VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tusk: Hitno osmisliti plan za Ukrajinu ili će neko drugi odlučivati o našoj budućnosti

    Tusk: Hitno osmisliti plan za Ukrajinu ili će neko drugi odlučivati o našoj budućnosti

    Poljski premijer Donald Tusk pozvao je Evropu da hitno pripremi plan za Ukrajinu, upozorivši da će u protivnom drugi odlučivati o njenoj bezbjednosti i budućnosti.

    – Evropi je hitno potreban svoj plan u vezi sa Ukrajinom i našom bezbjednošću ili će neki drugi svjetski igrači donositi odluke o našoj budućnosti. I to ne obavezno u skladu s našim interesima – napisao je Tusk na mreži Iks.

     

    On je rekao da ne treba gubiti vrijeme i da plan treba da bude osmišljen odmah.

    Podsjetimo, u srijedu su telefonom razgovarali predsjednici SAD i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin o rješavanju ukrajinske krize mirnim putem.

  • Rubio u razgovoru sa Lavrovom potvrdio posvećenost SAD okončanju ukrajinskog sukoba

    Rubio u razgovoru sa Lavrovom potvrdio posvećenost SAD okončanju ukrajinskog sukoba

    Američki državni sekretar Marko Rubio u telefonskom razgovoru sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom potvrdio je posvećenost američkog predsjednika Donalda Trampa pronalaženju rješenja za okončanje sukoba u Ukrajini.

    – Državni sekretar Marko Rubio razgovarao je danas sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u okviru nastavka razgovora predsjednika Donalda Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ranije ove nedjelje – saopšteno je u subotu iz Stejt departmenta.

    Pored toga, Rubio je sa ruskim kolegom razgovarao o mogućnosti da potencijalno rade zajedno na nizu drugih bilateralnih pitanja, dodaje se u saopštenju.

    Lavrov je ranije rekao da je sa Rubiom, između ostalog, razgovarao o pripremi sastanka Putina i Trampa, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Ovo je bio prvi telefonski razgovor dvojice ministara koji je, kako je ranije prenijelo rusko Ministarstvo spoljnih poslova, održano na inicijativu američke strane.

  • Makron zatražio hitan sastanak evropskih lidera

    Makron zatražio hitan sastanak evropskih lidera

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron zatražio je hitan sastanak evropskih lidera nakon što su se Moskva i Vašington saglasili da održe mirovne pregovore o Ukrajini u Saudijskoj Arabiji, pri čemu je EU ostavljena po strani.

    Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozdravio je Makronovu inicijativu i potvrdio da će se samit održati sutra u Francuskoj.

    On je istakao da očekuje “veoma ozbiljnu diskusiju” o izazovima koje za Evropu predstavlja predsjednik SAD Donald Tramp.

    Sikorski je dodao da je premijer Poljske Donald Tusk prihvatio poziv i da će otputovati u Francusku sljedeće sedmice “da pokaže snagu i jedinstvo” Evrope, prenosi Raša tudej.

    List Gardijan objavio je da će britanski premijer Kir Starmer prisustvovati sastanku u Parizu.

    Tramp je u srijedu, 12. februara, razgovarao telefonom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Nakon toga uslijedio je razgovor šefova diplomatija dvije zemlje, a specijalni predstavnik SAD za Rusiju i Ukrajinu Kit Kelog izjavio je kasnije da članice EU neće biti uključene u mirovne pregovore.

  • Peskov otkrio detalje telefonskog razgovora Putina i Trampa

    Peskov otkrio detalje telefonskog razgovora Putina i Trampa

    Ton telefonskog razgovora predsjednika Rusije Vladimira Putina i američkog lidera Donalda Trampa bio je konstruktivan sa obje strane, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov televiziji Rusija 24.

    – Konstruktivan, sadržajan, druželjubiv – rekao je on.

    Na pitanje da li je ton bio prijateljski sa obje strane, Peskov je odgovorio potvrdno.

    Sekretaru za štampu je postavljeno pitanje ko se nalazio sa Putinom tokom njegovog telefonskog razgovora sa Trampom.

