Nadzorni odbor “Aerodroma Republike Srpske” imenovao je na današnjoj sjednici Jelenu Lekić za v.d. direktora ovog javnog preduzeća.
Lekićeva će na ovoj funkciji zamijeniti Nataliju Trivić, koja je ranije ovog mjeseca podnijela ostavku, saznaje Banjaluka.net.
Lekićeva je diplomirani pravnik. Ranije je radila na pravnim poslovima u Direkciji za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, te na odjelu ljudskih resursa u Banci Poštanska štedionica.
Govori engleski jezik.
Pomoćnik američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena za evropske i evroazijske poslove Džejms O'Brajen saslušan je u Komitetu za spoljne poslove Senata SAD, te je govorio o aktuelnoj situaciji u Evropi.
Iako je tema razgovora najviše fokusirana na situaciju u Ukrajini, O'Brajen je dio svog govora posvetio i situaciji u BiH, a i na Zapadnom Balkanu.
Uoči govora O'Brajena, prisutnima se obratila američka senatorica Džin Šahin koja je konstatovala kako je situacija u Bosni i Hercegovini najteža od Dejtona.
– Trideset godina kasnije situacija u BiH je opasnija nego ikada od potpisivanja Dejtona. Jedan od razloga je i predsjednik RS Milorad Dodik, koji i dalje govori o secesiji – rekla je Šahin.
Nakon toga riječ je uzeo O'Brajen.
– Na Zapadnom Balkanu, u dvije posljednje godine postoje prilike kakve nikada nisu. To su prilike pristupa jedinstvenom tržištu EU i procesu pristupanja Evropskoj uniji – navodi O'Brajen.
Govorivši o Bosni i Hercegovini, O'Brajen se osvrnuo na ponašanje Milorada Dodika.
– Dejton je zaista značio primirje između tri strane od kojih je svaka dominirala među etnonacionalnim skupinama. Kada je riječ o Dodiku, on je izoliran, nema političku podršku kada se govori o secesiji. Hrvatska je otvoreno rekla da ga neće priznati. Srbija isto govori da nema promjene granica. Dodik je sam. Ako samo slušate njega i njegove konferencije za medije, vidite kako sankcije štete njegovim finansijama i ekonomiji – rekao je O'Brajen.
Naglasio je i kako Dodik na sve načine pokušava posuditi novac koji mu je neophodan.
– Pokušava posuditi novac od Rusije, Kine, Mađarske, ponekad i od Srbije i to mu postaje sve teže. Imao je omiljene banke koje su emitovale obveznice, a sada to nema jer mu je isključeno zbog sankcija – ističe on.
Na kraju osvrta o Bosni i Hercegovini, O'Brajen je rekao kako je Dodik pod pritiskom.
– Dodik osjeća pritisak i možemo promijeniti politiku primjenom bonskih ovlašćenja, naših sankcija i pritisak procesa pristupanja Evropskoj uniji – zaključio je O'Brajen, piše Klix.
Ne dođe li danas do iznenadnog dogovora, advokati iz Srpske koji su po službenoj dužnosti angažovani u krivičnim predmetima sutra obustavljaju rad, a to će, sasvim je izvjesno, usporiti rad pravosuđa, čijom efikasnošću ionako mnogi nisu zadovoljni.
Od kada je na čelu Ministarstva pravde Srpske, ministru Milošu Bukejloviću je ovo drugi štrajk u resoru, jer su ranije, podsjetimo, isto uradili i zaposleni u sudovima i tužilaštvima, a njihovom stazom će, po svemu sudeći, sada advokati.
Dio zahtjeva advokata je, istina, riješen, i to onaj koji je adresiran na Sud BiH, ali je dio i dalje na stolu, poput onog koji se odnosi na Nacrt nove tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata u Srpskoj.
Dalibor Mrša, predsjednik Advokatske komore Republike Srpske, juče nam je rekao da sve ide u pravcu organizovanja štrajka, jer sa Ministarstvom pravde Srpske nisu uspjeli da dođu do konačnog rješenja, niti je Ministarstvo pravde BiH odreagovalo po zahtjevu obje advokatske komore u BiH.
“Ono što je novo to je dopis Suda BiH u kojem su obje advokatske komore obavijestili da su počeli sa isplatama dugovanja po osnovu naknada braniocima po službenoj dužnosti pred Sudom BiH, a izjasnili su se da po drugom zahtjevu, a to je pitanje tarife pred Sudom BiH u krivičnim predmetima, oni nisu nadležni. I nisu, nije to sporno, nadležno je Ministarstvo pravde BiH, ali to ministarstvo se apsolutno nije očitovalo po pitanju naših zahtjeva”, rekao je Mrša za “Nezavisne novine”.
