Kategorija: Vijesti

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik posjetio je u Milvokiju Saborni hram Svetog Save i školu koja nosi ime Svetog Save.

– Daleko od otadžbine, ali sa istim korijenom, vjerom i osjećajem pripadnosti koji nas drži zajedno gdje god da živimo. Posebno me raduje i čini srećnim susret sa našom djecom koja se ovdje obrazuju u srpskom duhu i koja su me dočekala pjesmom i himnom, na način koji se ne zaboravlja – napisao je Dodik na Iks-u.

У Милвокију, међу нашим народом, у Саборном храму Светог Саве и школи која носи његово име.

Далеко од отаџбине, али са истим коријеном, вјером и осјећајем припадности који нас држи заједно гдје год да живимо.

Посебно ме радује и чини срећним сусрет са нашом дјецом која се овдје… pic.twitter.com/3JrAO3a78u

— Милорад Додик (@MiloradDodik) May 2, 2026

Zahvaljujući našoj Crkvi, dodaje on, nova pokoljenja uče ko su, šta su i odakle dolaze, jer narod koji to zna ima budućnost.

– Republika Srpska je uvijek uz svoj narod, ma gdje on bio – poručio je Dodik.

foto: x.com/MiloradDodik

Mehanizam u Hagu još nije donio odluku o zahtjevu porodice i advokata Ratka Mladića da general zbog teškog zdravstvenog stanja bude pušten na liječenje u Srbiju, izjavio je za Srnu generalov sin Darko Mladić.

Ističući da nema nikakvih promjena ni po pitanju generalovog zdravstvenog stanja, Mladićev sin rekao je da su porodica i advokati od podnošenja zahtjeva 23. aprila u međuvremenu dobili dozvolu suda da objave veći dio podneska koji su uputili Mehanizmu.

Šta sadrži objavljeni dokument

Darko Mladić objasnio je da je taj dokument, prema proceduri, praktično imao karakter tajnosti dok sudija ne naredi i odobri šta može da se objavi.

“Naređenje suda da objavimo javni deo podneska stiglo je prekjuče, a mi smo imali rok da to uradimo do danas. Mi smo juče obavili to šta je trebalo da se rediguje i oni su danas to objavili”, naveo je Mladićev sin.

Prema njegovim riječima, taj podnesak koji je danas objavljen, a koji je praktično podnesen juče, samo je javni dio podneska upućenog 23. aprila.

“Međutim, nema tu ništa novo u smislu da je donesena neka odluka, nego je nama prosto dozvoljeno da objavimo veći deo podneska i odobreno nam je da taj podnesak može da ide u javnost”, rekao je Darko Mladić.

U zahtjevu za hitno puštanje na liječenje u Srbiji koji je potpisao advokat Dragan Ivetić navodi se da je podnesen po hitnom postupku nakon informacija da je zdravstveno stanje generala Mladić loše i da se “približava kraju života”.

“Zahtjev po hitnom postupku se podnosi na osnovu ozbiljnog medicinskog incidenta dana /redigovano/ i najnovijih medicinskih informacija koje potvrđuju da se Ratko Mladić nalazi u stanju uznapredovalog, nepovratnog medicinskog pogoršanja koje je rezultat medicinskog incidenta /redigovano/ od kog se možda neće oporaviti i da se približava kraju svog života”, piše u redigovanom dokumentu koji je Međunarodni mehanizam za krivične sudove proslijedio medijima.

Očekuje se izvještaj nezavisnih stručnjaka

Predsjednik Mehanizma Grasijela Gati Santana naredila je da se najkasnije do danas sastavi izvještaj sa mišljenjem nezavisnih stručnjaka kojim se procjenjuje trenutno zdravstveno stanje generala Mladića, uključujući relevantne dijagnoze, prognoze i mogućnosti liječenja.

Advokatski tim Ratka Mladića podnio je zahtjev u četvrtak, 23. aprila, u kojem se zahtijeva uslovno puštanje na slobodu na humanitarnim osnovama, s obzirom na njegovo sve lošije zdravstveno stanje.

General Ratko Mladić imao je 10. aprila moždani udar i teško zdravstveno stanje mu se dodatno pogoršalo, jer ima ozbiljne neurološke, kardiovaskularne i nefrološke probleme.

General Mladić se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom zbog teškog zdravstvenog stanja. Mehanizam je više puta odbio zahtjev da bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Predsjednik Milorad Dodik je primio vrlo važnu nagradu vrlo prestižne organizacije. Dodik je dobio nagradu koja se zove “Borite se za demokratiju” od jednog malog hrišćanskog koledža ovdje u državi Ilinois usred Sjedinjenih država. To je škola i nagrada koju prepoznaje vođstvo, ali vrlo malo broj ljudi je dobio ovu nagradu, rekao je za RTRS bivši guverner Ilinoisa i blizak saradnik američkog predsjednika Donalda Trampa, Rod Blagojević.