    – Obično predsjednik vodi sam telefonske razgovore i niko mu u tom trenutku ne pravi društvo. Obično tako i bude. Ali ako je potrebno, naravno, šef države poziva one pomoćnike koje smatra potrebnim za diskusiju o određenim pitanjima – odgovorio je predsjednikov pres sekretar.

    Putin i Tramp su u srijedu imali telefonski razgovor koji je trajao skoro sat i po. Između ostalog, lideri su razgovarali o rješavanju situacije u Ukrajini. Šefovi država su se saglasili da nastave lične kontakte, uključujući i pitanje organizovanja ličnog sastanka.

  • Volodin: Učesnici konferencije u Minhenu nisu bili spremni da čuju istinu o sebi

    Volodin: Učesnici konferencije u Minhenu nisu bili spremni da čuju istinu o sebi

    Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vans iznio je razumnu procjenu onoga što se dešava u evropskim zemljama tokom govora na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ali učesnici te konferencije nisu bili spremni da čuju istinu o sebi, istakao je predsjedavajući Državne dume Vjačeslav Volodin.

    – Ono što se izdvojilo jeste govor američkog potpredsjednika Vansa koji je iznio objektivnu procjenu onoga što se dešava u evropskim zemljama. Međutim, nisu ga podržali. Učesnici konferencije nisu bili spremni da čuju istinu o sebi – napisao je Volodin na Telegramu.

    On je napomenuo da su sve kasnije izjave evropskih zvaničnika pokazale da ih je Vansov govor iziritirao i naljutio.

    – Nisu mogli da sakriju svoje negativne emocije. Međutim, to nije iznenađujuće. Oni su žustro podržavali drugog kandidata na izborima u SAD – dodao je Volodin.

    Vans je tokom govora u Minhenu u petak, 14. februara, izjavio da Evropa prolazi kroz krizu koju su stvorile evropske zemlje, a ne Rusija ili Kina.

    On je kao primjere koji su najviše zabrinjavajući pomenuo poništavanje predsjedničkih izbora u Rumuniji i rizik od sličnog scenarija u Njemačkoj.

  • Komšić iznenađen Vansovim izlaganjem; Nisu mu prijali govori nekih evropskih lidera

    Komšić iznenađen Vansovim izlaganjem; Nisu mu prijali govori nekih evropskih lidera

    Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić iznenađen je izlaganjem američkog potpredsjednika DŽej Di Vansa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Ocijenio je da je Vans bio nemilosrdan prema Evropi i, kako kaže, nisu mu prijali neki govori evropskih lidera.

    Komšić je rekao da je “ovogodišnja Minhenska konferencija bila, blago rečeno, nešto sasvim drugo u odnosu na prijašnje”.

    – I sigurno šokantna ali, za nadati se, otreznujuća za veliki broj evropskih lidera. Ako pak griješim i ispostavi se da nije došlo do političkog otrežnjenja evropskog političkog, poslovnog i svakog drugog establišmenta, cijeli evropski kontinent naći će se u velikom problemu tokom drugog Trampovog mandata – naveo je Komšić.

    Komšić je Vansov govor izdvojio kao “centralni događaj ovogodišnje Minhenske konferencije”.

    – Bilo je pomalo otužno, da ne upotrijebim drugi izraz, slušati pojedine evropske lidere koji su govorili prije Vansa, osim predsjednika Njemačke Štajnmajera koji je bio kritičan prema novoj američkog administraciji i koji nije ostao ni da sasluša Vansov govor – rekao je Komšić.

    Komšić je naveo da su “svi govornici prije Vansa, osim Štajnmajera nastupili molećivo, gotovo panično preklinjući za nastavak američke politike prema EU, politike kakvu su poznavali prije ponovnog ulaska Trampa u Ovalnu kancelariju”.

