Autor: INFO

  • “Ničega nema tu što je za ponos” Borenović kaže da je “Oluja” jedan od najvećih zločina

    “Ničega nema tu što je za ponos” Borenović kaže da je “Oluja” jedan od najvećih zločina

    Predsjednik PDP Branislav Borenović, izjavio je da ni četvrt vijeka nakon hrvatske vojne akcija “Oluja”, u kojoj je s prostora gdje su oduvijek živjeli protjerano više od 220.000 Srba, niko, nažalost, nije odgovarao ni za to etničko čišćenje, niti za oko 2.000 ubijenih i nestalih u tom progonu, koji će se, tvrdi, pamtiti kao jedan od najvećih zločina nad nevinim narodom.

    Borenović kaže da slike nepreglednih kolona protjeranih Srba iz Hrvatske, granatiranje izbjegličkih kolona i zločini nad onima koji su ostali na vjekovnim ognjištima i nakon 26 godina poručju da nema niti jednog osnova da hrvatska vlast 4. avgust slavi kao dan „pobjede”:

    – Za nas, to je dan tuge, a za njih bi trebao biti dan srama. Ničega nema tu što je na ponos i što treba da se slavi – poručio je Borenović.

    On kaže da se na etnički očišćen prostor vratio se mali broj Srba, dok je Hrvatska dosljednja u kršenju njihovih ljudskih prava.

    – Onemogućavanje povratka kroz gotovo zaustavljenu obnovu porušenih domova, nemogućnost povratka imovine, uz zastrašivanja onih koji bi se vratili te pokušaje potpunog zatiranja srpskog jezika i ćirilice, civilizacijska je sramota Hrvatske, članice EU – zaključuje Borenović.

  • Šarović poručuje: “Oluja” najveći zločin bez kazne

    Šarović poručuje: “Oluja” najveći zločin bez kazne

    Predsjednik SDS Mirko Šarović izjavio je da je klasično etničko čišćenje akcija “Oluja”, u kojoj su hrvatske snage ubile najmanje 1.800 Srba i protjerale oko 250.000, i poslije 26 godina i dalje samo najveći zločin bez kazne.

    Šarović je naveo da je to zločin o kome se ćuti i nad kojim su svi, pa i oni koji su morali izreći zaslužene presude, ostali nijemi, saopšteno je iz SDS-a.

    – U Oluji je stradao nevin narod, a njihova jedina krivica bila je to što su etnički Srbi. Stradali su od svojih komšija sa kojima su vijekovima živjeli. Stotine hiljada je lišeno svojih domova, svojih najbližih i to je jedan od najtragičnijih događaja našeg naroda – poručio je Šarović.

    Umjesto prihvatanja odgovornosti, osude i kažnjavanja ubijanja i protjerivanja nevinih ljudi, Šarović je naveo da se u Hrvatskoj danas proslavlja zločin, sve ono čega bi se sav civilizovani svijet morao stiditi, saopšeno je iz SDS-a.

    – Ovakav odnos prema zločinu nas zasigurno ne vodi putem pomirenja i bolje budućnosti – naglasio je Šarović.

    Hrvatske snage su 4. avgusta 1995. godine napale Republiku Srpsku Krajinu – teritoriju formalno pod “zaštitom” mirovnih snaga UN, načinivši niz zločina i protjeravši 250.000 Srba.

    U zločinačkoj akciji “Oluja” je, prema evidenciji “Veritasa”, 1.872 Srba poginulo i nestalo.

    Hrvatska vojska je tokom ofanzive i nakon napada Krajine počinila zločine nad srpskim civilima, a spaljeno je više od 22.000 srpskih kuća.

  • Srbi iz Knina svakog 4. avgusta odlaze u brda i to okolnim putevima “Sklanjamo se iz grada dok slave našu nesreću!”

    Srbi iz Knina svakog 4. avgusta odlaze u brda i to okolnim putevima “Sklanjamo se iz grada dok slave našu nesreću!”

    Četvrti avgust u Kninu je već 26 godina gotovo isti. Tog dana se u grad sjate Hrvati iz svih krajeva zemlje pjevaju, piju, slave… A šta slave?

    Slave “Oluju”. Slave nesreću Srba koji se i dan danas, ma koliko da ih je, povlače iz grada. Baš kao zloglasne 1995. godine. Makar na 24 sata. Dok ne prođe šenlučenje.

    Istine radi, Srbi koji su se vratili u Knin žive sasvim dobrom preko godine. Stariji imaju bolje penzije nego u Srbiji, bave se poljoprivredom, rade na imanju. Mlađi, takođe, zarađuju više nego u Srbiji, zaposleni su uglavnom u privatnim firmama iako ih ima i u komunalnim preduzećima, piše Blic.

    Naravno, postoje i oni Srbiji koji u Knin dolaze kod svojih preko ljeta tokom godišnjeg odmora. Ipak, dva dana pred i na sam dan “Oluje” svi oni gledaju da budu nevidljivi.

