Najnovije projekcije Centralne banke BiH, prema kojima bi inflacija ove godine trebalo da dostigne 4,4 odsto, a naredne uspori na 3,6 odsto, izazvale su različite reakcije među ekonomskim stručnjacima. Dok iz ove institucije očekuju postepenu stabilizaciju tržišta, pojedini ekonomisti smatraju da su takve procjene znatno optimističnije od stvarnog stanja u ekonomiji.
Centralna banka BiH navodi da su na povećanje inflatornih očekivanja za ovu godinu najviše uticali rast cijena hrane i energenata na svjetskom tržištu, velika zavisnost domaće ekonomije od uvoza, povećani troškovi rada, ali i geopolitičke neizvjesnosti koje i dalje opterećuju globalna tržišta.
Istovremeno, očekivanja finansijskih institucija su da bi se tokom naredne godine inflatorni pritisci mogli postepeno smanjivati zahvaljujući stabilizaciji međunarodnih ekonomskih prilika.
Ekonomista Milenko Stanić smatra da su takve procjene nerealne i podsjeća da Centralna banka BiH i ranije nije precizno predviđala kretanje inflacije.
– Procjene inflacije uvijek su sastavni dio planiranja svih centralnih banaka. Međutim, kod nas, kao i u pojedinim zemljama regiona, često se ide sa optimističnijim scenarijima, zbog čega se stvarna inflacija potcjenjuje. Smatram da će ovogodišnja stopa biti znatno viša od procijenjenih 4,4 odsto. Dovoljno je pogledati da je u prva četiri mjeseca inflacija u BiH već dostigla 6,6 odsto – rekao je Stanić.
On objašnjava da niže procjene imaju i psihološki efekat, jer bi više zvanične prognoze mogle dodatno podstaći rast cijena. Ipak, naglašava da Centralna banka BiH, zbog sistema valutnog odbora, raspolaže veoma ograničenim instrumentima za kontrolu inflacije.
– Praktično jedini ozbiljniji mehanizam kojim raspolaže jeste stopa obavezne rezerve. Kroz njeno povećanje ili smanjenje može djelimično uticati na monetarna kretanja i kamatne stope, pokušavajući inflaciju približiti ciljanom nivou Evropske centralne banke od dva odsto. Međutim, problem je što privreda, institucije i građani svoje planove zasnivaju upravo na tim zvaničnim procjenama, zbog čega se one često postavljaju opreznije – istakao je Stanić.
Prema njegovim riječima, najveći izazov predstavlja činjenica da domaća ekonomija nema dovoljno snažan rast koji bi mogao nadoknaditi gubitke izazvane inflacijom.
– Već sada je izvjesno da će sindikati tražiti povećanje plata najmanje u visini očekivane inflacije kako bi se očuvala kupovna moć zaposlenih. Ukoliko do toga ne dođe, građani će dodatno osjetiti pad životnog standarda. Dosadašnje iskustvo pokazuje da rast zarada nije mogao pratiti rast cijena upravo zbog slabog ekonomskog potencijala i nedovoljnog privrednog rasta – naveo je Stanić.
Na neravnotežu između ekonomskog rasta i inflacije ukazuju i podaci za prvi kvartal ove godine. Bruto domaći proizvod porastao je svega 2,2 odsto, dok je inflacija premašila 4,5 odsto.
– Kada inflacija raste dvostruko brže od privrede, posljedice najviše osjećaju građani kroz pad realne vrijednosti svojih primanja. Takav trend bi, prema svim pokazateljima, mogao biti nastavljen i u narednom periodu, što znači da su izgledni novi rast cijena i dodatno slabljenje životnog standarda – zaključio je Stanić.
Komentariši