Autor: INFO

Jovica Radulović je još tokom ljeta preuzeo dužnost vršioca predsjednika SDS-a, a upravo s njim na čelu stranka je ušla u najnoviji izborni ciklus. Iako u SDS-u tvrde da su na izborima ostvarili pobjedu, smatraju da to sada treba i formalno dokazati, što je trenutno njihov glavni fokus.

Kada se završi proces osporavanja izbornih rezultata, bez obzira na njegov ishod, stranku očekuje još jedna važna etapa – unutarstranački izbori koji bi, prema procjenama, mogli biti gotovo jednako napeti kao i sama izborna trka.

Unutarstranačka utakmica

Na pitanje ko bi mogao preuzeti vođenje SDS-a, Radulović za Srpskainfo navodi da je u Glavnom odboru već oblikovan stav da se unutarstranački izbori pokrenu nakon prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Pojašnjava da žalbeni rokovi i čekanje zvaničnih rezultata neće zaustaviti taj proces.

„Mi ne želimo, u ovom trenutku, da umanjimo naše aktivnosti koje radimo u postupku dokazivanja izborne krađe koju je vršio SNSD tokom ovih prijevremenih izbora. Vjerovatno ćemo vrlo brzo imati prve preliminarne rezultate, nakon čega idu rokovi za žalbu. Uporedo s tim, krenućemo u pripremu aktivnosti za održavanje sjednica organa stranke… ta sjednica je neminovna i na njoj ćemo donijeti odluku o raspisivanju unutarstranačkih izbora“, kaže Radulović, podsjećajući da mu mandat vršioca dužnosti traje do polovine januara.

Dodaje da je svjestan očekivanja dijela stranačkih odbora koji ga vide kao kandidata, ali naglašava da odluku još nije donio. „Moram da kažem da imam već jasno izražene želje i zahtjeve nekih odbora koji, zbog ovakvog izbornog rezultata SDS, traže od mene da budem kandidat. Ja još nisam donio odluku“, navodi on.

Blanuša kao potencijalni kandidat

Iako Statut omogućava da SDS funkcioniše sa v.d. vodstvom još pola godine, Radulović smatra da bi bolje rješenje bilo da stranka dobije predsjednika sa punim kapacitetom. Pritom otkriva da se u stranci čuju prijedlozi da profesor Branko Blanuša bude kandidat i na redovnim izborima 2026. godine.

„Moj lični stav je da, ko god bude predsjednik, kako god da bude biran, da treba da ima puni kapacitet… i da nastavi da radi ono što svi priželjkujemo – pobjeda sad i pobjeda na izborima 2026“, ističe Radulović.

Reakcije iz stranke

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, smatra da pitanje novog lidera nije prioritet. Po njenim riječima, fokus javnosti treba da bude na odgovornosti vladajućih.

„SDS je postigao rezultat kakav nije imao čak 2014. godine, kada smo bili na vrhuncu. Ovdje javnost i mediji treba da se bave tim da li će Milorad Dodik da podnese ostavku, jer je doživio debakl“, poručuje Pandurevićeva.

Analitičari o budućnosti stranke

Sociolog i politički analitičar Drago Vuković primjećuje da se SDS već duže ponaša kao organizacija naviknuta na funkcionisanje bez punopravnog predsjednika. Po njegovoj ocjeni, rezultat Branka Blanuše izazvao je više uznemirenosti nego euforije unutar stranke.

„Pojava Branka Blanuše i njegov respektabilan broj glasova… logično bi bilo da on sada preuzme stranku i da bude njen kandidat za predsjednika Republike Srpske iduće godine. Ali mislim da se neće desiti ništa od toga“, smatra on.

Vuković upozorava da SDS-u predstoji turbulentna godina. Novi pokret Draška Stanivukovića mogao bi, zajedno s PDP-om, preuzeti primat u opoziciji, što SDS dovodi pred ozbiljan izbor.

„SDS ima dva izbora: da se konsoliduje, izvrši korjenite promjene… ili, što je vrlo vjerovatnije, da priđe ovom novom pokretu i vjerovatno izgubi i ono malo političkog identiteta što mu je ostalo“, ocjenjuje Vuković, dodajući da će rasplet u stranci biti brz i vrlo zanimljiv za pratiti.

Jovica Radulović, vršilac dužnosti predsjednika SDS-a, zatražio je skidanje ove stranke sa OFAC-ove crne liste, navodeći da su razlozi za uvođenje sankcija odavno irelevantni i ne postoje.