    – Jedna grupa Srba iz Knina sklanja se u brda i okolna sela dok drugi odlaze na more, ali u manja mjesta. Nikako ne u Split ili Šibenik. Moja porodica i ja odlazimo kod prijatelja na selo gdje u većini žive Srbi. Tamo provodimo dan dva dok se ne završi gungula u Kninu – objašnjava rođena Kninjanka koja sa suprugom i djecom ljetuje već godinama u rodnom gradu.

    Provociraju ih i srpske tablice
    Da je privremena evakuacija Srba iz Knina neophodna i dan danas, talno 26 godina od zloglasne “Oluje” shvatila je prošle godine.

    – Suprug i ja smo 4. avgusta poranili ujutru kako bismo se iz Knina sklonili na selo. Stali smo samo ispred prodavnice da kupimo namirnice. Ali, čim su nas prolaznici ugledali sa srpskim tablicama pitali su šta tražimo tu. Mi smo zbog toga na selo išli okolnim putem, a ne kroz grad. Oni naše prisustvo shvataju kao provokaciju. Pritom, to nisu Hrvati iz Knina već Hrvati koji iz svih krajeva dolaze u Knin zbog proslave “Oluje” – naglašava srednjovječna žena.

    Kako kaže, tog dana svaki Srbin poželi da ga u Kninu nema.

    – Praktično, ne možete sresti Srbina na ulici. Nema Srba ni na pijaci. A kafići su puni Hrvata od rane zore. Zato je najrazumnije da se skloniš na dan-dva dok sve ne prođe. Možeš da dođeš kasno uveče ili bolje sutradan kada se Knin vraća normalnom životu – ističe naša sagovornica.


    Slave dan kada smo izgubili sve što smo u životu stekli

    Srbi se na godišnjicu “Oluje” povlače i zbog sebe, a ne samo zbog Hrvata.

    – Tada smo najranjiviji. “Oluja” nam je najveća rana na srcu. Tada su mnogi od nas izgubili sve što su imali. Zato je svakome od nas bolno da sada prisustvujemo slavlju Hrvata. Jer oni ne slave ništa drugo do našu nesreću odnosno dan kada smo izgubili sve što smo u životu stekli – apostrofiraju Srbi iz Knina.

    Cijeli grad drugačije diše nekoliko dana uoči “Oluje”.

    – Non stop se peru ulice, sređuju travnjaci, licka cijeli grad. Rođak radi u komunalnom preduzeću i hoće tih dana da izludi od jedno te istog posla. Praktično svakog dana šišaju travu. Ta iritantna slavljenička atmosfera prosto te tera da ne prisustvuješ tome – otkrivaju Srbi.

    U “Oluji” stradalo 1.877 Srba
    U “Oluji” je oko 250.000 Srba protjerano iz Srpske krajine, a dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” u svojoj evidenciji ima 1.877 imena Srba poginulih i nestalih tokom i nakon ove akcije.

    Od tog broja je 1.228 ili 65 procenata civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina, ističe se u saopštenju te nevladine organizacije, povodom 26. godišnjice “Oluje”.

    Među žrtvama se nalazi 553 odsno 29 odsto žene, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina, što predstavlja jedan od crnih rekorda građanskog rata 1990-ih godina na prostorima bivše Jugoslavije, napominje se u saopštenju.

    “Veritas” precizira da je od ukupnog broja žrtava do sada rasvjetljena sudbina 1.185 lica, dok se na evidenciji nestalih vodi još 692 ili 37 procenata lica, od čega 526 (78%) civila, među kojima 266 (51%) žena.

    Zurof: Izraelski avioni na “Oluji” nisu bili dobra poruka, Evropa ne smije Hrvatima to da oprosti
    Oko 1.500 pripadnika Srpske vojske Krajine preživjelo je zarobljavanje, dok je oko 3.200 starih i nemoćnih, koji nisu htjeli ili nisu mogli napustiti ognjišta, na silu odvedeno u logore za civile, navodi se u saopštenju i podsjeća da je Krajina “opustošena, opljačkana, pa porušena i zapaljena”, kao i da nisu bili pošteđeni ni crkveni, kulturni, istorijski srpski, pa ni antifašistički spomenici.

    – Iako je bilo očigledno da je hrvatska vlast preduzela ovu agresiju zbog optiranja teritorije bez srpske većine koja je na njoj živela, Savjet bezbjednosti UN, osim ‘snažne osude hrvatske vojne ofanzive velikih razmera’ (R 1009/95), nije donio, ni ovoga puta, bilo kakve kaznene mjere protiv agresora – ukazuje “Veritas”.

    Kako dodaju, proslava “Oluje” iz godine u godinu je sve neprimjerenija.

    – Umesto da Hrvatska poslije pomenutih sudskih postupaka odustane od slavljenja ‘akcije etničkog čišćenja i masovnih zločina’ kao dvostrukog državnog praznika (Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja), slavlje se iz godine u godinu pretvara u veličanje ustaštva i izlive mržnje prema Srbima – apostrofira “Veritas”.

