VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković: Za nas izbori nisu završeni

    Stanivuković: Za nas izbori nisu završeni

    Predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” Draško Stanivuković izjavio je da za ovaj pokret prijevremeni predsjednički izbori nisu završeni dok se ne ponovi glasanje u opštinama i gradovima u kojima se sumnja da je bilo neregularnosti.

    – Tražimo od nadlženih organa da se sve ispita u određenim lokalnim samoupravama i glasanje ponovi na svakom glasačkom mjestu za koje postoji osnov sumnje da je bilo neregularnosti – rekao je Stanivuković novinarima u Banjaluci nakon sjednice Predsjedništva Pokreta “Sigurna Srpska”.

    On kaže da misli na Zvornik, Laktaše i Doboj, ali i da nema ništa protiv da se glasanje ponovi u Banjaluci, Bijeljini i drugim mjestima gdje opozicioni kandidat pobijedi.

    Stanivuković smatra da je broj glasova koje je osvojio zajednički predsjednički kandidat Branko Blanuša 23. novembra dobar uvod u promjene koje Pokret očekuje u izbornoj 2026. godini.

    Stanivuković je pozdravio reakciju MUP-a Republike Srpske i pravosudnih institucija u vezi sa prijetnjama koje mu je uputio Igor Arsenić, kojem je određen pritvor.

  • Cvijanović: Iz Sarajeva demagogija i raspirivanje mržnje; Srpska sama bira svoje prijatelje

    Cvijanović: Iz Sarajeva demagogija i raspirivanje mržnje; Srpska sama bira svoje prijatelje

    Vidim, neka Stranka za BiH traži od Predsjedništva BiH i MIP-a da prekinu svaku komunikaciju sa Mađarskom. Kažu, između ostalog, da njeni postupci predstavljaju “kršenje ustavnog poretka” i da “potkopavaju suverenitet BiH”. Kakva gomila besmislica, rekla je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović.

    – Stvarno je jadan ustavni poredak BiH kakvim ga vidite vi u Sarajevu – napisala je Cvijanovićeva na Iksu.

    Istakla je da Srpska sama bira svoje prijatelje.

    – Vama se ne sviđa Mađarska, pa biste da zabranite i Republici Srpskoj da sarađuje s tom zemljom. Slobodno zaboravite na to. Da ste sigurni u BiH, u njen suverenitet i kapacitet, ne biste prosipali demagogiju i raspirivali mržnju na svakom koraku. Ali to je vaš izbor, kao što je naš izbor sa kim ćemo sarađivati. I za kraj, pročitajte poruku sa fotografije – poručila je Cvijanovićeva.

  • Stevandić: Sijarto može naći drugi avion, ali Helez drugi mozak ne

    Stevandić: Sijarto može naći drugi avion, ali Helez drugi mozak ne

    Dok je mađarski šef diplomatije Peter Sijarto danas u Banjaluci primio počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci, politička bura oko njegovog dolaska i dalje trese BiH.

    Podsjetimo, ministar odbrane BiH Zukan Helez 26. novembra odbio je dati saglasnost za slijetanje mađarskog vojnog aviona na Aerodrom Banjaluka, što je izazvalo diplomatsku i političku frku u regionu. Iako je dolazak diplomatskim putem kasnije riješen, Helezov potez ostao je tema broj jedan.

    Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić danas je dodatno zapalio atmosferu objavom na mreži X.

    „Ministar Sijjarto uvijek može naći drugi avion, a put do Banjaluke je čist i slobodan. Međutim, Z. Helez, inače presuđen za lažno svjedočenje, ne može naći drugi mozak da to razumije“, poručio je Stevandić, dodajući i zagonetnu opasku da se „objašnjenje možda krije u japanskom značenju riječi ‘zukan’“.

     

  • Šljivićeva reagovala na tvrdnje da je frizerka: Takva logika ne govori ništa o meni

    Šljivićeva reagovala na tvrdnje da je frizerka: Takva logika ne govori ništa o meni

    Poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nikolina Šljivić izjavila je za Srnu da je poslanik Liste za pravdu i red Zagorka Grahovac u parlamentu iznijela neistinite tvrdnje o njenim profesionalnim kvalifikacijama.

