VRBAS Media

Autor: INFO

  • Javni sektor RS: Milijarde u gubicima, odgovornost izostaje

    Javni sektor RS: Milijarde u gubicima, odgovornost izostaje

    Republika Srpska trenutno upravlja s čak 223 javna preduzeća koja zapošljavaju 27.000 ljudi. Umjesto da doprinose punjenju budžeta, ova preduzeća kontinuirano proizvode gubitke koji se već sada broje u milijardama konvertibilnih maraka.

    Poseban fokus javnosti nedavno je bio na “Šumama RS”, čiji je akumulirani gubitak dosegao 130 miliona KM. Uprkos obećanjima da će se situacija stabilizovati do kraja godine, pomoćnik ministra poljoprivrede RS, Radenko Laketić, otvoreno je priznao da će preduzeće i dalje tonuti u minus.

    Ništa bolja situacija nije ni u “Željeznicama RS”, koje su na kraju prvog kvartala 2024. godine zabilježile akumulirani gubitak od nevjerovatnih 283 miliona KM, čime su postale neslavni rekorder među gubitašima.

    Gubici premašuju vrijednost imovine
    Ekonomistkinja i poslanica SDS-a Mirjana Orašanin naglašava da je poslovanje sa gubicima u javnim preduzećima pravilo, a ne izuzetak. “Gdje je Republika Srpska poslodavac, tu se dešavaju malverzacije, zloupotrebe i kršenja prava radnika,” kaže Orašanin.

    Primjeri za to su brojni. Preduzeće “Kosmos” Banjaluka, koje je nekada bilo simbol industrijskog uspjeha, sada posluje s akumuliranim gubitkom od 41 miliona KM, dok je njegova imovina procijenjena na 39 miliona. Negativan trend nije zaobišao ni Nacionalni park “Sutjeska”, banjalučku “Akvanu” i “Toplanu”, kao ni mnoge druge članice “Elektroprivrede RS”.

    Dugovi javnih preduzeća opterećuju građane
    Ukupni akumulirani gubici nekoliko ključnih preduzeća – “Šuma RS”, “Željeznica RS”, “Kosmosa” i “Aerodroma RS” – premašuju 460 miliona KM. Kada se ovim iznosima dodaju dugovi ostalih javnih kompanija, ukupna cifra prelazi milijardu maraka, što je iznos jednak godišnjem planu zaduženja Republike Srpske.

    Dok javna preduzeća gomilaju dugove, Vlada RS se intenzivno zadužuje. U posljednjih 18 mjeseci, samo na Banjalučkoj berzi zaduženje je premašilo 1,1 milijardu KM kroz prodaju obveznica i trezorskih zapisa.

    Politika ispred profesionalizma
    Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS, smatra da su politička imenovanja u javnim preduzećima glavni uzrok ovakvog stanja. “Direktori su zaštićeni kao bijeli medvjedi, a što su veće pronevjere, to im se povjeravaju značajniji resursi,” kaže Marić.

    On dodaje da javnost jasno vidi nesrazmjer između imovine rukovodilaca i njihovih prijavljenih prihoda. I dok novac nestaje u nejasnim tokovima, resursi za obrazovanje, zdravstvo i podršku porodicama s djecom su sve manji.

    Dividende gotovo nepostojeće
    Rebalans budžeta za ovu godinu pokazuje realnost: od planiranih 100 miliona KM prihoda od dividendi javnih preduzeća, procjena je snižena na svega 14 miliona. Od 223 preduzeća koja upravljaju ključnim resursima RS, značajan doprinos budžetu gotovo da ne postoji.

    Ovo ukazuje na duboku krizu upravljanja i nužnost hitnih reformi. Dok milioni cure, a zaduženja rastu, pitanje odgovornosti ostaje otvoreno.

  • Ruska Ambasada: Rusija nije prekomorski gost, već prijatelj i partner

    Ruska Ambasada: Rusija nije prekomorski gost, već prijatelj i partner

    Rusija za BiH nije “prekomorski” gost, već prijatelj i partner spreman da na ravnopravnoj osnovi razvija bilateralne odnose, realizuje obećavajuće projekte i pomaže u jačanju humanitarnih kontakata, poručeno je danas iz Ambasade Rusije u BiH.

    Reagujući na izjavu ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH Rame Isaka da je “Rusija gost u BiH”, iz ruske Ambasade su poručili da ova zemlja kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN tokom redovnih sastanaka tog tijela daje objektivnu sliku situacije u BiH i značajno doprinosi jačanju mira i stabilnosti u zemlji.

    Iz ovog diplomatskog predstavništva su podsjetili da je Rusija jedan od svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno njegov garant, te da zajedno sa drugima ima pravo da se izjašnjava ako smatra da se njegovi postulati krše.

    – Rusija, kao velika sila, ima nacionalne interese na Balkanu i u BiH. Ali mi, za razliku od nekih, nastojimo da ih realizujemo, ne sebično, već kroz dijalog zasnovan na uzajamnom poštovanju s ciljem pronalaženja optimalnih načina za razvoj bilateralnih odnosa u svim oblastima od zajedničkog interesa – navedeno je u saopštenju iz Ambasade Rusije u BiH.

    Iz Ambasade poručuju da Rusija i BiH imaju dugu tradiciju saradnje ukorijenjenu u istoriji, te da je uz rusku podršku u cijeloj BiH izgrađeno i rekonstruisano više od 20 industrijskih objekata u oblastima energetike, crne i obojene metalurgije i koksohemije.