    Dan sjećanja na žrtve “Oluje” u Zemunu i na Ostrogu
    Dok Hrvati slave Dan “Oluje” kao državni praznik u Kninu, Srbi u zemunskom naselju Busije danasi obilježavanja Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u ovoj oružanoj akciji. Predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je sve građane koji žele da prisustvuju da dođu na obeležavaje.

    Ipak, zamolio je da broj okupljenih građana ne bude preveliki zbog pandemije.

    – Da u tom divnom naselju odamo poštu poginulima i prisetimo se svih prognanih u najvećem etničkom čišćenju poslije Drugog svjetskog rata – rekao je Vučić.

    Takođe, 26. godišnjicu “Oluje” obilježiće i Srpski nacionalni savjet Crne Gore u subotu u Gornjem manastiru Ostrog. Pomen za stradale održaće se uz blagoslov Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija.

    – Navršava se 26 godina od najsvirepijih zločina i najvećeg etničkog čišćenja srpskog naroda koje se dogodilo od 4. do 7. avgusta 1995. godine, kada su NATO pakt i hrvatske snage ubile više hiljada nedužnih žena, dece i staraca, i protjerale preko 250.000 srpskog stanovništa sa područja Banije, Like, Korduna i Sjeverne Dalmacije, odnosno iz Republike Srpske Krajine – kaže se u saopštenju Srpskog nacionalnog saveta Crne Gore.

    Linta: Završni čin etničkog čišćenja Srba
    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da akcija “Oluja” predstavlja završni čin etničkog čišćenja srpskog naroda sa područja današnje Hrvatske.

    Linta je u saopštenju naveo da je vlast Franje Tuđmana, uz podršku zapadnih centara moći, proterala više od pola miliona Srba sa svojih vekovnih ognjišta s ciljem stvaranja Velike Hrvatske ili sa što manje Srba.

    – U Hrvatskoj se svakog 5. avgusta na državnom nivou slavi progon više od 220.000 Srba sa područja Sjeverne Dalmacije, Like, Banije i Korduna, a više od 2.000 srpskih žrtava, od toga 1.200 civila, se prećutkuju, omalovažavaju i negiraju. Hrvatska je država u kojoj se negiraju ratni zločini nad Srbima, slave zločinci i rehabilituje genocidna NDH i ustaštvo što predstavlja kršenje civilizacijskih vrednosti današnjeg svijeta – naveo je Linta.

  • Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Najveća dugovanja po osnovu doprinosa prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske imaju zdravstvene ustanove, rečeno je u ovom fondu.

    Dug prema Fondu PIO po osnovu doprinosa u prva tri mjeseca ove godine iznosi 485,5 miliona KM, što je za šest miliona manje u odnosu na isti period lani.

    Na glavnicu se odnosi 420,5 miliona KM, a 65 miliona na zakonsku obračunatu kamatu zbog neredovnog plaćanja doprinosa.

    Direktor Fonda Mladen Milić rekao je da od ukupnog duga po osnovu doprinosa prema Fondu PIO na javne zdravstvene ustanove otpada 141 milion KM, privatna preduzeća 118 miliona, a samostalne preduzetnike 92 miliona.

    On je za “Glas Srpske” rekao da su akcionarska društva dužna 64 miliona za doprinose, a preduzeća s većinskim državnim vlasništvom 39 miliona KM.

  • Rukovodstvo Srpske sa Vučićem u Beogradu

    Rukovodstvo Srpske sa Vučićem u Beogradu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske Željkom Cvijanović, predsjednikom Narodne skupštine Nedeljkom Čubrilovićem i premijerom Radovanom Viškovićem.

    Sastanak je zakazan za 12.00 časova u vili “Mir”, a snimateljima i foto-repoterima biće omogućeno snimanje početka susreta.

    Nakon razgovora planirane su izjave za medije u 13.00 časova, saopšteno je iz pres-službe predsjednika Srbije.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik potvrdio je sinoć da će prvo biti održan sastanak delegacije Srbije, predvođene Vučićem, sa zvaničnicima Srpske, a potom i radni ručak kojem će prisustvovati predstavnici svih političkih partija sa sjedištem u Republici Srpskoj.

    Dodik kaže da sastanak nije vezan za aktuelnu situaciju u BiH, nego je ranije dogovoren sastanak kakvi se održavaju u kontinuitetu.

    Biće razgovarano o nastavku realizacije ključnih projekata koje Srpska sprovodi zajedno sa Srbijom, poput Hidro-elektrane “Buk Bijela”, izgradnje auto-puta od Bijeljine do granice na Rači, ali i o izgradnji Aerodroma Trebinje.

  • Dodik: Došao trenutak da se na sto stave sve prevare i iznevjerena očekivanja

    Dodik: Došao trenutak da se na sto stave sve prevare i iznevjerena očekivanja

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da samo snažna koncentraciona vlada u Republici Srpskoj, koju bi činili predsjednici političkih partija, može donositi brze i operativne mjere za mnoga pitanja koja u međuvremenu budu otvorena, te ubrzati donošenje političkog rješenja.

