VRBAS Media

Autor: INFO

  • Čović: Unitarna BiH nikada neće zaživjeti

    Čović: Unitarna BiH nikada neće zaživjeti

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da nikada neće zaživjeti građanstvo i unitarna BiH, dodajući da je nemoguć pokušaj stvaranja nove prividne koncepcije na tome da se zatiru identiteti naroda u BiH.

    – Nemoguće je našu vjeru, kulturu, jezik i baštinu koju imamo stotinama godina transformisati u nešto drugo. Siguran sam da najveći broj predstavnika jednog, drugog i trećeg konstitutivnog naroda živi i želi da se zove onako kako se zvao i kroz istoriju – rekao je Čović.

    On je istakao da je u BiH na sceni protektorat ili, eventualno, poluprotektorat.

    – Ovo govorim u kontekstu činjenice da su upravo visoki predstavnici, koristeći bonska ovlašćenja od 1997. godine do danas napravili više od 900 odluka koje su uticale na ustave, zakonodavstvo, pa i smjenu demokratski izabranih zvaničnika. Takvo nešto je problematično – rekao je Čović za “Glas Srpske”.

    On je naglasio da bi formirao treći entitet kada bi mogao.

    – Nisam, jer za to treba promijeniti Ustav. Bez promjene Ustava zaista nema smisla o tome previše ulaziti u rasprave. Kada govorimo o tome šta u budućnosti treba napraviti drugačije, onda kažemo da treba napraviti drugačije uređenje koje će zadovoljiti potrebu svakog konstitutivnog naroda i svakog drugog stanovnika BiH – dodao je Čović.

    On je napomenuo da ima znatno drugačijih pogleda na Dejton, da neko mašta o “potpuno drugačijem `Dejtonu dva`”.

    – Neko kaže i da je Dejton i napisan upravo na takav način da se kroz petnaestak, dvadeset godina aktuelizuje slična rasprava, te da se on transformiše u nešto drugo, gdje bi ponovno bila uključena međunarodna zajednica – kaže Čović.

    On je istakao da je teško očekivati da će međunarodna zajednica odgovoriti na potrebe s kojima je BiH suočena.

    – Osnova svega je činjenica da je konstitutivnost ustavno obavezujuća i natkrovljujuća kategorija. Ustav BiH počiva isključivo na konstitutivnosti naroda, kao što je i potvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH – rekao je Čović.

    On je izrazio uvjerenje da će na opštim izborima 2026. godine Hrvati dobiti svog člana Predsjedništva BiH.

  • Plotan: Kako visoki predstavnici urušavaju privredu Republike Srpske

    Plotan: Kako visoki predstavnici urušavaju privredu Republike Srpske

    Kada se sagleda cijeli vremenski horizont od 1996. godine do danas, obrazac ukazuje na to da svaki put kada visoki predstavnici nameću odluke koje mijenjaju političke odnose u BiH, indeks političke stabilnosti značajno pati, ocijenio je stručnjak za međunarodnu i ekonomsku politiku Nemanja Plotan.

    Plotan je naglasio da to znači da tržište, odnosno investitori, institucije i međunarodni akteri, svaki put negativno procjenjuju takvu vrstu političkog šoka.

    – Ove vrijednosti nisu samo apstraktni statistički indikator, već direktna informacija investitorima da je BiH politički visokorizično područje i da nije dobro mjesto za ulaganje. Tako visoki predstavnik svojim nametnutim odlukama utiče na rast BDP, jer indirektno blokira priliv stranih direktnih investicija – pojasnio je Plotan u kolumni za Srnu.

    Kolumnu Nemanje Plotana objavljujemo u cijelosti:

    BDP je po definiciji makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tokom date godine. On se računa zbirom domaće potrošnje, investicija, državne potrošnje i razlike između izvoza i uvoza.

    Međutim, u slučaju BiH postoji dodatni faktor koji treba da se uzme u obzir prilikom računanja BDP-a, a to je uloga nelegitimnog visokog predstavnika.

    U strukturi BDP-a BiH dominantnu ulogu ima domaća potrošnja, koja zajedno sa državnom potrošnjom i investicijama čini oko 85 do 90 odsto ukupne ekonomske aktivnosti. To je tipično za male, uvozne ekonomije.