    – Najveći od njih su termoelektrane u Gacku i Ugljeviku, Željezara u Zenici, Rudnik Omarska, Koksara Lukavac, te Fabrika glinice “Birač”. Visoko cijenimo zajedničku borbu protiv fašizma, 80 godina od Pobjede, što ćemo svečano obilježiti 9. maja naredne godine navodi se u saopštenju iz Ambasade Rusije u BiH.

    Ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak ocijenio je kao neprihvatljive poruke Ambasade Rusije u BiH nakon sastanka održanog u Parlamentu FBiH o gasovodu južna interkonekcija, te tom prilikom, između ostalog, rekao da je “Rusija samo gost u BiH”.

  • Vukanović: Dodikov ambasador u Skoplju izdao vizu Aljbinu Kurtiju za dolazak u BiH

    Lider Liste za pravdu i red i šef poslaničkog kluba te stranke Nebojša Vukanović tvrdi da mu je ambasador BiH u Makedoniji, kadar Dodikovog SNSD, Dragan Jaćimović potvrdio da je vizu Aljbinu Kurtiju izdao u ambasadi u Skoplju.

    Ambasador Dragan Jaćimović kaže da je dobio službeni zahtjev od ministra spoljnih poslova Dina Konakovića da udari pečat i odobri vizu Aljbinu Kurtiju u civilni pasoš, što je on i uradio, a na pitanje da li je mogao odbiti zahtjev ministra, i tako onemogući dolazak Kurtija u Bosnu i Hercegovinu, ambasador Jaćimović kaže da jeste ali bi se snosile kosekvence, jer bi onda kontramjerama Prištine građanima BiH bio dodatno otežan ulazak na Kosovo i Metohiju, objavio je Vukanović na svom blogu.

    – Zvanični poziv Aljbinu Kurtiju da dođe u Sarajevo, po riječima ambasadora i funkcionera SNSD Jaćimovića, nije uputio Krug 99 već Refik Lendo, potpredsjednik Federacije BiH iz SDA, a viza je odobrena na tri dana, od 5. do 7. decembra. Zanimljivo da je u Skoplju tri dana, upravo u vrijeme izdavanja vize Kurtiju, boravio i Nenad Nešić, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH, koji srbuje iz automobila, u povratku iz Skoplja, i šalje poruke kako je Kosovo Srbija, dok kao ministar nije uradio ništa, a mogao je, da spriječi dolazak Kurtija – navodi Vukanović.

    Dodaje kako je i Žarko Laketa, direktor Službe za odnose sa strancima i kadar vladajućeg SNSD, imao je mogućnost da onemogući dolazak Kurtija u Bosnu i Hercegovinu, jer je za izdavanje vize neophodno pozivno pismo ovjereno u Službi za odnose sa strancima, „što je Laketa i uradio na zahtjev Refika Lenda i čelnika Asocijacije intelektualaca Krug 99”.

    Vukanović dalje navodi da će biti zanimljivo čuti pojašnjenje i odgovor Milorada Dodika na činjenice koje govore da su njegovi bliski saradnici i kadrovi SNSD odobrili vizu, pozivno pismo i ostala dokumenta koja su Kurtiju bila neophodna da dođe u Sarajevo, da li će neko snositi posledice ili je sve urađeno u dogovoru da Kurti bude dimna zavjesa kojom se skreće pažnja sa Dodikovog budžeta od 77 miliona, kupovine zgrade kuma Radišića za 100 miliona i drugih afera.

    Ovim povodom oglasila se i Ambasada BiH u Makedoniji.

    – Ambasada BiH u Skoplju, kao i Ambasada BiH u Briselu, zaprimile su 2. decembra dopis Ministarstva inostranih poslova kojim se dostavlja dopis Kancelarije potpredsjednika Federacije BiH i zahtjev za izdavanje viza za Aljbina Kurtija, Emiliju Redžepi, Јetona Zulfaja i Besnika Morinu. Sutradan, nakon prijema kompletne dokumentacije za vize za Albina Kurtija i Emiliju Redžepi, Ambasada je obrađeni predmet poslala Ministarstvu spoljnih poslova na saglasnost ministra. Saglasnost ministra je zaprimljena 4. decembra, nakon čega je Ambasada odštampala stikere viza i iste unijela u poseban obrazac, u skladu sa važećim propisima – stoji u saopštenju.

    Dalje navode da je “odredbama člana 2. Uputstva o postupanju diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH po zahtjevu za izdavanje vize za ulazak na teritoriju BiH građana tzv. Kosova propisano da je Ambasada BiH u Skoplju (pored Ambasade BiH u Podgorici i Beogradu) nadležna za postupanje po zahtjevu za izdavanje viza za ulazak u BiH građanima tzv. Kosova.

  • Dodik: Nisu vremena za svađu, mnogo njih čeka da počnemo jedni drugima gasiti svjetlo

    Dodik: Nisu vremena za svađu, mnogo njih čeka da počnemo jedni drugima gasiti svjetlo

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da nisu vremena za svađu jer mnogo “njih oko nas čeka da mi ovako mali počnemo jedni drugima gasiti svjetla”.

    – Neko želi da “ugasi svjetlo” u čitavoj Republici Srpskoj. Nikada neću dozvoliti da se to desi. Nemojmo zarad dječačkih hirova sami da ga gasimo – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da kao predsjednik želi da cijela Srpska blista i svijetli i da svaki njen dio bude svjetionik dostojan heroja koji su za nju položili život.

    – Krenuli smo, što bi narod rekao, sa livade i za 30 godina izgradili Republiku kojom se možemo ponositi. Kao predsjednik, jednako volim sve naše gradove, svi oni tvore Republiku Srpsku. Svako selo i svaki grad su naša Republika – naglasio je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    On je poručio da nisu u Banjaluci svjetla zgrade predsjednika “nego su svjetla koja govore da postojimo”.

