Autor: INFO

Izraelska vojska (IDF) počela je pograničene kopnene operacije u južnom Libanu protiv militantne grupe Hezbolah i infrastrukture koja se nalazi duž sjeverne granice Izraela, objavio je jutros Tajms of Izrael.

IDF je jutros saopštio da je upad počeo sinoć i da je cilj bio infrastruktura Hezbolaha u brojnim libanskim selima duž granice koja su predstavljala prijetnju izraelskim gradovima.

Kopnenim trupama pomoć su pružale vazdušne i artiljerijske snage, saopštila je vojska, dodajući da je operacija zasnovana na planovima koje su izradili Generalštab i sjeverna komanda IDF.

Potvrda da izraelske trupe deluju na libanskoj strani granice stigla je nekoliko sati nakon što su se na društvenim mrežama i u nekim arapskim medijima pojavili različiti oprečni izvještaji o tome da li su neke trupe već prešle granicu.

Libanske trupe dodatno su pojačale spekulacije kada su se povukle oko pet kilometara sa položaja duž granice kasno u ponedjeljak, prenos Tanjug.

Uoči objave IDF, izraelski zvaničnik je za Tajms of Izrael rekao da su njihove američke kolege obaviještene da je cilj ograničene operacije uklanjanje položaja Hezbolaha duž sjeverne granice Izraela, čime se stvaraju uslovi za diplomatski sporazum pod kojim će Hezbolah biti potisnut iza rijeke Litani, u skladu sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

Dva izraelska zvaničnika rekla su za Aksios da će operacija biti ograničena i po vremenu i po obimu i da cilj nije zauzmanje južnog Libana.

SAD su u ponedjeljak izrazile zabrinutost da bi čak i ograničeni upad mogao da se proširi, Tajms of Izrael piše da se čini da je administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena izrazila svoju podršku racijama, i to putem poziva između američkog ministra odbrane Lojda Ostina i njegovog izraelskog kolege Joava Galana.

“Složili smo se da je neophodno onesposobiti infrastrukturu duž granice kako bismo osigurali da libanski Hezbolah ne može da izvede napade nalik 7. oktobru na sjeverne zajednice Izraela”, rekao je Ostin, a naveo Pentagon.

Dvojica ministara razgovarali su o najnovijim vojnim operacijama Izraela, a Ostin je “jasno stavio do znanja da Sjedinjene Američke Države podržavaju pravo Izraela da se brani”.

Iako se činilo da podržava operaciju IDF, Ostin je ipak naglasio da upad nije bio cilj sam po sebi.

“Ponovo sam potvrdio da je potrebna diplomatska rezolucija kako bi se osiguralo da civili mogu bezbjedno da se vrate svojim domovima sa obe strane granice”, rekao je on.

Takođe je rekao da SAD u takvom položaju da mogu da brane američko osoblje, partnere i saveznike od prijetnji Irana i terorističkih organizacija koje podržava Iran.

Ostin je ponovio da će Iran pretrpjeti ozbiljne posljedice u slučaju da odluči da pokrene direktan vojni napad na Izrael.

Početak kopnene ofanzive IDF došao je oko dvije nedjelje nakon intenziviranih borbi sa Hezbolahom.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je unaprijedio Alekseja Djumina, svog bivšeg tjelohranitelja, u člana ruskog Savjeta bezbjednosti.

“Uključiti sljedeće osobe kao članove Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije: A. G. Djumina – pomoćnik predsjednika, A. L. Linca – šef GUSP-a , D. V. Manturova – prvi zamjenik predsjednika, V. I. Skvorcova rukovodilac FMBA”, navedeno je u dekretu predsjednika Rusije, prenijela je agencija RIA Novosti.

Putin je isključio iz Savjeta bezbjednosti vršioca dužnosti sekretara Generalnog savjeta Jedinstvene Rusije Vladimira Jakuševa, koji je prošle nedjelje prešao da radi u Savjet Federacije, prenosi Tanjug.

Putin je, takođe, uredbom produžio saveznu službu zamjeniku sekretara Savjeta bezbjednosti Aleksandru Grebenkinu do 13. oktobra 2025. godine.

Savjet bezbjednosti izrađuje najvažnije konceptualne dokumente u oblasti nacionalne bezbjednosti i priprema odluke predsjednika o pitanjima zaštite interesa pojedinca, društva i države od unutrašnjih i spoljnih prijetnji.

