Na suđenju predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Milošu Lukiću pred Sudom BiH branilac prvooptuženog Goran Bubić zatražio je izuzeće sudije Sene Uzunović jer nije dozvolila da se razjasni da li je dopis o izjašnjavanju za dokaze dostavljen odbrani.
Naredno ročište, na kojem će biti poznata odluka o zahtjevu za izuzeće Uzunovićeve, biće održano 16. oktobra.
Riječima “moje je pravo da galamim” i prijetnjom da će fizički udaljiti iz sudnice predsjednika Srpske, Uzunovićeva je pokušala da prekine raspravu o tome da li je sud adekvatno i na vrijeme obavijestio Advokatsku kancelariju Bubić o roku za izjašnjenje o dodatnim dokazima Tužilaštva.
Pred Sudom BiH i danas su se okupili građani i nosioci javnih funkcija u Srpskoj i na nivou BiH kako bi pružili podršku Dodiku i Lukiću.
Iz američke Ambasade ističu da je ovakvo ponašanje u suprotnosti sa tvrdnjama SDA da podržava snažne i funkcionalne institucije BiH.
– Svi konstitutivni narodi u BiH imaju pravo da koriste zaštitne mehanizme predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom, poput veta na pitanje vitalnog nacionalnog interesa, ali to nije ono što se desilo juče – objavila je Ambasada SAD na društvenoj mreži “Iks”.
Dodaju da je, umjesto toga, Klub Bošnjaka jednostavno odbio da se pojavi na sjednici.
Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koja je prekinuta u martu zbog protivljenja bošnjačkih delegata da se raspravlja o Prijedlogu zakona o Ustavnom sudu BiH, ponovo je juče odgođena jer nisu prisustvovali članovi Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda.
U velikoj akciji FUP-a kodnog naziva “Geko” koja se provodi na području Sanskog Mosta, uhapšeno je više osoba, koji su privedeni nakon saobraćajne kontrole dva vozila “audi”.
Među uhapšenina je, kako pišu federalni mediji, Armin Ćulum, pripadnik bajkerske organizacije “United tribuns” te kako navode i njegov sin A.L.Ć. (24).
U sklopu iste akcije juče su se desila hapšenja u Ljubuškom.
Armin Ćulum je, prema informacijama “Avaza” uhapšen u Ljubuškom, a onda je opkoljena i njegova kuća u Sanskom Mostu.
Više uhapšenih osoba se terete za krivično djelo organizovani kriminal.
Policija je juče u popodnevnim satima kontrolisala su dva vozila u kojima su se nalazili A. L. Ć. (24), A. Ć. (51) D. Ž. K. (24) E. K. (29) i J. D. (34). Prilikom kontrolu saobraćaja oni su zaustavljeni i pozvani su u prostorije PU Ljubuški.
Nakon toga su u službene prostorije došli i pripadnici FUP-a, a svi osim J. D. u 22 časa lišeni slobode i uz pratnju policijskih službenika FUP napustili PU Ljubuški.
Federalna uprava policije saoptila je da od sinoć provodi operativnu akciju pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koja ima za cilj dokumentovanje krivičnog djela organiziranog kriminala u sklopu koje je uhapšeno više osoba, članova međunarodne kriminalne grupe.
“U toku su pretresi lica, mjesta i druge radnje, koje provode službenici Federalne uprave policije, uz asistenciju Obavještajno-sigurnosne agencije i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Unsko-sanskog, Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog kantona”, navode iz FUP-a.
Uragan Milton, koji je dostigao petu kategoriju jačine, kreće se ka oblasti Meksičkog zaliva na Floridi, gdje je više od milion ljudi pozvano na evakuaciju, objavio je Glas Amerike. Gradovi i okruzi uvode policijski sat za ljude koji ostaju u tim područjima.
Američki predsjednik DŽozef Bajden pozvao je građane koji se nalaze na putu uragana Milton da se što prije evakuišu, jer se, kako je on rekao, radi o pitanju života i smrti.
– Ovo bi mogla da bude najgora oluja koja je pogodila Floridu u posljednjih sto godina – rekao je Bajden.
Meteorolog Si-Bi-Es njuza Niki Nolan rekla je da najnovija prognoza pokazuje da Milton stiže preko Sarasote u noći sa srijede na četvrtak.
Škole u okrugu Sarasota, koji bi mogao da bude pod najvećim udarom, ostaće zatvorene cijele nedjelje.