    Godišnji rast BDP-a od oko 2,9 odsto je umjeren, ali nam ukazuje na strukturna ograničenja, a to su mala i fragmentisana tržišta, spor privredni rast regiona i nedovoljno ulaganja u produktivne sektore.

    Ovo je, između ostalog, i odlika postkonfliktnog društva. Ovakva društva se još nisu politički oslobodila tereta prošlosti, što generiše loš ekonomski ekosistem.

    Kapital ide, prije svega, u niskorizične sektore koji daju brz povrat, kao što su trgovina i nekretnine, dok se industrija, izvoz i tehnologija razvijaju sporo. Tako dugoročno BDP Republike Srpske, a i čitave BiH, ispašta jer BiH nije ekonomski konkurentna na međunarodnom tržištu.

    Međutim, permanenta politička kriza koju je generisao nelegitimni visoki predstavnik u BiH stvara lošu sliku o Republici Srpskoj i BiH u svijetu, jer šalje negativan signal stranim investitorima. Strani investitori, prilikom odabira zemlje u koju žele da investiraju svoj kapital, pažljivo posmatraju indeks političke stabilnosti.

    Svjetska banka svoj indeks političke stabilnosti, zvanično nazvan “Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma”, definiše kao mjeru percepcije vjerovatnoće političke nestabilnosti i politički motivisanog nasilja.

    Vrijednost ovog indeksa se kreće između minus 2,5 i plus 2,5, s tim da negativne vrijednosti znače veći rizik, nestabilnost i/ili veći rizik od nasilja/terorizma, dok pozitivne vrijednosti znače relativnu stabilnost i manji rizik.

    U slučaju BiH, ovaj iznos je oduvijek bio negativan u odnosu na druge države bivše Јugoslavije koje posjeduju pozitivne vrijednosti. S obzirom da je ekonomija BiH jako slična ekonomijama drugih država bivše Јugoslavije, to je već jasna indikacija da postoji jaka korelacija između političke strukture BiH i negativnih vrijednosti indeksa političke stabilnosti.

    Dodatno, kada se posmatraju pojedinačne godine i politički događaji, vrlo jasno se vidi da su najdublji padovi u vrijednosti indeksa političke stabilnosti direktno povezani sa krizama koje je izazvao visoki predstavnik nametanjem odluka.

    Najjasniji primjer dolazi iz 2011. godine, kada je nametanje odluka u vezi sa “državnom imovinom” proizvelo jednu od najvećih institucionalnih kriza u postdejtonskoj istoriji BiH. Upravo te godine indeks političke stabilnosti bilježi svoju najnižu vrijednost ikada, približno minus 0,82, što predstavlja ekstremno negativnu percepciju političke sigurnosti i rizika.

    Indeks se vremenom popravio kao rezultat odsustva nametnutih odluka visokog predstavnika.

    Međutim, nametanje izmjena Krivičnog zakona BiH 2021. godine od samozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon dužeg perioda bez intervencija, ponovo je dovelo do visokog stepena institucionalne blokade i eskalacije političkih tenzija.

    To je doprinijelo daljem padu političke stabilnosti u BiH, koja je samo produbljena najnovijom krizom, kada je u junu 2023. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika, kao odgovor na odredbu koja je zahtijevala objavljivanje odluka visokog predstavnika u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

    Kada se sagleda čitav vremenski horizont od 1996. godine do danas, obrazac ukazuje na to da svaki put kada visoki predstavnik nametne odluku koja mijenja političke odnose u BiH, indeks političke stabilnosti značajno pati.

    To znači da tržište, odnosno investitori, institucije i međunarodni akteri, svaki put negativno procjenjuju takvu vrstu političkog šoka. Ove vrijednosti nisu samo apstraktni statistički indikator, već direktna informacija investitorima da je BiH politički visokorizično područje i da nije dobro mjesto za ulaganje.

    Tako visoki predstavnik svojim nametnutim odlukama utiče na rast BDP, jer indirektno blokira priliv stranih direktnih investicija.

    Poređenje BiH sa drugim državama bivše Јugoslavije dodatno potvrđuje ovu tezu. Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, uprkos sličnim ekonomskim strukturama i zajedničkom tranzicijskom nasljeđu, bilježe znatno veće prilive stranih direktnih investicija od BiH.

