Kategorija: Vijesti

U Republici Srpskoj u toku su radovi na nekoliko lokacija s ciljem proširenja mreže autoputeva, ali poslovi ne idu po planiranoj dinamici, između ostalog, na trasi koridora 5C jer su izvođači naišli na nepredviđenu prepreku i to u tunelu.

Takozvani transevropski koridor 5C predstavlja glavnu transportnu rutu u BiH od sjevera ka jugu. Povezuje Budimpeštu (Mađarska) sa jadranskom lukom Ploče (Hrvatska).

U BiH dužina koridora je oko 335 kilometara, a dio planirane sekcije koja prolazi kroz Srpsku iznosi oko 46,6 kilometara i radi se o tri dionice na osnovu dostupnog opisa projekta.

Na probleme je nedavno ukazao vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Radovan Višković, a odnose se na tunel “Putnikovo brdo” na drugoj dionici koridora, poznatoj kao dobojska obilaznica koja upravo zbog velikog broja objekata, tunela, mostova i složenih geoloških uslova važi za najzahtjevniju na cijelom koridoru kroz Republiku Srpsku.

Navodeći da je izvođač radova “Integral inženjering” naišao na geološki problem, nije iznosio više detalja, osim da nije bila predviđena ta vrsta materijala kao i da se nije očekivala po projektu prije deset i više godina, a na osnovu kojeg se i ušlo u ove radove.

Drugi problem na ovoj trasi je što tunel dijelom prelazi i entitetsku granicu i ulazi u FBiH, a za taj dio nije dobijena građevinska dozvola, ne krijući da će to sve produžiti rokove za završetak izgradnje objekata.

To su za “Glas Srpske” potvrdili i u “Autoputevima Srpske”.

Problemi u izvođenju radova su nastali zbog izuzetno nepovoljne geološke slike terena na lokaciji tunela “Putnikovo brdo 1” koji su, kako su naveli u pisanom odgovoru, uzrokovali nepovoljne uticaje na stabilnost tunela.

– To se naročito odnosi na slijeganje tla, promjenjivi nivo podzemnih voda te međusobni uticaj jedne tunelske cijevi na drugu. Velika geološka raznolikost na malom prostoru dovela je do uticaja koji se u propisanom obimu prethodnih hidrogeoloških i geotehničkih istraživanja nisu mogli predvidjeti – tvrde u “Autoputevima Srpske”.

Nova projektantska rješenja i preporuke su kao glavni cilj postavili utvrđivanje uzroka pojava deformacija u tunelima. Uspostavljen je i stroži režim dodatnih ispitivanja i stalni hidrogeološki i geotehnički monitoring.

– Na osnovu dobijenih rezultata projektant je predložio nova tehnička rješenja te na osnovu njih izvođač radova prilagodio i promijenio tehnologiju i metodologiju izvođenja radova u skladu sa promjenjivim uslovima na terenu – navode nadležni.

I pored svega toga i dalje je, priznaju, nepoznato kada će sve biti završeno.

– S obzirom na to da su pojedina ispitivanja i detaljne analize novih tehničkih rješenja u toku, a posebno nemogućnost uticaja na zakonsku regulativu u FBiH, zbog koje nije izdata građevinska dozvola za dio radova na teritoriji FBiH, u ovom momentu nije moguće odrediti tačnu dinamiku i rok završetka preostalih radova – poručeno je iz tog republičkog javnog preduzeća.

Prva dionica na koridoru 5C od petlje Tovira do petlje Kostajnica u saobraćaj je zvanično puštena 30. avgusta 2022. Projekat je finansiran  kreditima EBRD-a od 70 miliona evra i grantom EU od oko 15 miliona evra.

Istorija

Prvi planovi za izgradnju autoputa kroz BiH, kao dio transevropskog kopnenog koridora, započeti su kasnih sedamdesetih godina prošlog vijeka. Trasa koridora definisana je 1981. godine i nakon širokih javnih konsultacija formalno je odobrena kao dio Prostornog plana BiH iz 1982. godine.

Dionice  koridora  kroz Srpsku

* petlja Rudanka (Kostajnica) – petlja Johovac (Tovira)

(dužina 6,1 kilometar)

* Obilaznica oko Doboja, dionica Rudanka – “Putnikovo brdo 2” (dužina 5,3 kilometra)

* dionica Tovira (Johovac) – Vukosavlje (dužina 36 kilometara)

Presjek tunela

“Putnikovo brdo 1” – dužine 1.595 metara

“Putnikovo brdo 2” – (dužine 700 metara, od čega je 580 metara unutar granica RS

Građani Bosne i Hercegovine će od danas, 17.decembra, moći koristiti novu, 11 kilometara dugu dionicu auto-puta na Koridoru Vc, koja povezuje Vranduk, Nemilu i Poprikuše, a dionica će u početnoj fazi biti dostupna bez naplate.

Riječ je o jednom od infrastrukturno najznačajnijih projekata na Koridoru Vc, kojim se unapređuje cestovna povezanost između Zenice i Žepča, rasterećuje magistralna cesta M-17 te skraćuje vrijeme putovanja na ovoj dionici.

