Kategorija: Vijesti

U Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove u Hagu namjeravali su da generalu Ratku Mladiću odsijeku nogu zbog infekcije, ali je to izliječeno, izjavio je večeras u Bijeljini generalov sin Darko Mladić.

Darko Mladić je rekao da je njegov otac u veoma teškom zdravstvenom stanju, da je od aprila u krevetu, nepokretan i veoma slab, ali da se još bori i da se trude da ga održe u životu, prenosi Srna.

“Mi se nismo obraćali javnosti duži period, jer smo imali zahtjev prema tribunalu da ga puste na liječenje. Nažalost, oni su nas u petak odbili, ali su bili namjerili da mu sijeku nogu zbog infekcije koju je imao. Borili smo se da ne dođe do toga i da ga izvučemo na liječenje. Hvala Bogu, taj dio je izliječen i uspjeli smo ga spasiti, da mu ne bude amputirana noga”, izjavio je Mladić novinarima.

Odnosi Republike Srpske sa Mađarskom su odlični i kreću se uzlaznom putanjom, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Srpske Milorad Dodik.

Mađarska strana je naš veliki prijatelj, od njih smo učili. Namjera nam je da predstavimo naše mogućnosti i privučemo sve zainteresovane za investiranje – rekao je Dodik.

Zahvalio se za reakciju i podršku našem poljoprivrednom sektoru.

– Hvala Mađarskoj što nas je pratila kada su neki htjeli da budu arogantni prema nama – istakao je Dodik.

Poručio je da su odnosi sa Mađarkom na bazi prijateljstva, ali i konkretnih projekata.

– Podržali su nas u poljoprivrednom sektoru i mnogi ljudi danas pozitivno gledaju na projekte koje smo napravili sa Vladom Mađarske – rekao je Dodik.

On je zahvalio ministru inostranih poslova Mađarske Peter Sijartu što je učestvovao na panelu na konferenciji “Invest Srpska” koji se održava na Јahorini i rekao da je Sijarto ukazao čast svojim učešćem na tradicionalnom forumu.

Dodik je istakao da je Forum “Invest Srpska” prilika da se privuku svi oni koji su zainteresovani za investiranje u Srpskoj, te da je Republika Srpska povoljna destinacija za investicije.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas na Jahorini da Srpska trenutno ima investicije vrijedne dvije milijarde, te da će za pet godina imati spojen auto-put Beograd-Banjaluka.

“Republika Srpska danas ima investicije vrijedne dvije milijarde, a BDP 16 milijardi, a kada sam došao na vlast bio je četiri milijarde”, rekao je Dodik na konferenciji “Invest Srpska” na panelu “Aktuelna globalna dešavanja i njihov uticaj na zemlje zapadnog Balkana”, na kojem je učestvovao sa ministrom inostranih poslova Mađarske Peterom Sijartom.

Dodik je naglasio da je sve to postignuto u nemogućim uslovima.

“Uradili smo auto-puteve, gradimo bolnice, modernizovali smo poljoprivredu. Naši poljoprivrednici su bili nepovjerljivi prema mađarskim projektima, a kada su vidjeli da to funkcioniše, sada vrše pritisak na nas. LJudi trebaju da apliciraju za projekte”, istakao je Dodik.

On je najavio da će za pet godina Republika Srpska imati spojen auto-put Beograd-Banjaluka, za šta su dogovoreni poslovi, te da će biti rađen i put do Trebinja, kao i građene elektrane.

Govoreći o evronitegracijama, Dodik je naveo da je Republika Srpska i dalje na evropskom putu, ali i ukazao da uslovi koji se traže da ispuni BiH, danas 16 zemalja članica EU ne bi ispunilo.

“Mislim da je /predsjendik Srbije Aleksandar/ Vučić u pravu kada kaže da ako EU želi da integriše zapadni Balkan, onda to treba da posmatraju geopolitički i integrišu nas, a ne ovako kroz nebrojene uslove koje nećemo moći ispuniti”, naveo je Dodik.

Poplave, zemljotresi, požari, bolesti (epidemije/pandemije), glad, rat, suša, samo su neki od razloga zbog čega se proglašava vanredna situacija.