    – Međutim, Vans je bio nemilosrdan prema Evropi. Potpuni muk i šok, uz pokoji uzvik nezadovoljstva vladao je dvoranom. Aplauzi nisu pratili Vansov govor, samo tišina. Kada sagledate Vansov govor i atmosferu u sali punoj evropskih lidera, tek tada vam postane jasno koliko je nerazumijevanje i koliki je jaz nastao između evropskog političkog establišmenta i nove administracije u Vašingtonu. Čini mi se da je taj jaz nepremostiv. Za Evropu sigurno dolaze teška vremena. Od Drugog svjetskog rata SAD sigurno nikada nisu bile jače kao što su to sada sa Trampom kao predsjednikom. Ali nikada nije ni ovako brutalno bila ogoljena politika Vašingtona. Sada se sve vidi i zna, za razliku od nekih prijašnjih vremena. Sve što aktualni predsjednik SAD kaže, on zapravo i misli i učiniće sve da to provede – istakao je Komšić, prenosi Kliks.

    Refleksije Vansovog govora na Minhenskoj konferenciji primjenjive su na primjer BiH gdje bi se, prema Komšiću, mogla očekivati značajna promjena.

    – I naravno, moramo sebi postaviti pitanje gdje smo mi u svemu tome i kako se postaviti u budućnosti. Mislim da bi nam prvo što trebamo uraditi bilo zapravo buđenje iz slatkih snova u kojima nas neko drugi brani i brine za nas. U ovakvom svijetu koji se još rađa, niko to neće uraditi. Krajnji je trenutak da se okrenemo sebi i da u sebi tražimo snagu. Nema više Marfija, nema više O'Brajena, “stručnjaka” za Balkan i BiH, Šmit se sklonio u najdublju rupu, ne pojavljuje se, a sve o čemu misli jesu rezultati novih izbora u Njemačkoj i nada se da bi, nekim čudom, mogao politički preživjeti, Evropa pokušava da se presabere i sve što možemo željeti jeste da to i uspije – naveo je Komšić.

    Komšić je rekao da “ne voli da priča o ratu”.

    – Na kraju krajeva slabo ko to više i želi da sluša. Ali sam, pored mnogih užasnih u ratu naučio i jednu korisnu stvar, vrlo primjenjivu i u današnjem svijetu – kada si jak onda si i partner u razgovoru, onda si subjekt, a kada si slab, nikome nisi potreban, onda si objekt! Učinimo nešto sami za sebe – zaključio je Komšić.

  • Vens: Trampova administracija će se boriti za slobodu govora u Evropi

    Vens: Trampova administracija će se boriti za slobodu govora u Evropi

    Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa će se boriti za slobodu govora u Evropi, izjavio je američki potpredsjednik DŽejms Dejvid Vens.

    On je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji rekao da su SAD tokom mandata bivšeg predsjednika DŽozefa Bajdena “bile možda i najglasniji zagovarač cenzure”, te da su čak i “maltretirale” medijske kompanije tražeći od njih da cenzurišu “dezinformacije” za koje se na kraju ispostavilo da su tačne.

    Osim toga, nastavio je Vens, Bajdenova administracija je ućutkivala ljude koji su htjeli da govore svoje mišljenje, prenosi Raša tudej.

    Vens je naglasio da će vlada SAD predvođena Trampom uraditi “upravo suprotno” i da će se, čak i ako nije saglasna sa nečijim stavom i viđenjem, boriti za odbranu prava te strane da iznese svoje mišljenje u javnosti.

     

    Istakavši da se Evropa udaljava od slobode govora i svojih osnovnih vrijednosti, Vens je kao najbolji primjer toga naveo izbore u Rumuniji održane u novembru, koje je Vrhovni sud poništio u decembru, pozivajući se na navodno miješanje Rusije.

    – Bio sam šokiran kada je bivši evropski komesar nedavno izašao pred kamere i zvučao zadovoljno činjenicom da je Vlada Rumunije upravo poništila izbore – naveo je Vens.

    On je istakao da je argument, koliko je on shvatio, bio da je “ruska kampanja dezinformisanja” uticala na izbore, javio je Rojters.

