Insajderi, koji će sindikalcima dojavljivati ko se u javnoj upravi u Republici Srpskoj zaposlio prije raspisanog konkursa, ideja je koja bi trebalo da zaživi u narednom periodu.
Potvrdio je to za “Nezavisne novine” predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić te najavio da će ovaj sindikat sljedeće godine raditi na pokretanju ovog projekta, na način da idu ka tome da ukazuju gdje su sve u sistem unaprijed “ušli” ljudi, prije konkursa.
Nezadovoljni radnici
“Dakle, da preko naših insajdera, iz redova sindikata, koje ćemo imati unutar sistema, ukazujemo da je taj i taj, imenom i prezimenom, počeo da radi na tom i tom radnom mjestu, prije nego što je raspisan konkurs. Ti insajderi će biti iz reda nezadovoljnih radnika i imaće priliku da nam na to ukažu. Ja ne mogu očekivati da neki radnik izađe i to kaže, jer će dobiti otkaz. Ali ja mogu da kažem, razumijete? Da li je tačno, direktore, da ste Vi već primili tog radnika i da za njega namještate konkurs? Pa ćemo da vidimo hoće li ta osoba biti primljena”, najavljuje Marić.
Marić ističe da oni traže da bude usvojen zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji je izrađen na osnovu osam principa Sigme (međunarodna organizacija koju je formirala Evropska komisija), a koji definiše i način prijema državnih službenika.
Politička imenovanja
“Mi smo insistirali da odlučujući član u Komisiji za prijem državnog službenika bude sa liste eksperata koju će dostaviti Sindikat, kako bi se birali najsposobniji, a ne najpodobniji. Mi trenutno imamo situaciju da se raspiše konkurs za radno mjesto u nekoj instituciji. Tri člana Komisije imenuje ta institucija, a dva Agencija za državnu upravu. Uvijek će ta tri člana, koje imenuje direktor, uraditi onako kako on kaže. Mi tražimo da dva daje organ koji raspisuje konkurs, dva Agencija, a da peti, odlučujući član, da bude sa liste eksperata koju ćemo mi dostaviti”, pojasnio je Marić.
Međutim, i dalje ostaje problem političkih imenovanja na, recimo, direktorske pozicije, ali Marić poručuje da i na tome treba raditi, odnosno jasno definisati koga Vlada može da imenuje.
“Da se zna koga imenuje Vlada. Vlada imenuje ministra i sekretara. I tačka. Ostali moraju ići na konkurs, moraju biti profesionalci u službi”, pojašnjava Marić.
Daleko od pravne države
Aleksandar Žolja, iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, kaže da smo, kada je riječ o vladavini prava, poprilično daleko od pravne države.
“Sve ono čega se politika dohvati, to uništava. Tu se krši javni interes, procedure, zakoni. Tako je i sa političkim imenovanjima. Razlog je taj što su institucije slabe, politika ih uništava. Ne govorimo samo o zapošljavanjima, nego, recimo, i o javnim nabavkama. Prosto imamo vlastelu koja je vidjela svoj interes kroz političke partije i to je profitabilan posao. Iz te strukture ‘ne možete’ izaći. Kada vas smjene s jednog mjesta, čekate drugo”, pojašnjava Žolja za “Nezavisne novine”.
Kaže da je jedan od ključnih problema u radu, odnosno neradu tužilaštava
“Nikako nemamo epiloga. Ljudi se bune, komentarišu po društvenim mrežama, novinari izvještavaju. A nema odgovornih”, kaže Žolja.
Javna tajna
Javna je tajna, ne godinama, nego decenijama, da se partijsko zapošljavanje duboko ukorijenilo u naše društvo. Slično je i sa brojnim imenovanjima. Posljednji primjer, koji je izazvao bijes javnosti, jeste slučaj Nikoline Šljivić, koja se za tri godine mandata kao narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske nijednom nije javila za diskusiju, ali je nagrađena time što je imenovana za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP).
