Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je danas ambasadora Kine u Beogradu Li Minga sa kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima i saradnji, kao i o zajedničkim planovima.
Vučić je sa Lijem na radnom ručku razmijenio mišljenja i o geopolitičkim prilikama u svijetu.
– Čeka nas mnogo rada, ali će zato rezultat za građane biti odličan. Ponosan sam na čelično prijateljstvo sa Kinom i planove za jačanje našeg partnerstva – napisao je Vučić na svom Instagramu.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da bi prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne trebalo da bude usvojen u Parlamentu nakon lokalnih izbora.
On je rekao da se tako nikome ne bi dao povod da koristi ovaj zakon za svoje predizborno djelovanje.
Stevandić je rekao da nakon sprovedenih više javnih rasprava o nacrtu ovog zakona nije bilo ozbiljnijih primjedaba, osporavanja pravnih rješenja i etičkih principa.
On je istakao da se može reći da je ovaj akt dobio apsolutnu podršku i da njegove odredbe ne vrijeđaju nijedan konstitutivni narod u BiH.
– Siguran sam da ovdje nema ništa što bi bilo koje pravosudne organe u BiH navelo na osporavanje ovog akta i srpskih simbola – rekao je Stevandić nakon što je u Banjaluci održana javna rasprava u vezi sa Nacrtom zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne.
U Narodnoj skupštini Republike Srpske održana javna rasprava o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne
U Narodnoj skupštini Republike Srpske danas je održana javna rasprava o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne tokom koje je predsjednik parlamenta dr Nenad Stevandić poručio da ovo zakonsko rješenje ima apsolutnu podršku, jer je postignuto jedinstvo o potrebi vraćanja grba Nemanjića i himne „Bože pravde“, u zakonskoj formi, u upotrebu u Republici Srpskoj.
„Svrha svega je da dođemo do zakona koji neće moći da bude osporen ni pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, niti Ustavnim sudom Republike Srpske. Zakon ima ustavni osnov. Odredbe ovog zakona ne vrijeđaju nijedan konstitutivni narod, niti bilo koje istorijsko i kulturno nasljeđe u zemlji. Cilj je da u upotrebu, pored amblema Republike Srpske i himne „Moja Republika“, vratimo i grb Nemanjića i himnu „Bože pravde“, rekao je predsjednik Stevandić, istakavši da je cilj institucionalna odbrana srpskog istorijskog, nacionalnog i kulturnog nasljeđa.
Naglasio je da je, nakon Prijedora, Bijeljine, Trebinja i Bijeljine, u Banjaluci održana posljednja, peta javna rasprava, te da su u potpunosti ispoštovane sve procedure definisane Poslovnikom o radu Narodne skupštine Republike Srpske.
„Nemamo nijednu primjedbu na suštinu ovog zakona, uglavnom imamo apsolutno podršku učesnika javnih rasprava, struke, predstavnika organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, univerziteta i građana. Prijedlog zakona biće spreman u narednim danima, a pred narodnim poslanicima trebalo bi da se, ako ne bude nekih vanrednih okolnosti, nađe na nekom od narednih zasjedanja Narodne skupštine, nakon oktobarskih lokalnih izbora“, istakao je Stevandić.
Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović istakao je srpski narod ima obavezu da institucionalno štiti svoja obilježja i znamenje, te s ponosom čuva istorijsko i duhovno nasljeđe, zbog čega, kako je naveo, ovo zakonsko rješenje ima veliku podršku bivših logoraša, boraca i javnosti u Republici Srpskoj.
„Jedinstveno moramo čuvati našu zastavu, grb i himnu. Nikoga ne vrijeđamo, ali ne treba da bježimo od naših identitetskih obilježja“, kazao je Nosović.
Ustavni osnov za donošenje Zakona o upotrebi zastave, grba i himne sadržan je u članu 8. stav 1. Ustava Republike Srpske kojim je utvrđeno da Republika ima zastavu, grb i himnu i članu 70. stav 1. tačka 2. Ustava Republike Srpske kojim je utvrđeno da Narodna skupština Republike Srpske donosi zakone, druge propise i opšte akte. Pored toga, u članu 4. Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 19/92 i 125/08) propisano je da će se upotreba zastave, grba i himne Republike Srpske urediti posebnim zakonom.
