Broj lične karte, JMBG, adresa prebivališta, broj telefona ili kopija dokumenta danas se od građana traže u brojnim situacijama – od odlaska u banku i komunikacije sa institucijama, do kupovine proizvoda i korišćenja različitih usluga.
Ipak, činjenica da neko traži određeni podatak ne znači sama po sebi da je građanin obavezan da ga ustupi.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH za BL portal pojašnjavaju da za prikupljanje ličnih podataka mora postojati odgovarajući pravni osnov. U suprotnom, obrada je moguća uz saglasnost građanina.
To praktično znači da prije davanja JMBG-a, broja lične karte ili kopije dokumenta građani imaju pravo da pitaju ko njihove podatke prikuplja, zbog čega su potrebni i na osnovu čega se traže.
Nije svako ovlašten da prikuplja podatke
Pravo na prikupljanje i obradu ličnih podataka nemaju proizvoljno sva fizička i pravna lica. Prema objašnjenju Agencije, podatke mogu prikupljati subjekti koji za to imaju odgovarajući pravni osnov, odnosno kontrolori podataka.
Drugim riječima, sama tvrdnja da je određeni podatak „potreban“ nije dovoljna.
Agencija navodi da se lični podaci mogu prikupljati kada je njihova obrada propisana posebnim zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona, ali i kada je građanin dao saglasnost.
Zbog toga zahtjev za kopiranjem lične karte, pasoša ili uzimanjem podataka iz dokumenta mora imati konkretnu svrhu i odgovarajuće pravno uporište.
Naravno, postoje situacije u kojima je prikupljanje podataka zakonska obaveza. Banke su, na primjer, u pojedinim postupcima dužne da identifikuju klijenta i prikupe određene informacije. Međutim, činjenica da je određena procedura obavezna za banku ne znači da istu praksu može primjenjivati bilo koji trgovac ili pružalac usluge.
Kada je potrebna saglasnost?
Ako određena obrada nije zasnovana na zakonskoj obavezi, podaci se mogu obrađivati uz saglasnost građanina.
To je čest slučaj kod promotivnih poruka, direktnog marketinga i slanja ponuda.
Međutim, saglasnost nije nešto što građanin mora dati trajno. Prema Agenciji, ona se može povući, nakon čega je kompanija, u situacijama kada ne postoji drugi pravni osnov za obradu, dužna da izbriše lične podatke.
Zato građanin prije davanja saglasnosti treba da zna šta tačno prihvata, koje podatke ustupa i u koju svrhu će oni biti korišćeni.
Imate pravo da pitate šta će biti sa vašim podacima
Građani ne moraju slijepo prihvatiti svaki zahtjev za dostavljanje ličnih podataka.
Prije nego što daju JMBG, broj lične karte, adresu ili kopiju dokumenta, mogu zatražiti objašnjenje o tome ko je kontrolor podataka, koja je svrha obrade i koji je njen pravni osnov.
Takođe, mogu tražiti informacije o tome kome bi njihovi podaci mogli biti proslijeđeni, koliko dugo će biti sačuvani i koja prava imaju u vezi sa njihovom obradom.
Iz Agencije posebno naglašavaju da kontrolori na zahtjev građana moraju objasniti u koju svrhu i na osnovu kojeg pravnog temelja traže određene lične podatke.
Zato je sasvim opravdano postaviti jednostavno pitanje:
„Na osnovu kojeg zakona ili moje saglasnosti tražite ovaj podatak?“
Odgovor na to pitanje može biti dovoljan da građanin shvati da li je riječ o zakonskoj obavezi ili zahtjevu koji može odbiti.
Kada građanin može podnijeti prigovor?
Problem nastaje kada se lični podaci traže bez odgovarajućeg pravnog osnova ili kada se njihovo dostavljanje uslovljava korišćenjem određene usluge, iako za takvu obradu nema opravdanja.
U takvim situacijama građanin može reagovati i obratiti se Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH.
Iz Agencije navode da osoba čiji se podaci nezakonito traže ili prikupljaju može podnijeti prigovor, nakon čega se ispituje njegova osnovanost. Ukoliko se utvrdi nezakonita obrada, Agencija može postupati u okviru svojih nadležnosti i ovlašćenja.
Zato građani ne bi trebalo da lične podatke ustupaju samo zato što ih je neko zatražio.
Prije nego što daju JMBG, broj lične karte, CIPS prijavu, broj telefona ili kopiju dokumenta, imaju pravo da znaju ko ih prikuplja, zašto ih traži, na osnovu čega to radi i koliko dugo će ih čuvati.
Ukoliko za zahtjev ne postoji jasan pravni osnov niti dobrovoljna saglasnost, građanin ima puno pravo da zatraži dodatno objašnjenje – a u određenim slučajevima i da odbije da podatak ustupi.
Komentariši