Kategorija: Vijesti

Nikakva primamljiva priča o Evropskoj uniji, koja hoće centralizaciju BiH, ne može da se nametne Republici Srpskoj – naveo je predsjednik Milorad Dodik.

Naša velika pobjeda je, kaže Dodik, što niko nije smio da nametne zakon o imovini koja je danas uknjižena na Republiku Srpsku.

– Tokom sedmice prisustvovao sam sjednici Organizacionog odbora za obilježavanje Dana sjećanja, koji će ove godine, zajedno sa Srbijom, biti obilježen 4. avgusta u Mrkonjić Gradu – dodao je Dodik na Iksu.

Никаква примамљива прича о Европској унији, која хоће централизацију БиХ, не може да се наметне Републици Српској. Наша велика побједа је што нико није смио да наметне закон о имовини која је данас укњижена на Републику Српску.

Током седмице присуствовао сам сједници… pic.twitter.com/4FYgvBBbHv

— Милорад Додик (@MiloradDodik) July 26, 2026

Republika Srpska i Srbija će 4. avgusta u Mrkonjić Gradu zajednički obilježiti Dan sjećanja na srpske žrtve vojnih operacija „Oluja“ i „Maestral“, koje su tokom 1995. godine dovele do masovnog stradanja i progona srpskog stanovništva.

Na sjednici Organizacionog odbora, održanoj prije dva dana, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je progon Srba iz Republike Srpske Krajine jedan od najtežih događaja iz ratnog perioda devedesetih.

– Srpski narod je trajno protjeran sa tih prostora, gdje je nekada predstavljao većinsko stanovništvo. To je jedan od najočiglednijih primjera etničkog čišćenja – rekao je Dodik.

Prema najavama organizatora, centralnoj komemoraciji prisustvovaće predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i patrijarh srpski Porfirije.

Iako je od vojnih operacija prošlo gotovo tri decenije, za zločine počinjene nad srpskim civilima i zarobljenim vojnicima u zapadnokrajiškim opštinama Republike Srpske do danas nije donesena nijedna pravosnažna presuda protiv pripadnika hrvatskih vojnih snaga.

Podsjećamo da su „EuroBlic“ i Srpskainfo još prije deset godina objavili informacije da je Hrvatska sredinom 2015. godine obustavila saradnju sa pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine u predmetima koji se odnose na ratne zločine.

Prema saznanjima Srpskainfo, hrvatsko Državno odvjetništvo od završetka rata nije dostavilo Tužilaštvu BiH dokumentaciju koja bi mogla poslužiti kao dokaz odgovornosti pojedinih zapovjednika i pripadnika Hrvatske vojske za zločine nad Srbima.

Dobro upućeni izvori navode da je hrvatska Vlada 2. juna 2015. godine donijela internu odluku kojom je, pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa, zabranjeno objavljivanje dokumenata koji bi mogli kompromitovati tadašnji državni i vojni vrh Hrvatske.

Sagovornici Srpskainfo podsjećaju da su Tužilaštvo BiH i hrvatsko Državno odvjetništvo još 3. juna 2013. godine zaključili protokol o saradnji kojim je bila predviđena razmjena dokaza, dokumentacije i međusobna pravna pomoć u procesuiranju ratnih zločina.

Ističu da je jednostranim prekidom te saradnje, prema njihovom mišljenju, prekršen ne samo potpisani sporazum već i odredbe Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.

Prema tvrdnjama naših izvora, među dokumentima koje hrvatska strana nije ustupila nalaze se i materijali koji se odnose na vojne operacije na području zapadne Krajine 1995. godine, a koji bi mogli ukazivati na ulogu tadašnjeg političkog i vojnog vrha Hrvatske.

Sagovornici tvrde da postoje indicije kako se na pojedinim vojnim naredbama i dokumentima nalaze potpisi tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, ministra odbrane Gojka Šuška, kao i drugih visokih državnih i vojnih zvaničnika.

Bivši direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić podsjeća da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske još prije dvije decenije Tužilaštvu BiH dostavilo krivične prijave protiv 16 generala Hrvatske vojske i HVO zbog sumnje da su odgovorni za zločine nad Srbima.

– Očigledno je da zvanični Zagreb izbjegava suočavanje sa odgovornošću za zločine koje su počinile snage pod njegovom kontrolom – smatra Kojić.