U skladu sa članom 76. Ustava Republike Srpske koji propisuje da pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata imaju predsjednik Republike, Vlada, svaki narodni poslanik ili najmanje 3.000 birača, dr Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, kao narodni poslanik podnio je Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne.
Mlijeko, jaja, pavlaka, jogurt, grašak, riža, tjestenina, šampon i deterdžent samo su neki od proizvoda koji su se našli na listi artikala čija je cijena od danas snižena u određenim marketima u Republici Srpskoj.
Naime, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske u saradnji sa privrednom zajednicom od danas je nastavilo realizaciju kampanje “Društveno odgovorni”.
“U sklopu kampanje proizvodi će po nižim cijenama biti dostupni u nekoliko stotina maloprodajnih objekata trgovaca i trgovačkih lanaca koji posluju na području Republike Srpske, a koji su se na dobrovoljnoj osnovi uključili u ovu kampanju”, istakli su iz nadležnog ministarstva.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić odbacio je tvrdnje dijela opozicije da Vlada Srbije planira eksproprijaciju za potrebe rudnika litijuma kompanije Rio Tinto.
On je istakao da, prema Zakonu o eksproprijaciji, državni organi ne mogu da izvrše eksproprijaciju za račun privatne kompanije, kao i da je nemoguće utvrditi javni interes za izgradnju bilo kakvog objekta privatne kompanije.
Vesić je pojasnio da javni interes može da se utvrdi samo za puteve ili željeznicu, što takođe podrazumijeva važeći Zakon i eksproprijaciji, saopšteno je iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.
Tako da, dodao je on, ako je privatnoj kompaniji potrebna zemlja za izgradnju objekata u funkciji proizvodnje, za taj objekat ne može da se utvrdi javni interes, već kompanija ima mogućnost da tržišno kupi zemljište ako vlasnici žele da ga prodaju.
Vesić je izjavu opozicionog narodnog poslanika Vojislava Mihajlovića “da Vlada Srbije planira eksproprijaciju za potrebe planiranog rudnika litijuma kompanije Rio Tinto” okarakterisao kao širenje lažnih vijesti.
Dugo vremena se licitira brojem stanovnika u Republici Srpskoj, a u njoj živi 1.007.820 ljudi.
To poručuje profesor demografije Stevo Pašalić, koji kaže da su u političkim, analitičkim, ali i stručnim krugovima, različite brojke.
– U redu, ali niko ne objasni kako je došao do tog broja, koji su izvori ili kako su to odredili, izračunali… Tako se sada te procjene kreću od 600.000 do milion, te između tih cifri i 700.000, 800.000, 900.000… Reklo bi se, kako kome odgovara – kaže za Srpskainfo profesor Pašalić.
Prema njegovim riječima, ako neko tvrdi nešto, pa i broj stanovnika u Srpskoj, mora to i dokazati.
– Postoji određeni demografski model, koji može utvrditi. Krenimo od poslednjeg popisa 2013, kada je Srpska, po podacima Agencije za statistiku BiH, imala 1.228.423 stanovnika, ali je Republički zavod za statistiku eliminisao nerezidente iz tog broja, kojih u BiH ukupno ima 196.000, a u RS 58.081. Tako se došlo do konačnog tačnog broja stanovnika po popisu 2013. – 1.170.342 – ističe Pašalić.
Dodaje da su od 2014. do 2023. uvršteni podaci kao što su negativan prirodni priraštaj – ukupno za 10 godina -62.027.
– S tim da je za 2023. godinu uzet podatak RZSRS na osnovu kvartalnih podataka o rođenim i umrlim, pa je moguće da taj broj može da bude veći za oko 800, najviše. Drugi izvor su spoljne migracije, odnosno iseljavanje stanovnika. U periodu 2014-2023. to je 104.302, prosječno godišnje 10.430. Treća varijabla su unutrašnje migracije u BiH, gdje je u RS u pomenutom periodu bio pozitivan migracioni saldo za 3.807.
Tako dolazimo do ukupnog broja stanovnika za Republiku Srpsku na kraju 2023. – 1.007.820 – naglašava Pašalić.
Objašnjava da se ovaj podatak može kontrolisati na osnovu broja osnovaca.