Centar uragana Milton mogao bi kasnije danas da zahvati gradsko područje Tampa Beja, koje nije pretrpilo direktan udar nekog velikog uragana više od jednog vijeka.
Na Floridi se privodi kraju evakuacija oko milion ljudi iz područja za koja se očekuje da će biti najviše pogođena, a saobraćaj na auto-putu između Mejkona i državne linije Florida-DŽordžija pojačan je za 280 odsto u odnosu na prosjek.
– Milton bi mogao da bude jedan od najrazornijih uragana na području zapadne i centralne Floride – objavio je Nacionalni centar za uragane.
Na skoro cijeloj zapadnoj obali Floride od utorka rano ujutru na snazi je upozorenje na uragan.
Uprkos dugim redovima na benzinskim pumpama, guverner Floride Ron Desantis rekao je da nema nestašice goriva.
– Gorivo i dalje stiže na Floridu – rekao je Desantis na konferenciji za novinare juče ujutru.
Desantis je naveo da je država pomogla da se evakuiše više od 200 zdravstvenih ustanova i da je otvoreno 36 okružnih skloništa.
Američke države Sjeverna Karolina, Florida i veliki dio Јužne Karoline još se oporavljaju od posljedica koje je izazvao uragan Helena.
Više od 200 ljudi poginulo je u uraganu Helena u šest američkih država, što ga čini smrtonosnijim od uragana Katrina, u kojem je poginulo gotovo 1.400 ljudi 2005. godine.
Najjači atlantski uragan u istoriji je Alen iz 1980-ih, koji je dostigao brzinu vjetra od 306 kilometara na čas i koji se kretao preko Kariba pre nego što je pogodio Teksas i Meksiko.
U svom obraćanju Evropskom parlamentu u Strazburu gdje je predstavljao mađarski program, Orban je rekao da je konkurentnost najvažniji element promjene, objavila je agencija MTI.
Prema njegovim riječima, posao Mađarske je da ukaže na probleme i iznese prijedloge u interesu mira, bezbjednosti i prosperiteta EU.
Što se tiče problema sa konkurentnošću EU, Orban je rekao da ekonomski rast blokova u posljednje dvije decenije konstantno zaostaje za rastom Sjedinjenih Američkih Država i Kine i da je rast produktivnosti bio sporiji od rasta njegovih konkurenata, kao i da je njegov udio u globalnoj trgovini opao.
– Preduzeća plaćaju dva do tri puta više za struju nego u SAD, a cijene gasa su četiri do pet puta veće – dodao je on.
Orban je podsjetio da je Mađarska prvi put predsjedavala Savjetom Evropske unije 2011. godine i da je situacija u bloku danas “daleko teža i ozbiljnija” nego te godine, misleći na sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Orban je rekao da se blok suočava sa odlukama koje će odrediti njegovu sudbinu.
Prema Sputnjikovim informacijama u diplomatskim izvorima bliskim Samitu u Dubrovniku, iz dokumenta je na insistiranje predsjednika Srbije izbačen i termin “okupacija Krima”.
Takođe, iz predloženog teksta je, diplomatskom borbom Srbije, izbačena i rečenica o “obaveznoj vojnoj podršci Ukrajini”.
Naši izvori navode i da je Vučić izdejstvovao da u tekstu Samita ne piše da je “mirovni plan Zelenskog jedini za rješavanje ukrajinske krize”, već samo “jedan od predloženih planova”.
Sputnjik piše da Srbija svakako neće staviti potpis na ovaj dokument u Dubrovniku ukoliko se ispod njega potpiše i Vjosa Osmani, takozvana predsjednica lažne države Kosovo.
Podsjećaju, Vučić je ranije objelodanio da u tekstu predloženog dokumenta stoji obaveza uvođenja sankcija Rusiji što je za Srbiju neprihvatljivo.
On je čak naveo da organizatorima nije bilo dovoljno što su neke riječi jednom pomenuli već su ih ponovili pet puta u papiru:
– Naveli su da je tako grozna, užasna, jeziva i ne znam kakva još agresija Rusa. Pa onda zlikovci, zločinci, kriminalci, ubice, ovakvi, onakvi i tako dalje, a onda dođu do sankcija, pa onda nije dovoljno, podržavamo sve one koji su uveli sankcije, nego zahtjevamo da svi moraju da uvedu sankcije i tako dalje. Ovo što vi opisujete, to nas je baš briga, opisujte šta hoćete. Ali gdje vi nama zapovedate šta ćemo mi da radimo, e to ne možemo. Tako da, to ćemo da vidimo – rekao je Vučić.