    Dodik smatra da se aktuelna kriza neće završiti samo nametanjem jedne odluke, te da će na nivou vlade biti potrebno donositi brze i operativne mjere, za šta je koncentraciona vlada najbolje rješenje.

    “Moja ideja je bila da mi svi predsjednici političkih partija budemo članovi vlade. Ta vlada bi se, pošto je koncentraciona, koncentrisala na aktuelna pitanja i status Republike Srpske. Odnosila bi se prema svim dosadašnjim rješenjima, a vidjeli bismo i na koji način bi mogli ojačati našu poziciju”, rekao je Dodik za RTRS.

    On ističe da je sada došao trenutak da se na sto ponovo stave sve prevare i iznevjerena očekivanja, kao i stvari koje se u nacionalnom i državnom smislu nisu isplatile Republici Srpskoj, a snagu za to ima koncentraciona vlada.

    “Niko nije odbio to, ostalo je otvoreno pitanje, možda je to odbio ovaj trenutak, možda neki ljudi to nisu do kraja razumjeli. Neki kažu da se Dodik prepao. Ja sam čovjek koji se ne boji u tom nekom smislu, ali nek bude da oni /opozicija/ imaju svoje pravo na mišljenje”, rekao je Dodik, koji je i lider SNSD-a.

    Dodik je uvjeren da će ovo polučiti da će Srpska vrlo brzo doći u situaciju da izađe iz sistema indirektnih oporezivanja na nivou BiH i da će donijeti sopstvene zakone o indirektnim porezima i formirati službu koja će prikupljati poreze za prostor Republike Srpske.

    On je dodao da bi ta stopa poreza bila ista kao i u Federaciji BiH /FBiH/.

    “Mi ćemo onda, kao što je predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom za finansiranje tri ministarstva na nivou BiH dati nekih 10 do 15 miliona, a sve ostalo ide Srpskoj. Ne treba niko da sumnja da mi nismo sposobni ili spremni za tako nešto. Mi smo na to ranije dali saglasnost koju možemo povući”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik je istakao da Republika Srpska tim potezima ne izlazi iz Dejtonskog sporazuma, već da ide ka onome što jeste Dejtonski mirovni sporazum.

    “Neki će reći avanturizam, ali ja mislim da je ovo trenutak koji to traži. Nema nikakve bojazni od nasilja, nikakve mobilizacije neće biti. Ja sam potpuno uvjeren da će ovo pitanje biti riješeno politički, ili neće biti riješeno nikako”, naveo je Dodik, dodajući da bi brzinu političkom rješenju dala koncentraciona vlada.

    Upitan imaju li građani razloga da brinu ukoliko dođu pozivi od Tužilaštva BiH zbog kršenja dopuna zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, Dodik je odgovorio da je ovo ekstremna situacija i da postoji briga, ali da će biti zaštićeni svi poznati slučajevi.

    “Ovih dana razgovaramo o načinu kako ćemo zaštiti ljude koji budu procesuirani i kako da im pružimo pravnu i fizičku zaštitu ukoliko budu hapšeni i privođeni. Mi smo rekli da to ne poštujemo i nemamo nijednog drugog razloga. Ovo će dovesti do toga da ćemo reći da se odluke Suda i Tužilaštva BiH ne primjenjuju na prostoru Republike Srpske i za to nam je potrebna koncentraciona vlada ili snažno jedinstvo”, rekao je Dodik.

    On je dodao da će se kada te odluke budu donesene, Bošnjaci pozvati na vitalni nacionalni interes, što će dovesti da će Srpska kroz ustavne promjene ukinuti Vijeće naroda koje nije ni predviđenmo Dejtonskim sporazumom, već ga je nametnuo nekadašnji visoki predstavnik Volgan Petrič.

    Dodik je istakao da Republika Srpska nema finansijskih izazova, već da se nalazi u investicionom zamahu.

    “Kada bi neko večeras proglasio da je Republika Srpska samostalna, mi za razliku od Federacije BiH možemo da živimo kao država i imamo za to spremne zakone”, rekao je Dodik i dodao da je ekonomija Srpske za razliku od FBiH daleko na zdravijim osnovama.

    Dodik je naveo da je Republika Srpska u prvih šest mjeseci ove godine imala povećane prihode na pozicijama direktnih poreza i doprinosa 18 odsto ili 196 miliona KM više nego lani, dok na poziciji indirektnih poreza u raspodjeli između Srpske i FBiH ovoga puta najveća stopa ide prema Republici Srpskoj.

    On je dodao da je Srpska imala povećani izvoz u prvoj polovini godine u odnosu na lani za 28 odsto, te najveću stopu pokrivenosti uvoza izvozom od preko 80 odsto.

    “Republika Srpska ima najveći broj zaposlenih ikada, povećane su junske plate koja je premašila prosjek od 1.000 KM u uslovima pandemije virusa korona, te najveću zagarantovanu platu”, istakao je Dodik.

    On je rekao da je ukupna zaduženost Republike Srpske iznosi 53 odsto, a javni dug iznosi 41 odsto.