– Naime, osnovno obrazovanje jedino zakonski obavezno i sa gotovo potpunim obuhvatom, koji je u RS preko 99 odsto. Na našim prostorima udio osnovaca u ukupnoj populaciji se kreće između 8-8,5 odsto i nešto je veći u FBiH nego u RS. U RS je taj udio oko 8,3 odsto, a broj osnovaca je trenutno 84.300. Ako bi, na primjer, RS imala svega 600.000 stanovnika, onda bi broj osnovaca iznosio oko 50.000. Ili, ako je samo 600.000, otkuda onda da imamo toliki broj mladih do 15 godina?! Nemoguće, zar ne – poručuje Pašalić.
S obzirom na to da, prema pomenutim podacima, Srpsku godišnje u prosjeku napusti preko 10.000 njenih građana, nije teško izračunati da će broj ljudi brzo pasti ispod milion.
Prema zvaničnoj statistici, Srpska ima 1.114.819 stanovnika
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić rekla je da je Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda Svesrpskog sabora, dobra ne samo za srpski narod, nego i za čitav region i ostale narode i vjere u regionu, jer govori o potrebi za mirom i stabilnošću.
Prema njenim riječima, svako ko priča da je to deklaracija neke “velike Srbije”, da je protiv nekog drugog naroda, druge vjere, taj ili želi da manipuliše stvarima iz te deklaracije ili je zaista nije ni pročitao.
– Za mene je to istorijski dokument, jer je to prva deklaracija tog tipa. Ta deklaracija govori i o svim onim stvarima koje mi treba da uradimo za nas, a ne protiv nekog. Ona se bavi svim onim stvarima koje su važne za srpski narog ma gde on živeo – rekla je Brnabićeva za TV “Prva”.
To se, dodala je ona, odnosi na očuvanje kulture, jezika, ćiriličkog pisma, prava srpskg naroda, ona je brana od nasilne asilimacije koja je postojala i, nažalost, postoji prije svega u regionu.
– U njoj je osvešćivanje svih tih stvari, ali i svesno čuvanje naše kulture, jezika, tradicije, pisma i suprotstavljanje nasilnoj asimilaciji. Ali ona, takođe, govori o nasušnoj potrebi koju mi imamo kao narod, ali i čitav region, i svi oni koji žive u ovom regionu, za mirom i za stabilnošću – rekla je ona.
Samim tim deklaracija je dobra i za srpski narod, ali i za sve ostale naroda, nacije, kojoj god vjeri da pripadaju u regionu, i poštovanje međunarodnih sporazuma kao što je Dejtonski sporazum.
– To je istorijski dokument za srpski narod, ali i, iako drugi žele drugačije da ga interpretiraju, dobar dokument i za sve druge u ovom regionu – rekla je Brnabićeva.
To što opozicija u parlamentu Srbije nije htjela da glasa za deklaraciju i što su je kritikovale neke komšijske zemlje, Brnabićeva kaže da se to dešava kada se ne čita šta je napisano u Deklaraciji.
– Sasvim je očigledno da ona poziva na mir i stabilnost, na poštovanje drugih, i na poštovnje i pijetet prema svim žrtvma ratova 90-ih. Nažalost, kod nas se često dešava da ništa ne čitate, nego pročitate naslove, a onda prepostavite da znate o čemu se radi – istakla jer ona.
Brnabićeva je podsjetila da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije rekao da podržava da i Bošnjaci imaju svoj sabor i da nema ništa protiv da Bošnjaci iz Srbije učestuvju u tome, te da je to sasvim prirodno.
Brnabićeva je rekla da će ostati zapisano u istoriji da opozicija nije glasala za Deklaraciju, posebno desno orijentisana opozicija, te ukazala da su za Deklaraciju glasali Mađari u parlamentu Srbije, jer misle da sve što je dobro za srpksi, dobro je i za mađarski narod.
– To će ostati zapisano u istoriji ko je inicirao deklaraciju a ko glasao i šta je ta deklaracija značila. To je za opoziciju bila velika ali propuštena šansa. To su stvari koje će odlučivati kurs Srbije, srpskog naroda, pisma, kulture u decenijama koje dolaze – rekla je Brnabićeva.
Vlade Srbije i Republike Srpske usvojile su ovu deklaraciju, u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srpske Milorada Dodika, a potom ratifikovale, poslije čega su Deklaraciju usvojili i parlamenti i Srbije i Srpske.
Univerzitet u Banjaluci raspisaće 14. avgusta konkurs za upis studenata u drugom upisnom roku na visokoškolskim ustanovama na kojima je ostalo slobodnog mjesta nakon prvog upisnog roka.