    Dok Srbija u prosjeku privlači između sedam i osam odsto BDP-a godišnje kroz strane investicije, a Hrvatska nakon ulaska u Evropsku uniju ostvaruje stabilan rast priliva od oko šest do osam odsto BDP-a, BiH se kreće na nivou od svega dva do tri odsto. Čak i najmanje ekonomije regiona, poput Crne Gore ili Sjeverne Makedonije, privlače proporcionalno više kapitala zahvaljujući političkoj predvidljivosti i manjoj institucionalnoj fragmentaciji.

    Na osnovu podataka koje je objavila Centralna banka BiH, priliv direktnih stranih investicija u BiH u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM, što je za 301,2 miliona KM manje nego u 2023. godini, kada je iznosio 2,06 milijardi KM.

    Ovaj trend ne treba da čudi kada uzmemo u obzir političke krize u BiH koje je prouzrokovao nelegitimni visoki predstavnik Kristijan Šmit nametanjem svojih odluka u poslednjih par godina.

    Ovo su jasni indikatori da je ekonomski prosperitet na prostoru čitave BiH moguć samo ukidanjem Kancelarije visokog predstavnika, jer svaka nametnuta odluka stranog birokrate košta građane više stotina miliona KM na godišnjem nivou.

  • Širom SAD otkazane stotine letova zbog snežne oluje i problema sa softverom

    Širom SAD otkazane stotine letova zbog snežne oluje i problema sa softverom

    Zbog jake snježne oluje i problema sa softverom širom Sjedinjenih Američkih Država prijavljeno je 1.815 kašnjenja dolaznih i odlaznih letova, dok je otkazano 490 letova, saopštila je sinoć američka multinacionalna kompanija koja pruža podatke za praćenje letova u realnom vremenu Flajt aver (FlightAware).

    Najviše kašnjenja i otkazivanja letova bilo je na aerodromima u Čikagu, Njujorku, Bostonu, Mineapolisu i Detroitu, prenosi CBS.

    Avio-kompanije su, takođe, prijavile poremećaje u rasporedu letenja tokom vikenda nakon što je Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) naložila da hiljade aviona Erbas A320 širom svijeta moraju da ažuriraju softver.

    Kompanija DžetBlu je danas otkazala 74 letova, zbog ažuriranja softvera na dijelu svojih modela Erbas A320 i A321, koja je naložila FAA.

    Jaka snežna oluja u regionima Srednjeg zapada i Velikih jezera prvobitno je prekinula vazdušni saobraćaj za neke nakon praznika prošle nedjelje.

    Nacionalna meteorološka služba izdala je za nedjelju niz upozorenja i savjeta zbog zimskih oluja, koje su najavljene od Montane do Ohaja.

    Do noći između subote i nedelje više od 1.400 letova je bilo otkazano na aerodromima u Čikagu, gdje se očekivalo da će zimska oluja donijeti čak 25 centimetara snijega, a aerodromi u Detroitu su imali više od 300 kašnjenja letova i desetine otkazivanja, dok se oluja kretala preko tog područja.

  • Bitkoin potonuo

    Bitkoin potonuo

    Bitkoin je pao za više od 4%, sa srednjeg nivoa od 90.000 dolara na najniži nivo tokom sesije od 86.172 dolara.

    Prošle nedelje, Bitkoin je dostigao najniži nivo od aprila, a zatim se oporavio prema 90.000 dolara nakon što su Federalne rezerve signalizirale podršku za još jedno smanjenje kamatne stope. Taj oporavak se pokazao kratkotrajnim, jer je obnovljena prodaja sada vratila digitalnu imovinu na 86.000 dolara, javlja Baha.

    U 22:56 po istočnoameričkom vremenu, najpoznatija kriptovaluta na svetu trgovala se po ceni od 86.356,590 dolara, što je pad od 4,44%, dok je eter bio po ceni od 2.827,8169 dolara, što odražava pad od 5,49%.

  • Evropska Komisija upozorila Trampa

    Evropska Komisija upozorila Trampa

    Napori američkog predsjednika Donalda Trampa sa ciljem postizanja mira u Ukrajini ne smiju da dovedu do toga da ruski predsjednik Vladimir Putin izbjegne odgovornost za ratne zločine, upozorio je danas evropski komesar za pravosuđe i demokratiju Majkl Mekgrat.

    “Pregovarači moraju da obezbijede da težnja ka prekidu vatre ne rezultira time da Rusija izbjegne krivično gonjenje”, istakao je evropski komesar Mekgrat u intervjuu za briselski Politiko, postavljajući novu “crvenu liniju” za mirovni sporazum.

