Teška saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovali đački autobus i putničko vozila dogodila se ovog jutra na starom putu između Novog Sada i Inđije, prije skretanja za Maradik.
Prema nezvaničnim saznanjima “192.rs”, vozač putničkog vozila je nastradao u ovom udesu.
Na licu mjesta se nalaze pripadnici dežurnih službi, a saobraćaj je obustavljen, prenosi B92
Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, uspio je razljutiti i dio političkog korpusa u FBiH.
Na listu onih koji ga kritikuju juče se upisao i Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH i lider stranke Naprijed BiH.
Mehmedović, naime, smatra da zvaničan stav EU o svjedočenju Šmita u predmetu “Kovačević” na sudu u Strazburu jasno govori da je Šmitovo djelovanje samostalno bez podrške EU i da je odvojeno od EU, ali i upereno protiv “dalje ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana, posebno primjenom sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava proistekle iz predmeta ‘Sejdić i Finci'”.
Tu se, međutim, Mehmedović nije zaustavio pa je izjavio i da je odluka Šmita, da zajedno s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i šefom HDZ-a Draganom Čovićem ruši presudu u slučaju “Kovačević” udaljavanje BiH od EU i snažno skretanje s evropskog puta.
“Šmit ide u Strazbur da izvede miniranje puta u EU”, naveo je Mehmedović.
Taj primjer, međutim, nije usamljen… Prije toga su oštro reagovali i iz Stranke za BiH, koja se takođe oglasila nakon najave njemačkog diplomate da će se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju “Kovačević”.
Stranka za BiH, naime, smatra da nije primjereno da se Šmit upliće u taj sudski slučaj, posebno ako je, kako su naveli, on to sam zahtijevao.
Oglasio se u međuvremenu i potpredsjednik FBiH Refik Lendo koji je, kako je naveo, iz medija informisan da je Šmit donio odluku da na vlastitu inicijativu uzme učešće u žalbenom postupku u predmetu “Kovačević”.
“Izražavam snažno lično protivljenje takvoj njegovoj lošoj odluci, zbog štetnih posljedica koje će ona imati na politički sistem BiH, ali i vladavinu prava i demokratsko društvo u cjelini. Posebno je štetna politička poruka koja se izvodi iz takve njegove odluke, a koja implicira podršku ciljevima hrvatske nacionalne politike u BiH”, naveo je Lendo.
Vrijeme nisu trošili ni članovi Demokratske fronte (DF), koji su Šmitu uputili nekoliko pitanja.
“Zašto tvrdi da je pozvan na Sud za ljudska prava u Strazburu kada to nije tačno i kada je poznato da se ‘sam pozvao’ preko jedne britanske advokatske firme? Za čije interese on zapravo radi u BiH? Bilo bi korektno prema bosanskohercegovačkoj javnosti da on to napokon kaže, ali da to bude istinit odgovor”, upitali su, između ostalog, iz Demokratske fronte.
Oglasio se i Kolegijum Stranke demokratske akcije (SDA), koji je nakon nedavno održane sjednice usvojio niz zaključaka, a jedan se odnosi na Šmita.
“Kolegijum SDA poziva Šmita da se ne miješa u žalbeni postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava, jer time izlazi iz okvira svog mandata. Visoki predstavnik bi time dodatno produbio sumnje da djeluje u interesu politike zvaničnog Zagreba i HDZ BiH”, naveli su iz SDA.
Politikolog Mirko Matić ističe da je Međunarodna zajednica oduvijek imala jasnu politiku u BiH i na Balkanu od koje nikada nije odstupala zbog tuđih stavova.
“Uopšte se ne treba zavaravati da na tu politiku utiče bošnjačka politička elita, ili bilo koja druga. Nju definišu uglavnom interesi Sjedinjenih Država i od toga zavisi kakvi će biti odnosi između predstavnika međunarodne zajednice i političkih predstavnika u BiH. Ono što ja vidim kao tragično među bošnjačkim političarima jeste verovanje da strani predstavnici mogu da im budu veći prijatelji od Srba i Hrvata. Onda kada svi mi shvatimo da velike sile – Sjedinjene Države, Nemačka, Rusija ili Kina u određivanje političkog pravca ne unose emocije, već se surovo vode interesima, možda ćemo i uspeti da nađemo zajednički jezik”, kaže Matić.
Do tada ćemo, dodaje on, biti ništa drugo do marionete koje vjeruju da dobijaju podršku samo zato što ih neko voli.
