Centralna izborna komisija BiH objasnila je ko od novoizabranih funkcionera može staviti mandat u mirovanje, uz podsjećanje na rokove i proceduru koju je potrebno ispoštovati nakon potvrđivanja izbornih rezultata.
Iz CIK-a su naveli da novoizabrani članovi zakonodavnih organa koji obavljaju izvršnu funkciju iz prethodnog mandata, a žele prihvatiti novi mandat i istovremeno koristiti pravo na njegovo mirovanje, moraju dostaviti odgovarajuću dokumentaciju u roku od sedam dana od objavljivanja potvrđenih rezultata izbora.
Potrebno je da podnesu potpisanu izjavu o prihvatanju mandata, zahtjev za njegovo stavljanje u mirovanje i dokaz da obavljaju izvršnu funkciju iz prethodnog mandata.
„Potpisani izjava i zahtjev za mirovanje mandata dostavljaju se lično u sjedište Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine“, saopšteno je iz CIK-a.
Iz Komisije su pozvali i novoizabrane članove organa vlasti koji ne namjeravaju prihvatiti osvojeni mandat da dostave odgovarajuću izjavu, kako bi mogao početi postupak dodjele zamjenskog mandata.
Nakon potvrđivanja izbornih rezultata slijedi i provođenje posrednih izbora za delegate u domovima naroda. Riječ je o izboru 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 80 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i 28 delegata u Vijeće naroda Republike Srpske.
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić izjavila je da je tokom izborne kampanje izrečeno ukupno 1.350.000 KM kazni po različitim osnovama.
Ona je navela da je evidentirano 165 prigovora koji su se odnosili na zloupotrebu javnih sredstava, zbog čega je do sada izrečeno osam sankcija, dok će taj posao biti nastavljen.
„Mi smo jako limitirani odredbama Izbornog zakona i navešću samo dva primjera. Kad je riječ o govoru mržnje, bila je samo 31 prijava i samo jedan govor mržnje koji smo mogli podvesti pod norme Izbornog zakona“, rekla je Hadžiabdićeva.
Prema njenim riječima, najveći dio izrečenih sankcija odnosio se na nosioce izvršnih funkcija i nosioce mandata, ali samo ukoliko su bili kandidati na izborima.
Član CIK-a Željko Bakalar osvrnuo se i na razlike između rezultata elektronskog i ručnog brojanja glasova. Naveo je da su analizom utvrđena manja odstupanja, te da su na dva biračka mjesta u dva kantona rezultati promijenjeni nakon ponovnog brojanja.
Kao glavni razlog razlika između podataka dobijenih skenerima i ručnim brojanjem Bakalar je naveo pogrešno upisivanje biračkih odbora u zapisnike.
Komentariši