Prema zvaničnim podacima, tokom operacije „Oluja“ sa područja Republike Srpske Krajine protjerano je oko 250.000 Srba, dok je više od 2.000 ljudi, uglavnom civila, izgubilo život.

U operaciji „Maestral“, koju su tokom ljeta i jeseni 1995. izvele snage Hrvatske vojske, HVO i tadašnje Armije BiH, iz zapadnokrajiških opština protjerano je približno 125.000 Srba, dok je ubijeno gotovo 700 civila i zarobljenih vojnika.

Jedan od najsurovijih zločina otkriven je nakon završetka rata u Mrkonjić Gradu, gdje je po povratku opštine u sastav Republike Srpske pronađena masovna grobnica sa posmrtnim ostacima 181 osobe srpske nacionalnosti, među kojima je najveći broj bio civila.

Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, poručio je danas, 24.juna, na društvenoj mreži “X” da ga raduje vijest da će svi borci, porodice poginulih i ratni vojni invalidi biti oslobođeni plaćanja participacija za liječenje.

“Raduje me vijest iz ‘Službenog glasnika’ Republike Srpske da će za par dana svi naši borci, porodice poginulih i RVI konačno biti oslobođeni plaćanja participacija za liječenje. Ovo je još jedan u nizu realizovanih zadataka koji smo stavili pred Vladu koju vodim”, napisao je Minić.

Podsjećamo, u “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljene su izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, čime su boračke kategorije oslobođene obaveze plaćanja participacije za liječenje, saopštila je Boračka organizacija Republike Srpske.

Ko ima pravo na oslobađanje

U saopštenju se naglašava da će izmjene Zakona stupiti na snagu za osam dana nakon čega će sve boračke kategorije – demobilisani borci, porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi biti oslobođeni ove vrste plaćanja.

Iz BORS-a su naglasili da se izmjena Zakona takođe odnosi i na civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture.

Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, kao i ministri u Vladi Republike Srpske, od 1. avgusta imaće veće plate, a odluka o utvrđivanju plate objavljena je u Službenom glasniku Republike Srpske.

“Ovom odlukom utvrđuje se bruto plata predsjednika Vlade Republike Srpske i ministara u Vladi Republike Srpske, a sredstva za isplatu bruto plate obezbjeđuje se u budžetu Republike Srpske. Osnovna mjesečna bruto plata predsjednika Vlade Republike Srpske iznosi 9.246,65 KM. Osnovna mjesečna bruto plata potpredsjednika Vlade Republike Srpske iznosi 8.111,84 KM. Osnovna mjesečna bruto plata ministara u Vladi Republike Srpske iznosi 6.977,03 KM”, navodi se u odluci.

Dalje se dodaje: “Osnovna mjesečna bruto plata predsjednika Vlade Republike Srpske, potpredsjednika Vlade Republike Srpske i ministara u Vladi Republike Srpske uvećava se za svaku navršenu godinu staža osiguranja, u to do navršenih 25 godina 0,3 odsto, a nakon navršenih 25 godina, svaka naredna godina 0,5 odsto”.

Povećanje plate dobili i 1. aprila

Vrijedi podsjetiti da su njima plate povećane i od 1. aprila ove godine, i to za pet odsto u bruto iznosu.

Tada je Minićeva bruto plata iznosila 8.806,33 KM što je bilo povećanje od 419 KM, jer je ranije bruto plata premijera Republike Srpske bila 8.387 KM.

Sa druge strane, osnovna mjesečna bruto plata ministara u Vladi Republike Srpske od 1. aprila iznosila je 6.644,79 KM, što je bilo bruto povećane od 317 KM u odnosu na raniji iznos, kada su plate iznosile 6.327,79 KM.

U aktuelnoj Vladi Save Minića, trećoj po redu, potpredsjednici iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda su Alen Šeranić i Anđelka Kuzmić.

I potpredsjednici Vlade dobili su tada povećanje pa im je od 1. aprila mjesečna bruto plata bila 7.725,56 KM, što je za 368 KM više nego što je bio raniji iznos.

Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića, rekao je da je njegovog oca unazad dvije sedmice posjetio sveštenik Vojislav Bilbija i da su čak uspjeli da odigraju partiju šaha.

Rekao je kako generalu posjete mnogo znače i da je neko uvijek s njim.