Saopšteno je to danas, 3. decembra, iz SDS-a nakon razgovora sa Markom Flemingom, direktorom za Zapadnu i Centralnu Evropu u Stejt departmentu i Džonom Ginkelom otpravnikom poslova Ambasade SAD u Sarajevu.

SDS je na crnoj listi od 2004. godine, kada su američke sankcije uvedene mnogim funkcionerima te stranke, a 2005. godine Međunarodna krizna grupa prema Kancelariji OHR-a uputila je čak i poziv da se zabrani rad SDS-a, ali se to ipak nije desilo.

Podsjetimo, 29. oktobra ove godine, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i ostali skinuti su sa crne liste Kancelarije za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC).

Sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera i Infinity Grupe.

Radulović: SDS privržena Dejtonu i evropskom putu

Tokom današnjeg razgovora sa američkim zvaničnicima, kako navode iz SDS-a, istaknuto je da je ova stranka privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu i da se protivi svakom pokušaju njegovog raspakivanja.

Radulović je naglasio da BiH i SAD dijele skoro identično ustavno rješenje i podjelu nadležnosti, te da nema razloga da nešto što se pokazalo dobro i efikasno u SAD ne bude dobro i ovdje.

Radulović je, kako se navodi u stranačkom saopštenju, istakao i snažno opredjeljenje za evropski put, uz puno poštovanje Ustava Republike Srpske i Ustava BiH,

Sastanku su prisustvovali i funkcioneri SDS-a Milan Miličević, Darko Babalj i Želimir Nešković.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas se nalazi između čekića i nakovnja. S jedne strane stoji ogromna, gotovo nepokretljiva stijena – Rusija. S druge strane Ukrajina i evropske zemlje koje je podržavaju, sve napetije i sve nesigurnije u pogledu narednih američkih poteza.

Tramp je obećavao da će rat okončati u roku od 24 sata od preuzimanja dužnosti, a kasnije je taj rok produžio na 100 dana. Ipak, gotovo 317 dana nakon njegove druge inauguracije, ruska invazija na Ukrajinu ne pokazuje znakove usporavanja. Američki predsjednik je u međuvremenu nagovještavao kažnjavanje i Moskve i Kijeva zbog, kako tvrdi, ometanja njegovih pokušaja da se pronađe rješenje za skoro četvorogodišnji rat.

Kako se Stiv Vitkof i Džared Kušner vraćaju u Vašington bez ikakvog dogovora, postaje jasno da Trampa čeka nova teška odluka. Evropske prijestonice i Moskva s nestrpljenjem prate svaki njegov signal, jer bi sljedeći potez mogao odrediti političku dinamiku čitavog kontinenta.

Dani uoči pregovora obilježile su glasine da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman na susret s američkim izaslanicima, nakon što oni završe razgovore s ruskim predsjednikom. Međutim, Zelenski je nenadano napustio aerodrom u Dablinu nešto poslije 22 časa u utorak i krenuo kući preko Poljske. Istovremeno, od Kušnera i Vitkofa – ključnih Trampovih pregovarača – nije stigla nijedna riječ nakon više od pet sati provedenih u Kremlju.

Umjesto njih, oglasio se Jurij Ušakov, dugogodišnji Putinov savjetnik, koji je poručio da kompromisa nema. „Mir nije ni bliži, ali ni dalji“, rekao je Ušakov, naglasivši da napretka nije bilo oko najtežih tema – teritorijalnih ustupaka i ukrajinskih težnji ka članstvu u NATO savezu.

Prošlog mjeseca Rusija i Sjedinjene Države dogovorile su nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, koji je Francuska nazvala „kapitulacijom“ Ukrajine. Među odredbama su bili drastično smanjenje ukrajinske vojske, zabrana pristupanja NATO savezu, predaja većine zamrznute ruske imovine Putinu i priznanje ruskog vlasništva nad Donjeckom i Luganskom. U sedmicama uoči pregovora, američki i ukrajinski zvaničnici pokušali su pripremiti novi, Kijevu prihvatljiviji dokument, ali su razlike između ruskih maksimalističkih zahtjeva i ukrajinskog insistiranja na „miru bez poniženja“ ostale nepremostive.