    Njegove izjave, ocjenjuje Politiko, odražavaju zabrinutost brojnih država članica Evropske unije da je prvobitni američki nacrt sporazuma uključivao “punu amnestiju za djela počinjena tokom rata”, uz planove za reintegraciju Rusije u svjetsku ekonomiju, prenosi Tanjug.

    Stav Evropske unije u pregovorima
    “Ne vjerujem da će istorija blagonaklono gledati na bilo kakav pokušaj brisanja ruskih zločina u Ukrajini. Moraju biti pozvani na odgovornost, i to će biti stav EU u svim razgovorima”, naglasio je Mekgrat.

    Dodao je da bi amnestiranje takvih djela “posijejalo sjeme nove agresije i nove invazije”, ocjenjujući da bi to bila “istorijska greška ogromnih razmera”.

    Ukrajinske vlasti navode da su pokrenule istrage o više od 178.000 navodnih ruskih zločina od početka rata.

    Komisija Ujedinjenih nacija je prošlog mjeseca utvrdila da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti napadima bespilotnim letjelicama na civile, kao i, kako tvrdi, prisilnim premještanjem i deportacijom stanovništva.

    Nacrt mirovnog plana
    Nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, koji je Trampov tim prošle nedjelje podijelio saveznicima, predviđa reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju i poziv da se ponovo priključi grupi G8.

    Dokument navodi da će SAD zaključiti dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji sa Rusijom u oblastima energetike, infrastrukture, veštačke inteligencije i eksploatacije rijetkih metala na Arktiku.

    Američki plan predviđa i postepeno ukidanje sankcija, mada evropski lideri poručuju da će o ukidanju sankcija EU odlučivati isključivo oni.

    U međuvremenu, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije u Ženevi, plan je sveden na 19 tačaka.

  • Vučić o uvredama navijača BiH: Ne samo da mi ne smeta to, već mi i imponuje

    Vučić o uvredama navijača BiH: Ne samo da mi ne smeta to, već mi i imponuje

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da uvrede bošnjačkih navijača upućene na njegov račun na košarkaškoj utakmici BiH-Srbija u Sarajevu znače da on dobro štiti srpske interese i interese Srbije.

    Vučić je u telefonskom uključenju za TV Pink, odgovarajući na pitanje o tim uvredama, rekao da mu je važno da ljudi razumiju zašto se to dešava.

    “Ne samo da mi ne smeta to, već mi i imponuje, jer to znači da dobro štitim srpske nacionalne interese”, istakao je Vučić.

    Dodao je da može i da im pomogne u vrijeđanju, ali da to neće promijeniti njegovu politiku prijateljstva prema njima.

    “Mogu da odem i da im pomognem ako treba, da im terciram dok to viču, to neće promeniti moju politiku koja će biti politika prijateljstva prema njima, ali istovremeno politika čvrste i snažne zaštite naših državnih i nacionalnih interesa”, naglasio je Vučić, prenosi Tanjug.

    Podsjećamo, na košarkaškoj utakmici BiH i Srbije održanoj sinoć sa tribina su se čule brojne uvrede na račun Srba, Srbije i njenog predsjednika.

  • Kupovina zgrade “Grand Tradea” za 99,5 miliona ponovo pred Sudom BiH

    Kupovina zgrade “Grand Tradea” za 99,5 miliona ponovo pred Sudom BiH

    Kancelarija za razmatranje žalbi BiH nije donijela odluku o žalbi koju joj je uputilo Pravobranilaštvo BiH, a kojom su tražili da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH obustavi kupovinu objekata u vlasništvu “Grand Tradea” u Banjaluci, vrijednih 99,5 miliona KM, te je žalba vraćena ugovornom organu, tj. UIO BiH.

    Međutim, kako “Nezavisne novine” saznaju, predmet se trenutno nalazi pred Sudom BiH, koji će donijeti konačnu odluku o tome da li će se ovaj posao realizovati ili ne, odnosno da li će Mile Radišić, vlasnik “Grand Tradea”, biti solventniji za gotovo 100 miliona KM.

    Pravobranilaštvo se obratilo Kancelariji za žalbe BiH i Sudu BiH

    Podsjetimo, UIO BiH prihvatila je 24. jula 2025. ponudu da za potrebe smještaja svojih radnika i Regionalnog centra u Banjaluci kupi zgradu “Grand Tradea” za 99,5 miliona KM, a na javnom tenderu koji je objavljen, Radišićeva kompanija je bila jedini ponuđač.