“Stranke probošnjačkog spektra poput SDA, DF ili Stranke za BiH ovu surovu realnost nikada nisu prihvatile već su verovale da Kristijan Šmit neće izdati njihove interese, što je učinio više puta do sada i što čini sada u slučaju ‘Kovačević’. Paradoks je da se one sada koriste istom terminologijom koja je dolazila iz Republike Srpske kada je Kristijan Šmit dolazio u BiH”, kaže Matić za “Nezavisne novine”.
Siguni smo u pobjedu, to je najbolje za svakog građanina Bratunca. Ujedinjena Srpska će slaviti u Bratuncu, zajedno sa svojim narodom, bez potrebe da bilo koga ponizi.
To je na centralnoj tribini u Bratuncu poručio predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić.
U prilog tome govori prepuna sportska dvorana u ovoj opštini. Građani su uzvikivali ime kandidata za načelnika opštine, Stefana Bojića i Ujedinjene Srpske, uz povike: „Pobjeda, pobjeda!“
-Ponosan sam na ovu mladost Bratunca, koja je njegova budućnost i koju Stefan Bojić predvodi. Ponosan sam i na starije ljude, na borce, invalide, na sve vas! Na vedra lica koja s radošću dolaze na naše skupove. Pokazujemo i pokazali smo da imamo najbolje ideje za Bratunac, najbolje odnose sa Srbijom, najbolji progam za razvoj grada i poštovanje prema njegovim stanovnicima – rekao je Stevandić.
Stefan Bojić je poručio da je puna sportska dvorana najbolji odraz snage Ujedinjene Srpske u Bratuncu.
-To je sasvim jasna poruka svima koji su sumnjali u snagu US u Bratuncu. Samo hoću kratko da poručim – kao što se svakog dana sunce rađa na istoku, tako će i promjene u Republici Srpskoj da krenu iz Bratunca, od Ujedinjene Srpske – zaključio je Bojić.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je za Srnu da je samo jedan način da se BiH produži rok trajanja, a to je da se domaći legalno izabrani predstavnici dogovore, jer šta god radili stranci neće uspjeti.
“Ništa što su do sada uradili nije bilo dobro, i ništa što se pokušava nametnuti ne može i neće opstati, pa tako ni BiH koju priželjkuju”, istakao je Dodik za Srnu.
On je poručio da o BiH mogu odlučivati jedino izabrani domaći predstavnici u institucijama u skladu sa Ustavom i donesenim zakonima, a ne nametnutim.
Na pitanje Srne da prokomentariše da je Evropska unija primila k znanju namjeru Kristijana Šmita da dostavi podneske Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu “Slaven Kovačević”, Dodik je odgovorio da “ustaljena praksa Bošnjaka da zagovaraju strane intervencije sve ove godine nije ih opametila, naprotiv, dovela ih je do toga da se sad hvataju za glavu jer bi taj lažnjak Šmit mogao da priča nešto što njima ne ide na ruku”.
“Naš stav je isti od početka – Šmit nema nikakav legitimitet, lažno se predstavlja i mora da ode. On je najveća prijetnja BiH i svojim nelegalnim radnjama, za koje je dobio podršku Amerike i Britanije, izazvao je krizu u BiH sa nesagledvim posljedicama i igrokaz u kome svako pokušava nešto da ušićari i nekoga da prevari, što je neodrživo iz jednostavnog razloga zato što sve više urušava BiH. Ako nastave ovako od BiH neće ostati ništa, a posebno ne unitarna BiH koju oni žele da naprave”, istakao je Dodik.
On je ukazao u izjavi za Srnu da je Republika Srpska ojačala svoju autonomiju i sačuvala sve mehanizme koji garantuju njena prava.
“Nama odgovara ovo njihovo stalno prepucavanje i izazivanje krize i podjela u BiH, jer to pokazuje da se već dešava mirni razlaz o kojem mi stalno govorimo. Ono što je najzanimljivije u svemu tome je što će upravo oni koji se zalažu za održivost BiH uraditi taj dio posla za nas”, naglasio je predsjednik Republike.
Upitan da prokomentariše zajedničku izjavu predsjedavajućeg delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Saše Magazinovića i člana delegacije Sabine Ćudić da će nakon UN-a takozvanu rezoluciju o Srebrenici podržati i Savjet Evrope, te da su prethodnih mjeseci, kako kažu, u tišini radili na tekstu “rezolucije o BiH” koji će “autentično i objektivno prikazati realnost BiH”, Dodik je rekao da je zaista mislio da ga “bosanski muslimani više nemaju čime iznenaditi, ali da se, opet, prevario”, prenosi Srna.