Tramp se nije ustručavao da koristi pritisak kao sredstvo prisile i prema Kijevu i prema Moskvi. Jedna od mogućih strategija je povratak oštrijem pritisku na Rusiju, što priželjkuju Ukrajina i evropski partneri. Vrijedi podsjetiti da se Putin vratio za pregovarački sto tek kada je postalo izvjesno da je Tramp spreman Zelenskom prodati rakete dugog dometa koje bi mogle pogoditi čak i Moskvu.

U isto vrijeme Vašington je uveo nove sankcije na velike ruske energetske kompanije, što je bio prvi takav potez od odlaska Džoa Bajdena sa funkcije. Prema snimcima razgovora Vitkofa i Ušakova koji su dospjeli u javnost, upravo je kombinacija prijetnje oružjem i sankcija natjerala Putina na razgovor. No već dan nakon telefonskog razgovora dvojice predsjednika, Tramp je Zelenskom saopštio da ipak nije spreman prodati sporne rakete. Izgledalo je da je sama Putinova spremnost da razgovara bila dovoljna da ublaži američki pritisak.

U narednim danima evropski lideri će, tiho i oprezno, pokušati ubijediti Trampa da ponovo razmotri ovu strategiju i ojača pritisak na Rusiju. Ali Tramp je poznat po nestrpljenju. Već je daleko premašio sopstveni rok za završetak rata, a i dalje tvrdi da se sukob ne bi ni desio da ga Bajden nije pobijedio na izborima 2020. godine.

Postoji realna mogućnost da se Tramp odluči povući iz središta mirovnih pregovora i preusmjeriti pažnju na unutrašnje teme – imigraciju, odnose s Kinom, krizu u Venecueli. Nakon što je procureo plan od 28 tačaka, Tramp je postavio i ultimatum: Ukrajina mora prihvatiti njegove uslove do Dana zahvalnosti, ili će Sjedinjene Države obustaviti isporuke oružja i dijeljenje obavještajnih podataka. Slične odluke u prošlosti su se pokazale razornim po ukrajinske snage.

Ako bi se to ponovilo, teret podrške Kijevu pao bi na evropske zemlje, koje već osjećaju iscrpljenost i ekonomski pritisak ratnog stanja. Ukrajina bi se mogla suočiti s dugim iscrpljivanjem i bolnim izborom između nastavka borbe i prihvatanja nepovoljnog mira koji bi je ostavio ranjivom na novu agresiju u budućnosti.

Iako za sada nema jasnih znakova da će Tramp potpuno napustiti Ukrajinu, evropski lideri, posebno novi generalni sekretar NATO saveza Mark Rute, itekako su svjesni da će morati voditi novu diplomatsku ofanzivu i pokazati spremnost da dodatno finansijski podrže američke napore. Tramp, koji je već jednom nogom izašao iz pitanja pomoći Ukrajini, oslanja se na poruke svojih pristalica koji tvrde da nema potrebe za dodatnim angažmanom dok god postoje finansijske koristi. To je formula koja mu omogućava da ostane – ali i da se povuče.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da će biti nastavljeni razgovori sa predstavnicima udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata o poboljšanju njihovog materijalnog položaja.

“Sastanak sa boračkim kategorijama bio je pozitivan, a razgovarali smo kao saborci. Postoje neke kritike koje će biti razmotrene”, rekao je Minić na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon konsultacija sa predstavnicima boračkih kategorija.

On je istakao da borci i sve kategorije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata treba da imaju poštovanje i dignitet u Republici Srpskoj.

Minić je rekao da će Vlada nastaviti razgovore sa boračkim kategorijama dok se ne postigne dogovor, ističući da vjerovatno neće svi do kraja biti zadovoljni, ali će se postići konsenzus o ovom pitanju.

On je podsjetio da su u toku prireme za donošenje izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

“U ovom zakonskom rješenju nalaze se svi zahtjevi koje smo dobijali od onih koji učestvuju u njegovom kreiranju, a koji podrazumijevaju mnogo veća sredstva čak i od onih koje sada isplaćujemo”, istakao je Minić.

On je rekao da povećanje o kojem je razgovarano na sastanku za boračke kategorije predstavlja redovno povećanje koje bi pratila neka usklađivanja i povećanja cijena.

Minić je naveo da će Vlada Republike Srpske do četvrtka, 11. decembra, dostaviti Prijedlog budžeta Republike Srpske za iduću godinu.