    BiH nema visokog predstavnika, Šmit se lažno predstavlja
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da ne postoji visoki predstavnik u BiH i da se Kristijan Šmit lažno predstavlja.

    “Šmit je neizabrani stranac koji se ovdje lažno predstavlja da je visoki predstavnik bez mandata strana potpisnica Aneksa 10 koji uvodi visokog predstavnika kroz dejtonski sistem u BiH”, rekao je Dodik u intervjuu za RTRS.

    Dodik je istakao da nema obavezu da bude u Predsjedništvu BiH i da se sastane sa Šmitom, jer se pojavljuje kao lažno predstavljeni visoki predstavnik.

    “Da se Šmit pojavio u Predsjedništvu BiH kao bivši poslanik njemačkog parlamenta ili bivši savezni ministar koga kao prijatelja ovih prostora interesuje situacija u BiH, ja bih danas bio tamo”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH ističe da mu nije jasno koga predstavlja Šmit i ko je njemu u ime BiH dao mandat da vuče BiH u EU, jer su evropske integracije postavljene na svoj put i došlo se do toga da se trebaju ispuniti neki uslovi da bi se dobio kandidatski status.

    “Usvojen je mehanizam koordinacije koji jasno predviđa i na koji način se trebaju dogovarati različiti nivoi vlasti u vezi evropskog puta”, rekao je Dodik.

    On je istakao da je evropski put stvar ljudi u BiH, a ne visokog predstavnika, ističući da način na koji oni to vode pokazuje da oni neće BiH na evropskom putu.

    Srpski član Predsjedništva BiH je rekao da Republika Srpska ništa ne opstruiše, jer njeni politički predstavnici nisu izašli iz organa BiH, već su naveli da neće odlučivati u organima BiH.

    Dodik ističe da se problematizuje Republika Srpska i pored činjenice da Federacija BiH nema izabranu Vladu tri godine i da u tom entitetu ne može ništa da funkcioniše bez posredovanja međunarodne zajednice.

    On je podsjetio da visokog predstavnika nema u opštim odredbama Dejtonskog sporazuma niti u Ustavu BiH, odnosno Aneksu 4, niti u bilo kojem drugom aneksu.

    “Visoki predstavnik je davno završio mandat u BiH i on je po svim procjenama trebalo ovdje da bude godinu dana”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH ističe da se visoki predstavnik 20 godina lažno predstavljao kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, ukazujući da je on međunarodni predstavnik strana potpisnica Aneksa 10.

    Dodik je ocijenio da je Šmit nelegitimno izabran za visokog predstavnika kako bi u BiH stvorio što goru situaciju i da bi ljudi nastavili da napuštaju ove prostore i odlazili u NJemačku da budu manuelna radna snaga.

    “NJegova priča je da je došao da zaustavi odlazak ljudi. Pa on je i postavljen da bi ljudi odlazili. Vama trebaju ljudi i hoćete da napravite ovdje što goru situaciju – zato i namećete zakone – da bi bila što gora situacija i ohrabrili se ljudi da odlaze u NJemačku i tamo budu manuelna radna snaga”, rekao je Dodik.

    On je svoju tvrdnju potkrijepio činjenicom da se prije 10 godina nije moglo dobiti niti jedno radno mjesto u NJemačkoj.

    “Molio sam /kancelara Angelu/ Merkel da mi dodijeli 40 detašmana za radnike jedne firme iz Teslića, pa to nisam dobio. Gledajte šta se sada radi, a tvrde da smo mi ti koji su nesposobni da zadrže ljude. Ne dozvoljavaju nam pristup finansijskom tržištu, oni upravljaju ovim prostorom. Nameću nam određena rješenja”, rekao je Dodik.

    Kada je riječ o stavovima Ruske Ambasade u BiH, Dodik smatra da je ona reagovala jer je vidjela jasnu odlučnost Republike Srpske u pogledu otpora nametnutom rješenju.

    “Ne vodimo dijalog sa Rusima na tu temu. Kada se sretnemo to samo konstatujemo. Rusija uporno nastoji da zaštiti međunarodno pravo”, rekao je Dodik i podvukao stav te zemlje i prilikom rasprave o imenovanju Kristijana Šmita u Savjetu bezbjednosti UN.

    Dodik je istakao da je odluka bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o nametanju dopuna Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca” prouzrokovala ozbiljnu političku krizu u BiH.

    “Kriza je rezultat mnogih izgubljenih očekivanja, prije svega, nas za jedan objektivan pristup koji treba da ima međunarodna zajednica, a on se srušio činjenicom da je neko posegnuo da nametne zakon bez ovlaštenja”, istakao je Dodik.

    On ističe da se o sadržini zakona može pričati, ali da je činjenica da je neko nametnuo zakon, a da na to nema pravo i da jedan dio BiH smatra da je to u redu.

    “Mi u Republici Srpskoj smatramo da to nije u redu i ne želimo to da podržimo”, rekao je Dodik.

    Povodom usvajanja Zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u Narodnoj skupštini Srpske, Dodik je rekao da treba ozbiljno uzeti u razmatranje zaključke parlamenta, jer je Srpska strana potpisnica Dejtonskog sporazuma.