    Prema ovoj ponudi, predviđeno je da UIO za Glavnu kancelariju plati 66.607.346 KM sa PDV-om, a za smještaj Regionalnog centra Banjaluka 31.967.535 KM sa PDV-om.

    Na ovo su odmah reagovali članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, koji su se obratili Pravobranilaštvu BiH, tražeći da se kupovina obustavi.

    Pravobranilaštvo im je izašlo u susret te je od UIO BiH tražilo da obustave sve aktivnosti po ovom pitanju dok se o njemu ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

    Sud BiH odmah odbio žalbu, Kancelarija ćutala mjesecima

    Pravobranilac BiH je 12. avgusta 2025. poslao dvije žalbe, jednu prema Kancelariji za žalbe BiH, čime je po automatizmu zaustavljena kupovina, a drugu prema Sudu BiH, tražeći da se poništi osporeni akt zbog  “nepotpunog i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene zakona i povrede pravila upravnog postupka, kao i da tenderska dokumentacija nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”.

    Međutim, Sud BiH, u Vijeću za upravne poslove, već 26. avgusta 2025. godine donio je rješenje kojim odbacuje tužbu Pravobranilaštva BiH kao nedopuštenu i preuranjenu jer u “trenutku njenog podnošenja Sudu nije uopšte bila donesena odluka po žalbi tužitelja protiv zaključka ugovornog organa”.

    Pravni stručnjaci u razgovoru za “Nezavisne” tom prilikom su kazali da je Sud BiH u pravu, te da je Pravobranilaštvo BiH napravilo procesnu grešku, jer je tužbu poslalo Sudu, umjesto da prvo sačeka šta će po ovom predmetu odlučiti Kancelarija za razmatranje žalbi BiH.

    Ali za razliku od Suda BiH, iz Kancelarije za razmatranje žalbi nisu donijeli odluku u roku.

    Naime, iako je na zahtjev Pravobranilaštva BiH trebalo da odgovore u roku od 30 dana, odnosno do 12. septembra, oni su predmet zadržali tri mjeseca, da bi na kraju saopštili da se nisu izjasnili, te da su žalbu vratili ugovornom organu, tj. UIO BiH.

    Ova informacija potvrđena je “Nezavisnim” iz UIO BiH, te navode da su, nakon što im je dostavljena dokumentacija, donijeli  konačan  upravni  akt, a protiv kojeg je Pravobranilaštvo BiH pokrenulo upravni spor pred Sudom BiH.

    U toku postupak pred Sudom BiH

    Iz UIO su dalje naveli da kao ugovorni organ očekuju ishod postupka pred Sudom BiH, a napominju da su u kontaktu sa Pravobranilaštvom BiH.

    Da je predmet pred Sudom BiH trenutno otvoren, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz ove pravosudne institucije.

    Ipak, na naša pitanja o daljim procedurama i rokovima u kojim Sud BiH treba da odgovori po žalbi Pravobranilaštva, te šta se dešava ukoliko Sud BiH prihvati ili odbije tužbu, nisu željeli da detaljišu.

    “S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o aktivnom predmetu ovog Suda, koji nije pravnosnažno okončan, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja u odnosu procesne radnje koja će se poduzimati u okviru istog kao i na pitanje o radnjama koje će nadležni organi eventualno poduzimati nakon okončanja postupka, a sve u cilju zaštite integriteta ovog sudskog postupak i donošenja konačne odluke”, rečeno je iz Suda BiH za “Nezavisne”.

    Pravobranilaštvo ranije upozorilo na određene rizike

    Način na koji je u ovom slučaju odreagovala Kancelarija za razmatranje žalbi BiH vjerovatno nije iznenađenje za pojedine u BiH.

    Ovom prilikom podsjetićemo se na izjavu koju je prije nekoliko mjeseci dala Magdalena Papić, pravobranilac BiH, koja je istakla da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta Komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

    Ona je tom prilikom upozorila da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrdi, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

    Ako se to desi, poručila je tada, moguć je veliki problem.

    “Usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda, upozoravamo da bi mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navela je Papićeva tom prilikom.