Protekla decenija za BiH bila je izazovna po sličnim stvarima, počevši od katastrofalnih poplava 2014. godine, pandemije virusa korona, požara, zemljotresa, pa do novih poplava i klizišta koji su prije nešto više od mjesec dana pogodili pet opština u Federaciji BiH, a u kojima je nažalost nastradalo više od 20 ljudi.

Vanredna situacija proglašavana je odmah po nepogodi, ali se nadležni u BiH, kako smatraju dobro upućeni, u pojedinim situacijama nisu najadekvatnije snašli, pogotovo kada je u pitanju preventivno djelovanje, odnosno kada se trebalo raditi na tome se neke stvari više nikada ne ponove ili da posljedice istih budu manje.

Jasno je da se ne može predvidjeti ili spriječiti zemljotres, ali se i te kako može djelovati da se nepogode poput poplava, požara, širenja bolesti ukrote ili ublaže nakon što se dese prvi put.

Neupitno je da se država u svakoj vanrednoj situaciji digla na noge, da su angažovani policija, vojska, gorske službe spasavanja, civilna zaštita, volonteri iz svih krajeva BiH i regiona, ali je, kako kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, potrebno napraviti dugoročan plan da više ne dođe do tragedije kakvu smo, na primjer, imali priliku da vidimo u Donjoj Jablanici, gdje je kamenolom zatrpao kompletno naselje i nadležnima bacio rukavicu u lice, jer su upravo oni dali dozvolu jednom privatniku da krči šumu i vadi kamen.

Priroda je tada, ali i ranije pokazala da ona nije ta koja će se prilagoditi građanima, već da su građani ti koji se moraju prilagoditi njoj, a nerijetke neprilike u BiH otvaraju pitanja koliko je država spremna da se nosi sa njima?

“Što se tiče Gorske službe spašavanja FBiH, vidjeli ste na primjeru Jablanice. Mi imamo svoje procedure i prvo ću reći da smo mi isključivo volonteri. A volonteri umjesto da su na kraju linije odbrane i da dolaze onda kada se iscrpe sve snage koje je obezbijedila država, oni dolaze prvi. Imamo situaciju da pored čitavog sistema koji treba da postoji u državi, nama humanitarnu pomoć dijele udruženja, a ljude prvo spašavaju volonterske službe”, kaže Dženadin Veladžić, predsjednik GSS FBiH.

Smatra da je BiH bolje odgovorila na poplave 2014. godine nego na ove nedavne.

“To je jedan apsurd. Mi smo 10 godina govorili da se spremamo, obučavamo, da bismo reagovali bolje, a u stvari nam je reakcija bila lošija”, smatra Veladžić.

Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da BiH ima kapacitete da se nosi sa saniranjem katastrofa poput one u Donjoj Jablanici, jer su odmah bile angažovane sve raspoložive snage. Slično je, navodi, i kada su u pitanju požari koji svako ljeto pogađaju širu teritoriju države.

Trninić tvrdi da BiH ima mnogo bolju opremu za djelovanje kada su u pitanju, na primjer, poplave, te da je sve na većem nivou nego 2014. godine.

“U Jablanici nema spremnosti. Kada se tako nešto desi, onda treba gledati kako evakuisati ljude, kako se ponašati od tog trenutka. A što se poplava tiče, sigurno smo napredovali za deset godina”, napominje Trninić za “Nezavisne novine”.

Naglašava i da se u situacijama prirodnih katastrofa ne može isključivo kriviti država, već da je u pitanju čitav sistem.

“Da li je država kriva što se baca smeće u pritoke velikih rijeka pa se to nagomilava.

Imamo tu i krčenje šuma, pa kad padne kiša, tu vodu nema šta da zaustavi. Da li će i dalje biti suša, poplava, požara, hoće, a da li ima grešaka u Jablanici, krivičnih odgovornosti, naravno da ima, vidjeli ste da se potegla tema postojanja kamenoloma. Moramo biti spremni, a to znači upozoravati, objašnjavati, podizati svijest, a nadležnim institucijama praviti dodatne obuke i opremanje da bi djelovanje u situacijama kada se dese razne katastrofe bilo još bolje”, poručuje Trninić.