On podsjeća da su vođeni pregovori sa Ministarstvom pravde Srpske, te je, kako kaže, stekao utisak da su u tom ministarstvu, uključujući i ministra, daleko ozbiljnije shvatili situaciju sada kada su advokati donijeli odluku da se od 1. avgusta uđe u obustavu rada. Mrša, međutim, ističe da je preostalo kratko vrijeme da se može nešto promijeniti, mada ostavlja i takvu mogućnost.
“Za sada, kako stvari stoje, sa 1. avgustom, u krivičnim predmetima gdje su advokati angažovani kao branioci po službenoj dužnosti, znači tamo gdje ih imenuje sud, će biti obustavljen rad. To se, dakle, isključivo odnosi na predmete gdje sud po službenoj dužnosti imenuje branioce licima kojim je to potrebno. Svjesni smo činjenice da će to stvoriti određene zastoje u realizaciji procesa, ali pokušali smo kroz godinu dana da skrenemo pažnju na nastali problem. Mislim da je period od godinu dana bio sasvim dovoljan da se neko pozabavi time, ali do sada se to nije desilo”, kaže Mrša, koji nam je juče popodne potvrdio da do tog momenta nisu dobili poziv iz Ministarstva pravde Republike Srpske na nove pregovore, ali ne isključuje opciju da se u posljednjem momentu nešto promijeni i dođe do pozitivnog rješenja.
Mrša, koji je na odmoru u Hrvatskoj, gdje planira ostati do 5. avgusta, kaže da imaju delegaciju koja bi nastavila pregovore ukoliko bi stigao novi poziv iz Ministarstva, a potom nam je ispričao da je bio spreman i na ustupke.
“Vidite, 12. jula sam bio na sastanku sa ministrom pravde i predstavnicima tog ministarstva. Rekao sam: ‘Ministre, ako Vi smatrate da u razumnom roku, do 1. avgusta, može doći do nekog rješenja koje će biti zadovoljavajuće i za jednu i za drugu stranu, ne mora biti maksimalno usvojeno sve ono što smo postavili kao zahtjeve, ja sam spreman da ne idem na godišnji odmor, a najavio sam.’ Ništa se tu suštinski nije dešavalo. Ali ako bi trebalo, ja sam spreman odmah sjesti u kola, dolazim, da to riješimo. Međutim, nisam stekao utisak da postoji čvrsta spremnost resornog ministarstva da se to pitanje riješi u tako kratkom roku”, kaže Mrša.
Iz Ministarstva pravde Srpske na naš upit nisu odgovorili, a nismo uspjeli dobiti ni stav Advokatske komore FBiH, pa ostaje nejasno da li oni idu u štrajk ili su se, kojim slučajem, predomislili.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković prvenstveno nema šta da uzvraća Srbiji, a uz to nema ni čime.
Na pitanje Srne da prokomentariše Konakovićevu izjavu da će “Srbija kada ne poštuje BiH dobiti duplo veće nepoštovanje” i da je to, kako kaže, poruka iz BiH, Cvijanović je odgovorila da su njegove prijetnje Srbiji možda muzika za sarajevske uši, ali nikako ne predstavljaju stav BiH, koju Konaković ovakvim istupima samo dodatno urušava.
– Na primjer, u ime Republike Srpske ne govori, pa ispada da je on i ne smatra dijelom BiH. Ta potreba da privatizuju i državu i njene institucije ozbiljna je bolest od koje boluju sarajevski političari – istakla je Cvijanović.
Ona je naglasila da joj ove izjave djeluju kao očajnički pokušaj predsjednika jedne patuljaste političke partije da se u bošnjačkom korpusu nametne kao lider, ali ga u tome ne prati snaga te partije.
– A nije ni prvi koji se kači za Srbiju da bi bildao svoj rejting, što opet najbolje svjedoči o stanju svijesti u Sarajevu – rekla je Cvijanović.
Dok Srbija na svim poljima svakoga dana napreduje, naglasila je Cvijanović, Konaković i njemu slični BiH održavaju na evropskom i regionalnom dnu.
– Umjesto da od Srbije uči, da govori o putevima, projektima i razvoju, on je, zarad ponekog bijednog političkog poena, napada. Zbog toga je BiH svjetlosnim godinama iza Srbije po svim parametrima, a kako stvari stoje ta razlika će biti samo veća – konstatovala je srpski član Predsjedništva BiH.
Ukrajina je spremna za mirovne pregovore s Rusijom, ali isključivo na osnovu međunarodnog prava, izjavio je u utorak šef kabineta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, Mihail Podoljak.
