz razloga što birači više ne mogu dati svoj glas svakom kandidatu na listi, već samo za tri, a ukoliko budu zaokružili četiri ili više, onda se svi ti glasovi brišu i računaće se samo jedan glas za tu kandidatsku listu.

    “I CIK BiH i drugi nadležni stalno upozoravaju kako treba glasati. Dio birača sigurno neće i dalje znati pravila, ali to je neznatno. Ja se više bojim zloupotreba, jer lako se može desiti da na listiću budu upisana četiri ili više glasova, odnosno preferencija. To se može zloupotrebljavati i od nesavjesnih članova biračkog odbora i birača. Jer sve političke stranke gledaju kako da dođu do glasova, a poseban je interes da se ispoštuje redoslijed na kandidatskoj listi koji je vrh političke stranke napravio, jer to su njihovi ljudi od povjerenja”, kaže Šehić, koji ipak smatra da će uvođenje novih tehnologija u jednom dijelu spriječiti da se dodaju četiri ili više preferencija, pogotovo od strane nekog člana biračkog odbora.

    Međutim, on upozorava da i u otvorenim ili poluotvorenim listama, kakve su sada, može da se manipuliše, i to izborom mjesta na toj kandidatskoj listi.

    “Kad je neko prvi i zadnji na listi, to su dvije najbolje pozicije i to se prvo gleda. Vrlo često ko je uticajan u stranci traži, ako nije prvi, onda da bude zadnji. I to je manipulacija listama. Svašta se radi”, pojašnjava Šehić.

    Ograničavanje preferencijalnih glasova na tri, za analitičarku Tanju Topić je i ograničavanje famoznog “doiksavanja”, kada se dopisivanjem glasova kandidatima vodio pravi rat olovkama unutar jedne stranke i njene liste. Sa druge strane, navodi, ovo jeste jedna vrsta djelimičnog povratka u zatvorene liste, a protiv kojeg je i ona.

    “Dok postoji mogućnost preferencijalnog, makar i jednog glasa, građanima se ostavlja više prostora za slobodno odlučivanje nego kad to uradi stranka u njihovo ime u okviru zatvorenih lista”, kazala je Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Zagovornici zatvorenih izbornih lista smatraju da bi to smanjilo unutarstranačku korupciju, ali i priznaju da bi ojačalo same partije, tačnije njihova rukovodstva.

    “U potpuno zatvorenim listama moć predsjednika ili vrhuške partije bila bi znatno veća i mandate bi osvajali samo oni ili ljudi bliski njima. Ovako sa poluotvorenim listama, kakve su trenutno u BiH, mandat može osvojiti i posljednji sa liste. To se dešava rijetko, ali se dešava, i to je dobro u smislu demokratičnosti, međutim nije dobro zbog unutarstranačke borbe koja na kraju preraste u kriminal i korupciju”, naglašava jedan od sagovornika “Nezavisnih novina”.

    Na fonu priče o kriminalu i korupciji, i on navodi da je javna tajna da se nakon završetka glasanja na liste određenih partija “doiksavaju” određeni kandidati.

    “Bitno je da, recimo, za određenog kandidata radi neki odbor i da taj kandidat dobije stotine glasova koje u stvarnosti nije dobio. U političkom sistemu kakav je u Bosni i Hercegovini, gdje su lideri partija neprikosnoveni autoriteti, bilo bi dobro zatvoriti liste, kao što je bilo prije 2004. godine, a kasnije, kada sazrimo kao demokratsko društvo, onda možda razmišljati o ponovnom otvaranju”, zaključio je on.