Plan Crne Gore da za dvije godine uđe u EU mogao bi da padne ako Zagreb i dalje insistira da se prvo zatvore sva bilateralna pitanja. Nije prvi put da članica Unije blokira kandidata: Grčka i Bugarska radile su to Sjevernoj Makedoniji, Slovenija Hrvatskoj zbog Piranskog zaliva, pišu Nezavisne.
Hrvatska je Crnoj Gori blokirala nekoliko poglavlja. Traži isplatu odštete preživjelim logorašima iz rata, više na pronalaženju nestalih, procesuiranje ratnih zločina i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja Hrvata u Crnoj Gori.
Slična rampa, po dosadašnjoj praksi, mogla bi jednog dana stati i pred BiH. Zagreb godinama traži izmjenu Izbornog zakona tako da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva i da se preraspodijeli vlast u FBiH između Hrvata i Bošnjaka. Jedni to čitaju kao prikriveni entitet s hrvatskom većinom, drugi kao borbu za uticaj u agencijama entiteta.
Primjer je novo preduzeće za snabdijevanje gasom iz Hrvatske. Više od četiri godine Mostar i Sarajevo sporili su se ko će njime upravljati. Privremeno je riješeno tek kad su SAD stale iza firme bliske saradnicima porodice Tramp i objasnile zašto oni treba da budu na čelu.
Ostaju i granica, odlaganje nuklearnog otpada blizu granice s BiH i imovina. Hrvatska je dosad bila konstruktivna na bh. evropskom putu, ali BiH nije ni stigla do tačke na kojoj bi Zagreb formalno ispostavio zahtjeve.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja kaže da su pitanja između Hrvatske i BiH i rješiva i nerješiva, zavisno od političke klime.
„Problem Hrvata se politički može riješiti, za mene je veći problem pitanje granice kod Kostajnice, zato što je to konkretna stvar, da li će granica ići po ovoj ili onoj liniji, znači sadašnjim ili bivšim tokom rijeke. Ali i to je stvar volje i međusobnih odnosa“, smatra on.
Još od predsjednika Ive Josipovića kratkoročni prioritet Zagreba bili su ekonomski odnosi i pristup bh. tržištu, riješeni uz pomoć EU na početku hrvatskog članstva. Dugoročno je status Hrvata. Za ostalo je Hrvatska često pomagala: brza cesta i most na Savi, status profesionalnih vozača, pravna stečevina.
To, piše list, sugeriše da bi rampu stavila na pitanje Hrvata ako se ne riješi kako očekuju, a na „manjim“ temama ostala konstruktivna prema Sarajevu i Briselu, da izbjegne sukob s Komisijom.
Kad je riječ o Crnoj Gori, iz nezvaničnog razgovora s crnogorskim diplomatom proizlazi da ni Zagrebu ni Podgorici nije u interesu kriza baš kad EU želi da pokaže da može da primi jednu zapadnobalkansku zemlju. Ako se u Savjetu EU slože da Crna Gora bude 28. članica, rampa bi poslije malo pregovaranja mogla biti podignuta.
Komentariši