Dio struke nije saglasan da je BiH dovoljno osposobljena da se nosi sa vanrednim situacijama. Kao razlog izdvajaju političko uređenje koje podrazumijeva više nadležnosti na različitim nivoima. Problem vide i u javnom sektoru koji, kažu, ne funkcioniše za potrebe građana i kao takav ne može da odgovori na hitne mjere.

“Mi nemamo nikakvu strategiju i radnje koje nam kažu da smo spremni da dočekamo te neke vanredne situacije. Država uglavnom ne planira takve stvari, više je to administrativno djelovanje”, upozorava za “Nezavisne” Sabid Zekan, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli.

Ključno je, dodaje on, preventivno djelovanje, a to u daljem znači da se infrastruktura treba prilagođavati prirodi, realnim potrebama i tehničkim uslovima.

“Mislim da društvo nije spremno za to i da se ovdje radi stihijski i ad hoc. Često se ne vole pravila i disciplina i najčešće se radi od slučaja do slučaja. Kada se nešto desi, onda se tri do pet dana priča o tome i onda se sve zaboravi. Moramo predvidjeti šta se sve može desiti za narednih 50 godina i eventualno početi djelovati odmah, ulagati malo novca, a sa pametnim ulaganjem možemo dobiti mnogo”, kazao je Zekan.

Za havariju u Šumama Srpske, po priznanju ovdašnje vlasti, debelo su zaslužni stranački uhljebi. Alergični na drvo, ali ne i na novac. I ne da to nije ništa novo, nego je to naše normalno.

Da li se, onome ko priznaje, pola prašta ili pola dodaje?

Biće da se dodaje, ali u imovinskim kartonima. Stranački uhljebi, pod palicom vlasti, toliko su se uhljebili, da ih je teško i pobrojati. Dvije godine su prošle otkako su predsjednik Republike Srpske i predsjednik Vlade Srpske pomenuli čuvene zaposlene u javnom sektoru koji ne dolaze na posao, a primaju platu.

Mjesec dana kasnije, 20 radnika je dobilo otkaz, a nakon dva mjeseca ova priča je poslata na egzotičnu destinaciju. U jednom pravcu. Na sve upite, koje su mediji, mjesecima kasnije, mahom slali na adresu Vlade Srpske, stizao je odgovor da je to posao koji se sprovodi u kontinuitetu.

Ako je suditi po situaciji u Šumama, čini se da im taj kontinuitet, i nije za pohvalu.

Za pohvalu nije ni rad Predstavništava Srpske u inostranstvu, što je, takođe, priznao premijer, ali, što, opet, nije spriječilo Vladu Srpske da im, po ko zna koji put, da “malo” više novca. Pa, možda nekad i prorade!

Ne zaboravimo v.d. direktore, kojih u Srpskoj ima na stotine i koji u tom statusu ostaju godinama. Prisjetimo se i zašto.

– Puno je lakše s njima raditi kad su v.d. nego kad se postave za direktore – pojasnio je, jednom prilikom, Višković.

Nalogodavci

A to što se zakon krši, nema veze. Jer, kako tada reče Višković, mijenjaćemo zakon.

I ne bi to bilo prvi put da se zakoni mijenjaju, prekrajaju, prilagođavaju, ignorišu. Tako su, za nepotizam, nezakonito bogaćenje i sve ostalo što ide pod ruku sa tim pošastima, kad dođe pet do 12, propisane smjene, a tek u rijetkim slučajevima, zatvorske kazne. Ako iko iza rešetaka i završi, to, obično, budu “lovokradice”, a ne njihovi nalogodavci.

Nema morala, nema odgovornosti, pa tako jedan predsjednik Republike, jedan predsjednik Vlade i jedan ministar mogu, s vremena na vrijeme, postati portparoli trulog nam sistema, jer će javnost, naviknuta na sve i svašta, i to prežvakati, a pravosuđe “utrpati” u prašnjavi arhiv.

Sjetimo se i, pomalo zaboravljenog, priznanja Andree Dorić. Kadar Socijalističke partije, jednog lijepog, sunčanog dana, u kameru televizije reče da se, uz podršku stranke, domogla dvije funkcije. Priznanje se, pred pravosudnim organima, pretvori u “lapsus lingue”, a Dorićeva nastavi da sjedi na dvije stolice.