    Podsjećamo, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković zatvorio je parking i ugasio uličnu rasvjetu, jer se protivi prijedlogu da se novom raspodjelom od PDV pomogne nerazvijenim opštinama, iako prema projekcijama Banjaluka neće biti oštećena.

  • Stevandić: Posjeta Kurtija Sarajevu, prst u oko Srbima

    Stevandić: Posjeta Kurtija Sarajevu, prst u oko Srbima

    Predsjednik Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je za RTS da nije bilo nijednog razloga za posjetu Kurtija Sarajevu, osim potrebe da se Srbima gurne prst u oko.

    Posjeta Aljbina Kurtija Sarajevu izazvala je novo zaoštravanje odnosa u Bosni i Hercegovini, posebno, kako ističu u Republici Srpskoj, što je u posjetu došao u jeku etnički motivisanih napada na Srbe u južnoj srpskoj pokrajini i oštrom protivljenju Srpske. Predsjednik Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je za RTS da nije bilo nijednog razloga za posjetu Kurtija Sarajevu, osim potrebe da se Srbima gurne prst u oko.

    Prema njegovim riječima, Srbija se uvijek odnosila korektno prema Bosni i Hercegovini.

    Podsjetio je da ne postoji govor predsjednika Aleksandra Vučića a da nije rekao da Srbija uvažava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

    „Sada imate dva od tri člana Predsjedništva koji ne uvažavaju teritorijalni integritet Srbije. Oni bukvalno pozivaju Srbiju da ni ona ne uvažava recipročno teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Vidjećemo kakva će biti zvanična reakcija Srbije“, rekao je Stevandić.

    A Republiku Srpsku, kaže, pozivaju da primijeni isti model koji je primijenio Kurti, da napravi svoje samoopredjeljenje.

    „Jer ako neko ne želi s vama da živi u vlastitoj državi, ukoliko prima kao najrođenijeg predsjednika države koju BiH nije priznala, a taj je označen kao neko ko targetira srpske zajednice, koji ugrožava njihova ljudska prava, kulturno-istorijsko nasljeđe. A i pored toga, ne postoji ni privredna saradnja, nije bilo nijednog razloga, znači, nema ništa sem potrebe da se Srbima gurne prst u oko“, rekao je Stevandić.

    „Oni računaju da to može da prođe, da mi nemamo hrabrosti za nekom ozbiljnijom reakcijom. I ja se, da kažem, zaista nadam da su u tome pogrešno procijenili“, kaže Stevandić.

    Sve ima svoje crvene linije

    Jasna je poruka iz Republike Srpske da je posjeta Aljbina Kurtija Sarajevu provokacija i neprijateljski čin prema Srbima.

    „Svi na neki način iz neke sjene odobravaju Kurtiju sve, od nasilja, pucanja na djecu, ukidanja srpskih opština, poziva na protjerivanje, hapšenja i maltretiranja ljudi bez ikakvih dokaza. Ako sve na neki način prećutno odobravate, onda naša reakcija mora da bude poruka i toj međunarodnoj zajednici. Sve ima svoje crvene linije, pa i srpski narod, i srpsko rukovodstvo, i srpske države i republike moraju da imaju svoje crvene linije“, rekao je Stevandić.

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da se radi o privatnoj posjeti.

    „Oni su pretvorili Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u kafanu pa imaju svoje privatne posjete. Ne postoji službeni pečat na pozivu, nego je iskorištena neka nevladina organizacija, klub intelektualaca da formalno pozovu Kurtija, a da se onda on sastaje sa najvišim državnicima BiH koji nisu iz reda srpskog, a u ovom momentu ni hrvatskog naroda. To je jedno lukavstvo, a možda bi bilo korektnije da kažemo podlost“, rekao je Stevandić.

    Nevjerovatan mizantropski motiv

    Nevjerovatno je, kaže, da narodi koji žive zajedno i imaju zajedničku ekonomiju, zajedničke interese i za evropska pristupanja da gurate prst u oko narodu s kojim treba da čuvate mir.

    „Na taj način pokazujete nepoštovanje i prema Srbiji, koja je regionalni lider i u BDP-u, i u investicijama, a i politički, jer mi nemamo nekog predsjednika u zemljama bivše Jugoslavije koji se toliko puta sastao sa srpskim liderom kao predsjednik Srbije“, rekao je Stevandić.

    Naveo je da je u pitanju nevjerovatan mizantropski motiv.

    „Ne postoji niko osim Srbije koji je toliko odskočio, da svemu tome stavljate neke klipove u točak, a vi od toga nećete imati ništa. Imaćete štetu jer i vi zavisite od trgovinske razmjene sa Srbijom, a ne sa Kosovom. Znači, nevjerovatan je mizantropski motiv i on možda se razumije samo ako stavite mržnju i da preko mržnje tumačite te odnose. Što mi, Srbi, zaista nikada nismo radili“, rekao je Stevandić.

     

  • Šta piše u Prijedlogu budžeta Srpske za 2025

    Šta piše u Prijedlogu budžeta Srpske za 2025

    Narodna skupština Republike Srpske iduće sedmice trebalo bi da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS za 2025. godinu i to po hitnom postupku, koji je za 260 miliona KM veći od okvira Rebalansa budžeta Srpske za 2024. godinu.

    Ukupna budžetska sredstva planirana Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2025. godinu iznose 6 milijardi i 70 miliona KM.

    Srpskainfo je provjerila ko će sljedeće godine stezati kaiš, a ko odriješiti kesu.