    Šljivićeva je navela da se njena diploma Pravnog fakulteta, položen državni ispit i sva zvanična dokumentacija nalaze u kabinetu Narodne skupštine i u potpunosti potvrđuju njen profesionalni put.

    – To je jedina istina i jedini relevantan podatak – poručila je Šljivićeva, reagujući na navode Grahovčeve koja je za nju rekla da je “frizerka, a ne pravnik”.

    Ona napominje da joj je nevjerovatno da su pojedini mediji objavili neprovjerene i netačne informacije, posebno kada je riječ o nečijim kvalifikacijama i profesionalnom integritetu, prenosi Srna.

    Grahovčeva u Narodnoj skupštini u najvećem broju slučajeva iznosi netačne tvrdnje, kaže Šljivićeva, ali to više govori o njoj samoj.

    – Ukoliko je došla do zaključka da sam frizerka samo zato što posjedujem salon ljepote, želim jasno reći da je to jedan od trenutno najvećih i najsavremenije opremljenih bjuti salona. Dakle, takva logika ne govori ništa o meni, ali mnogo govori o nivou njenih zaključaka – rekla je Šljivićeva.

    Ona je dodala da nije osoba koja će se “valjati u blatu” niti polemisati sa onima koji komunikaciju zasnivaju na uvredama, neistinama i zlonamjernim konstrukcijama.

    – Takvo ponašanje je ispod svakog nivoa, časti i dostojanstva i ne predstavlja način na koji radim niti na koji želim da doprinosim institucijama u kojima djelujem – rekla je Šljivićeva.

    Vlada Republike Srpske je Šljivićevu imenovana za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a ova odluka stupila je na snagu juče.

    Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zagorka Grahovac komentarisala je juče na sjednici parlamenta to imenovanje, te navela da je Šljivićeva “frizerka, a ne pravnik”.

  • Evorpska odmazda Rusiji

    Evorpska odmazda Rusiji

    Ruski dronovi i agenti izvode napade širom zemalja NATO-a, a Evropa sada radi ono što bi se prije samo nekoliko godina činilo neobičnim: planira kako uzvratiti udarac.

    Ideje se kreću od zajedničkih ofanzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije i bržeg i koordinisanijeg pripisivanja hibridnih napada brzim upiranjem prsta u Moskvu, do iznenadnih vojnih vježbi pod vođstvom NATO-a, prema riječima dva visoka evropska vladina zvaničnika i tri diplomate EU.

    “Rusi stalno testiraju granice – kakav je odgovor, koliko daleko možemo ići?” primijetila je latvijska ministarka vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu. “Potreban je proaktivniji odgovor”, rekla je za “Politico”. “I ne govori se ono što šalje signal – to se radi.”

    Hibridni napadi nisu novost
    Ruski dronovi su posljednjih sedmica i mjeseci preletjeli Poljsku i Rumuniju, dok su misteriozni dronovi izazvali haos na aerodromima i vojnim bazama širom kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih aviona i ratnih brodova te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj vezi koja prevozi vojnu pomoć Ukrajini.

    “Generalno, Evropa i savez moraju se zapitati koliko dugo smo spremni tolerisati ovu vrstu hibridnog ratovanja… i trebamo li i sami razmisliti o tome da postanemo aktivniji u ovom području”, rekao je prošle sedmice za “Welt TV” njemački državni sekretar za odbranu Florian Han.

    Hibridni napadi nisu ništa novo. Rusija je posljednjih godina slala ubice da ubiju političke neprijatelje u Velikoj Britaniji, optužena je za dizanje u vazduh skladišta oružja u srednjoj Evropi, pokušala je destabilizovati EU finansiranjem krajnje desničarskih političkih stranaka, učestvovala je u ratovanju na društvenim mrežama i pokušala preokrenuti izbore u zemljama poput Rumunije i Moldavije.

    Ali sam obim i učestalost trenutnih napada su neviđeni. Globsec, praški think tank, izračunao je da je između januara i jula u Evropi, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, izvršeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada od strane ljudi povezanih s Moskvom.