– Da je ovo normalno društvo, kao što nije, građani bi, na prvim sljedećim izborima, kaznili takvo ponašanje. Ali, kod nas se to ne dešava decenijama. Političke stranke imaju stalno glasačko tijelo, stranačke vojnike, koji poslušno glasaju za njih. Ti ekscesi, poput priznanja o nepotizmu, stranačkom zapošljavanju i svim negativnim tendencijama koje su prouzrokovane zbog toga, nemaju nikakvu posljedicu po one iste koji su to priznali – ističe komunikolog Mladen Bubonjić.

Mi smo, dodaje, društvo bez odgovornosti i bez percepcije o nužnosti da se nešto promijeni.

– Bilo je nekad i nekih sudskih procesa, ali na kraju, u tim preduzećima u kojima se to dešavalo, nikakvih promjena nije bilo, možda se neka figura i promijeni, pa sve po starom. To je, nažalost, opšte mjesto naše svakodnevice – kaže on.

Zaključuje da političari nemaju dodira sa stvarnošću, ali ni sa odgovornošću.

– Nemaju straha od potencijalnih posljedica – kaže Bubonjić.

Dvije realnosti
Da političari žive neku svoju realnost smatra Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.

– Javna je tajna da po preduzećima i ministarstvima postoji jako veliki broj ljudi koji ne rade ništa i ne dolaze na posao, a izvlače pare. Ali, nema više sramote, pa se i javno priča o tome. Prestrašno je da predsjednik traži od ljudi da počnu da dolaze na posao. Sve je to otišlo predaleko. U kakvom mi sistemu živimo kad ljudi za svoj nerad dobijaju naše novce koje mi uplaćujemo preko poreza i doprinosa, a zamislite šta bismo mi mogli s tim novcem da uradimo? Svako malo skupljamo novac za liječenje ljudi – kaže Žolja.

Zabrinjavajuće je, kaže, to što izostaje reakcija javnosti.

– Pomirili smo se s tim da to tako funkcioniše, to je postalo normalno. Ta normalnost mene brine, šta je sljedeće? Vidimo šta se dešava zbog neodgovorne vlasti i u Srbiji i u BiH, ljudi stradaju zbog propusta institucija! Imamo apsolutni nedostatak odgovornosti, jer nemamo kažnjivosti. Niko ne završi u zatvoru zbog nerada, zbog kršenja zakona, zbog nepotizma… To je jedna nova normalnost, gdje, prosto, odgovornost ne postoji – kategoričan je on.

Žolja kaže da postoji mogućnost da predsjednik Srpske i premijer ogole javne tajne u trenucima kada ih, vjerovatno u nedostatku sredstava, uhvati nervoza, jer nemaju čim da plate sve te ljude.

– Najslabija karika toga svega je pravosuđe, jer je pod političkim pritiskom. Imate niz krivičnih djela o kojima se stalno govori, ali nemaju epiloga. I zato, kao epilog dobijamo to da ljudi bježe odavde. Ljudi više neće da se bore, idu negdje drugdje gdje će imati bolje uslove za život. Na kraju, mislim da toliko ne odlaze zbog finansija, koliko zbog pravne nesigurnosti koja nas izjeda kao ljude i kao društvo – zaključio je Žolja.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, nakon zvanične posjete Rusiji, novu radnu sedmicu je započeo u operacionoj sali.

Stevandić je na društvenim mrežama objavio fotografiju iz UKC Republike Srpske, operativni program za 11. novembar iz koga se vidi da danas izvodi dvije operacije, kao i fotografiju iz raskošnog Boljšoj teatra u Moskvi u kome je boravio u subotu.

-Iz Moskve sam, poslije opere u Boljšoj teatru, ka Beogradu poletio preksinoć kasno tako da su me ukrajinski dronovi promašili za nekoliko sati, ali me jutros nije promašila operaciona sala UKC-ORL i instrumentarka Slavica sa kojom već 28 godina operišem – napisao je Stevandić.

Podsjećamo, Stevandić je predvodio delegaciju Narodne skupštine u višednevnoj posjeti Ruskoj Federaciji. U Moskvi su razgovarali sa predsjednikom Dume Vjačeslavom Volodinom, predsjednicom Savjeta Federacije Ruske Federacije Valentinom Matvijenko i zamjenikom ministra inostranih poslova Rusije Aleksandrom Gruškom.