    Osim što na raspolaganju ima više novca od parlamenta Srpske, ali i brojnih ministarstava, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik dobio je i najveće povećanje budžeta u narednoj godini, izuzev Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

    Kako je što je Srpskainfo juče detaljno pisala, Dodikov budžet u narednoj godini trebalo bi da iznosi 77,5 miliona maraka što je povećanji od 21 milion maraka u odnosu na ovogodišnji Rebalans Budžeta Srpske.

    Zanimljivo je da će Dodik tako imati na raspolaganju koliko i Ministarstvo prosvjete i kulture zajedno sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave i Ministarstvom za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

    Još veće povećanje budžeta očekuje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS na čelu sa ministrom Alenom Šeranićem (SNSD), od čak 106 miliona maraka.

    Tako će budžet ovog ministarstva u 2025. godini iznositi 529 miliona maraka, dok je ovogodišnjim Rebalansom budžeta Šeranić na raspolaganju imao 423,2 miliona KM.

    Najveće uvećanje planirano je na stavci transferi.

    Planirano je da se sljedeće godinu Fondu zdravstvenog osiguranja u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju isplati 142,4 miliona KM, dok su ove godine dobili tek 45 miliona KM.

    I Ministarstvo privrede i preduzetništva RS dobija veći budžet za 5 miliona KM. Tako će ovo ministarstvo na čijem čelu se nalazi Vojin Mitrović (SNSD) na raspolaganju imati 39,1 milion KM u odnosu na ovogodišnjih 34,7 miliona KM.

    Povećanje se odnosi na tekuće grantove. Planirano je da se sljedeće godine za podršku za ulaganje u unapređenje tehnološkog nivoa i prelazak privrede na zelenu i cirkularnu ekonomiju izdvoji 25,5 milion maraka, dok je ove godine ta stavka iznosila 0 KM.

    Istovremeno, Mitrovićevo ministarstvo je srezalo subvencije za 6 miliona maraka, pa će naredne godine na raspolaganju imati 10 miliona KM.

    Za sljedeću godinu je ukinut grant za podrška razvoju privrede i poboljšanja efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija. Ove godine je za te namjene izdvojeno 15 miliona KM.

    Za četiri miliona maraka veći je budžet Ministarstva finasija RS na čelu sa Zorom Vidović (SNSD).

    Ministarstvo će tako naredne godine na raspolaganju imati 25,2 miliona KM.

    Uvećanje za poslaničke klubove
    I Poreska uprava RS ima veći budžet pa će sljedeće godine na raspolaganju imati 40 miliona maraka, dok je ove godine imala 34,9 miliona KM.

    Prema predloženom budžetu za narednu godinu PU RS za stručne usluge planira izdvojiti 6,5 miliona KM, dok je ove godine za te namjene na raspolaganju imala 1,5 miliona KM.

    Veće budžete imaće i okružna javna tužilaštva u Srpskoj, u prosjeku od 200.000 do 500.000 KM, u zavisnosti od tužilaštva do tužilaštva.

    Okružni sud Banjaluka imaće veći budžet za 800.000 KM pa će sljedeće godine iznositi 7 miliona maraka, dok će ostali okružni sudovi imati uvećanja između 200.000 i 500.000 KM.

    Povećava se i budžet Osnovnog suda Banjaluka sa 12 na 13,2 miliona maraka, a kod ostalih sudova u Srpskoj između 100.000 i 400.000 KM.

    Ministarstvo porodice, omladine i sporta na čijem čelu se nalazi Selma Čabrić (SP) na raspolaganju će imati budžet u iznosu od 84,4 miliona KM što je uvećanje od 6 miliona u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Uvećana je stavka koja se odnosi na tekuće doznake za unapređenje i razvoj porodičnog života u RS sa 64 na 70 miliona maraka.

    Za milion maraka veći je budžet i parlamenta Srpske i sljedeće godine će iznositi 15,4 miliona KM.

    Najveće uvećanje odnosi se na grantove, pa će tako poslaničkim klubovima naredne godine biti isplaćeno 800.000 KM, dok su ove godine dobili pola miliona maraka.

    Rashodi za lična primanja uvećani su za 200.000 KM, a za putovanja i smještaj povećana su sa 522.000 na 600.000 KM.

    Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije imaće na raspolaganju 9,8 miliona maraka, što je uvećanje od 1,3 milion maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Najveće povećanje, u iznosu od 1,6 miliona maraka, planirano je za izgradnju i pribavljanje zgrada i objekata.

    Zbog planiranog povećanja plata prosvjernim radnicima u sljedećoj godini se dižu i budžeti za osnovne i srednje škole.

    Budžet za osnovne škole trebalo bi da iznosi 352,9 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 339,8 miliona maraka.

    Budžet za srednje škole podignut je sa 123,2 miliona maraka na 127,1 milion maraka.

    Institucije kulture dobile su uvećanje od milion maraka pa će naredne godine na raspolaganju imati 22,4 milion maraka dok su Institucije specijalnog i umjetničkog obrazovanja dobile veči budžet za 700.000 KM i iznosiće 20 miliona maraka.

    Manje para za premijera
    I dok su nekima budžeti povećani, mnogi nisu bili te sreće. Za razliku od predsjednika Republike, premijer Vlade Srpske, Radovan Višković dobio je manji budžet za milion maraka.

    Vlada Srpske će tako na raspolaganju sljedeće godine imati 21,7 miliona KM dok je ove godine imala 22,7 miliona maraka.

    I ministar Siniša Karan (SNSD) dobio je manji budžet za Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.