Najavio je da će njegovog oca naredne sedmice u Hagu posjetiti Ambasador Srbije u Nizozemskoj i državni sekretar Livija Pavićević, a u petak dva najbliskija ratna druga i prijatelja, jedan iz Republike Srpske i jedan koji sad živi u inostranstvu.

Darko Mladić je rekao da u Hagu nisu prihvatili nikakvu sugestiju ljekara iz Srbije u vezi sa liječenjem njegovog oca i da terapiju “guraju po svom”.

On i njegov najmlađi sin danas su se video-pozivom čuli sa generalom za koga je rekao da je loše, ali stabilno.

“Pola sata smo pomalo pričali. Sretan sam da je stanje sad stabilno i da se ne pogorša”, rekao je Darko Mladić, prenosi Srna, danas 24. jula.

Više od dva mjeseca čekaju odgovor

Rekao je i kako generala više od dva mjeseca čeka odgovor na pismo koje je uputila komitetima UN za ljudska prava nakon posljednjeg odbijanja Haga da ga zbog teškog zdravstvenog stanja puste na liječenje u Srbiju.

“Nemamo još nikakav odgovor, inače, sporo odgovaraju i to može da traje mesecima. Oni bi morali da nam daju bilo kakav odgovor”, rekao je Darko Mladić.

Film pri kraju

Kada je riječ o snimanju filma o njegovom ocu, Darko je naveo da je 95 odsto materijala snimljeno i da će se, kada obezbijede računar, krenuti sa montažom.

Haški Mehanizam odbio je 14. maja zahtjev odbrane da general Ratko Mladić bude pušten na liječenje u Srbiju zbog teškog zdravstvenog stanja. Neposredno nakon toga odbrana se obratila različitim komitetima UN za ljudska prava, koji do sada nisu poslali nikakav odgovor.

General se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić posjetio je Udruženje Srba iz BiH u Srbiji i razgovarao sa predsjednikom tog udruženja prof. Duškom Belovićem o nastavku jačanja saradnje institucija Republike Srpske sa organizacijama koje okupljaju Srbe u Republici Srbiji.

Predsjednik Stevandić zahvalio se Beloviću na snažnoj i otvorenoj podršci institucijama Republike Srpske u turbulentnim vremenima, ističući da Udruženje Srba iz BiH ima značajnu ulogu u saradnji sa institucijama Republike Srbije, njegovanju zajedništva srpskog naroda, te očuvanju njegovog nacionalnog integriteta i identiteta.

Tokom razgovora ponovljena je podrška borbi srpskog naroda za zaštitu svojih prava i interesa u BiH, a Belović je naglasio da će Udruženje Srba iz BiH u Srbiji nastaviti da pruža punu podršku institucijama Republike Srpske u njihovim naporima za očuvanje ustavnih nadležnosti, političke stabilnosti i zaštitu interesa Republike Srpske i njenih građana.

Predsjednik Milorad Dodik izjavio je da je Savo Minić odličan izbor za premijera, ističući da je odgovornost za vođenje Vlade Republike Srpske preuzeo u jednom od najizazovnijih i najtežih trenutaka u istoriji Srpske.

– Od tada do danas predano i promišljeno vodi Vladu i, zajedno sa drugim predstavnicima vlasti Republike Srpske, postigao je da smo ekonomski stabilni i politički snažni – rekao je Dodik odgovarajući na pitanje Srne da li je zadovoljan radom predsjednika Vlade Save Minića i da li je opravdao izbor na tu poziciju.

Navodeći da se vrijednost Save Minića ne ogleda samo u stabilnom vođenju Vlade, Dodik je istakao da je on, prije svega, čovjek koji živi sa svojim narodom, razgovara i nikada, ni u jednom momentu nije sebi dozvolio da se otuđi.

– Zato je u stanju da procijeni želje i potrebe stanovnika i kroz politike Vlade provodi ih u djelo. Povećane plate, borački dodaci, penzije… samo su dio onoga na čemu radi Vlada na čelu sa Savom Minićem. To je proces, a premijer je osoba koja ne planira da stane – mjere koje će obezbijediti finansijsku i svaku drugu stabilnost, bezbjednost i sveukupno poboljšanje kvaliteta života je u kontinuiranom fokusu djelovanja Save Minića – naglasio je Dodik i dodao da zato predsjednik Vlade Minić vidljivo ima podršku naroda Republike Srpske.