Mađarska želi da učini korake ka uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa sa Ukrajinom, ali očekuje da će Kijev učiniti isto sa svoje strane, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

“Mi želimo da imamo dobrosusjedske odnose sa Ukrajinom, ali kako kaže mađarska izreka `za dogovor je potrebno dvoje`. Da vidimo dokle možemo da stignemo danas”, napisao je Sijarto na društvenim mrežama uoči sastanka sa novim ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Andrijom Sibihom.

Sijarto je istakao da je Mađarska među većinom zemalja koje su na Generalnoj skupštini UN pozvale na mirno rješavanje sukoba u Ukrajini, prenosi Srna.

Poslije sastanka u Užgorodu 29. januara, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba najavio je da će Mađarska i Ukrajina formirati zajedničku komisiju za rješavanje zabrinutosti Budimpešte u vezi sa mađarskom manjinom u zapadnoukrajinskom regionu Zakarpatja.

Sijarto je naveo da plan od 11 tačaka uključuje vraćanje manjinskim školama njihovih zakonskih prava i obezbjeđivanje neograničene upotrebe mađarskog jezika u različitim sektorima.

On je naglasio da su svi uslovi Mađarske u vezi sa pravima zakarpatskih Mađara uključeni u mapu puta za pristupanje Ukrajine EU.

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je danas da je ubijeni lider pokreta Hezbolah Hasan Nasralah bio “brutalni terorista među čijim brojnim žrtvama su bili i Amerikanci, Izraelci, civili u Libanu, Siriji, kao i mnogi drugi”.

Tokom ministarskog sastanka o nanošenju poraza Islamskoj državi (ISIS) u Vašingtonu, Blinken je kazao da je Hezbolah pod vođstvom Nasralaha terorisao ljudi širom regiona i spriječio Liban da u potpunosti napreduje kao zemlja, prenosi ABC Njuz.

“Liban, region i čitav svijet su bezbjedniji bez njega”, poručio je Blinken, prenosi Tanjug.

Nasralah je ubijen u izraelskom vazdušnom udaru u južnom Bejrutu u petak, što je bio do sada najteži udarac za Hezbolah tokom gotovo godinu dana pograničnog konflikta sa Izraelom.

Blinken je dodao da će SAD i njihovi partneri nastaviti da rade ka postizanju diplomatskog rješenja “koje obezbjeđuje pravu sigurnost za Izrael i Liban i omogućava građanima na obje strane granice da se vrate kućama.

“Diplomatija ostaje najbolji i jedini put ka postizanju veće stabilnosti na Bliskom istoku”, poručio je on, dodajući da SAD ostaju posvećene hitnom unapređenju ovakvih nastojanja.

Izraelski vazdušni udari i danas su nastavljeni širom Libana kao i u prestonici Bejrutu, a neimenovani američki zvaničnik rekao je u nedjelju za ABC Njuz da su možda već počele izraelske prekogranične kopnene operacije malog obima, kao uvod u širu ofanzivu na jug Libana protiv ciljeva Hezbolaha.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je situacija na frontu teška, nakon što je saslušao izvještaje glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Aleksandra Sirskog i načelnika Generalštaba Anatolija Bargileviča.

“Danas sam detaljno i veoma dugo razgovarao sa načelnikom Generalštaba Sirskim i načelnikom Generalštaba Bargilevičem. Više od dva i po sata. Izvještaji o svakoj našoj liniji fronta, našim daljim mogućnostima i konkretnim zadacima. Veoma teška situacija”, rekao je Zelenski u večerašnjem video obraćanju naciji, prenosi Interfaks Ukrajina.

On je naglasio da je najvažnije izvršiti pritisak na Rusiju svim sredstvima i alatima kako bi se što prije postigao pravedni mir za Ukrajinu.

“Sve što možemo da uradimo tokom ove jeseni, sve što možemo da postignemo, moramo da postignemo. I to zavisi od svih u ukrajinskom timu. Sada treba da radimo što je više moguće prije sastanka u Ramštajnu”, zaključio je Zelenski, prenosi Tanjug.

On je naveo da  se “ukrajinski i američki timovi” pripremaju za sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u američkoj vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj, “kako bi se obezbijedili rezultati u narednim mjesecima i na frontu i na diplomatskom planu”.