    “Ne možemo sebi dopustiti da se bojimo i da imamo veliku želju za eskalacijom”
    “Današnji svijet nudi puno otvoreniji – zaista, moglo bi se reći kreativniji – prostor za vanjsku politiku”, rekao je ruski čelnik Vladimir Putin tokom oktobarske konferencije Valdai, dodajući: “Pomno pratimo rastuću militarizaciju Evrope. Je li to samo retorika ili je vrijeme da odgovorimo?”

    Rusija možda vidi EU i NATO kao suparnike ili čak neprijatelje – bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik šefa Savjeta sigurnosti Kremlja, Dmitrij Medvedev, prošlog je mjeseca rekao: “SAD su naš protivnik.” Međutim, Evropa ne želi rat s Rusijom naoružanom nuklearnim oružjem i stoga mora smisliti kako odgovoriti na način koji odvraća Moskvu, ali ne prelazi crvene linije Kremlja koje bi mogle dovesti do otvorenog rata.

    To ne znači povlačenje, prema riječima švedskog načelnika odbrane, generala Mihaela Klaesona. “Ne možemo sebi dopustiti da se bojimo i da imamo veliku želju za eskalacijom”, rekao je u intervjuu. “Moramo biti čvrsti.”

    Do sada je odgovor bio jačanje odbrane. Nakon što su ruski ratni dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je rekao da će pojačati savezničku odbranu od dronova i protivvazdušnu odbranu na njegovom istočnom krilu – poziv koji je ponovila i EU.

    Čak i to razbješnjava Moskvu.

    Evropljani “trebaju se bojati i drhtati poput nijemih životinja u krdu koje se tjera na klanje”, rekao je Medvedev. “Trebali bi se uprljati strahom, osjećajući svoj skori i mučni kraj.”

    Promjena smjera
    Česte ruske provokacije mijenjaju ton u evropskim prestonicama.

    Nakon što je rasporedio 10.000 vojnika kako bi zaštitio kritičnu infrastrukturu Poljske nakon sabotaže željezničke pruge koja povezuje Varšavu i Kijev, poljski premijer Donald Tusk u petak je optužio Moskvu za učestvovanje u “državnom terorizmu”.

    Nakon incidenta, šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je da takve prijetnje predstavljaju “ekstremnu opasnost” za blok, tvrdeći da mora “imati snažan odgovor” na napade.

    Prošle sedmice, italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto oštro je kritikovao “inerciju” kontinenta suočenu s rastućim hibridnim napadima i predstavio plan od 125 stranica za odmazdu. U njemu je predložio osnivanje Evropskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja, kibernetičkih snaga od 1500 vojnika, kao i vojnog osoblja specijalizovanog za vještačku inteligenciju.

    “Svi trebaju revidirati svoje sigurnosne postupke”, dodao je u četvrtak poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski. “Rusija očito eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU.”

    Hodajte po planu
    Uprkos sve žešćoj retorici, još uvijek je otvoreno pitanje šta znači snažniji odgovor.

    Dio toga se svodi na razliku između Moskve i Brisela – potonji je više ograničen djelovanjem unutar pravila, prema Kevinu Limonieru, profesoru i zamjeniku direktora pariškog think tanka GEODE.

    “To postavlja etičko i filozofsko pitanje: Mogu li sebi države kojima vlada vladavina prava priuštiti korištenje istih alata… i istih strategija kao Rusi?” upitao je.

    Zasad zemlje poput Njemačke i Rumunije pooštravaju pravila koja bi vlastima omogućila obaranje dronova koji lete iznad aerodroma i vojno osjetljivih objekata.

    S druge strane, nacionalne sigurnosne službe mogu djelovati u pravnoj sivoj zoni. Saveznici od Danske do Češke već dopuštaju ofanzivne kibernetičke operacije. Ujedinjeno Kraljevstvo je navodno hakovalo mreže ISIL-a kako bi dobilo informacije o programu dronova u ranoj fazi terorističke grupe 2017. godine.

    Saveznici moraju “biti proaktivniji u kibernetičkoj ofenzivi”, rekao je Braže, i fokusirati se na “povećanje situacijske svijesti – udruživanje i koordinaciju sigurnosnih i obavještajnih službi”.