    – Zatražio bih od svojih evropskih prijatelja malo perspektive. Možete da vjerujete da je pogrešno to što Rusija kupuje reklame na društvenim mrežama kako bi uticala na vaše izbore – mi sigurno mislimo tako. Možete i da to osudite na svjetskoj sceni, ali ako vašu demokratiju može da uništi digitalno reklamiranje iz strane zemlje u vrijednosti od 100.000 dolara – onda vaša demokratija od samog početka nije bila naročito snažna – zaključio je Ven

  • Skup u Sremskoj Mitrovici: “Oni hoće Srbiju koja će da kleči”

    Skup u Sremskoj Mitrovici: “Oni hoće Srbiju koja će da kleči”

    Sremskoj Mitrovci, na platou ispred sportskog centra “Pinki” počeo je veliki skup povodom obilježavanja Dana državnosti Srbije pod nazivom “Srećemo se na Sretenje”, na kome će govoriti predsjednik Aleksandar Vučić.

     

    Na skupu, koji je počeo u 17.15 časova himnom Bože pravde, obratio se i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kao i predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) u Crnoj Gori Milan Knežević.

    Veliki broj ljudi ispunio je plato ispred “Pinkija”, ali i ulice koje vode ka njemu, noseći srpske zastave, a raširena je i zastava na kojoj piše “Odbrana srpska tvrđava čvrsta”.

    Vučić: Oni hoće Srbiju koja će da kleči

    Vučić je na početku obraćanja zamolio okupljene da spuste transparente.

    “Hvala na lepom dočeku, hvala vam na tome što ste uz svoju Srbiju, hvala vam što ste zabrinuti za svoju zemlju, a niste uplašeni,” rekao je.

    “Nismo se mi ovde skupili da čuvamo vlast bilo čiju, nismo se skupili da čuvamo nečiju fotelju, došli smo zato što znamo da nam je Srbija ugrožena, da je spolja napadnuta, i da je pomažu mnogi iznutra. Manipulišu decom i upotrebljavaju ih u političke svrhe. Nije onima spolja koji su sve organizovali cilj srušiti Vučića, već Srbiju,” rekao je Vučić.

    “Oni hoće da Srbija bude slaba u regionu, oni hoće Srbiju koja će da kleči,” istakao je.

    Zahvalio je ljudima sa Kosova i Metohije koji su došli na skup i istakao da Srbija nije pristala na kapitulaciju, i da će Kosovo i Metohija zauvijek biti Srbija.

    “Srbija nije pristala na kapitulaciju,” rekao je, prenosi B92.

    Zahvalio se Miloradu Dodiku na “mnogo emocija” i ponovio da Srbija neće uvesti sankcije Rusiji.

    Govor Milorada Dodika

    Republika Srpska i Srbija okupljaju srpski narod”, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na skupu “Srećemo se na Sretenje” u Sremskoj Mitrovici.

    “Došao sam ovdje da kažem kako neki iz Sarajeva govore kako iz Srbije žele neku ekspanziju prema Republici Srpskoj i da žele da je priopoje. Ne, mi iz Republike Srpske želimo da budemo Srbija. I to je naš cilj. Nas zanima Srbija i volimo je i uvijek ćemo dolaziti! Ne želim da gledam bilo koga koji urušava Srbiju. Vučić je digao ovu državu, preporodio je. Srbija ima izgrađene puteve, bolnice. Aleksandar Vučić zaslužuje pažnju, njega treba gledati i slušati, on je preporodio Srbiju”, istakao je Dodik.

    Podsjetio je na gradnje bolnica i puteva.

    “Srbija je na međunarodnom planu promijenila svoju poziciju. Sa Aleksandrom Vučićem i njegovom međunarodnom pojavom Srbija je jaka i moćna”, rekao je Dodik, prenosi RTRS.

    Studentkinja Marina Stanišić: Patriotizam je danas znanje i rad

    Studentkinja Univerziteta u Beogradu Marina Stanišić izjavila je danas, na početku skupa koji se povodom Dana državnosti održava u Sremskoj Mitrovici, da je važno da narod Srbije ne odustane od obrazovanja, jer je, kako je istakla, samo obrazovan narod zaista slobodan.