    Kancelarija za razmatranje žalbi BiH nije donijela odluku o žalbi koju joj je uputilo Pravobranilaštvo BiH, a kojom su tražili da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH obustavi kupovinu objekata u vlasništvu “Grand Tradea” u Banjaluci, vrijednih 99,5 miliona KM, te je žalba vraćena ugovornom organu, tj. UIO BiH.

    Međutim, kako “Nezavisne novine” saznaju, predmet se trenutno nalazi pred Sudom BiH, koji će donijeti konačnu odluku o tome da li će se ovaj posao realizovati ili ne, odnosno da li će Mile Radišić, vlasnik “Grand Tradea”, biti solventniji za gotovo 100 miliona KM.

    Pravobranilaštvo se obratilo Kancelariji za žalbe BiH i Sudu BiH

    Podsjetimo, UIO BiH prihvatila je 24. jula 2025. ponudu da za potrebe smještaja svojih radnika i Regionalnog centra u Banjaluci kupi zgradu “Grand Tradea” za 99,5 miliona KM, a na javnom tenderu koji je objavljen, Radišićeva kompanija je bila jedini ponuđač.

    Prema ovoj ponudi, predviđeno je da UIO za Glavnu kancelariju plati 66.607.346 KM sa PDV-om, a za smještaj Regionalnog centra Banjaluka 31.967.535 KM sa PDV-om.

    Na ovo su odmah reagovali članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, koji su se obratili Pravobranilaštvu BiH, tražeći da se kupovina obustavi.

    Pravobranilaštvo im je izašlo u susret te je od UIO BiH tražilo da obustave sve aktivnosti po ovom pitanju dok se o njemu ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

    Sud BiH odmah odbio žalbu, Kancelarija ćutala mjesecima

    Pravobranilac BiH je 12. avgusta 2025. poslao dvije žalbe, jednu prema Kancelariji za žalbe BiH, čime je po automatizmu zaustavljena kupovina, a drugu prema Sudu BiH, tražeći da se poništi osporeni akt zbog  “nepotpunog i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene zakona i povrede pravila upravnog postupka, kao i da tenderska dokumentacija nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”.

    Međutim, Sud BiH, u Vijeću za upravne poslove, već 26. avgusta 2025. godine donio je rješenje kojim odbacuje tužbu Pravobranilaštva BiH kao nedopuštenu i preuranjenu jer u “trenutku njenog podnošenja Sudu nije uopšte bila donesena odluka po žalbi tužitelja protiv zaključka ugovornog organa”.

    Pravni stručnjaci u razgovoru za “Nezavisne” tom prilikom su kazali da je Sud BiH u pravu, te da je Pravobranilaštvo BiH napravilo procesnu grešku, jer je tužbu poslalo Sudu, umjesto da prvo sačeka šta će po ovom predmetu odlučiti Kancelarija za razmatranje žalbi BiH.

    Ali za razliku od Suda BiH, iz Kancelarije za razmatranje žalbi nisu donijeli odluku u roku.

    Naime, iako je na zahtjev Pravobranilaštva BiH trebalo da odgovore u roku od 30 dana, odnosno do 12. septembra, oni su predmet zadržali tri mjeseca, da bi na kraju saopštili da se nisu izjasnili, te da su žalbu vratili ugovornom organu, tj. UIO BiH.

    Ova informacija potvrđena je “Nezavisnim” iz UIO BiH, te navode da su, nakon što im je dostavljena dokumentacija, donijeli  konačan  upravni  akt, a protiv kojeg je Pravobranilaštvo BiH pokrenulo upravni spor pred Sudom BiH.

    U toku postupak pred Sudom BiH

    Iz UIO su dalje naveli da kao ugovorni organ očekuju ishod postupka pred Sudom BiH, a napominju da su u kontaktu sa Pravobranilaštvom BiH.

    Da je predmet pred Sudom BiH trenutno otvoren, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz ove pravosudne institucije.

    Ipak, na naša pitanja o daljim procedurama i rokovima u kojim Sud BiH treba da odgovori po žalbi Pravobranilaštva, te šta se dešava ukoliko Sud BiH prihvati ili odbije tužbu, nisu željeli da detaljišu.

    “S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o aktivnom predmetu ovog Suda, koji nije pravnosnažno okončan, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja u odnosu procesne radnje koja će se poduzimati u okviru istog kao i na pitanje o radnjama koje će nadležni organi eventualno poduzimati nakon okončanja postupka, a sve u cilju zaštite integriteta ovog sudskog postupak i donošenja konačne odluke”, rečeno je iz Suda BiH za “Nezavisne”.