“Izjave poslanika iz zajedničkih insitucija da su opet u tajnosti nekoga ganjali po hodnicima kako bi još držali tu priču o rezoluciji vrhunac je njihovih podvala i pokazatelj promašenosti njihovih politika u kojima promovišu samo mržnju prema Srbima. Gori od njih su samo njihove udvorice, čija imena dobro služe jer mogu da se gledaju i ovako i onako, jer nisu bošnjačka. Taj njihov dekor koji su gurali gdje god su stigli da bi preglasavali legitimne Srbe i Hrvate srušio je BiH”, naglasio je Dodik.
On je rekao da im “očito nije dovoljno što je veći dio svijeta rekao šta misli o njihovom projektu izgradnje nepostojeće države kroz srebrenički narativ i pokušaje da Srbima prišiju etiketu genocidnog naroda, pa su nastavili da i dalje plasiraju svoju promašenu politiku kroz tijela i organe u EU”.
“Koliko su jadni pokazuje i to da sami priznaju da to rade tajno i da ne postoji saglasnost u BiH za bilo šta što rade, pa su odlučili još da se pohvale time. Tačno ih treba pustiti da svaki dan svojim djelima pokažu koliko je BiH neodrživa. Sve što rade je isključivo protiv BiH, a za dobro Republike Srpske, jer sve rade u našu korist”, konstatovao je Dodik.
On je poručio da nikakve rezolucije neće izmijeniti realnost i istinu u BiH, “koliko god se oni upinjali i javno i tajno”.
Američki predsjednik Džozef Bajden naredio je američkoj vojsci da pomogne u odbrani Izraela od iranskih napada i obori rakete koje ciljaju na Izrael, saopštila je Bijela kuća.
Bajden i potpredsjednica Kamala Haris prate iranski napad na Izrael iz situacione sobe Bijele kuće i redovno dobijaju novosti od svog tima za nacionalnu bezbjednost, dodaje Bijela kuća, prenosi Rojters.
Njujork Post prenosi da je američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio da SAD podržavaju “pravo Izraela da se brani” svojom kopnenom invazijom na Liban, istovremeno obećavajući “ozbiljne posljedice” po Iran zbog napada na jevrejsku državu, prenosi Tanjug.
“Jasno sam stavio do znanja da Sjedinjene Američke Države podržavaju pravo Izraela da se brani”, objavio je na svom X nalogu Ostin.
U međuvremenu, portparol izraelske vojske (IDF) kontraadmiral Daniel Hagari, rekao je da će Izrael odgovoriti na iranski raketni napad.
“Mi smo u pojačanoj pripravnosti u odbrani i ofanzivi, zaštitićemo građane Izraela. Ova (raketna) vatra će imati posljedice. Imamo planove i djelovaćemo u vrijeme i na mjestu koje izaberemo”, rekao je Hagari, prenosi Tajms of Izrael.
Na društvenim mrežama su se pojavili prvi snimci velikog napada na Izrael.
Naime, izraelska vojska saopštila je da je Iran pokrenuo veliki napad i da je lansirao projektile ka Izraelu, prenosi B92.
Na društvenim mrežama navodi se da je lansirano više od 400 projektila.
Ujedinjena Srpska glasno kaže da je puno toga u svim našim gradovima tromo, da je svuda gužva, da je administracija usporena, a sve to može da se digitalizuje, ubrza i bolje organizuje.
Ovo je jedna od poruka predsjednika Ujedinjene Srpske, dr Nenada Stevandića, sa predizborne tribine u Zvorniku.
Stevandić je naglasio da se bolji efekti populacione politike, reorganizacije lokalne uprave, povećanja broja radnih mjesta – mogu postići boljom organizacijom vlastitih resursa.
-Smatramo da je to svuda sporo, u čitavoj Republici Srpskoj, pa i u Zvorniku. I da smo mi ljudi koji imaju tu vrstu energije, obrazovanja, znanja i možemo sve te procese da ubrzamo. I od toga bi svi imali koristi: investitori, radnici, socijalno ugrožene kategorije, svi građani – rekao je Stevandić.
On je poručio da Ujedinjena Srpska vodi politiku koja ne dozvoljava da se međusobno pljujemo.