    Ona je dodala da je važno je da se na Dan državnosti zapitamo šta znači biti patriota i istakla je da je za nju definicija patriotizma znanje i rad.

    ”Za mene, patriotizam danas znači znanje i rad. Znači odrastati ovde, boriti se, učiti i doprinositi društvu. Znači graditi Srbiju iz koje mladi ne odlaze, u kojoj zavise od svog truda i svoje sposobnosti. Znači biti hrabar, ne samo na bojnom polju, već i u učionici, na fakultetu, u laboratoriji, u preduzetništvu”, rekla je Stanišić.

    Ona je navela da studenti iz manjih sredina vrlo dobro znaju koliko truda, vjere i upornosti treba da bi pronašli svoje mjesto u društvu.

    “Znamo koliko je svaka kniga važna, koliko je svaki položeni ispit korak ka budučnosti o kojoj sanjamo”, naglasila je Stanišić, prenosi Tanjug.

    Na tom skupu će, kako je predsednik Srbije ranije najavio, aklamacijom biti usvojena narodna Deklaracija o Vojvodini koja će omogućiti bolje razumijevanje celokupnog srpskog naroda.

    On je rekao da će nakon usvajanja deklaracije, pregovarati sa koalicionim partnerima iz Saveza Vojvođanskih Mađara, a onda će ići u Narodnu skupštinu.

    Na tom skupu će, kako je predsednik Srbije ranije najavio, aklamacijom biti usvojena narodna Deklaracija o Vojvodini koja će omogućiti bolje razumijevanje celokupnog srpskog naroda.

    On je rekao da će nakon usvajanja deklaracije, pregovarati sa koalicionim partnerima iz Saveza Vojvođanskih Mađara, a onda će ići u Narodnu skupštinu.

    Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević izjavio je ranije da skup u Sremskoj Mitrovici predstavlja narodni sabor i da veruje da će na sa skupu biti izglasana deklaracija o Vojvodini, za koju je ocijenio da je odgovor srpskog naroda iz severne pokrajine na pokušaje određene grupe ljudi u Vojvodini da revidiraju ustavno-pravni poredak Srbije.

    U tekstu narodne deklaracije o Vojvodini navodi se da je Vojvodina neraskidivi dio nacionalnog političkog, ustavnog i kulturnog identiteta moderne Srbije i kao što Srbije nema bez Vojvodine, tako ni Vojvodina ne može postojati izvan Srbije.

    Ona sadrži pet tačaka. Prva tačka odnosi se na istorijski razvoj srpske Vojvodine, druga govori o kontinuiranim pokušajima etatizacije Vojvodine i nametanja ideje o tzv. vojvođanskoj naciji u kojoj se navodi da je bez istorijske osnove, socijalne, ekonomske i nacionalne opravdanosti, veštački stvoren vojvođanski sepratizam, eufemistički je determisan kao “autonomaštvo”.

    U trećoj tački govori se o ustavnopravnom položaju Vojvodine posle Drugog svetskog rata – od autonomne pokrajine čija automonija se širi preko kvazi federalne zajednice do povratka u ustavne okvire standardne političko-teritorijalne automonije.

    U četvrtoj tački opisuje se zaustavljanje separatističkih tendencija i vraćanje AP Vojvodine u ustavne okvire (2012-2014).

    Tema pete tačke je Vojvodina kao multikulturalna, multinacionalna i multikofesionalna zajednica zasnovana na ravnopravnosti građana.

    Nizom manifestacija Srbija danas obilježava Dan državnosti u znak sećanja na Sretenje 1804. godine, kada je počeo Prvi srpski ustanak, i u znak sećanja na dan kada je 1835. godine donet prvi moderni Ustav Srbije, prenosi Tanjug.