    Dodik je rekao da Republika Srpska ima snagu u Narodnoj skupštini, koja je ozbiljno tijelo koje ne mogu tako olako da zanemare.

    “Sada se pokušava da se Srpska, kao strana, eliminiše u pregovorima i da joj se nameće neki Šmit kao visoki predstavnik”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH istakao je da je Srpska ranije prepoznala namjere za oktroisanjem i “nabacivanjem ličnosti”.

    “I mi treba da zažmurimo i da se prepadnemo jer je visokog predstavnika poslala /njemački kancelar/ Angela Merkel. Nećemo na to da ćutimo, jer je Merkelova morala znati da Savjet bezbjednosti imenuje visokog predstavnika”, rekao je Dodik.

    On je ukazao da je čovjek koji prihvata da dođe sa krnjim legitimitetom spreman svašta da uradi.

    “Ako mu damo saglasnost da tako nešto radi prema nama, mi smo pristali na sve ono što on učini. U suprotnom ako ne pristanemo na njegov izbor i legitimitet mi ne pristajemo ni na jedan njegov potez”, rekao je Dodik.

    On je ponovio da je ponosan na Narodnu skupštinu i predsjednike političkih partija iz opozicije i vlasti u Srpskoj, jer su jer su imali dovoljno saznanja da prepoznaju opasnost trenutka koji je stvoren na ovaj način.

    “Najveći zalog ove naše borbe je političko jedinstvo. Ako imamo to imaćemo i snagu. Šta god bilo pojedincima, a vjerujem da sam prvi ako bude nekog odstrela… Ja ću izdržati! Nisam siguran da i vlast i opozicija ima komoditet da iz ovog izađe”, rekao je Dodik.

    On je napomenuo da narod Republike Srpske budno prati dešavanje i nije spreman bilo kome da prašta niti male segmente odstupanja od jedinstva, čega je, kako je naveo, svjesna i opozicija.

    Dodik ističe da je tema “negiranja genocida” izabrana, jer se želi na globalnom nivou ponovo pokrenuti priča o tome kako su Srbi neposlušni i loši momci, te da prema njima treba preduzeti mjere.

    “Smatraju da je sasvim dovoljno da dođe neki neizabrani stranac kakav je Šmit i da bi to sutra trebalo da bude logično. To je neprihvatljivo”, rekao je Dodik.

    Kada je riječ o priči o navodnom genocidu, Dodik kaže da se stalno može čuti da stranci kažu da je to individualna odgovornost.

    “Oni su sve ljude za koje su smatrali u Republici Srpskoj da su individualno odgovorni za priču o zločinima u Srebrenici prema Bošnjacima presudili i ljudi su na izdržavanju kazne”, rekao je Dodik.

    On je naveo da kao čovjek ne može da prihvati da se neko od pripadnika srpskog naroda kvalifikuje kao čovjek koji je počinio genocid, jer je i Institut “Simon Vizental” saopštio da se tamo desio zločin i da nije bio genocida.

    Rukovodstvo Srbije danas ima najbolji odnos kada je riječ o RS
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da rukovodstvo Srbije danas ima najbolji odnos i najveće razumijevanje kada je riječ o Republici Srpskoj.

    “I mi treba da shvatamo njihovu međunarodnu poziciju. Savršeno dobro znaju da na ekonomskim projektima i pitanjima i saradnji sa nama ne smije da bude bilo kakve prepreke, niti to može bilo ko da zabrani”, rekao je Dodik.

    On je istakao da će rukovodstva Srpske i Srbije sutra u Beogradu razgovarati o međunarodnim pritiscima, ali i problemima u vezi sa izgradnjom Hidroelektrane /HE/ “Buk Bijela”, te aerodromu u Trebinju i drugim ekonomskim projektima.

    “BiH umjesto da nam je podrška da izgradimo HE Buk Bijela nakon 40 godina planiranja, oni su odlučili da nama to onemogućavaju. I moramo da nađemo rješenje za to”, rekao je Dodik za RTRS.

    Dodik je istakao da je Srbija u ovom trenutku najmoćnija država na Balkanu, što prije 10 godina nije bilo tako, te da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić podigao zemlju politički na međunarodnom planu, a regionalno je postavio kao najmoćniju u ekonomskom, političkom i vojnom smislu.

    “Raduje me kao Srbina da danas čujem da će 10 zemalja povući priznanje Kosova. U svakom slučaju, Srbija pokazuje da može sama, da ima snažnog vođu, da se razvija, gradi auto-puteve, bolnice, povećava prosječne plate. Sada kada pokazuje sposobnost da može da napreduje, sada je zaustavljaju”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva smatra da se ponovo otvara problem Republike Srpske pošto Srbija neće rješavati problem Kosova na način kako je Zapad naumio.