On je istakao da je potrebno Rusiju natjerati da započne “prave pregovore”, rekao je Podoljak, prenosi Unian.
”Ruska propaganda troši mnogo novca kako bi stvorila utisak – rat je, mi smo spremni za pregovore, a Ukrajina nije. Pregovori svakako jesu neophodni, ali važno je da vidimo pod kojim uslovima, na osnovu čega će se pregovori odvijati. A glavna stvar ovog koncepta (međunarodnog prava) je teritorijalni integritet i subjektivitet, suverenitet države”, navodi Podoljak.
Napomenuo je da će pregovori biti plodonosni samo ako ”budu funkcionisali mehanizmi za primoravanje Rusije na mir”.
”Trebalo bi da bude mnogo više isporuka oružja Ukrajini, posebno se moraju ukinuti sva ograničenja, neformalna ili formalna, za udare na ratnu infrastrukturu, ma gdje se ona nalazila unutar Rusije. Potrebno je i da ekonomske sankcije mnogo bolje funkcionišu nego danas”, dodao je on.
Potpredsjednica SAD i najvjerovatniji kandidat Demokrata na predstojećim predsjedničkim izborima u toj zemlji Kamala Haris, sljedeće nedjelje će zajedno sa još svojim neimenovanim kandidatom za potpredsjednika učestvovati u predizbornoj kampanji u državama koje nisu tradiconalno okrenute ni ka Demoratama ni ka Republikancima, prenio je Si-Bi-Es pozivajući se na izvore bliske kampanji Harisove.
Ona još nije objavila izbor svog potpredsjednika, iako se očekuje da saopšti o kome je riječ koliko do ponedjeljka, prenosi Rojters.
Si-Bi-Es navodi da se očekuje da Haris imenuje kandidata za potpredsjednika do 7. avgusta kako bi to bilo u predviđenom roku koji zahtjeva da kandidati budu potvrđeni do 90 dana prije dana izbora, kako bi se njihovo ime našlo na glasačkom listiću.
Si-Bi-Es navodi da je desetak pojedinaca u opticaju za potpredsjedničko mjesto – senator Mark Keli iz Arizone, guverner Pensilvanije DŽoš Šapiro, guverner Minesote Tim Valc, guverner Kentakija Endi Bešir i državni sekretar SAD za saobraćaj Pit Butidžidž.
Centralna izborna komisija BiH nastavila je sa kažnjavanjem političkih partija, iako i samim strankama nije jasno šta je sve preuranjena kampanja, što je, kako kažu, dovelo do toga da političari, posebno u lokalnim zajednicama, ni ne objavljuju šta su sve uradili ili šta planiraju da urade.
“Nelogično je da neko ko je trenutno načelnik opštine ne može da objavi i otkrije da je neki projekat uspješno realizovan”, rekao je za “Nezavisne” Milan Miličević, predsjednik SDS-a i načelnik opštine Teslić.
On kaže da su brojne manjkavosti i da treba pravilnije definisati šta je preuranjena kampanja, a šta nije, istovremeno naglašavajući da su kažnjavani i oni koji su poslije sjednice zvaničnih stranačkih organa objavili da su kandidati.
“Stvorila se konfuzija jer nije isti princip zauzet prema svima. Ne mislim da se radi o pristrasnosti prema bilo kome i mislim da je i CIK zbunjen jer za isti postupak jedni budu kažnjeni, a drugi ne budu, i to je ta nedosljednost”, rekao je Miličević.
Kao i na nekoliko prethodnih, i na posljednjoj sjednici CIK-a, koja je održana u ponedjeljak, kažnjene su pojedine političke partije. Ovaj put CIK je izrekao veće kazne nego ranije, pa je tako umjesto 3.000 ili 3.500 KM kazna iznosila i 5.000 KM, koliko je dobila Naša stranka.
Zbog preuranjene kampanje, a po prijavi PDP-a, kažnjen je i SNSD, i to sa 4.000 KM, jer je Anja Ljubojević iz te stranke “u Jutarnjem programu govorila o odnosu među kandidatima”.
Takođe, i SDP je kažnjen sa 4.500 KM, a SP sa 3.000 KM, i to iz razloga što joj je to prva kazna.
“Sankcije se odnose na desetak političkih partija koje kontinuirano vrše preuranjenu kampanju i rezultat toga je povećanje sankcija zbog povrata u kršenju. Kontinuirano krše pravila, a tek smo na kraju jula, te treba još u avgustu ostati mimo kampanje. Naša želja nije da sankcionišemo, već da politički subjekti poštuju zakon”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.