-Ovo je kampanja u kojoj se mi nismo valjali u blatu, to smo ostavili drugima. Ne koristimo teške i ružne riječi, ali je sigirno da ono što mi govorimo i predstavljamo, narod najbolje prihvata. To je politika ujedinjenja, zaštite resursa, ustavnog kapaciteta i institucija Republike Srpske – zaključio je Stevandić.
Nosilac odborničke liste Ujedinjene Srpske, Boško Aragić, pobrojao je prioritete u Gradu Zvorniku.
-Mi ćemo se zalagati za kategorije koje su obespravljene, marginalizovane. Tu, prije svih, mislim na boračku populaciju i njihove potomke i ratne vojne invalide. Smatramo da oni zaslužuju bolje mjesto u društvu i trudićemo se da tu nepravdu ispravimo. Naravno, tu je mladina, mladi bračni parovi, naročito oni koji žele da formiraju i šire porodicu. Zalagaćemo se za subvencije za porodicu – rekao je Aragić.
Tribini je prisustvovao i Bojan Ivanović, kandidat SNSD za gradonačelnika Zvornika, koji ima podršku Ujedinjene Srpske.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na Facebooku je objavio video u kojem je objasnio zašto je odbio da da saglasnost za odluku o učešću hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini.
Svoju odluku obrazložio je u saopštenju koje prenosimo u cjelosti:
“Vlada Republike Hrvatske je, putem potpredsjednika Vlade i ministra obrane, zatražila od Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske prethodnu suglasnost na prijedloge odluka o sudjelovanju pripadnika OSRH u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda.
Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor i to većinom glasova svih zastupnika ako Predsjednik Republike za odluke dade prethodnu suglasnost. Ako Predsjednik Republike uskrati suglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke donijeti samo dvotrećinskom većinom svih zastupnika.
Prethodna suglasnost Predsjednika Republike zatražena je za ukupno 13 odluka. Predsjednik Republike dao je prethodnu suglasnost za 12 odluka. Dio odluka odnosi se na nastavak sudjelovanja pripadnika OSRH u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, u NATO misiji u Iraku te nastavak sudjelovanja u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga.
Isto tako, Predsjednik Republike dao je suglasnosti za nastavak sudjelovanja u tri operacije Europske unije, tri operacije UN-a, jednoj operaciji koalicijskih snaga pod vođenjem SAD-a, te suglasnosti za prelazak granice Republike Hrvatske u okviru mogućeg angažiranja i brzog raspoređivanja deklariranih snaga NATO-a te vojnih kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije. Predsjednik Republike također je suglasan s nastavkom, odnosno s proširenim sudjelovanjem pripadnika OSRH u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga NATO-a koje se raspoređuju u četiri granične zemlje Saveza: Litvi, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj.
Svojim sudjelovanjem Republika Hrvatska snažno doprinosi jačanju savezničkog postava odvraćanja i kolektivne obrane NATO područja. Predanost Republike Hrvatske našim saveznicima u NATO-u ogleda se i u činjenici da je Predsjednik Republike dao suglasnost za povećanje sudjelovanja pripadnika OSRH u graničnim zemljama Saveza za gotovo 80 posto, sa 300 na 520 pripadnika.
Hrvatska je članica NATO te ima obvezu i dužnost pružanja pomoći saveznicama kao što očekuje da će i saveznici, ako zatreba, pružiti pomoć Hrvatskoj. Stoga je sudjelovanje pripadnika OSRH u navedenim misijama dokaz da je Hrvatska pouzdana članica NATO-a.
Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost jedino na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom potporom Ukrajini (NSATU). Vlada želi poslati pripadnike OSRH u misiju potpore Ukrajini, ali provedba takve odluke u nadležnosti je Predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OSRH i on je u okviru svoje ustavne nadležnosti odlučio da neće dati prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske. Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin prijedlog odluke dobije podršku dvije trećine saborskih zastupnika, odluka će stupiti na snagu i Predsjednik Republike će je poštovati.
Vladin prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji NSATU temelji se na odluci NATO-a koja je donesena na sastanku na vrhu NATO-a, održanom 10. i 11. srpnja 2024. u Washingtonu, na kojemu je sudjelovao i Predsjednik Republike. Predsjednik Republike nije se protivio donošenju takve odluke na razini NATO-a budući da, nakon donošenja odluke, države članice same odlučuju hoće li i na koji način sudjelovati u toj aktivnosti.
