Svaka ozbiljna zemlja koja drži do sebe i svoga nastanka obilježava važne datume iz svoje istorije. Čine to i velika Amerika i velika Rusija i svi to rade sa najvećim pijetetom, tako da bi i naša Republika Srpska neuporedivo manja, ali za srpski narod itekako velika, trebalo sa ponosom da se sjeća i obilježava ovaj datum – istakao je Kalinić.
Podsjećajući da je svjedok i učesnik tih događaja, kao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, Kalinić je rekao da tada nisu došli pod kišobran SDS-a, već pod zajednički krov sa svojim narodom.
– To je bio jasan odgovor na preglasavanje u parlamentu BiH i na jednostrani akt secesije od tadašnje zajedničke države Јugoslavije – naveo je Kalinić, bivši predsjednik Narodne skupštine.
Time je, kako kaže, na najgrublji način pogažena volja srpskog naroda u BiH da ostanu makar i u krnjoj jugoslovenskoj zajednici, što su nedugo zatim iskazali kroz plebiscit.
– Raspadom Јugoslavije koji je počeo 14. kongresom SK Јugoslavije pale su u vodu mnoge komunističke i reformističke zablude, naročito nas urbanih Srba o zemlji samoupravljanja i bratstva jedinstva, posebno o BiH kao “Јugoslaviji u malom” – rekao je Kalinić.
On je ukazao da je tragičan ratni sukob u BiH, koji je Srbima nametnut, do kraja razbio sve iluzije i pokazao u kojoj mjeri je bila ispravna odluka Skupštine srpskog naroda u BiH da u miru proglase Republiku Srpsku i u izuzetno teškim uslovima nastave da je politički i institucionalno na demokratskim principima izgrađuju.
– Uz našu vojsku, policiju i uz ogromnu podršku naroda uspjeli smo, nažalost, uz hiljade žrtava da odbranimo naša ognjišta i naše pravo na slobodan i ravnopravan život sa druga dva konstitutivna naroda – naglasio je Kalinić.
On je naveo da je svenarodnim otporom spriječeno da se ponovi tragična istorija, jer su ekstremisti iz druga dva naroda zapravo željeli nestanak Srba sa ovih prostora.
– Mnogim rješenjima u Dejtonu nismo bili zadovoljni, kao što je predaja srpskih teritorija Federaciji BiH, posebno oko Sarajeva, nedovršeno pitanje Brčkog, koridor do Goražda, neizlazak na more… Ipak, zahvaljujući pristanku vođstva Republike Srpske i Srbije dali smo svoj potpis na Sporazum o miru i uspostavljena je nova ustavna struktura BiH – podsjetio je Kalinić.
On je naveo da ona više nije mogla biti “Јugoslavija u malom” nego konfederacija u kojoj “bosanski tronožac” može da opstane samo voljom i koegzistencijom sva tri konstitutivna naroda.
– Međutim, događaji posljednjih 30 i više godina jasno su pokazali da muslimanska politička elita, uz kontinuirano podstrekivanje zapadnih moćnika, zapravo ne želi takvu BiH – ocijenio je Kalinić.
On je istakao da je postalo očigledno da im je za potpis na Dejtonski sporazum obećano nešto sasvim drugo – unitarna, tobože, građanska BiH i to po volji samo jednog, dominantnog naroda.
– Dobro je ovih dana srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović citirajući Izetbegovićevu “Islamsku deklaraciju” o tome kako “nema mira i koegzistencije između muslimanske vjere” i nemuslimana /hrišćana/ dodatno razotkrila ovaj pakleni plan – rekao je Kalinić.
Prema njegovim riječima, u ne malom broju slučajeva dnevne političke prakse na nivou zajedničkih tijela BiH kao da se otjelotvoruje ova teza.
– Kada sve to, a i više od toga znamo, jedina lekcija koju treba da izvučemo za ovih 30 i više godina našeg postojanja jeste da nikada nećemo prihvatiti unitarizaciju, odnosno centralizaciju, nikada oduzimanje naše imovine, nikada surove ekonomske i druge sankcije, nikada namješteni politički proces legitimno izabranom predsjedniku Republike Srpske – rekao je Kalinić.
On je upozorio da bi to značilo tiho nestajanje i okretanje leđa hiljadama žrtava palih za Republiku Srpsku.
– To nam naši potomci nikada ne bi oprostili – da budemo apatridi u sopstvenoj zemlji.. Aut Dejton, aut nihiill…Ili Srpska ili ništa – poručio je Kalinić.
On kaže da se ljuto varaju oni koji misle da mi svoj put u budućnost ne znamo.
– I u tim budućim prelomnim odlukama našu snagu trebalo bi da crpimo iz jedinstva svih političkih partija, kako je to bilo tog dalekog oktobra 1991. godine, jer nam tada niti jedna vanjska ili unutrašnja sila nisu mogle ništa – poručio je Kalinić.
Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je u Sarajevu 24. oktobra 1991. godine. Na prvoj sjednici raspisan je plebiscit i usvojena Deklaracija o ostajanju srpskog naroda u zajedničkoj državi Јugoslaviji.
Referendum na kojem su se Srbi izjasnili o ostanku u Јugoslaviji održan je 9. i 10. novembra 1991.