– Predsjednik DŽordž Buš je primio ovu nagradu, Mihael Gorbačov je primio nagradu, Toni Bler , meksički predsjednik Filipe Kalderon, Kondoliza Rajs i predsjednik Dodik. Vrlo je neobično da nagrada nije dodijeljeno velikom broju ljudi, a činjenica da ju je  Dodik dobio je visoko priznanje za njegovu hrabrost, smjelost i posvećenost da ustane i bori se za prava Srba – rekao je Blagojević.

Јer, dodaje on, sve u vezi sa Dodikom vrti se oko srpskog naroda i njihovog bogomdanog prava da upravljaju sami sobom, njihovog bogomdanog prava da slobodno ispoljavaju svoju pravoslavnu vjeru, prava da slobodno govore, da kažu ono u šta vjeruju da je istina i njihovog prava da ne budu primorani da kažu ili rade ono što znaju da nije istina.

– On je heroj ovdje u ovom malom hrišćanskom koledžu i on je heroj za mnoge ljude. Izazov je za Sjedinjene države da pokažu ljudima gdje je Republika Srpska i da razumiju neke dinamike i stvari koje se tamo dešavaju. To je mnogo posla na kome radimo i veliki korak naprijed u postizanju tog cilja – rekao je Blagojević.

Navodi da srpski narod i Srbija, Republika Srbija i Republika Srpska, i Srbi na cijelom Balkanu moraju biti prijatelji sa Sjedinjenim državama i Sjedinjene države moraju biti njihovi prijatelji.

– To je interes srpskog naroda i to je interes Amerikanaca. U dva svjetska rata Srbi su se borili ruku pod ruku sa Amerikancima i onda 1990-ih pod Bilom Klintonom NATO, mi smo izdali srpski narod i podržali suprotnu stranu iz oba svjetska rata i znama da je srpski narod time povrijeđen, ali znam i to, jer je moj otac porijeklom iz Šumadije, koliko Srbi istinski vole Ameriku i danas je veliki dan za srpski narod i Republika Srpsku i Srbiju – rekao je Blagojević i dodaje da “slaveći Milorada Dodika ovdje u Sjedinjenim državama na vrlo “američkom” hrišćanskom univerzitetu usred naše zemlje je veliki iskorak i privući će pažnju Trampove administracije, članova Kongresa i samog predsjednika Trampa.

Na pitanje koliko je teško doći iz druge zemlje i boriti se ovdje kao migrant, Blagojević ističe da je rođen u Americi.

– Iako je srpski bio moj prvi jezik, odrastao sam govoreći engleski. Teže je, ali nije nemoguće. Јedan od sjajnih primjera je i Arnold Švarceneger. I obojica smo u isto vrijeme bili guverneri, Arnold Švarceneger poznat po dizanju tegova, znate, filmska zvijezda i guberner Kalifornije. Mi smo bili na vlasti u isto vrijeme. Zadirkivao me je govoreći da ima više slova u prezimenu nego ja. Јa imam 11 – Blagojević, on ima – Švarceneger – rekao je Blagojević.

– Moja poruka srpskom narodu je – za inat, nikada ne odustajte, borite se protiv moćnika, to je u našoj krvi. Razmislite o istoriji srpskog naroda – osvojeni, okupirani, 47 puta! Rimljani, šta su oni radili – gradili su mostove i puteve i gradove. A šta su Osmanlije radile tokom 500 godina vladavine – jesi li primoravali Srbe da prime islam, jesu li ulazili u domove i otimali dječake od njihovih majki i pravili od njih sluge u sultanovoj armiji! Onda, Austro-ugarska vladavina – ponovno crtanje mapa i odvajanje kulture i ljudi. Onda, Prvi svjetski rat – razmislite šta se Srbima desilo u Prvom svjetskom ratu. Četvrtina srpske populacije ubijena je tokom rata, više nego u bilo kojoj drugoj zemlji, statistički, tokom Prvog svjetskog rata, kada smo mi iz Sjedinjenih država bili saveznici sa Srbima. Onda, sjetite se Drugog svjetskog rata – nacističke invazije, okupacije, zarobili su tada i mog oca, kada je imao četrdeset godina, i genocid koji su nacisti počinili protiv Srba, Јasenovac. Razmislite šta je NATO uradio i Bil Klinton, lagali su o Srbima, to je on činio, i ipak mi još stojimo! Јa sam sjedio u zatvoru osam godina i mislio o srpskim korijenima kao inspiraciji. Ponosan sam na moje naslijeđe, na ljude odakle dolazim i za inat, nikad ne odustajem – poručio je Blagojević.