Izgradnju autoputa Koridor Vc podržava Evropska unija, koja je u izgradnju ove dionice uložila iznos od 42 miliona evra bespovratnih sredstava putem Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF).

Izgradnja ove dionice dodatno je podržana povoljnim kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 157,5 miliona evra, te Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od 70 miliona evra.

Nova trasa uključuje tunel “Bosna“, dužine 3,6 kilometara, najduži tunel na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini, prenosi Fena.

Gotovo 4,6 kilometara trase čine mostovi, vijadukti i tuneli, što potvrđuje tehničku složenost i zahtjevnost projekta.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić istakao je da ovakvi projekti direktno mijenjaju svakodnevni život građana.

“Ova dionica pokazuje da Federacija BiH ulaže tamo gdje je korist za građane najveća – u sigurnost, povezanost i ravnomjerniji razvoj. Skraćujemo putovanja, smanjujemo gužve, otvaramo prostor za investicije i omogućavamo brži pristup tržištima. Svaka nova cesta jača unutrašnju povezanost i stvara temelje za prosperitet naše zemlje”, rekao je premijer Nikšić.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka podsjetio je da je Evropska unija jedan od ključnih partnera u realizaciji projekta Koridor Vc, koji Bosnu i Hercegovinu približava Evropskoj uniji.

“Evropska unija je najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu i njen najodaniji partner. Autocesta Koridor Vc jedan je od najupečatljivijih simbola naših bliskih i obostrano korisnih odnosa. Svaka završena dionica približava nas završetku ove autoceste, koja će omogućiti brža i sigurnija putovanja kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu, pa sve do EU. Dvije trećine vanjske trgovine Bosne i Hercegovine ostvaruje se s državama EU, a mnogi građani BiH imaju bliske veze s EU, primjerice kroz rad, školovanje, porodicu ili prijatelje. EU je u izgradnju autoceste Koridor Vc uložila gotovo milijardu eura bespovratnih sredstava i nastavit ćemo podržavati sve napore koji jačaju naše veze”, kazao je Soreka.

Federalna ministrica saobraćaja i komunikacija Andrijana Katić istaknula je da je otvaranje ove dionice jasan pokazatelj konkretnih rezultata u izgradnji Koridora Vc, kao i još jedan važan korak u njegovu cjelovitom povezivanju.

“Puštanje ove dionice u promet potvrđuje vidljive rezultate kontinuiranog rada na izgradnji Koridora Vc. Riječ je o još jednom koraku prema njegovu potpunom spajanju i funkcionalnom povezivanju ključnih dijelova Federacije BiH, čime se postepeno ostvaruje cilj jedinstvene, savremene prometne ose koja Bosnu i Hercegovinu povezuje s evropskom prometnom mrežom”, zaključila je ministrica Katić.

Koridor Vc predstavlja ključnu saobraćajnu rutu za integraciju Bosne i Hercegovine u evropsku transportnu mrežu, kao i na regionalna i tržišta EU. Njegova izgradnja se finansira kombinacijom domaćih sredstava i međunarodne podrške.

Evropska unija podržava izgradnju Koridora Vc putem bespovratnih sredstava osiguranih kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF), uz dodatak povoljnih kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

S namjerom razmjene iskustava, jačanja saradnje i poboljšanja u daljem poslovanju forum Onex Connect u Banjaluci u Banskon dvoru danas je okupio istaknute stručnjake, inovatore, preduzetnike i predstavnike institucija iz regiona i Evrope koji su uz razmjenu iskustava i jačanja saradnje u određenim oblastima prestavili teme za napredak.

Kroz različite programe oranizovani su paneli na kojima je učesnicima ponuđena mogućnost umrežavanja, praćenje trendova u industriji, jačanje brenda i brojne druge pogodnosti.

Neke od njih predstavljene su i na panel diskusiji “Inovacije u službi održivosti”, gdje su se kroz različita iskustva vodili razgovori za dalja djelovanja i napredovanja u ovim sferama.

“Ja sam pozvan kao predstavnik firme koja se već bavi održivim razvojem, i koja već dugi niz godina pokušava da uvede te poznate snadarde i pozvan sam da pokažem auditorijumu kako  i na koji način smo mi to radili I kako mi planiramo dalje da to radimo. U Bosni I Hercegovini nažalost ne postoje fondovi iz kojih bi se mogla crpiti sredstva zatakve stvari što nije problem za komoaniju I koje ja dolazim, ali za firme iz Bosne I Hercegovine koje moraju da uvode te standard zarad poslovanja a teritoriji Evropske unije je jako teško zato što nemaju sredstva za to, a veliki je problem što je uvođenje SG standarda košta, rekao je Zoran Petković, Zochem d.o.o.

Aleksandar Drljača, direktor Razvojne agencije Prijedor na ovogodišnjem forumu predložio je temu pametnih gradova.