“Štitim Hrvatsku od uvlačenja u rat”
Važno je znati kako Predsjednik Republike ni na koji način nije bio konzultiran oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obvezu – koja Vladi nalaže suradnju s Predsjednikom Republike na području vanjske politike i obrane – Vlada je ne samo preuzela obvezu u ime Republike Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika Oružanih snaga bez konzultacija s Predsjednikom Republike. Predsjednik Republike vrlo je jasno komunicirao svoj stav kako se protivi sudjelovanju pripadnika OSRH u takvim misijama.
Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik Republike je u više navrata ponovio i stoji kod stava kako je Ukrajina žrtva agresije te da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć. Na žalost, unatoč ogromnoj vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već prijeti opasnost da se rat proširi i izvan granica Ukrajine.
Zadaća je Predsjednika Republike – a po njegovom mišljenju i zadaća svih hrvatskih državnih institucija – zaštititi Hrvatsku od rata i poduzeti sve mjere kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba. Upravo zbog toga Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji sigurnosne i obučne potpore Ukrajini, vodeći se prije svega hrvatskim interesima i štiteći Hrvatsku od mogućeg uvlačenja u ratni sukob.
“Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati”
Republike Hrvatska kao punopravna članica ima obvezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i Predsjednik Republike ni na koji način ne dovodi to u pitanje. Dajući prethodnu suglasnost za ranije spomenutih 12 od 13 odluka koje mu je dostavila Vlada, Predsjednik Republike dijelom je to i dokazao. Rat u Ukrajini koji je posljedica ruske agresije, međutim, ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a, te stoga ni ne može biti aktiviran članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obveza sudjelovanja Republike Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom. Hrvatska pomaže i pomagat će i dalje Ukrajini, ali ta pomoć ne može biti bilo kakav oblik sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske.
Svako drugo sudjelovanje, poglavito ono koje bi podrazumijevalo sudjelovanje hrvatskih vojnika predstavlja izlazak iz okvira nacionalnog interesa Republike Hrvatske i potencijalno ugrožava njene građane. Mnogi veliki ratovi, započeli su i nepromišljenim logističkim ili savjetničkim misijama koje su se kasnije pretvarale u vojne intervencije, a potom i u velike ratne sukobe. Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati, niti ga može zaustaviti. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može spriječiti širenje rata prema hrvatskim granicama i osigurati mir i sigurnost svim hrvatskim građanima.”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas u Ženevi na obeilježavanju 70 godina postojanja Evropske organizacije za nuklearna istraživanja – CERN da će Srbija dvostruko povećati novac koji se ulaže u CERN i pozvao sve zemlje članice da povećaju ta sredstva.
Vučić je čestitao CERN-u godišnjicu i istakao da predstavlja zemlju koja je punopravni član, kao i da mnogi srpski fizičari i inženjeri dolaze tu i sarađuju sa CERN-om.
– Mogu vam reći da se u mojoj zemlji suočavamo sa velikim problemom u pogledu obrazovanja i da smo naučili mnogo od Ursule von der Lajen i Švajcarske o sistemu dualnog obrazovanja – rekao je Vučić.
Ukazao je i da zbog razvoja vještačke inteligenciji i proizvodnje električnih vozila neće moći u Srbiji da proizvede dovoljno struje u budućnosti ako ne dovedu modularne nuklearne reaktore u Srbiju.
– A kako to da uradimo, jer svake godine imamo sve manje i manje nuklearnih fizičara, nuklearnih inženjera, a u isto vrijeme gubimo studente rudarstva i geologije, jer je to postalo čudno i nepopularno zbog ovog popularnog zelenog pokreta. Ne znam šta ćemo da radimo, ali vidim da, a ne govorim samo u ime moje zemlje, već i u ime cijele Evrope, da mnogi brojevi tih naučnika opadaju, dok kod Kineza taj broj raste, mi nemamo to što oni imaju i svi se ponašamo pomalo razmaženo kao da je sve dobro i u redu i da će sve biti bolje – naveo je Vučić.
Naglasio je da je CERN najbolji primjer po onome što su uradili, kao i da se Srbija upravo tome pridružila.
– Ali molim vas da samo vidimo šta možemo da učinimo, a treba da učinimo mnogo više kako bismo preživjeli. Ursula je rekla vama najbolju vijest, a to je da će izdvojiti više novca za CERN. Mi dajemo mali doprinos, ali redovno plaćamo sve naše obaveze i dvostruko ćemo povećati nivo novca koji ćemo uložiti u CERN. To će i dalje biti beznačajno u poređenju sa onim što je Ursula obećala, ali ako bi svi ostali učinili isto, to neće biti tako beznačajno – poručio je Vučić.