  • Stevandić: Srbi kada su zajedno uvijek pobjeđuju

    Stevandić: Srbi kada su zajedno uvijek pobjeđuju

    Srbi kada su zajedno uvijek pobjeđuju, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić nakon skupa “Srećemo se na Sretenje” u Sremskoj Mitrovici kojem su prisustvovali politički predstavnici Srba iz Srbije i zemalja regiona.

    Demonstracija zajedništva i jedinstva na Sretenje koje od ove godine Republika Srpska i Srbija proslavljaju zajedno, ali i učešće naše braće iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije i zemalja regiona, govori o tome da smo narod koji je krenuo u pokret nacionalnog optimizma -rekao je Stevandić Srni.

    On je istakao da je srpski narod u teška vremena, kada su pokušali da ga unište u Crnoj Gori, na Kosovu i Metohiji, Republici Srpskoj, a sada obojenom revolucijom i u Srbiji, pokazao da samo snaga njegovog zajedništva vodi u put velikih pobjeda.

    Stevadnić je rekao da mu je drago što je narod u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, na Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj i svuda gdje žive Srbi vidio koliko je srpski narod jak.

    – Nadam se da su i oni koji se žele obračunati i uništiti Srbe shvatili da ne mogu izvesti obojenu revoluciju u Srbiji, poništiti snagu Srba u Crnoj Gori i oteti imovinu, upravljanje i funckije Srbima u Srpskoj i da će od toga odustati, jer mi kada smo zajedno uvijek pobjeđujemo – rekao je Stevandić.

  • Ko donosi ključne odluke u Rektoratu Beogradskog univerziteta?

    Ko donosi ključne odluke u Rektoratu Beogradskog univerziteta?

    Sa portala „Večernjih novosti“ nakratko je objavljen, a potom bez objašnjenja uklonjen tekst koji se bavio ulogom Sašnje Anđelković Lubardić u aktuelnim dešavanjima na Beogradskom univerzitetu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Tekst je sugerisao da Lubardić, koristeći svoju poziciju, ima značajan uticaj na donošenje ključnih odluka u ovim institucijama.

    Sašnja Anđelković Lubardić, bivša voditeljka „Studija B“, trenutno obavlja funkciju portparola rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića. Prema dostupnim informacijama, ona se smatra jednom od najuticajnijih osoba u Rektoratu, a navodno je imala ključnu ulogu u odluci rektora da ne pristane na sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    „Na Univerzitetu je odavno poznato da, ako želite nešto da riješite, pozovite Sašnju“, navodi izvor upoznat sa situacijom. Prema tvrdnjama istog izvora, Lubardić koristi rektorovu nesigurnost i utiče na njegove odluke, uključujući i one od najvećeg značaja za akademsku zajednicu.

    Osim angažmana na Beogradskom univerzitetu, Lubardić je aktivna i u pres službi Srpske pravoslavne crkve. Pojedini izvori navode da je u privatnim krugovima kritikovala patrijarha Porfirija zbog njegovog stava prema političkim dešavanjima u zemlji.

    Takođe, u medijskim krugovima njeno ime nije povezano s novinarskim autoritetom, već prije svega s ličnim interesima, tvrde upućeni sagovornici. Njeni potezi, kako navode izvori, intenzivirali su se s rastom studentskih protesta, a interpretira se da je time pokušala da redefiniše svoj politički i profesionalni položaj.

    U posljednjim nedjeljama, prema tvrdnjama iz akademskih krugova, rektor Đokić i Lubardić su aktivno učestvovali u organizaciji studentskih blokada na Univerzitetu. Izvori tvrde da su studenti korišćeni kao mehanizam za sprovođenje određenih ciljeva, a kao jedan od primjera navodi se događaj kada su studenti organizovano „zaštitili“ rektora od medijskih pitanja.

    Iako je godinama bila dio medijske scene, Lubardić se sada dovodi u vezu sa odlukama koje ograničavaju medijske slobode u akademskim krugovima, tvrde pojedini izvori.

    Njena uloga i dalje ostaje tema spekulacija, a otvorena su pitanja o stvarnim motivima i dometima njenog uticaja u ključnim institucijama.