On je rekao da dugo sarađuje sa Minićem, prati njegov rad i uvjeren je da je napravio nepogrešivo dobar izbor.

– Njegov patriotizam je nupitan, a njegova empatija za ljude zadivljujuća. On je doktor pravnih nauka, nesumnjivi znalac u svojoj struci. Zato i ima moju podršku – zaključio je Dodik.

Nadležna komisija parlamenta BiH utvrdila je da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA/OSA) BiH nisu prekršile zakon tokom bezbjednosnih provjera Nenada Nešića, obavljenih prije nego što je zasjeo u fotelju ministra bezbjednosti BiH, iako se znalo da su protiv njega još od 2019. godine vođene istrage.

Tako je u BiH, dok je ogroman broj mladih, visokoobrazovanih i nekompromitovanih ljudi čekalo svoju šansu, na jednu od najbitnijih funkcija u Savjetu ministara došao čovjek koji je bio na meti istražilaca.

Hapšenje, pritvor, fotelja

Štaviše, kako se kod nas dijele najatraktivnije pozicije uvjerili smo se i kada je hapšeni, pritvarani pa sa čela Ministarstva bezbjednosti smijenjeni Nešić bio “najbolji” izbor i za Vladu Republike Srpske, koja ga je imenovala za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite, iako se sumnja da su “Putevi Republike Srpske”, kojima je bio na čelu, oštećeni za milionski iznos.

Podsjetimo, Nešić je za kormilo Ministarstva bezbjednosti sjeo 25. januara 2023. godine, a uhapšen je 26. decembra 2024. i Tužilaštvo BiH ga već godinama istražuje. I, dok se čeka da pravosuđe završi svoj posao, objavljen je izvještaj o radu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA za 2025, gdje je jedan dio posvećen upravo lideru DNS-a.

Šta je SIPA provjeravala

Tu se nedvosmisleno ukazuje da je on, prije nego što je imenovan za ministra bezbjednosti, bio predmet bezbjednosnih provjera, a u nastavku se navodi da se već tada znalo da je od 2019. bio pod istragom. Međutim…

“Nakon saslušanja predstavnika SIPA i OSA ustanovljeno je da s njihove strane nije prekršen zakon tokom procesa sigurnosnih provjera bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića”, navedeno je u izvještaju o radu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA BiH.

Kako su dodali, SIPA je u ovom slučaju bila isključivo nadležna da provjeri istinitost podataka na obrascu Centralne izborne komisije (CIK) BiH, što je i učinila.

Zakon o Savjetu ministara BiH, naglašeno je u izvještaju, čak izričito navodi da SIPA nije ovlaštena da “obavlja druge zadatke osim onih koji se odnose na provjeru tačnosti podataka u obrascu”, te da ne smije ni direktno ni indirektno proširiti svoju nadležnost u ovom pitanju na sprečavanje, otkrivanje i istraživanje krivičnih djela.

Odluka o imenovanju

“SIPA je svoj rezultat provjere dostavila nadležnom rukovodiocu, u ovom slučaju Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, koji je onda kao kolektivni nadležni organ donio odluku o postavljanju Nenada Nešića na mjesto ministra, iako je bilo poznato da su se protiv njega još od 2019. godine vodile određene istrage”, naveli su iz Komisije.

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, ističe da bi provjere trebalo da budu rigoroznije, posebno za funkcije na kojima se očekuje da će ta osoba imati mogućnost pristupa podacima koji su povjerljivi, odnosno tajni.

“Nedostatak u okviru postojećih sigurnosnih provjera je takvo nešto omogućio. Koliko ja znam, nije on jedina osoba. Na tome se treba raditi i Ministarstvo bezbjednosti treba podnijeti inicijativu za izmjenu tih odredaba. Mi, međutim, ne vidimo inicijativu da se poboljšaju te provjere”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

Zarobljenost institucija

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da je ovaj slučaj najbolji pokazatelj institucionalne zarobljenosti i političke kontrole nad institucijama.

“Jasno je da je imenovanje, kao i svako drugo u Bosni i Hercegovini, plod političkog dogovora, a ne najboljih kompetencija i jasnih zakonitih provjera svakog lica koje bi trebalo da bude imenovano. SIPA zaista jeste uradila posao koji je u njenoj nadležnosti, ali se opravdano postavlja pitanje zašto joj se ne daju veće nadležnosti i zašto institucija za imenovanje nije tražila veći opseg provjera prilikom imenovanja na ovako bitnu funkciju”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.