Akcija “Bljesak” je ratni zločin i etničko čišćenje srpskog naroda iz zapadne Slavonije i istina mora biti sačuvana od revizije, rekao je danas predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

Karan je istakao da je padom zapadne Slavonije, a kasnije i Kninske Krajine zaokružen proces koji je doveo do potpunog nestanka srpskog naroda sa prostora Hrvatske.

– Ne možemo a da ne povežemo stradanje devedesetih godina sa onim što se dešavalo u NDH u kojoj je nad srpskim narodom, Јevrejima i Romima počinjen genocid – rekao je Karan u obraćanju u Gradišci gdje se obilježava 31 godina od pogroma nad Srbima u hrvatskoj zločinačkoj akciji “Bljesak”.

On je dodao da se vidio nastavak ideje da se Srbi protjeraju, zatru njihova ognjišta, te dodao da su u tome i uspjeli, ali i da su ti prostori ostali bez duha i života.

– Zato je ovaj zločin postao Pirova pobjeda – rekao je Karan.

On je napomenuo da je “Bljesak” bio samo završna faza pogroma, a da su mu prethodile zločinačke akcije “Otkos” i “Orkan”, te da je rezultat te tri akcije bio 100.000 protjeranih Srba.

Naglasio je i da istina o nevinim žrtvama mora biti sačuvana od zaborava i revizije.

– Naša je dužnost da gradimo snažnu i stabilnu Republiku Srpsku kao garanciju opastanak na ovim prostorima – rekao je Karan.

Dodao je i da se iz Gradiške danas šalje poruka da srpski narod nije nestao niti će nestati, da je preživio najteže trenutke i da je iz njih izašao jači i odlučniji da sačuva svoju slobodu i svoju Republiku Srpsku.

Karan je naglasio i da je zaborav najveći saveznik nepravde, a istina jedini put ka trajnom miru i pomirenju.

– Ne okupljamo se danas ovdje da bismo širili mržnju ili produbljivali podjele nego da bismo dostojanstveno odali počast žrtvama – rekao je Karan.

On je napomenuo da je Republika Srpska za mnoge protjerane postala novi dom, gdje čuvaju uspomene na svoja ognjišta, te da je obaveza pamtiti i svjedočiti da se tako nešto ne bi ponovilo.

– Kao i svakog Prvog maja smo na mjestu koje za srpski narod ima bolno i duboko značenje i da se sjetimo jednog od najtežih dana u novijoj istoriji srpskog naroda – rekao je Karan.

On je napomenuo i da je most u Gradišci u vrijeme ratnih sukoba bio međa između života koji je ostao iza i neizvjesnoti koja je bila ispred.

Obraćanjem predsjednika Republike Srpske završeno je obilježavanje 31 godine od hrvatske zločinačke akcije “Bljesak”.

Hrvatske oružane snage su u akciji pod kodnim nazivom “Bljesak” 1. maja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN.

U ovoj hrvatskoj zločinačkoj akciji za samo 36 časova protjerano je 15.000 Srba, ubijeno najmanje 263, od kojih 107 civila, među kojima i 12 djece.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da Republika Srpska, koja je postala siguran dom za mnoge prognane iz zapadne Slavonije, nikada neće dozvoliti da se ugasi sjećanje na stradale Srbe u zločinačkoj hrvatskoj akciji “Bljesak” i naglasila da je obaveza da oni nikada ne budu zaboravljeni.

– Svake godine 1. maja se sjećamo egzodusa srpskog naroda iz zapadne Slavonije tokom zločinačke hrvatske akcije `Bljesak`. Tokom samo nekoliko dana ovo područje je etnički očišćeno, a naši sunarodnici protjerani su sa svojih vijekovnih ognjišta – napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

Сваке године, првог маја се сјећамо егзодуса српског народа из Западне Славоније током злочиначке хрватске акције Бљесак. Током само неколико дана, ово подручје је етнички очишћено, а наши сународници протјерани су са својих вијековних огњишта. Најтрагичнија епизода овог ужасног…

— Жељка Цвијановић (@Cvijanovic_Z) May 1, 2026

Ona je naglasila da je najtragičnija epizoda ovog užasnog zločina bilo bombardovanje izbjegličke kolone i ubijanje civila, čime je jasno iskazana namjera fizičkog uništenja Srba sa ovog područja.

– Republika Srpska neće nikada dozvoliti da se ugasi sjećanje na ovaj zločin i naše stradale sunarodnike. Neka im je vječan pomen, a svima nama obaveza da ih nikada ne zaboravimo -poručila je Cvijanovićeva.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić čestitao je Prvi maj svima koji svojim radom grade, jačaju i pokreću Republiku Srpsku.

– Srećan Prvi maj, Međunarodni praznik rada. Rad nije samo obaveza. Rad je mjera snage jedne ekonomije, dostojanstva jednog društva i pokretač svakog održivog napretka – naveo je Amidžić na Iksu.