    Sljedeće godine će tako na raspolaganju imati 290 miliona maraka što je umanjenje od 14,9 miliona maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Ministarstvo prosvjete i kulture RS na čelu sa Željkom Stojičić (SNSD), imaće 15,8 miliona maraka težak budžet u 2025. godini, što je ta 4 miliona manje u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS na čelu sa Senkom Jujić (NPS) dobija manji budžet za 2 miliona maraka.

    Na raspolaganju će tako imati 12,6 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 14,3 milioni maraka.

    Ministarstvo je zbog toga skresalo stavku koja se odnosi na isplate jedinicama lokalne samouprave.

    Za tu stavku sljedeće godine je planiramo 0 KM dok je ove godine na raspolaganju bilo 2,4 miliona maraka.

    Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čelu sa Željkom Budimirom (SNSD) dobija 18,5 miliona maraka što je umanjenje od 8 miliona maraka u odnosu na rebalans budžeta u ovoj godini.

    Budimir je zbog toga morao da skreše novac Agenciji za informaciono – komunikacione tehnologije Republike Srpske sa 13,5 miliona maraka na 5 miliona maraka.

    Čubrilović steže kaiš
    Nakon što je rebalansom budžeta ove godine morao da “skreše” svoj budžet za čak 8,9 miliona maraka u odnosu na planirani budžet, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović (DEMOS) moraće još da steže kaiš.

    Ukupna budžetska sredstva planirana Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2025. godinu iznose 6 milijardi i 70 miliona KM.

    Srpskainfo je provjerila ko će sljedeće godine stezati kaiš, a ko odriješiti kesu.

    Osim što na raspolaganju ima više novca od parlamenta Srpske, ali i brojnih ministarstava, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik dobio je i najveće povećanje budžeta u narednoj godini, izuzev Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

    Kako je što je Srpskainfo juče detaljno pisala, Dodikov budžet u narednoj godini trebalo bi da iznosi 77,5 miliona maraka što je povećanji od 21 milion maraka u odnosu na ovogodišnji Rebalans Budžeta Srpske.

    Zanimljivo je da će Dodik tako imati na raspolaganju koliko i Ministarstvo prosvjete i kulture zajedno sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave i Ministarstvom za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

    Još veće povećanje budžeta očekuje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS na čelu sa ministrom Alenom Šeranićem (SNSD), od čak 106 miliona maraka.

    Tako će budžet ovog ministarstva u 2025. godini iznositi 529 miliona maraka, dok je ovogodišnjim Rebalansom budžeta Šeranić na raspolaganju imao 423,2 miliona KM.

    Najveće uvećanje planirano je na stavci transferi.

    Planirano je da se sljedeće godinu Fondu zdravstvenog osiguranja u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju isplati 142,4 miliona KM, dok su ove godine dobili tek 45 miliona KM.

    I Ministarstvo privrede i preduzetništva RS dobija veći budžet za 5 miliona KM. Tako će ovo ministarstvo na čijem čelu se nalazi Vojin Mitrović (SNSD) na raspolaganju imati 39,1 milion KM u odnosu na ovogodišnjih 34,7 miliona KM.

    vojin mijatović ministar privrede u vladi rs FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Povećanje se odnosi na tekuće grantove. Planirano je da se sljedeće godine za podršku za ulaganje u unapređenje tehnološkog nivoa i prelazak privrede na zelenu i cirkularnu ekonomiju izdvoji 25,5 milion maraka, dok je ove godine ta stavka iznosila 0 KM.

    Istovremeno, Mitrovićevo ministarstvo je srezalo subvencije za 6 miliona maraka, pa će naredne godine na raspolaganju imati 10 miliona KM.

    Za sljedeću godinu je ukinut grant za podrška razvoju privrede i poboljšanja efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija. Ove godine je za te namjene izdvojeno 15 miliona KM.

    Za četiri miliona maraka veći je budžet Ministarstva finasija RS na čelu sa Zorom Vidović (SNSD).

    Ministarstvo će tako naredne godine na raspolaganju imati 25,2 miliona KM.

    Uvećanje za poslaničke klubove
    I Poreska uprava RS ima veći budžet pa će sljedeće godine na raspolaganju imati 40 miliona maraka, dok je ove godine imala 34,9 miliona KM.

    Prema predloženom budžetu za narednu godinu PU RS za stručne usluge planira izdvojiti 6,5 miliona KM, dok je ove godine za te namjene na raspolaganju imala 1,5 miliona KM.

    Veće budžete imaće i okružna javna tužilaštva u Srpskoj, u prosjeku od 200.000 do 500.000 KM, u zavisnosti od tužilaštva do tužilaštva.

    Okružni sud Banjaluka imaće veći budžet za 800.000 KM pa će sljedeće godine iznositi 7 miliona maraka, dok će ostali okružni sudovi imati uvećanja između 200.000 i 500.000 KM.

    Povećava se i budžet Osnovnog suda Banjaluka sa 12 na 13,2 miliona maraka, a kod ostalih sudova u Srpskoj između 100.000 i 400.000 KM.

    Ministarstvo porodice, omladine i sporta na čijem čelu se nalazi Selma Čabrić (SP) na raspolaganju će imati budžet u iznosu od 84,4 miliona KM što je uvećanje od 6 miliona u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Uvećana je stavka koja se odnosi na tekuće doznake za unapređenje i razvoj porodičnog života u RS sa 64 na 70 miliona maraka.

    Za milion maraka veći je budžet i parlamenta Srpske i sljedeće godine će iznositi 15,4 miliona KM.