Prijave za upis trajaće od 26. do 30. avgusta, dok će se prijemni ispiti polagati 2. septembra, a na Akademiji umjetnosti od 2. do 6. septembra.
Upis primljenih kandidata planiran je od 9. do 13. septembra. Iz banjalučkog Univerziteta podsjećaju da prijave za upis na drugi i treći ciklus studija traju do 4. oktobra.
Kandidati koji upisuju drugi i treći ciklus studija imaju mogućnost elektronskih prijava na portalu upis.unibl.org, a originalna dokumenta treba da dostave na upisu.
Informacije o rangiranju prijavljenih kandidata i konačnoj rang-listi biće dostupne najkasnije do 18. oktobra na internetskim stranicama fakulteta/Akademije umjetnosti, a upis primljenih kandidata biće objavljen od 21. do 25. oktobra.
Prijave za polaganje prijemnih ispita za sva tri ciklusa studija moguće su i posredstvom elektronskog servisa www.upis.unibl.org.
BDP Njemačke u drugom kvartalu ove godine pao je za 0,1 odsto, a zavisno od strukture vrlo vjerovatno da će to imati posljedice i po BiH, u kojoj izvoz već pada, isto kao i industrijska proizvodnja, a po nekim informacijama i zaposlenost.
Kada je riječ o Njemačkoj, ukupan nivo razmjene sa BiH je u padu. U prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 2,562 milijarde KM, dok je u istom periodu prošle godine iznosio 2,621 milijardu KM. U ukupnoj razmjeni – ona sa Njemačkom na nivou je oko 11 odsto.
Što se tiče ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine, u prvih šest mjeseci on je iznosio 8,2 milijarde KM i za čak 8,18 odsto manji je nego u istom periodu prošle godine.
Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza iz BiH je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke, a sve analize koje su do sada rađene ukazuju na to da je ključni razlog za toliki pad izvoza smanjena privredna aktivnost u Evropskoj uniji.
Ipak, za razliku od Njemačke koja je zabilježila pad, ukupno posmatrano Evropa je povećala svoju ekonomsku aktivnost za 0,6 odsto.
“Njemačka kao velika ekonomija loše utiče na Evropu i sve je veći problem”, rekao je ekonomista Saša Stevanović, dodajući da je uzrok tome opsesija ustavnim fiskalnim pravilima da budžet bude sa niskim deficitom, ali i loše vođene ekonomske politike.
Što se tiče pada BDP-a Njemačke i uticaja na Bosnu i Hercegovinu, Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da sve zavisi od struktore pada, odnosno u kojim sektorima je bio najveći pad i koliko oni utiču na tražnju bh. proizvoda, a samim tim i izvoz.
“Sigurno je da neće uticati pozitivno i to odgađa nade u održivi oporavak njemačke privrede. Već su odavno prisutni negativni efekti slabljenja njemačke privrede na bh. izvoz, tako da svaki dalji pad neke sektore pogoršava”, rekao je Gavran za “Nezavisne”.
Uz pad izvoza, u Bosni i Hercegovini značajno opada i industrijska proizvodnja, koja je prema podacima Agencije za statistiku BiH u periodu januar – jun ove godine u odnosu na isti period prošle godine pala za 4,4 odsto.
Ekonomisti u BiH, uzimajući u obzir pad izvoza, industrijske proizvodnje, ali i zaposlenosti, kažu da domaće vlasti treba da jačaju privredu kroz tehnološki razvoj kako bi postali konkurentniji, ali i ističu da sami privrednici treba da pokušaju da nađu druga tržišta.
Gavran ističe da ukoliko postanemo konkurentniji, njemačka tražnja ipak može da “izabere” bh. proizvode kao bolje od drugih, a paralelno s tim treba tražiti priliku i povećavati izvoz na neka druga tržišta.
“Dijelom tome mogu doprinijeti vlasti mjerama podrške privredi, ali puno moraju učiniti i sami privrednici kojima, recimo, niko ne brani da pokušaju pronaći kupce izvan EU umjesto da čekaju na oporavak svojih standardnih kupaca”, naglasio je Gavran.
Osim toga, Stevanović kaže da se treba fokusirati i na razvoj rudarstva i eksploataciju prirodnih bogatstava radi formiranja dodatnog javnog i privatnog kapitala, ali i agresivnije preuzeti dug jer, kako naglašava, “jedna marka duga je tri do četiri marke ekonomije”. Takođe, naglašava i da treba smanjiti birokratizaciju domaće privrede, ali i reklamirati činjenicu da se na ovim prostorima za sedam godina isplaćuje investicija.