On je dodao da se iz budžeta Srpske za boračko-invalidsku zaštitu isplaćuje više od 70 miliona KM godišnje, ističući da su ovo značajna sredstva u ukupnom iznosu, a ne i kada je riječ o pojedinačnom iznosu.

Minić je rekao da je ovo jedan od najboljih sastanaka sa predstavnicima boračkih kategorija u smislu iskrenosti i načina razgovora.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Radan Ostojić rekao je da u Prijedlog budžeta Srpske za iduću godinu nisu ukalkulisana rješenja koja je BORS predvidio kroz ovo zakonsko rješenje.

“Pregovori će biti nastavljeni dok se ne postigne sporazum”, istakao je Ostojić.

On je naveo da BORS nije zadovoljan predloženim rješenjima u ovom zakonu, zbog čega će sutra održati sjednicu na kojoj će donijeti određene zaključke.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da se politička moć u Bosni i Hercegovini mora vratiti demokratskim institucijama, uz uspostavljanje istinske vladavine prava i dijaloga konstitutivnih naroda, a ne, kako je navela, „nekontrolisanoj stranoj intervenciji“. Reagujući na zajedničku izjavu Savjeta za implementaciju mira, ona je istakla da se stabilnost može postići samo raspuštanjem ovog tijela, povratkom Kristijana Šmita u zemlju porijekla i ukidanjem Bonskih ovlaštenja.

Cvijanovićeva je ocijenila da se suverenitet Bosne i Hercegovine ne može izgraditi pod nadzorom stranih aktera, a da sve ostale poruke ostaju tek „frazeologija bez stvarne suštine“. Kako je navela, ukoliko je tačno da su Šmit i PIK dogovorili „naredne korake“ koje BiH mora preduzimati, onda postaje jasno da zemlji nisu potrebni izbori, institucije ni unutrašnji politički dijalog.

Prema njenim riječima, takva logika ostavlja BiH u položaju „kolonije“ u kojoj planove kreiraju stranci, iako za njih, kako je naglasila, nije glasao nijedan građanin ni Republike Srpske ni Federacije BiH. Dodala je da nije tačno da Šmitove dosadašnje mjere uživaju podršku svih međunarodnih aktera, bez obzira na to kako ih on predstavlja.

Kristijan Šmit je, nakon zasjedanja PIK-a, izjavio da su dogovoreni naredni prioriteti, među kojima su budžet za narednu godinu, pitanje državne imovine i uvođenje tehnologija u izborne procese radi obezbjeđivanja integriteta i transparentnosti. Odgovarajući na pitanje da li Sjedinjene Američke Države podržavaju OHR i Bonska ovlaštenja, naveo je da je od američke delegacije dobio „popriličnu podršku po pitanju buduće saradnje“.

Maks Primorac, član “Heritidž faundejšn”, potpuno je u pravu kada je na saslušanju o situaciji na zapadnom Balkanu, u organizaciji Pododbora za Evropu Komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa, rekao da je BiH propala država, kaže predsjednik SNSD, Milorad Dodik.

– On je juče samo izgovorio ono što bi svi trebalo da vide, da u BiH strani birokrata blokira zakone, smjenjuje izabrane lidere, stavlja veto na zakone, zabranjuje bilo koga ko mu se ne sviđa i truje međunacionalne odnose – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Dodik navodi da političko Sarajevo, umjesto zaštite ravnopravnosti naroda i entiteta i njihovog suvereniteta, godinama pokušava da stvori unitarnu BiH u kojoj bi samo Bošnjaci odlučivali.

– Taj projekat je osuđen na propast. S druge strane, Republika Srpska godinama štiti Dejton i odupire se otimanju nadležnosti, rušenju dejtonske ustavne strukture i pretvaranju složene državne zajednice u muslimansku unitarnu državu u srcu Evrope – navodi Dodik.

Ističe da je Dejton jedini okvir za opstanak BiH, a sve izvan njega je protivustavno, te kako kaže je neodrživo i biće odbijeno bez oklijevanja.

– Јoš jedan pokazatelj iščašenog razmišljanja i djelovanja političkog Sarajeva je i jučerašnji pokušaj podvale da se mimo procedura u Savjetu ministara usvoje određeni dokumenti. Ponovo su pokazali da je BiH tek privid od države, karikatura od zemlje u kojoj političko Sarajevo samo traži način da ponizi druge narode i nametne svoju volju – napisao je Dodik.

Zato je BiH, Dodik kaže kaže, propala zemlja, propalo društvo, propala ideja.