  • “Mali Šengen” (ni)je zamjena za evropske integracije

    “Mali Šengen” (ni)je zamjena za evropske integracije

    Ideja o zajedničkom tržištu, poznata kao “mali Šengen” ili pod novim nazivom “Otvoreni Balkan”, još nije dobila punu podršku u regionu, jer postoje strahovi da bi ona mogla biti zamjena za evropske integracije.

    Jedan evropski diplomata s kojim smo prije nekoliko sedmica nezvanično razgovarali rekao nam je da Brisel i dalje čeka da vidi u kojem smjeru će inicijativa ići te da bi to trebalo da bude projekt koji će olakšati evropske integracije, a ne projekt za pojedine zemlje regiona.

    Osim toga, kako nam je rečeno, uoči razgovora unutar same EU o budućnosti EU, u kojoj zemlje poput Austrije žele kao posmatrače da uključe i zemlje zapadnog Balkana, postoje tendencije pojedinih zemalja članica da se evropski projekat skrene s originalnih osnova ljudskih prava i temeljnih vrijednosti liberalizma na puki ekonomski objedinjeni prostor sa državama nacijama koje bi većinu stvari imale u svojim rukama.

    Ipak, kako nam je rečeno u jednom nezvaničnom razgovoru, Njemačka puno nade polaže u to da će inicijativa zajedničkog tržišta biti dopuna evropskim integracijama koja će ih ubrzati. Kako saznajemo, ključan trenutak će biti 6. oktobar, za kada Slovenija kao zemlja predsjedavanja EU na Brdu kod Kranja zakazuje samit EU – zapadni Balkan. Njemačka, kako saznajemo, želi i očekuje da tada bude riješeno pitanje nostrifikacije diploma i olakšavanje zapošljavanja unutar ovih zemalja, što bi bio prvi konkretan korak ka jedinstvenom tržištu.

    Jedan njemački sagovornik nam je nedavno rekao da bi Angela Merkel, odlazeća njemačka kancelarka, kao jedno od svojih nasljeđa u spoljnoj politici prije napuštanja funkcije željela konačno konkretno da pokrene inicijativu zajedničkog tržišta, u koje još treba da se uključe BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo. Bosna i Hercegovina još nije dio ove inicijative zbog unutrašnje disfunkcionalnosti, a zanimljivo je da bi jedan od glavnih zadataka novog visokog predstavnika Kristijana Šmita trebalo da bude upravo pomaganje uvođenja BiH u ovu regionalnu inicijativu.

    Samoproglašeno Kosovo još nije ušlo zbog zastoja u dijalogu između Beograda i Prištine, dok Crna Gora želi da bude prva naredna članica EU te i dalje smatra da je brži put ka tom cilju da ne bude dio ove regionalne inicijative.

    Nemanja Starović, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova, očekuje da će zemlje koje su kolebljive ka ovoj inicijativi odlučiti da joj se pridruže kada vide konkretne benefite. On je takođe ustvrdio da ova inicijativa nije suprotstavljena evropskim integracijama te je naglasio da je ona rezultat domaće inicijative, iako su “Nezavisne” u više navrata ranije pisale da iza nje od početka čvrsto stoji Njemačka.

    Jedan zvaničnik Regionalnog savjeta za saradnju nam je nedavno takođe ustvrdio da zemlje koje još nisu dio inicijative neće imati izbora nego da uđu kako ne bi bile ostavljene iza, jer se radi o ekonomskom projektu.

    U Kancelariji EU u Sarajevu za ‘Nezavisne’ kažu da je potrebno da se cijeli region snažno posveti daljem proširivanju regionalne ekonomske integracije na temelju pravila i standarda EU, čime se, kako ističu, region i njegova privredna društva približavaju unutrašnjem tržištu EU.

    “Inicijativa za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta zapadnog Balkana, kako je to predviđeno na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa, nudi mapu puta u ovom zajedničkom nastojanju i može pomoći regionu da postane atraktivniji za investicije”, rekli su oni za “Nezavisne”.

  • Naplata doprinosa u Republici Srpskoj premašila milijardu maraka

    Naplata doprinosa u Republici Srpskoj premašila milijardu maraka

    Poreska uprava Republike Srpske je u sedam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS-a prikupila ukupno 1,592 milijarde KM, što je za 196,5 miliona KM ili 14 posto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda.

    U sedam mjeseci ove godine naplata je bila za 129 miliona KM veća nego u istom periodu 2019. godine, koja je bila rekordna u naplati javnih prihoda i koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom koronavirusa i mjerama ograničenja i zabrana rada privrednih subjekata, kao što je to bilo 2020. godine, a što je u jednom periodu prošle godine uzrokovalo manju naplatu javnih prihoda.

    Naplata doprinosa je u sedam mjeseci ove godine premašila milijardu maraka i veća je za 94,7 miliona KM ili 10 posto nego u istom periodu prošle godine. Za Fond PIO naplaćeno je 577,7 miliona KM ili 10 posto više, za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno je 366,8 miliona KM ili 11 posto više, dok je naplata doprinosa za Fond dječje zaštite i za Zavod za zapošljavanje veća za 11, odnosno 10 posto.