    Najveće uvećanje odnosi se na grantove, pa će tako poslaničkim klubovima naredne godine biti isplaćeno 800.000 KM, dok su ove godine dobili pola miliona maraka.

    Rashodi za lična primanja uvećani su za 200.000 KM, a za putovanja i smještaj povećana su sa 522.000 na 600.000 KM.

    Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije imaće na raspolaganju 9,8 miliona maraka, što je uvećanje od 1,3 milion maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Najveće povećanje, u iznosu od 1,6 miliona maraka, planirano je za izgradnju i pribavljanje zgrada i objekata.

    Zbog planiranog povećanja plata prosvjernim radnicima u sljedećoj godini se dižu i budžeti za osnovne i srednje škole.

    Budžet za osnovne škole trebalo bi da iznosi 352,9 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 339,8 miliona maraka.

    Budžet za srednje škole podignut je sa 123,2 miliona maraka na 127,1 milion maraka.

    Institucije kulture dobile su uvećanje od milion maraka pa će naredne godine na raspolaganju imati 22,4 milion maraka dok su Institucije specijalnog i umjetničkog obrazovanja dobile veči budžet za 700.000 KM i iznosiće 20 miliona maraka.

    Manje para za premijera
    I dok su nekima budžeti povećani, mnogi nisu bili te sreće. Za razliku od predsjednika Republike, premijer Vlade Srpske, Radovan Višković dobio je manji budžet za milion maraka.

    Vlada Srpske će tako na raspolaganju sljedeće godine imati 21,7 miliona KM dok je ove godine imala 22,7 miliona maraka.

    I ministar Siniša Karan (SNSD) dobio je manji budžet za Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.

    Sljedeće godine će tako na raspolaganju imati 290 miliona maraka što je umanjenje od 14,9 miliona maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Ministarstvo prosvjete i kulture RS na čelu sa Željkom Stojičić (SNSD), imaće 15,8 miliona maraka težak budžet u 2025. godini, što je ta 4 miliona manje u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS na čelu sa Senkom Jujić (NPS) dobija manji budžet za 2 miliona maraka.

    Na raspolaganju će tako imati 12,6 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 14,3 milioni maraka.

    Ministarstvo je zbog toga skresalo stavku koja se odnosi na isplate jedinicama lokalne samouprave.

    Za tu stavku sljedeće godine je planiramo 0 KM dok je ove godine na raspolaganju bilo 2,4 miliona maraka.

    Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čelu sa Željkom Budimirom (SNSD) dobija 18,5 miliona maraka što je umanjenje od 8 miliona maraka u odnosu na rebalans budžeta u ovoj godini.

    Budimir je zbog toga morao da skreše novac Agenciji za informaciono – komunikacione tehnologije Republike Srpske sa 13,5 miliona maraka na 5 miliona maraka.

    Čubrilović steže kaiš
    Nakon što je rebalansom budžeta ove godine morao da “skreše” svoj budžet za čak 8,9 miliona maraka u odnosu na planirani budžet, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović (DEMOS) moraće još da steže kaiš.

    Rebalansom budžeta za ovu godinu predviđeno je tako da Čubrilovićevo ministarstvo u ovoj godini potroši 16,4 miliona KM dok je ranijim budžetom na raspolaganju imao 25,3 miliona KM.

    Međutim, za sljedeću godinu budžet mu je umanjen za još milion maraka pa će iznositi 15,2 miliona maraka.

    Čubrilović je morao sa stavke koja se odnosi na subvencije da skine 800.000 KM i to od Željeznica RS.

    Ovo preduzeće je, naime, u ovoj godini dobilo 10,8 miliona maraka, a sljedeće godine 800.000 KM manje.

    Zanimljivo je da je Čubrilović i u ovoj godini morao da sreže subvencije za čak 9,2 miliona KM.

    To smanjenje su najviše osjetile Željeznice Republike Srpske, koje su planiranim budžetom trebalo da dobiju 20 miliona KM subvencija, ali im je rebalansom pripalo samo 10,8 miliona KM, ili 9,2 miliona KM manje.

    Ministarstvo energetike i rudarstva na čelu sa Petrom Đokićem (SP) imaće na raspolaganju 2 miliona maraka manje u odnosu na ovu godinu.

    Đokiću tako ostaje da troši 9,6 miliona maraka.

    Manje para za predstavništva RS
    Za 11 miliona maraka manji je budžet Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na čelu sa Savom Minićem (SNSD).

    Budžet za sljedeću godinu iznosiće 25 miliona maraka, dok je ove godine iznosio 36,7 miliona maraka.

    Minić je zbog toga uštedu, između ostalog, napravio smanjivši novac „Vodama Srpske“.

    One će sljedeće godine dobiti 11,2 miliona maraka, dok im je ove godine isplaćeno 15,3 miliona maraka.

    Ono što je dobio rebalansom, izgubio je budžetom. Tako će ministru trgovine i turizma RS, Denisu Šuliću (SNSD) budžet za sljedeću godinu iznositi 8,8 miliona maraka, dok je ovogodišnjim rebalansom dobio čak 32,8 miliona maraka.

    Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite na čelu sa Danijelom Egićem (SNSD) dobija manji budžet za 7 miliona maraka.

    Sljedeće godine Egićev budžet će biti 481,5 miliona maraka.

    I Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS na čijem čelu se nalazi Zlatan Klokić (SNSD) budžet se smanjuje sa 16,5 miliona maraka na 11,6 milion maraka.

    Klokić je ukinuo grantove za koje će sljedeće godine u njegovom budžetu biti 0 KM, dok je ove godine na raspolaganju imao 3,9 miliona maraka.