Dolazak grupe američkih tužilaca u Derventu, gdje su razgovarali sa Srbima koji su tokom rata u BiH preživjeli torture u logorima pod kontrolom hrvatskih i bošnjačkih snaga, ponovo je otvorio pitanje odnosa međunarodne javnosti prema stradanju srpskog naroda.

Paralelno sa tim, u prethodnim danima pažnju su privukli i bilbordi postavljeni na vozilima koja su prolazila ulicama više američkih gradova, a na kojima su predstavljeni segmenti stradanja Srba tokom proteklog rata.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da međunarodna kampanja Memorijalnog centra Republike Srpske „Learn About Serbian Suffering – Upoznajte srpsko stradanje“ predstavlja dostojanstven način da se pred međunarodnom javnošću pokrene razgovor o žrtvama srpskog naroda.

Prema njenim riječima, srpske žrtve zaslužuju da njihova stradanja budu priznata i da oni koji su godinama zanemarivali njihove patnje konačno pokažu spremnost da se suoče sa činjenicama.

– Srpske žrtve zaslužuju istinu, kao i da je vrijeme da oni koji su godinama okretali glavu konačno pogledaju u lice stradanju srpskog naroda i prema njemu se odnose s poštovanjem – poručila je Cvijanovićeva.

Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac smatra da bi dolazak američkih istražilaca u Derventu mogao predstavljati početak procesa koji bi mogao dovesti do sudskog rasvjetljavanja zločina nad Srbima.

Ona je izrazila očekivanje da će svjedočenja preživjelih biti početak ozbiljnije istrage i da će odgovorni za zločine biti procesuirani.

– Imamo vijest da su istražioci iz Amerike došli da ispitaju ljude koji su bili u logorima, preživjeli strašne torture i sada će posvjedočiti šta se sve dešavalo – rekla je Graorčeva.

Ipak, ostaje pitanje da li ovi potezi predstavljaju znak promjene odnosa u Sjedinjenim Američkim Državama prema događajima iz rata u BiH ili je riječ o ograničenom interesovanju pojedinaca i organizacija.

O tome smo razgovarali sa bivšim karijernim diplomatom i stručnjakom za međunarodne odnose iz Beograda Srećkom Đukićem, koji smatra da je predstavljanje srpskog stradanja američkoj javnosti težak i dugoročan proces sa ograničenim dometima.

Iako pozdravlja aktivnosti organizacija iz Republike Srpske koje nastoje da američkoj javnosti predstave i stradanje Srba, Đukić ocjenjuje da je njihov uticaj na širu javnost SAD mali.

– U zemlji od 350 ili 400 miliona stanovnika teško je pronaći ljude koji će se ozbiljno baviti događajima iz BiH od prije više od 30 godina. To je prije svega jedna vrsta političke kampanje koja ima značaj za domaću javnost u Republici Srpskoj – rekao je Đukić.

Prema njegovim riječima, američko društvo uglavnom nije usmjereno na istorijske teme, posebno ne na događaje iz drugih zemalja.

– Amerikanci ne žive ni od svoje istorije, a kamoli od tuđe. Sjedinjene Američke Države su okrenute sadašnjosti i budućnosti. Naravno, svuda možete pronaći pojedince koji će se zainteresovati za određene teme, pa tako i za stradanje Srba u BiH, ali to su ipak rijetki slučajevi – naveo je Đukić.

On smatra da ni aktuelna američka administracija, na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, ne pokazuje posebnu sklonost ka istorijskim pitanjima.

– Vidljivo je da Tramp ne pokazuje veliko interesovanje za ono što su radile prethodne administracije, a kamoli za istorijske teme drugih naroda. Ako neko ne gleda mnogo u sopstvenu istoriju, teško je očekivati da će se baviti tuđom. U američkom establišmentu uvijek postoje ljudi koje određene istorijske teme zanimaju, ali to ipak ostaje na marginama – zaključio je Đukić.

Bez obzira na različite ocjene, posjete američkih istražilaca i kampanje usmjerene prema međunarodnoj javnosti ponovo su otvorile pitanje načina na koji se u svijetu govori o ratu u BiH i koliko prostora postoji za drugačije predstavljanje događaja i stradanja svih naroda.