Kategorija: Vijesti

Pred Sudom BiH izrečene su prvostepene presude Daliboru Railiću i Aleksandru Miljatoviću za ubistvo načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića.

Miljatović je osuđen kao direktni izvršilac Bašićevog ubistva na kaznu zatvora od 34 godine, a Railić je osuđen kao nalogodavac na 29 godina zatvora.

Railić je osuđen i za druga krivična djela. U presudi se ističe da je Railić ponudio 50 hiljada evra Miljatoviću da ubije Bašića, jer mu je on predstavljao problem u nedozvoljenom prometu droge.

Za pomaganje u ubistvu Bašića optužen je i Igor Repajić, protiv koga je postupak razdvojen.

Podsjećamo, Radenko Bašić, načelnik Sektora krim-policije ubijen je u ranim jutarnjim časovima, 21. marta 2022. godine, u prijedorskom naselju Pećani.

Veliki broj policijskih službenika okupili su se pred Sudom BiH, kako bi odali počast ubijenom kolegi Bašiću. Takođe, Policija u Srpskoj zaustavila je danas vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića.

Danas je u Sudu BiH izricanje presude Daliboru Railiću, zvaniom Dugi i Aleksandru Miljatoviću i drugima optuženima za ubistvo Radenka Bašića, načelnika Sektora kriminalistièke policije Policijske uprave Prijedor.

U cilju izražavanja posebnog poštovanja prema nastradalom kolegi te ukazivanja na sve opasnosti i složenosti obavljanja policijskog posla, sve patrole sa obilježenim vozilima širom RS će od 10,30 do momenta izricanja presude, na mjestima gdje se zateknu, parkirati vozilo i  aktivirati svjetlosno-signalne uredjaje na službenom vozilu i fizički će biti pod auta.

U ovom slučaju Railić je optužen kao nalogodavac, a Miljatović kao direktni izvršilac Bašićevog ubistva.

Tužilaštvo BiH je zatražilo je od Suda BiH da optuženima izrekne kaznu doživotnog zatvora.

Za pomaganje u ubistvu Bašića optužen je i Igor Repajić, protiv kojeg je postupak razdvojen.

Railića optužnica tereti i za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranje novca.

Za organizovani kriminal postupak je ranije razdvojen protiv Harisa Gredelja i Aleksandra Ivkovića.

Osim njih u ovom predmetu su optuženi još Mirjana Vujović i Željko Simić iz Bileće, te Goran Gvozden iz Gradiške, koji su zajedno sa Railićem optuženi za organizovani kriminal i trgovinu droge.

Prema optužnici Tužilaštva BiH Railić je od 2020. do marta 2022. vodio dvije grupe: jednu za šverc droge, drugu za likvidaciju Bašića. Miljatović je optužen da je direktni izvršilac ubistva, a Repajić da mu je pomagao u bijegu i pripremi zločina.

Prema optužnici, Bašić je ubijen 21. marta 2022. godine u Prijedoru kada mu je Miljatović ispucao hitac u glavu dok je išao pješice na posao.

Kako se navodi u optužnici Miljatović je pristao da ubije Bašića za 50.000 KM koje mu je preko Repajića ponudio Railić.

Doboj/Ustupljena fotografija
Doboj/Ustupljena fotografija
Sve optužene terete da su krijumčarili narkotike od 2020. do marta 2022. godine. Drogu su nabavljali u Crnoj Gori, ali i Kolumbiji, te je transportovali u BiH gdje su je skrivali i dalje plasirali na ilegalnom narko tržištu u zemlji i inostranstvu. Komunikacija – kriptovane aplikacije “Skaj” i “Anom”. Railić je više kilograma droge kupovao od Ivkovića, koju je, osim novcem, platio i “audijem A6”.

Svi osim Gredelja su bili korisnici aplikacije “Skaj”.

Railića terete i za pranje preko 200.000 KM zarađenih od narko-biznisa a novac je ulagao u nekretnine i vozila preko uže porodice da prikrije porijeklo.