    Pravobranilaštvo ranije upozorilo na određene rizike

    Način na koji je u ovom slučaju odreagovala Kancelarija za razmatranje žalbi BiH vjerovatno nije iznenađenje za pojedine u BiH.

    Ovom prilikom podsjetićemo se na izjavu koju je prije nekoliko mjeseci dala Magdalena Papić, pravobranilac BiH, koja je istakla da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta Komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

    Ona je tom prilikom upozorila da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrdi, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

    Ako se to desi, poručila je tada, moguć je veliki problem.

    “Usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda, upozoravamo da bi mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navela je Papićeva tom prilikom.

  • Tramp: Postoji velika šansa da postignemo dogovor o završetku rata u Ukrajini

    Tramp: Postoji velika šansa da postignemo dogovor o završetku rata u Ukrajini

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije na Floridi, da postoji “velika šansa” da se postigne sporazum kojim bi se okončao ruski rat u Ukrajini.

    Tramp je novinarima u predsjedničkom avionu rekao da pregovori “idu napred, idu dobro”, prenosi Si-En-En.

    – Želimo da spriječimo da ljudi budu ubijeni. Mislim da postoji velika šansa da postignemo dogovor – rekao je Tramp.

    Dodao je da je do tog zaključka došao nakon razgovora sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom i specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, nakon njihovih razgovora sa ukrajinskim zvaničnicima juče popodne.

    – Razgovarao sam sa njima i dobro im ide. Ukrajina ima nekih teških problema, ali mislim da bi Rusija volela da se to završi – rekao je Tramp tokom povratka u Vašington iz Floride.

    Na pitanje kakve “teške probleme” ima Ukrajina, Tramp je ukazao na slučajeve protiv korupcije najviših zvaničnika te zemlje koji su u toku, što kako je kazao “nije od pomoći”.

    Trampovi komentari o korupciji u Ukrajini usledili su nekoliko dana nakon što je glavni pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Јermak, podnio ostavku nakon pretresa koji je izvršen u njegovoj kući zbog sumnje na umiješanost u korupciju u energetskom sektoru, čime je Ukrajina ostala bez jednog od ključnih pregovarača.

  • Stevandić: Opozicija u Srbiji poražena i bez uticaja Republike Srpske

    Stevandić: Opozicija u Srbiji poražena i bez uticaja Republike Srpske

    U osvrtu na rezultate lokalnih izbora u Negotinu, Mionici i Sečnju, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da u izbornom procesu nije bilo predstavnika iz Republike Srpske, te da je opozicija u Srbiji uprkos tome zabilježila poraz.

    Kako je naveo, broj ljudi iz Republike Srpske u ranijim izbornim ciklusima bio je „oko jedan promil“, ali je, uprkos tome, opozicija ranije tvrdila da su oni uticali na ishod glasanja. „U Sečnju, Mionici i Negotinu nije bilo nas iz Republike Srpske, a blokaderska opozicija je izgubila sa većom razlikom nego kada su nas optužili za poraz“, poručio je Stevandić.

    On je dodao da očekuje izvinjenje od političkih aktera koji su ranije upućivali optužbe, iako smatra da je i prestanak, kako je rekao, negativnog odnosa prema Republici Srpskoj dovoljan. „Hoće li nam se izviniti ili bar prestati da nas mrze i zašto neće? I ovo drugo je dovoljno da im oprostimo“, naveo je Stevandić.

    Izbori za odbornike u Negotinu, Mionici i Sečnju održani su juče, a lista Srpske napredne stranke ostvarila je pobjedu u sve tri opštine.

  • Ubjedljiva pobjeda liste SNS-a u Negotinu, Mionici i Sečnju

    Ubjedljiva pobjeda liste SNS-a u Negotinu, Mionici i Sečnju

    Јuče su održani izbori za odbornike u Negotinu, Mionici i Sečnju, na kojima je lista SNS-a pobijedila u sve tri opštine, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Sinoć se ispred zgrade RTS-a okupila grupa građana i studenata u blokadi, tvrdeći na Instagramu da je riječ o “krađi izbora”, što je privremeno obustavilo saobraćaj u Takovskoj ulici.