    “Kada su u pitanju direktni porezi, naplata je u sedam mjeseci ove godine iznosila 304,5 miliona KM, što je za 42,1 milion ili 16 posto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći rast naplate ostvaren je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 154,3 miliona KM, što je za 23,7 miliona KM ili 18 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Značajan rast naplate bilježi se i kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 124,1 miliona KM, što je za 12 miliona KM ili 11 posto više. Veća naplata ostvarena je i kod poreza na nepokretnosti i to za skoro šest miliona KM ili 60 posto više nego u sedam mjeseci 2020. godine”, kazao je Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS-a.

  • Preminuo Miroslav Lazanski

    Preminuo Miroslav Lazanski

    Ambasador Srbije u Rusiji Miroslav Lazanski iznenada je preminuo u svojoj 71. godini.

    Lazanski je preminuo u svom domu u Beogradu od posljedica srčanog udara, pišu srpski mediji.

    Miroslav Lazanski je rođen u Karlovcu 18. septembra 1950. godine. Gimnaziju “Jovan Dučić” završio je u Trebinju, a Pravni fakultet u Zagrebu.

    Karijeru novinara počeo je kao student u zagrebačkom Poletu, da bi nastavio pišući za Vjesnik, Danas i Start.

    Dok je bio u Zagrebu pisao je za Politiku Ekspres i NIN. U martu 1991. godine Lazanski dolazi u Politiku, da bi 1996. prešao u Večernje novosti, odakle se vratio u Politiku 2001. godine.

    Lazanski je imao kolumnu i u grčkom listu Katimerini i u japanskom Dajmond vikli. Izvještavao je sa ratišta u Bejrutu, iz rata Iraka i Irana, Avganistana, iz Čečenije, Zaira, Jemena, Libije, Sirije, Somalije, sa Krima…

    Intervjuisao dva vrhovna komandanta NATO-a, tri maršala SSSR, šefove KGB-a, KHAD-a, pedesetak ministara odbrane i načelnika generalštaba svjetskih armija, između ostalog načelnike generalštaba ruske, kineske i japanske armije. Jedini jugoslovenski novinar koji je plovio u atomskoj podmornici, američkoj “Tautog”, letio u avionu F-14, bio na nosaču aviona “Džon F. Kenedi” i letio u MiG-u 29.

    Bio je gost vojnih akademija Rusije, Japana, SAD, Australije, Italije, Velike Britanije, Njemačke, Rumunije…

    Autor je deset knjiga i desetak velikih TV serijala.

    Vojni rok služio 1977. godine u Bitolju u 41. pješadijskoj diviziji JNA. Odlikovan je Medaljom za vojničke zasluge.

    Od 2016. do 2019. godine bio je narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Na funkciju ambasadora Republike Srbije u Ruskoj Federaciji imenovan je sredinom 2019. godine.

  • Stevandić: I u Sarajevu ne znaju kako da sprovedu Inckov nametnuti zakon

    Stevandić: I u Sarajevu ne znaju kako da sprovedu Inckov nametnuti zakon

    Govoreći u emisiji “Dobro jutro Srbijo” na “Happy” televiziji, predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, rekao je da će policija Republike Srpske zaštititi sve građane koji praktikuju slobodu izražavanja stava, jer Evropska konvencija, ustav BiH ali i Republike Srpske garantuju slobodu izražavanja.
    Stevandić kaže da je Republika Srpska pod satanizacijom koja zaibilazi pravne norme i propise, navodeći da se u bilo kojim drugim zemljama, pa čak i u Njemačkoj može pričati o bilo kojoj temi, dok god da se ne poziva na nasilje, dok Inckov zakon nameće restrukcije koje su nepojmljive. Republika Srpska je sad pod medijskim pritiskom sličnim kao pred njeno bombardovanje, te da i danas kao i tad imamo izmišljene provokacije. Ali i u nemogućim istorijskim uslovima stvorena je Republika Srpska, pa će ona istrpiti i ove pritiske.
    Komentarišući izjave Bakira Izetbegovića, Stevandić je rekao da je osveta je nešto što podazumjeva sukobe, i to je nešto što ne priželjkuje i Izetbegović i komplet bošnjačka politika.
    Stereotip o Srbima je težište bošnjačke politike, ali i određenog djela Hrvatske politike, iako ne postoje odluke Republike Srpske koji su pozivali na uništavanje drugih naroda kao što imamo kod druge dve strane.
    Novi Visoki predstavnik koji je imenovan bez odluke Savjeta Bezbjednosti, i zbog toga Srbi i Hrvati nisu došli na prijem koji je organizovao Šmit, već samo predstavnici Federacije, koja je već tri godine u kolapsu, dok Republika Srpska funkcioniše normalno, i nadmašila je i zdravstveno i ekonomski federaciju, i ona zaista funkcioniše kao entitet, jer postoji sama od sebe, nezavisna od drugih.
    Stevandić je izjavio da očekuje da će neko tražiti ukidanje imena Republike Srpske, kao grb, zastavu i himnu, preko Ustavnog Suda, kao još jedne vrste protektorata – smatra Stevandić