    U praksi, zemlje bi mogle koristiti kibernetičke metode za ciljanje sistema ključnih za ruske ratne napore, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu u istočno-centralnoj Rusiji, gdje Moskva proizvodi dronove Shahed, kao i energetske objekte ili vozove koji prevoze oružje, rekao je Filip Brujka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje na Poljskoj akademiji nauka. “Mogli bismo napasti sistem i poremetiti njihovo funkcionisanje”, rekao je.

    Evropa takođe mora shvatiti kako odgovoriti na ruske kampanje dezinformisanja velikih razmjera vlastitim naporima unutar zemlje.

    “Rusko javno mnijenje… je donekle nedostupno”, rekao je jedan visoki vojni zvaničnik. “Moramo sarađivati ​​sa saveznicima koji imaju prilično detaljno razumijevanje ruskog razmišljanja – to znači da se saradnja mora uspostaviti i na području informacionog ratovanja.”

    Ipak, sve nove mjere “moraju imati uvjerljivu mogućnost poricanja”, rekao je jedan diplomata EU-a.

    Demonstracija sile
    NATO je, sa svoje strane, odbrambena organizacija i stoga je sumnjičav prema ofanzivnim operacijama. “Asimetrični odgovori važan su dio razgovora”, rekao je jedan diplomata NATO-a, ali “nećemo se spustiti na istu taktiku kao Rusija.”

    Umjesto toga, savez bi trebao dati prioritet demonstracijama sile koje ilustruju snagu i jedinstvo, rekla je Oana Lungesku, bivša portparolka NATO-a i saradnica londonskog think tanka Royal United Services Institute. U praksi to znači brzo objavljivanje stoji li Moskva iza hibridnog napada i sprovođenje vojnih vježbi “bez najave” na ruskoj granici s Litvanijom ili Estonijom.

    U međuvremenu, Centar izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju, koji podržava NATO, a okuplja savezničke zvaničnike, takođe “pruža stručnost i obuku” te izrađuje “politike za suprotstavljanje tim prijetnjama”, rekao je Marten ten Volde, viši analitičar u organizaciji, prenosi “Politico”.

    “Nesumnjivo, trebalo bi učiniti više na hibridnom području”, rekao je jedan viši diplomat NATO-a, uključujući povećanje kolektivne odgovornosti nakon napada i osiguravanje da se “raznim sredstvima pokaže da obraćamo pažnju i da možemo fleksibilno premještati sredstva”.

  • Lukašenko se obratio Zelenskom: Sada imaš Odesu i Nikolajev, a možeš ih uskoro izgubiti

    Lukašenko se obratio Zelenskom: Sada imaš Odesu i Nikolajev, a možeš ih uskoro izgubiti

    Mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa sastavljen je na brzinu, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na marginama ODKB-a u Kirgiziji. On se tom prilikom obratio i Vladimiru Zelenskom.

    – Želim odmah da kažem – i nadam se da se Trampov tim neće uvrijediti – sastavljen je na brzinu. Ne želim da kažem da je sastavljen preko koljena, ali jeste na brzinu. Mora biti predstavljen u razmljivom obliku. Sve mora biti razrađeno do metra, kilometra, do posljednjeg detalja – rekao je Lukašenko.

    Kako je istakao, u srijedu je razgovarao o američkom mirovnom planu za Ukrajinu sa svojim ruskim kolegom, Vladimirom Putinom. Prema njegovim riječima, Putin mu je predstavio dvije verzije plana.

    – Vladimir Vladimirovič mi je predstavio prvu verziju i drugu verziju, koja je bila podijeljena na dijelove – rekao je predsjednik Bjelorusije.

    Po njegovim riječima, u ukrajinskom sukobu nema pobjednika, a ako ih i bude, to neće biti Evropska unija.

    – Moramo da okončamo ovaj rat. Bojim se da u ovom ratu neće biti pobjednika: on je katastrofa. Znate zašto, ako ga ne bude. Ali ako bude pobjednik, to neće biti Evropska unija ako ih Amerika napusti – rekao je on.

    On se obratio šefu kijevskog režima Vladimiru Zelenskom.

    – Ako želite da zadržite Ukrajinu u njenim sadašnjim granicama, morate pregovarati, a ne torpedovati pregovore – poručio je Lukašenko.