Inače, ubijeni Radenko Bašić časno je nosio policijsku uniformu, a karijeru je započeo kao policajac u Policijskoj stanici Kozarac. U proteklom ratu je kao učesnik ratnih dešavanja bio i ranjen na Krupskom ratištu.

Bio je ratni-vojni invalid devete kategorije i borac prve kategorije.

Kratko vrijeme, od 2008. godine, bio je inspektor u Policijskoj stanici Prijedor 1, a potom i zamjenik komandira.

Na mjesto načelnika Odjeljenja za opšti kriminalitet raspoređen je 2019. godine, a naredne godine na mjesto načelnika Sektora kriminalističke policije.

On je ubijen je godinu prije odlaska u zasluženu penziju, tokom svoje svakodnevne šetnje od kuće do radnog mjesta.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Dr. Nenad Stevandić, izrazio je iskreno saučešće žrtvama pucnjave tokom proslave Hanuke u Sidneju, u Australiji. “Iskreno saučešće stradalim Jevrjema u Sidneju čiji su praznik svjetlosti teroristi pretvorili u krvavu Hanuku”, naveo je Stevandić, podsjećajući i na bolna sjećanja Srba na krvave Božiće kada su civili bili mete terorističkih napada.

U napadu je poginulo najmanje 12 osoba, a policija je ubrzo intervenisala i uhapsila jednog osumnjičenog. Pucnjava je izazvala šok među lokalnom jevrejskom zajednicom, koja je praznik svjetlosti obilježavala u trenutku tragedije.

Preduzeće RiTE Ugljevik od subote ujutru ponovo proizvodi struju potvrđeno je u Elektroprivredi Republike Srpske za ATV

U ovom preduzeću još kažu da se tamošnja termoelektrana na mrežu vratila u subotu ujutru u 6:40 časova.

Rite Ugljevik struju nije proizvodio zbog nedostatka uglja.

Oko 64 odsto građana zapadnog Balkana podržava evropske integracije njihovih zemalja, što je deset odsto više nego protekle godine, pokazao je barometar koji je objavio Regionalni savjet za saradnju, uz podršku EU i njemačke agencije za razvoj GIZ.

Prema podacima koji su navedeni, u prošlogodišnjem barometru podrška evropskim integracijama bila je na istorijski najvišem nivou, a od 2021. godine, kada je iznosila 62 odsto, konstantno je padala.

Prema ovim podacima, moglo bi se zaključiti da je poruka iz EU da je zapadnom Balkanu mjesto u EU doprla do građana regiona, za razliku od perioda prije rata u Ukrajini, kada je podrška pala nakon što je odgođena odluka o napretku Sjeverne Makedonije ka članstvu, uprkos tome što je zemlja promijenila ime da bi pokrenula evropske integracije.

Međutim, loša vijest je da manje građana regiona vjeruje da je regionalna saradnja dobra za njihove ekonomije. Prošle godine u ovo je vjerovalo 82 odsto građana, dok je ove godine taj broj pao na samo 64 odsto. Ovaj podatak mogao bi se objasniti činjenicom da u svijetu ponovo počinje da prevladava protekcionizam, odnosno zatvaranje ekonomija, što je proces koji je pokrenuo Donald Tramp, predsjednik Amerike, koji je mandat počeo uvođenjem tarifa. Čini se da građani regiona počinju da vjeruju da je za njihovu ekonomiju najbolje da zaštiti svoju privredu.

Najveća podrška evropskim integracijama je u Albaniji, i iznosi 86 odsto, dok je podrška na Kosovu 78 odsto. Sljedeća je Sjeverna Makedonija, gdje podrška iznosi 62 odsto, a u BiH podrška je 59 odsto. Nisu navedeni podaci po entitetima, ali prema drugim istraživanjima, podrška u Srpskoj je nešto iznad 50 odsto, dok je u FBiH podrška bliža dvotrećinskoj. Zanimljivo je da je podrška evropskim integracijama u Crnoj Gori, zemlji koja će izvjesno ubrzo postati članica EU, podrška na 59 odsto, odnosno otprilike na nivou BiH. Očekivano, najniža podrška EU je u Srbiji i iznosi samo 42 odsto, što je posebno zabrinjavajući podatak ako se uzmu ogromna infrastrukturna ulaganja koja su finansirana dijelom i sredstvima EU u toj zemlji.