“Efikasnije korištenje resursa koje imamo su dugoročni poželjni pravci postavljanja domaće ekonomije. Na kratak rok, sve ovo što je rađeno i prethodne četiri godine, stimulacija privatne potrošnje, preraspodjela novostvorene vrijednosti u korist jačanja društvene kohezije, razmišljanja na koji način povećati platu i penziju su pravilne mjere”, rekao je Stevanović.
Za dobar dio potrošača u FBiH od danas je na snazi papreniji cjenovnik električne energije, s tim što se to u najvećoj mjeri odnosi na domaćinstva, pa nema razloga da poskupe ostale usluge i roba, ali će se to, ipak, najvjerovatnije desiti, smatraju stručnjaci.
Podsjetimo, nakon što je Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) prihvatila zahtjev “Elektroprivrede BiH”, danas počinje obračun potrošnje struje po cijenama koje su više za 10,29 odsto za domaćinstva, te za 7,29 odsto za jaslice, vrtiće, domove za smještaj učenika, studenata, starijih osoba, vjerske objekte, kuhinje humanitarnih organizacija i druge kupce iz kategorije ostala potrošnja.
Ekonomisti kažu da ovdje privreda nije direktno na udaru, ali to istovremeno ne znači da neće doći do novog talasa poskupljenja. Naprotiv!
“Direktnih efekata ne bi trebalo da bude puno, skoro nikako, jer se poskupljenje uglavnom odnosi na domaćinstva, a tek malim dijelom ili posredno na poslovni sektor. Međutim, gotovo je neograničen broj subjekata i vrsta proizvoda i usluga kojima bi mogli povećati cijene uz neopravdan izgovor povećanja cijene struje iako ih to direktno ne pogađa, ali javnost sada očekuje poskupljenja jer ih sama osjeća i lakše ih je plasirati paralelno s rastom cijene struje”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomski analitičar Igor Gavran.
Kako dodaje, svaki vlasnik malog biznisa osjeća poskupljenje kao građanin i potrošač, s tim što to ne bi trebalo da se prenosi na njegove cijene, ali vjerovatno je da hoće.
“Teško je nabrojati nešto konkretno jer, kao što sam rekao, poskupljenja u stvari ne bi nikako trebalo biti, ali bi puno toga moglo neopravdano poskupjeti pod izgovorom poskupljenja struje”, naveo je Gavran.
Ko se o mlijeko opeče i u jogurt duva, tako da su zabrinuti i borci za zaštitu potrošača, koji podsjećaju da su građani svaki put na svojoj koži osjetili bilo koje povećanje cijene energenata.
Da nam slijedi neopravdani talas poskupljenja smatra Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik. Prema njegovim riječima, tome su nas podučila iskustva iz ranijih godina i decenija.
“Poučeni iskustvima odranije, poskupljenje električne energije za domaćinstva vodi ka poskupljenju svega ostalog. Činjenica je da će domaćinstvima poskupjeti struja, kao i da je stanovanje u BiH u zadnjih godinu dana poskupjelo više od 10 odsto. Međutim, ovo će biti dodatni udar na potrošače ne samo kroz cijenu struje, nego svega”, kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.
Objasnio je to i jednim primjerom koji bi mogao da se događa u praksi…
“Ako uzmemo ugostitelja koji drži objekat, on će dići cijene zato što on kod kuće mora plaćati skuplju struju i onda će to još pravdati na način da će povisiti plate svojim zaposlenima jer su njima porasli troškovi života i tako dalje. Dakle, direktno ovo neće pogoditi privredu, ali će privrednici, kao lovci u mutnom, pokušati da dignu svoje cijene, tako da će definitivno poskupjeti sve”, rekao je Arnautović.
I Adis Kečo, šef stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da je praksa do sada pokazala da smo na udaru lančanih poskupljenja životnih namirnica kada se poveća cijena bilo kojeg energenta – od goriva do struje.
“To je postala normalna pojava i nemamo se više kome ni žaliti. Imate situaciju da je sindikalna potrošačka korpa u FBiH gotovo 3.000 KM sa tendencijom blagog rasta i za izvjesno vrijeme ona će nadmašiti i taj iznos”, rekao je Kečo za “Nezavisne novine”.