    – Razmisli, polazeći iz realne situacije, kako da sačuvaš ono što imaš. Imaš izlaz na more – i Odesu koja je tvoja, i Nikolajev, a to u jednom trenutku može da nestane. Zato je potrebno sve dobro izmjeriti i donijeti promišljenu odluku – dodao je bjeloruski lider.

    On je izrazio uvjerenje da je sukob u Ukrajini blizu završetka.

  • Stevandić: Potvrđeno partnerstvo Srpske i Mađarske

    Stevandić: Potvrđeno partnerstvo Srpske i Mađarske

    Povodom posjete ministra inostranih poslova Mađarske, Petera Sijarta, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da su odnosi Srpske i Mađarske zasnovani na međusobnom razumijevanju i partnerstvu, ističući da Srbi i Mađari uvijek nađu način da zajedno nadmudre one koji im stoje na putu.

    – Srbi i Mađari uvijek nađu način da zajedno nadigraju razne “zukane” – rekao je Stevandić.

    Iskoristio je priliku da čestita Sijartu na dodjeli počasnog doktorata.

    -Ministar Sijarto je stigao u Banjaluku gdje mu je uručen počasni doktorat. Čestitam! Mi njegujemo savezništva i prijateljstva, a Sarajevo stalno traži neprijatelje. Zato je budućnost naša – zaključio je Stevandić.

  • Sijartu uručen počasni doktorat za doprinos odnosima Srpske i Mađarske

    Sijartu uručen počasni doktorat za doprinos odnosima Srpske i Mađarske

    Ministru inostranih poslova Mađarske Peteru Sijartu uručen je počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci na svečanoj ceremoniji kojoj su prisustvovali najviši zvaničnici Republike Srpske i predstavnici akademske zajednice. Riječ je o, kako je istaknuto, posebnom danu za Univerzitet, ali i potvrdi izuzetno dobrih odnosa između Republike Srpske i Mađarske.

    Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin naglasio je da je Sijarto tokom svoje političke karijere ostao dosljedan principima suvereniteta, ravnopravnosti i saradnje, te da njegov rad karakterišu jasna vizija, odlučnost i iskrena posvećenost miru i stabilnosti regiona. On je istakao da je upravo takav pristup doprinio razvoju odnosa koji se temelje na uzajamnom poštovanju i zajedničkom radu na konkretnim projektima.

    Gajanin je poručio da je Univerzitet ponosan što je dio te saradnje, koja se ogleda kroz podršku obrazovanju, istraživanju i naučnim inicijativama. Prema njegovim riječima, uspostavljena je i saradnja sa univerzitetima u Mađarskoj, koja obuhvata razmjenu nastavnika i studenata te zajedničke studijske programe, zahvaljujući inicijativama Milorada Dodika, Viktora Orbana i aktivnosti ministra Sijarta.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da počasni doktorat treba biti shvaćen kao izraz dubokog poštovanja Republike Srpske i njene akademske zajednice prema ministru Sijartu i njegovoj državi. Ona je podsjetila da Univerzitet u Banjaluci obilježava 50 godina postojanja i da predstavlja jednu od najvažnijih institucija u Srpskoj. Cvijanovićeva je Sijarta opisala kao vrhunskog profesionalca i diplomatu koji gradi mostove saradnje i razumijevanja i kada drugi biraju jezik konflikta.

    Svečanosti su prisustvovali i v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, premijer Savo Minić, ministar Siniša Karan i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Karan je poručio da se dobri odnosi Srpske i Mađarske posebno oslikavaju u oblasti obrazovanja, te da je počasni doktorat snažan podsticaj za dalji razvoj. On je podsjetio da Mađarska već godinama stipendira studente iz Srpske i da se razmatraju novi modeli saradnje u oblasti naučnotehnoloških inovacija.

    Tokom obraćanja, Peter Sijarto je naglasio da mu počasni doktorat predstavlja priznanje za sve koji rade na produbljivanju saradnje između Mađarske i Republike Srpske. Istakao je da Mađarska nastavlja sa programom podrške poljoprivrednim investicijama u Srpskoj, koji je do sada dao odlične rezultate – deset milijardi forinti obezbijeđeno je za 1.834 mala i srednja preduzetnika, dok je ukupna vrijednost nabavljene opreme dostigla 14 milijardi forinti. Najavio je i novi program podrške, u vrijednosti do četiri milijarde forinti, namijenjen kupovini poljoprivredne opreme.