Ono što je zanimljivo jeste da CIK političke partije kažnjava isključivo po prigovorima pojedinaca i nevladinih organizacija, i vrlo rijetko reaguju samostalno, zbog čega se otvara pitanje da li se zaista kažnjavaju svi ili samo “veliki”, koji su, potpuno opravdano, pod većim pritiskom javnosti.
“Svi mogu podnijeti prijave jer i mi moramo preuzeti na sebe kao birači tu ulogu”, rekao je za “Nezavisne” Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.
Kada je riječ o kaznama, Izborni zakon Bosne i Hercegovine kaže da će novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 30.000 KM biti kažnjen politički subjekt za prekršaj ako on ili njegov kandidat vode preuranjenu izbornu kampanju.
Ista kazna propisana je i za one koji uklone, prekriju ili izmijene štampani oglas, plakat, poster ili drugi materijal koji se u skladu sa zakonom koristi u svrhu izborne kampanje, a zanimljivo je da je kažnjivo i postavljanje oglasa, plakata, postera ili imena i slogana koji je u vezi sa izbornom kampanjom u ili na zgradi u kojoj je smještaj organ vlasti na bilo kojem nivou, javno preduzeće, javna ustanova ili mjesna zajednica.
“Može se kazniti i kandidat, to je nesporno, ali svaki politički subjekt je odgovoran za ponašanje onih koji su na njegovoj listi. Ovo se prvi put implementira, kazne moraju biti i rigoroznije jer bez toga nećemo stvoriti pretpostavku da se poštuje zakon. Ne vidim šta političkim partijama nije jasno, treba se suzdržati od svega onoga što ih može dovesti u situaciju da krše zakon”, rekao je Šehić.
On naglašava da postoje brojne prijave koje navode da se koriste i zloupotrebljavaju budžetska sredstva te da ne može biti zloupotreba ako je to predviđeno budžetom.
“Ne može stati život, ako je predviđeno budžetom za ovu godinu onda to nije zloupotreba”, naglasio je Šehić.
Hamas će voditi otvoreni rat za oslobođenje Jerusalima za šta je spreman da plati cijenu, rekao je portparol palestinske grupe Samu Abi Zuhri, nakon ubistva lidera Ismaila Hanijea u Teheranu.
Abu Zuhri je ubistvo Hanijea opisao kao ”ozbiljnu eskalaciju” i istakao da počinioci neće postići svoje ciljeve, prenio je “Reuters”.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je jutros da su Hanije i njegov telohranitelj ubijeni u Teheranu, gdje je lider Hamasa prisustvovao inauguraciji iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana.
Niko nije preuzeo odgovornost, ali se sumnja da iza ubistva stoji Izrael, koji je prethodno obećao da će ubiti vođe Hamasa zbog napada te grupe 7. oktobra, navodi “AP”.
Izrael nije izdao saopštenje povodom ubistva, što je često slučaja kada se radi o atentatima koje izvrši izraelska obavještajna agencija Mosad, navodi američka agencija, prenosi “b92”.
Lider politbiroa palestinskog pokreta Hamas Ismail Hanija ubijen je prilikom napada na njegovu rezidenciju u prestonici Irana, Teheranu, objavila je agencija Mehr, pozivajući se na saopštenje Korpusa čuvara islamske revolucije.
Predsjednik Palestine Mahmud Abas odlučno je osudio ubistvo Hanije, prenosi agencija Vafa.
Trenutno je u toku hitna sjednica Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Irana u rezidenciji vrhovnog lidera zemlje.
Hamas je saopštio da se napad dogodio nakon učešća Hanije u ceremoniji inauguracije novog iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da američki izviđački avion, koji nadlijeće ovaj prostor, nemaju ništa interesantno da snime osim prirodnih bogatstava u Srpskoj, ali to neće neće dobiti.
Dodik je rekao da ovdje nema nikakvih pokreta, ništa što bi za njih bilo interesantno, osim možda prirodnih bogastava koje su “pikirali” i žele da to vade.
– Ali to ne mogu dobiti, to je prirodno bogatstvo koje smo mi naslijedili, za koje su se ova generacija i prethodnici borili da ostanu na ovom komadu zemlje. I sigurno o imovini neće odlučivati Sarajevo ni bilo ko drugi nego upravo ljudi koji žive ovdje”, rekao je Dodik.
Dodik je naveo da ni Vojska Srbije ono što je bila, kada su bombardovali Srbiju.
Izviđački avion za prikupljanje obavještajnih podataka i presretanje komunikacija CL-650 “artemis”, koji koristi Ratno vazduhoplovstvo Oružanih snaga SAD, danas ponovo leti oko granica Srbije i iznad teritorije BiH, objavila je “Raša tudej Balkan”.