Ako imate osjećaj da vam fotošopirana nasmijana lica političara iskaču sa svih strana, u pravu ste, jer pojedini kandidati za fotelje na predstojećim lokalnim izborima nisu štedjeli novca za oglašavanje na internetu, dok nekih nema ni u tragovima.
Za 26 dana predizborne kampanje, u BiH je potrošeno približno 275.000 maraka na političko oglašavanje na platformama koje obuhvata Meta, odnosno na Facebook-u, Instagramu i Whatsapp-u.
S obzirom na to da se nalazimo u finišu kampanje, a ranija iskustva to potvrđuju, za posljednjih nekoliko dana do izbora ostavlja se “ubacivanje u petu brzinu” i trošenje još većih suma na finalne poruke biračima.
Krenimo redom po Meta listi za kandidate i partije iz Republike Srpske. Zanimljivo je da na njoj gotovo da nema Saveza nezavisnih socijaldemokrata među najvećim oglašivačima.
Draško ne štedi
Kao i do sada, među kandidatima iz Republike Srpske, ubjedljivo najviše novca “skršio” je kandidat za drugi mandat za gradonačelnika Banjaluke Draško Stanivuković.
Aktuelni gradonačelnik je za 26 dana sponzorisao 51 objavu na ovim društvenim mrežama i za to je potrošio blizu 16.000 maraka, prenosi Capital.
Iza njega je, vjerovali ili ne, Goran Selak iz SPS-a koji je do danas potrošio 10.200 KM, a objavio je samo devet objava od početka kampanje.
Na trećem mjestu je takođe kandidatkinja za glavnu fotelju Banjaluke Jelena Trivić koja je do sada na svoje objave potrošila gotovo 10.000 maraka na nekih 20-ak objava.
Među njih se “ugurala” i Republička stranka Srpske, čiji je predsjednik zapravo direktor i vlasnik “Tehničkog remonta” iz Bratunca Slavenko Ristić. Ova partija je za oglašavanje potrošila oko 4.000 maraka na ovim društvenim mrežama, a njihov kandidat za načelnika Mile Pejičić potrošio je oko 2.000 maraka.
Daleko manje od njenog šefa potrošila SPS Gorana Selaka i to nešto više od 2.000 maraka, a nakon te stranke sa približnim iznosom su stranice direktora UKC Banjaluka, Vlade Đajića iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata RS, te Nebojše Drinića koji je na listi PDP-a Banjaluka.
U ovo društvo ugurao se i banjalučki SDP koji je na oglašavanje potrošio 2.200 maraka.
Oko istog iznosa se vrte i stranice doktora Mikajla Lazića iz Bijeljine koji je kandidat SNSD-a u ovom gradu, a potom i stranica Ujedinjene srpske.
Interesantno je da je iz cijelog SNSD-a najviše novca na oglašavanje na mrežama u sastavu Meta-e potrošio Đajić, dok kandidata za gradonačelnika Banjaluke, doktora Nikole Šobota, nema ni među prvih 60 oglašivača u BiH na Facebook-u i na Instagramu. Za njegovu stranicu je do sada plaćeno samo 832 KM za oglašavanje.
Među najglasnije političke oglašivače ugurali su se i pojedini portaloidi koji podržavaju određene kandidate.
U FBiH najviše troši Naša stranka
Kada je u pitanju FBiH, ubjedljivo najviše novca do sada je potrošila Naša stranka čiji je predsjednik Edin Forto sa skoro 28.000 maraka koje su otišle u džep Marka Zukerberga.
Na drugom mjestu je Irfan Čengić, načelnik opštine Stari Grad Sarajevo i funkcioner SDP-a koji je potrošio 7.500 maraka.
Nažalost, ono na šta su naši političari najviše potrošili i ovog puta ostalo nam je nedostupno, a to su Google oglasi.
Najveći internet pretraživač u koji se ulaže najviše novca i čije su reklame definitivno najefikasnije, pruža informacije o političkom oglašavanju u predizbornim kampanjama, ali samo za pojedine zemlje svijeta i zemlje Evropske unije. S obzirom na to da je BiH za njih maleno tržište, njihovi analitičari još uvijek nisu pružili uvid u ove podatke.