Zanimljivo je i da je tolerancija građana regiona prema nacionalizmu u porastu, pa je, na primjer, prošle godine 47 odsto ispitanih reklo da nacionalizam najviše sprečava regionalnu saradnju, dok to ove godine smatra njih 37 odsto.

Dobra vijest je da je porastao optimizam građana regiona o nadi kada bi se mogli pridružiti EU. Prošle godine je njih petina vjerovala da će se njihova zemlja priključiti EU do 2030, a 23 odsto da će se to desiti do 2035, dok ove godine 26 odsto građana smatra da će se njihova zemlja pridružiti EU do 2030, a 25 odsto do 2035.

Razlog za ovaj podatak bi mogao biti napredak Crne Gore i Albanije, koje su napravile značajan iskorak, a vjeruje se da bi Crna Gora mogla postati članica EU do 2028, ili godinu dana kasnije.

Procenat onih koji vjeruju da se njihova zemlja nikad neće priključiti EU prošle godine je iznosio 18, a sada iznosi 17 odsto, što je razlika na nivou statističke greške.

Kada je riječ o mladima, podrška EU je u porastu, što ima i dobre i malo manje dobre strane. Dobra strana je da mladi shvataju koje prednosti EU pruža mladim ljudima, ali istovremeno to znači da ih više želi da napusti svoju zemlju i odu živjeti u EU, što će posebno doći do izražaja ako bi se desio zastoj u evropskim integracijama. Čak 68 odsto mladih razmišlja da ode da živi i radi u EU, dok je prošle godine o tome razmišljalo njih 61 odsto.

Prošle godine samo 46 odsto građana regiona nije bilo zadovoljno prilikama koje imaju u svojoj zemlji, a ove godine šest od deset građana zagađeni vazduh vide kao najveći ekološki problem s kojim se suočavaju.

Kada je riječ o institucijama s najvećim povjerenjem građana, to su i dalje vjerske organizacije, kojima vjeruje 69 odsto građana regiona, a zatim dolaze oružane snage, kojima vjeruje 62 odsto građana.

Pravosudnim institucijama vjeruje samo 42 odsto građana, a policiji 56 odsto građana regiona. Tradicionalnim medijima vjeruje 45 odsto građana, dok ih 60 odsto smatra da ne treba uvijek vjerovati informacijama sa društvenih mreža.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najoštrije su osudili teroristički napad na jevrejsku zajednicu u Sidneju, izražavajući solidarnost sa žrtvama i jevrejskim narodom širom svijeta.

Cvijanović je poručila da je riječ o gnusnom činu izvršenom tokom proslave Hanuke, koji dodatno obavezuje na snažniju zajedničku borbu protiv terorizma i antisemitizma. Kako je navela, Republika Srpska stoji čvrsto uz prijateljski jevrejski narod u Republici Srpskoj, BiH i širom svijeta.

Sličnu poruku uputio je i Milorad Dodik, koji je izrazio najdublje saučešće porodicama žrtava i cijelom jevrejskom narodu. Istakao je da Republika Srpska stoji u solidarnosti sa Jevrejima kao narodom koji je, prema njegovim riječima, kroz istoriju platio ogromnu cijenu mržnje i nasilja.

Dodik je naveo da ovaj zločin pokazuje da terorizam nema granice i da pogađa ljude okupljene u miru, vjeri i zajedništvu. U tom kontekstu, istakao je da Izrael zaslužuje punu podršku u borbi protiv terorista iz Gaze, naglašavajući da se protiv terora ne pregovara, već da se on mora zaustaviti.

Prema njegovim riječima, istovremeno jačaju glasovi širom svijeta koji upozoravaju da se bezbjednost, kultura i način života ne mogu sačuvati bez jasnih granica i odgovorne migracione politike. Dodik je ocijenio da zaštita judeo-hrišćanskih vrijednosti i zaustavljanje nekontrolisanih migracija postaju pitanje opstanka slobodnih društava.