Na Samitu u Dubrovniku, pored zvaničnika iz regiona prisustvuje i Vlolodimir Zelenski, kome je istekao mandat predsjednika Ukrajine.
Hrvatski spasioci su iz područja pogođenih poplavama u FBiH pronašli živu osobu koja se vodila kao nestala, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović.
Božinović je naveo da je pronađena osoba bila u besvjesnom stanju.
On je naveo da su hrvatski spasioci do sada pronašli tijela četiri poginule osobe, prenose hrvatski mediji.
Božinović je dodao da je jutros u BiH dopremljena dodatna pomoć – petnaestak kontejnera i pumpi za izbacivanje vode iz poplavljenih prostora.
Na terenu su već nekoliko dana pripadnici Hrvatske gorske službe spasavanja i Civilne zaštite.
U katastrofalnim poplavama koje su u noći između četvrtka i petka, 3. i 4. oktobra, zahvatile Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton stradalo je 22 ljudi, a za šest se tragalo.
Prema zvaničnim podacima, 16 osoba poginulo je u Јablanici, a po tri u Konjicu i Fojnici.
Narodna skupština Republike Srpske ništa ne mora osim onoga što narodni poslanici odluče, rekao je predsjednik parlamenta Nenad Stevandić komentarišući izjavu zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD za zapadni Balkan Aleksandera Kasanofa da parlament Srpske mora imenovati sudije Ustavnog suda BiH.
Stevandić je rekao Srni da nijedan čovjek ne može instruisati ni američki Senat, ni Kongres, pa tako ni Narodnu skupštinu Srpske i reći poslanicima da nešto moraju.
On je dodao da bi Kasanof morao da zna da se sloboda zasniva i na pojedinim amandmanima u Ustavu SAD, gdje se navodi da ljudi slobodno glasaju.
Svaki američki diplomata, kaže Stevandić, mora to da zna jer se radi o važećim pravilima u njegovoj zemlji.
– Tako smo i mi u Srpskoj slobodni građani koji ne žele nikakvo neprijateljstvo sa SAD, njihovom administracijom i ambasadorima. Međutim, prinuđeni smo da branimo svoja prava i slobodu. A jedno od osnovnih prava je pravo da slobodno glasamo i odlučujemo. Zato Narodna skupština ništa ne mora osim onoga što narodni poslanici odluče – istakao je Stevandić.
Kasanof je, između ostalog, rekao da se lideri BiH moraju sada dogovoriti da djeluju u vezi sa nekoliko uslova EU, među kojima je onaj da Narodna skupština mora imenovati sudije Ustavnog suda BiH i da se njegove odluke moraju poštovati i provoditi u cijeloj zemlji.
Kao što su i najavili, bošnjački delegati nisu se pojavili na sjednici Doma naroda i sjednica koja je započeta još u martu, ponovo je prekinuta. Ranije, Šefik Džaferović, delegat SDA u Domu naroda rekao je da Bošnjaci neće prisustvovati sjednici ukoliko Kolegijum Doma naroda ne skine sa dnevnog reda Prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH. Upravo uvrštavanje u dnevni red ovog Zakoan bio je razlog zbog kojeg su Bošnjaci još u martu napustili zasijedanje tvrdeći da se radi o neustavnom Zakonu koji ne smije doći na dnevni red sjednice. S druge strane srpski i hrvatski delegati isticali su da Bošnjaci nisu ti koji određuju šta će biti na dnevnom redu te da je neodgovorno napuštati sjednicu ako vam se ne sviđa neka tačka.
Ranije, Šefik Džaferović, delegat SDA u Domu naroda rekao je da Bošnjaci neće prisustvovati sjednici ukoliko Kolegijum Doma naroda ne skine sa dnevnog reda Prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH.
Upravo uvrštavanje u dnevni red ovog Zakoan bio je razlog zbog kojeg su Bošnjaci još u martu napustili zasijedanje tvrdeći da se radi o neustavnom Zakonu koji ne smije doći na dnevni red sjednice. S druge strane srpski i hrvatski delegati isticali su da Bošnjaci nisu ti koji određuju šta će biti na dnevnom redu te da je neodgovorno napuštati sjednicu ako vam se ne sviđa neka tačka.