    Sijarto je najavio i nastavak saradnje u visokom obrazovanju, uključujući obezbjeđivanje 50 stipendija za studente iz Srpske koji žele studirati u Mađarskoj. Prema njegovim riječima, stabilnost Zapadnog Balkana od ključnog je značaja za Mađarsku, imajući u vidu bezbjednosne izazove i važnost očuvanja mira u regionu.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da je Sijarto opravdano zaslužio priznanje Univerziteta u Banjaluci, ističući da on u odnose Srpske i Mađarske unosi sistem, nauku i održivost. Dodik je dodao da dvije strane „pišu najbolje stranice saradnje“, zahvaljujući razumijevanju i podršci Mađarske uprkos negativnim narativima zapadnih medija.

  • Aleksić poklonio Stevandiću knjigu o posljedicama bombardovanja osiromašenim uranijumom

    Aleksić poklonio Stevandiću knjigu o posljedicama bombardovanja osiromašenim uranijumom

    Advokat Srđan Aleksić poklonio je predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nenadu Stevandiću svoju knjigu “Uranijum 238 – metak koji izaziva rak”.

    – Meni je još zabranjen ulazak u Njemačku, jer je moj savjetnik profesor Dragan Dakić pokrenuo postupak protiv Kristijana Šmita u njemačkom parlamentu, ali knjige o nečovještvu prema Srbima, ovaj put o osiromašenom uranijumu, preko advokata Srđana Aleksića, stižu, i to na njemačkom jeziku – napisao je Stevandić na društvenoj mreži “Iks”.

    Knjiga “Uranijum 238 – metak koji izaziva rak” obrađuje posljedice upotrebe osiromašenog uranijuma /U-238/ tokom bombardovanja 1999. i istražuje uticaj na zdravlje ljudi i okolinu.

    Aleksić u knjizi iznosi argumente i podatke koji, prema njegovom sudu i dokumentima koje predstavlja, ukazuju da je ta municija imala posljedice po zdravlje ljudi – kancere, druge bolesti, kao i po životnu sredinu.

    Profesor Aleksić boravi danas u Banjaluci, gdje će održati predavanje o temi “Upotreba osiromašenog uranijuma i njegov uticaj na zdravlje ljudi, posebno na pojavu kancera”.

  • Sindikalna korpa sve veća, prosječna plata i dalje nedovoljna

    Sindikalna korpa sve veća, prosječna plata i dalje nedovoljna

    Dok se građani bore sa sve većim izdacima, najnoviji podaci o sindikalnoj potrošačkoj korpi za oktobar ove godine ponovo otvaraju pitanje koliki je trošak dostojanstvenog života i koliko se prosječna plata može mjeriti sa realnim potrebama jedne porodice.

    Naime, sindikalna potrošačka korpa za oktobar iznosi čak 2.792 KM. Još alarmantnije djeluje podatak da prosječna neto plata, koja je u oktobru iznosila 1.559 KM pokriva tek 55,84% osnovnih mjesečnih troškova četvoročlane porodice.

    Ovaj iznos, minimalan za dostojanstven život, obuhvata troškove prehrane, stanovanja i komunalija, odjeće i obuće, prevoza, higijene, zdravlja, obrazovanja i kulture. A kada se “razloži” na stavke, postaje jasno na šta građani najviše troše – i gdje najviše osjećaju pritisak cijena.

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, najviše novca odlazi na hranu: čak 1.283 KM mjesečno. Porodice potom izdvajaju 680 KM za stanovanje i komunalne usluge, dok prevoz mjesečno košta 226 KM. Odjeća i obuća nisu ništa jeftiniji – potrebno je 232 KM, a za tekuće održavanje domaćinstva u oktobru je bilo neophodno još 162 KM.

    Iako je prosječna plata u oktobru porasla za simboličnih 2 KM u odnosu na septembar, to povećanje ne donosi nikakvo realno olakšanje u kućnim budžetima.

    Najviša prosječna plata isplaćena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 1.972 KM, a najniža platau saobraćaju i skladištenju, gdje radnici u prosjeku primaju svega 1.207 KM.