    Zanimljivo je da će kaiš morati stezati i u predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu za koje je planirano milion maraka manje u odnosu na ovu godinu.

    U sljedećoj godini će im tako biti isplaćeno 6,5 miliona maraka.

  • Budžeti sve puniji, građani grcaju pod teretom cijena

    Budžeti sve puniji, građani grcaju pod teretom cijena

    Prihodi finansijskih institucija u Bosni i Hercegovini sve više rastu, dok građani plaćaju sve više cijene skoro svih proizvoda.

    Tako su prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) prihodi u 11 mjeseci ove godine iznosili 10 milijardi i 498 miliona KM i veći su za 770 miliona KM ili za 7,91% u odnosu na isti period 2023. godine, kada su iznosili devet milijardi i 727 miliona KM.

    “UIO je u periodu januar – novembar 2024. godine privredi vratio milijardu i 901 milion KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar – novembar 2024. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su osam milijardi i 597 miliona KM i veći su za 854 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine”, naveli su iz UIO BiH.

    Dodali su da je za finansiranje državnih institucija u periodu januar – novembar 2024. godine raspoređen iznos od 934 miliona KM.

    “Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila četiri milijarde i 704 miliona KM, Republika Srpska dvije milijarde i 636 miliona KM i Brčko distrikt 264 miliona KM”, piše u saopštenju Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Iz Poreske uprave Republike Srpske su saopštili da su za 11 mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupili 3,657 milijardi KM, što je za 410,3 miliona KM ili za 13 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    “Već sada je premašen iznos naplaćenih javnih prihoda u cijeloj 2023. godini, što je pokazatelj stabilnosti u naplati javnih prihoda i ove, kao i prethodnih godina. Povećanje naplate u ovoj godini nastavljeno je u svim grupama javnih prihoda, pa je naplata direktnih poreza veća za 22 odsto, doprinosa za 12 odsto, dok je naplata ostalih javnih prihoda povećana za tri odsto. Doprinosi su naplaćeni u iznosu od 2,280 milijardi KM, što je za 241 milion KM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je za Fond PIO naplaćeno 1,370 milijardi KM ili 12 odsto više, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno 743,7 miliona KM ili 12 odsto više nego za 11 mjeseci prošle godine.

    Veća je i naplata doprinosa za Zavod za zapošljavanje i Fond dječije zaštite za po 12 odsto. Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od 856,6 miliona KM, što je za 152,7 miliona KM više nego za 11 mjeseci lani. Najveća naplata ostvarena je kod poreza na dobit, i to u iznosu od 430,6 miliona KM, odnosno 85,9 miliona KM ili 25 odsto više. Povećanje naplate bilježi i porez na dohodak koji je naplaćen u iznosu od 373,5 miliona KM, što je za 21 odsto više nego prethodne godine, dok je naplata poreza na nepokretnosti iznosila 34 miliona KM ili šest odsto više nego u isto vrijeme prošle godine.

    Kod ostalih javnih prihoda naplata je iznosila 520,7 miliona KM, što je za 16,6 miliona KM više u odnosu na period januar – novembar 2023. godine.

    Nastavljen je rast naplate po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 26 procenata, a povećanje naplate bilježi se i kod taksa i naknada za tri odsto”, istakli su iz Poreske uprave RS.

    Iz Poreske uprave FBiH još nisu objavili podatke za 11 mjeseci, ali su u 10 mjeseci ove godine prikupili 6,56 milijardi KM ili 493,7 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da u cijeloj ovoj situaciji jedino profitiraju javni prihodi, te zarada trgovaca zbog nerealno visokih cijena na koje vlasti ne reaguju.

    “Građani ne samo da nemaju nikakvu pomoć vlasti za rast troškova života i pad životnog standarda iz ovih sredstava koja se prikupljaju prije svega zahvaljujući njima i čiji je to stvarno novac, nego se vlasti svejedno nastavljaju dodatno zaduživati i opet ni iz tog dodatnog novca nisu u stanju izdvojiti sredstva za fiskalnu i druge reforme, za povećanje plata i penzija, za podršku privredi, za obnovu štete od poplava i drugih nepogoda… Jednostavno je apsurdno i beskrajno bezobrazno kako se redovno hvale sve većim i većim javnim prihodima, a taj novac kao da netragom nestaje bez ikakvih znakova da ga je uopšte bilo gledajući stanje građana i privrede. Valjda ih zato ne sekira ni neispunjavanje uslova za sredstva EU i na svojim periodičnim sijelima govore o atmosferi, iskoracima, procesima i drugim nebulozama.

    Ne treba bolji primjer potpunog rasula nego da se termoelektrane u oba entiteta ili zaustavljaju ili smanjuju proizvodnju jer “nema uglja”, dok BiH raspolaže tolikim rezervama uglja da bi mogli proizvoditi energiju skoro do beskonačnosti (ali naravno ako ne bi partijski mediokriteti uništavali javna preduzeća koja se time bave)”, naglasio je Gavran.

  • Termoelektrana Ugljevik obustavila proizvodnju: Dnevni gubitak premašuje pola miliona

    Termoelektrana Ugljevik obustavila proizvodnju: Dnevni gubitak premašuje pola miliona

    Termoelektrana Ugljevik obustavila je proizvodnju električne energije 30. novembra zbog teške situacije u vezi s eksploatacijom uglja, odnosno imamo problem sa nedostatkom uglja na depou, kazao je Diko Cvijetinović, direktor Rudnika i Termoelektrane Ugljevik (RiTE).