“Grad Prijed prednjači u tom dijelu unazad sedam, osam godina i radi na tom polju, u samom startu razvoja grada je osnovni postulat da to bude pametni grad. Za sve treba vremena, ali poučeni iskustvima iz Evropske unije I iskustva iz Skandinavskih zemalja koje su najnaprednije u tom pogledu treba dugo vremena, promjene svijesti, povjerenja građanaprema državi I države prema građanima, rekao je Drljača.

Direktor Digitalno-inovacionog haba “ONEXˮ doc. dr Bojan Ćudić rekao je da je ovogodišnji događaj između ostalog usmjeren i na digitalnu transformaciju.

“Događaj je fokusiran i na održivu inovaciju i međunarodno partnerstvo uz snažan akcenat na konkretne B2B susrete između domaćih i inostranih kompanija, istakao je Ćudić.

Minstar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović rekao je da je današnji događaj značajan za institucije i organizacije, privredne subjekte iz Republike Srpske, ali i iz zemalja regiona.

“Danas je prilika za razmjenu dobre prakse i znanja stečenih kroz realizaciju aktivnosti projekata u oblasti preduzetništva. Ovaj događaj omugućava saradnju i omogućava umrežavanje učesnika foruma”, istakao je Mitrović.

Događjaj je organizovao Konzorcijum mreže preduzetništva Republike Srpske koju čine i Inovacioni hab ONEX kao coordinator, te Univerzitet u Banjaluci, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Naučno tehnološki park Republike Srpske, Unija poslodavaca Republike Srpske i Komora samostalnih preduzetnika.

U zatvorima u Republici Srpskoj ima 1.393 kreveta za osuđenike i pritvorenike, a 40 odsto ih je prazno.

“Trenutna procentualna popunjenost u kazneno-popravnim ustanovama iznosi 60 odsto”, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

Kako su dodali, sva osuđena lica upućena na izdržavanje zatvora ili mjere pritvora smještena su u šest kazneno-popravnih zavoda.

“Ima dovoljno mjesta”
“Republika Srpska, zahvaljujući investicionim radovima koji se odnose na proširenje smještajnih kapaciteta, nije među zemljama koje imaju problem preopterećenosti jer smještajnih kapaciteta ima dovoljno za prijem”, pojasnili su iz resornog ministarstva.

Kada su u pitanju smještajni kapaciteti u kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj, ukupni kapacitet za osuđena i pritvorena lica iznosi 1.393, od čega je 1.103 kapacitet za osuđena lica, dok je kapacitet za pritvorena lica 290.

Banjalučki advokat Marko Mikeš izjavio je da njegova iskustva pokazuju da poslije pravosnažnosti presude osuđeno lice već nakon 15 do 20 dana dobija poziv da preuzme uputni akt za izdržavanje kazne.

“Osuđena lica najčešće nakon toga traže odlaganje izdržavanja kazne zatvora za tri mjeseca, radi, u najviše slučajeva, porodičnih prilika ili vlastite, odnosno bolesti člana porodice. To sud u pravilu uvijek odobri, ali prvi put. Već sljedeći put, ako to osuđeno lice ponovo traži, ne može dobiti”, rekao je Mikeš u izjavi za “Nezavisne novine”.

Novinar Nebojša Tomašević kaže da je, iako u zatvorima širom Republike Srpske ima 40 odsto praznih mjesta, činjenica da mnogi osuđenici još uvijek čekaju da odu na izdržavanje izrečene zatvorske kazne za svoja nedjela.

Osuđeni, a hodaju slobodno
To nam, dodao je on, govori o sporosti birokratskog aparata koji odlučuje o upućivanju osuđenika u zatvor.

“Činjenica je da mnogi osuđenici iz ovih ili onih razloga traže odgodu izdržavanja kazne i da to svakako odugovlači cijeli proces. Međutim, kada sve uzmemo u obzir, možemo samo sumnjati da u nekim slučajevima postoji i odugovlačenje. Neophodno je proces upućivanja osuđenika u zatvor učiniti transparentnijim, da tačno znamo zašto neki osuđenici mjesecima nakon presude slobodno hodaju”, poručuje Tomašević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je, podsjetimo, u septembru ove godine, da će uskoro biti utvrđeno koliko osuđenih lica čeka na izvršenje zatvorske kazne.

Iz Ministarstva pravde Republike Srpske kažu da je Selak, u skladu sa svojim zakonom propisanim nadležnostima, uputio naredbu kazneno-popravnim ustanovama i osnovnim sudovima u Republici Srpskoj sa zahtjevom da dostave podatke u vezi sa brojem rješenja, odnosno uputnih akata, a koji se odnose na upućivanje osuđenih lica na izdržavanje kazne zatvora, kao i u postupku odgađanja izvršenja kazne zatvora.

“Nakon što dobije tražene podatke, ministar pravde Republike Srpske će, takođe, održati i zajednički sastanak o ovoj temi sa direktorima kazneno-popravnih ustanova i predstavnicima osnovnih sudova u Republici Srpskoj”, najavili su iz Ministarstva pravde u izjavi za “Nezavisne novine”.