U objavi je naveo citat srpskog naučnika Nikole Tesle koji je rekao: “Neka budućnost kaže istinu, a svakoga cijeni po njegovom radu i djelima”.

Činjenice ne mogu biti trajno zanemarene, a negativna osuda prema Srbima koja je trajala više od 30 godina, polako se razoktriva, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u Јutarnjem programu RTRS-a.

Dodiku je uručeno priznanje za odvažnost potrebnu za liderstvo i posvećenost nacionalnom suverenitetu i demokratskim principima, koje dodjeljuje Univerzitet DŽadson”u američkom gradu Eldžinu.

– Zahvalan sam Univerzitetu ovdje što je došao do mog imena i pružio priliku da kažem u toj zajednici naše viđenje i našu istoriju – rekao je Dodik.

Dodik je naveo da mu se pružila prilika da kaže, da, bilo je zločin i od strane Srba, ali bilo je i zločina nad Srbima.

– I da kažemo da mi ne želimio da činimo ništa što nije predviđeno Ustavom – rekao je Dodik.

Kaže da bi to trebalo biti vrlina, ali ipak su nam sudili.

– Mi se pozivamo na Ustav, a oni kažu da mi ne razumijemo neke stvati Danas vjerujemo da ljudi čuju, gotovo je ogavno da je jedna moćna zemlja uvodila sankcije bez ikakvih razloga, navodno braneći nacionalne interese – kaže Dodik.

Podsjeća da su uvodili bizarne sankcije i dodaje da je to sad nešto što mnogi ljudi ovdje razumiju.

– Oni se bore protiv toga, razumiju šta znači sudski proces protiv mene, jer je takav sličan vođen i protiv Trampa. Ne želim da se upoređujem, ali isti je povod, struktura i logika. Bilo mi je drago što sam imao prilku da to sve kažem ovdje i da ih upoznam sa istorijom našeg naroda Sada vidimo da Njemačka ponovo prlja ruke kod nas, uticajem putem Kristijana Šmita, koji je apsolutno neletitiman. To nije samo poniženje Njemačke, da je jedan takav čovjek predstavlja Njemačku, to je nešto što njih treba da bude sramota, a ne nas – naveo je Dodik.

Istakao je da Srpska želi mir.

– Zahvljajući našoj crkvi ovdje je održano okupljanje i održivost naše zajednice Ovdje nije samo okupljanje na liturgijama, postoje razne sportski i drugi kulturno-umjetnički klubovi Ovdje postoje manifestacije koje se održavaju, tako da je Čikago vidljivo srpski grad – zaključio je Dodik.

Širom svijeta danas se obilježava 1.maj – Međunarodni praznik rada, u znak sjećanja na 1. maj 1886. godine, kada su radnici u Čikagu štrajkom i protestima počeli da se bore za osmočasovno radno vrijeme.

Na prvom kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da se naredne godine održi velika manifestacija kojom će biti proslavljen 1. maj, u znak sjećanja na proteste u Čikagu i kao oblik borbe za radnička prava.

Na drugom kongresu Radničke internacionale je odlučeno da se od 1890. godine, 1. maja širom sveta održavaju manifestacije, demonstracije i štrajkovi.

Predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku uručeno je priznanje za odvažnost potrebnu za liderstvo i posvećenost nacionalnom suverenitetu i demokratskim principima, koje dodjeljuje Univerzitet “Džadson” u američkom gradu Eldžinu.

Sa Univerziteta su pojasnili ranije da se nagrada dodjeljuje liderima koji pokazuju odlučnost i spremnost da se drže svojih uvjerenja i da čvrsto stoje u odbrani demokratskih vrijednosti.

Forum okuplja uticajne lidere i globalno važne ličnosti kako bi sa studentima podijelili iskustvo i viđenje. Poseban akcenat tokom Foruma stavljen je na hrišćanske vrijednosti.

Mark Vargas sa Univerziteta “DŽadson” izjavio je na prijemu uoči svečanog uručenja nagrade “Vorld liders foruma” u Čikagu da je predsjednik Milorad Dodik pokazao koliko napora, vjere i lične žrtve je uložio u borbi za demokratske principe.

“Ovo je prvi put da se ova nagrada dodjeljuje jednom svjetskom lideru u ime demokratije, a predsjednik Dodik je svojim djelovanjem pokazao koliko posvećenosti zahtijeva očuvanje demokratskih vrijednosti”, rekao je Vargas.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Милорад Додик (@mdodik.official)

Dodik je uoči uručenja rekao da je nagrada Univerziteta “Džadson” u Eldžinu priznanje da se Republika Srpska, sloboda i demokratija ne daju ni za šta.

Foto: RTRS/Ustupljena fotografija