    “Imali smo određene probleme koje nismo mogli da predvidimo. Trenutno imamo tešku situaciju u vezi s eksploatacijom, ali to se svakodnevno dešava i mi očekujemo da bi to naredne sedmice trebalo da bude na mreži”, kazao je Cvijetinović.

    Na naše pitanje koliko gubitaka će uzrokovati trenutni zastoj, Cvijetinović je odgovorio da za svako “dodatno pitanje pošaljemo zvaničan upit”.

    Naime, kako mediji pišu, trenutni zastoj uzrokuje gubitak od oko pet gigavat-sati energije dnevno, što je više od pola miliona KM na dnevnoj osnovi, te da se Termoelektrana suočava s dugoročnim problemom eksproprijacije zemljišta, što je smanjilo količinu uglja na deponijama i spriječilo razvoj rudnika.

    Takođe, korištenje uglja niže kvalitete povećalo je potrošnju za najmanje 20 odsto, što je dodatno doprinijelo gubicima.

    Termoelektrana ima zalihe uglja samo za dva dana rada, a za nesmetano poslovanje potrebno je imati barem 30 dana zaliha, zbog čega postoji ozbiljna prijetnja za stabilnost energetskog sistema.

    Boban Benović, predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da su razlozi obustave i kašnjenje s eksproprijacijom uglja i nedostatak rudarske mehanizacije.

    “Rudnik je počeo da proizvodi neke količine uglja i nadamo se ćemo naredne sedmice, ako nas vrijeme posluži, moći da obezbijedimo dovoljne količine uglja kako bismo mogli krenuti sa proizvodnjom struje”, kazao je Benović.

    Apeluje da se u ovaj problem uključe i nadležne institucije, te da očekuje pomoć Vlade i resornog ministarstva.

    “Zabrinuti smo jer ulazimo u zimu, moguće da će se ovakve stvari dešavati do remonta u aprilu, ali biće uloženi svi napori da ništa ne bude ugroženo”, kazao je Benović.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da se godinama gomilaju problemi u Termoelektrani Ugljevik.

    “Jasno je da će problemi iz godine u godinu rasti i da će se povećavati. Oni imaju značajne probleme u rukovođenju i jasno da su tamo kadrovi koji nisu kompetentni”, kazao je Stanić.

    Kazao je, kada se spoje svi ti problemi, jasno je da će Termoelektrana vrlo teško sama izaći iz tog problema u kojem se sada nalazi.

    “Biće tu pokušaja pokretanja rada i proizvodnje, ali, dugoročno gledano, ta situacija podrazumijeva izgubljen kapacitet za ekonomiju Republike Srpske”, kazao je Stanić.

    Ističe da ne vidi koji je to zamjenski kapacitet za ovu termoelektranu, a pogotovo u kratkom roku, jer solarne elektrane, kako kaže Stanić, neće moći da obezbijede te zamjenske kapacitete, iako se dosta investira u taj segment.

    Dodao je da će alternativa biti sigurno uvoz električne energije.

    “Uvoz će samim tim povećati i cijene električne energije za privredu, ali i građane, a što je još teže postoji i mogućnost da ostanemo i bez električne energije u vremenima kad nam je najpotrebnija”, kazao je Stanić i zaključio da će cijena struje u narednom periodu dodatno da raste.

  • Pojeftinila nafta, sljedeće godine na tržištu će biti viška

    Pojeftinila nafta, sljedeće godine na tržištu će biti viška

    Cijene nafte opale su za jedan odsto uprkos odluci OPEK-a plus da odgodi povećanje proizvodnje i produži značajna ograničenja isporuka do kraja 2026. godine.

    Analitičari predviđaju da će sljedeće godine na tržištu biti viška nafte zbog pada potražnje za ovim energentom.

    Barel brent nafte trenutno se prodaje za 71,32 dolara, nakon pojeftinjenja za 1,1 odsto, dok barel sirove nafte u SAD košta 67,43 dolara.

    Brent nafta je na putu da zabilježi pad cijene za dva procenta ove sedmice, a američka laka nafta za oko jedan odsto, prenosi Srna.

  • Đurić: Nakon prijema Kurtija, više ne pitati za podršku teritorijalnom integritetu

    Đurić: Nakon prijema Kurtija, više ne pitati za podršku teritorijalnom integritetu

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić poručio je članovima Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću i Željku Komšiću da, nakon što su primili Aljbina Kurtija u svojstvu predstavnika lažne države Kosovo, ubuduće ne postavljaju Srbiji bilo kakva pitanja u vezi sa podrškom BiH i njenom teritorijalnom integritetu.

    Đurić je rekao da ova odluka Bećirovića i Komšića narušava fundament odnosa Srbije i BiH i može da proizvede nenadoknadive posljedice po bilateralne odnose.

    On je naveo da je ta odluka suprotna unutrašnjem ustrojstvu BiH, karakteru i prirodi dobrosusjedskih odnosa Srbije i BiH, te da je duboko protivna principima dobrosusjedstva i međusobnog poštovanja dvije zemlje, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    – Nasuprot Srbije, koja nikada nije dovodila u pitanje teritorijalni integritet BiH ni rečju ni djelom, zvanično Sarajevo pokazalo je da ne priznaje teritorijalnu cijelovitost svog najbližeg susjeda – rekao je Đurić.

    Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo /SDA/ obezbijedio je potrebnu dokumentaciju za dolazak Kurtija u Sarajevo. Kurti, koji je sinoć doputovao u Sarajevo, sastao se danas sa Komšićem i Bećirovićem, a planirani su sastanci sa članovima Savjeta ministara i u Vladi FBiH, kao i da predstavnicima SDA i Stranke za BiH.

    Vijesti iz iste rubrike