Kategorija: Vijesti

U zatvorima u Republici Srpskoj ima 1.393 kreveta za osuđenike i pritvorenike, a 40 odsto ih je prazno.

“Trenutna procentualna popunjenost u kazneno-popravnim ustanovama iznosi 60 odsto”, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

Kako su dodali, sva osuđena lica upućena na izdržavanje zatvora ili mjere pritvora smještena su u šest kazneno-popravnih zavoda.

“Ima dovoljno mjesta”
“Republika Srpska, zahvaljujući investicionim radovima koji se odnose na proširenje smještajnih kapaciteta, nije među zemljama koje imaju problem preopterećenosti jer smještajnih kapaciteta ima dovoljno za prijem”, pojasnili su iz resornog ministarstva.

Kada su u pitanju smještajni kapaciteti u kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj, ukupni kapacitet za osuđena i pritvorena lica iznosi 1.393, od čega je 1.103 kapacitet za osuđena lica, dok je kapacitet za pritvorena lica 290.

Banjalučki advokat Marko Mikeš izjavio je da njegova iskustva pokazuju da poslije pravosnažnosti presude osuđeno lice već nakon 15 do 20 dana dobija poziv da preuzme uputni akt za izdržavanje kazne.

“Osuđena lica najčešće nakon toga traže odlaganje izdržavanja kazne zatvora za tri mjeseca, radi, u najviše slučajeva, porodičnih prilika ili vlastite, odnosno bolesti člana porodice. To sud u pravilu uvijek odobri, ali prvi put. Već sljedeći put, ako to osuđeno lice ponovo traži, ne može dobiti”, rekao je Mikeš u izjavi za “Nezavisne novine”.

Novinar Nebojša Tomašević kaže da je, iako u zatvorima širom Republike Srpske ima 40 odsto praznih mjesta, činjenica da mnogi osuđenici još uvijek čekaju da odu na izdržavanje izrečene zatvorske kazne za svoja nedjela.

Osuđeni, a hodaju slobodno
To nam, dodao je on, govori o sporosti birokratskog aparata koji odlučuje o upućivanju osuđenika u zatvor.

“Činjenica je da mnogi osuđenici iz ovih ili onih razloga traže odgodu izdržavanja kazne i da to svakako odugovlači cijeli proces. Međutim, kada sve uzmemo u obzir, možemo samo sumnjati da u nekim slučajevima postoji i odugovlačenje. Neophodno je proces upućivanja osuđenika u zatvor učiniti transparentnijim, da tačno znamo zašto neki osuđenici mjesecima nakon presude slobodno hodaju”, poručuje Tomašević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je, podsjetimo, u septembru ove godine, da će uskoro biti utvrđeno koliko osuđenih lica čeka na izvršenje zatvorske kazne.

Iz Ministarstva pravde Republike Srpske kažu da je Selak, u skladu sa svojim zakonom propisanim nadležnostima, uputio naredbu kazneno-popravnim ustanovama i osnovnim sudovima u Republici Srpskoj sa zahtjevom da dostave podatke u vezi sa brojem rješenja, odnosno uputnih akata, a koji se odnose na upućivanje osuđenih lica na izdržavanje kazne zatvora, kao i u postupku odgađanja izvršenja kazne zatvora.

“Nakon što dobije tražene podatke, ministar pravde Republike Srpske će, takođe, održati i zajednički sastanak o ovoj temi sa direktorima kazneno-popravnih ustanova i predstavnicima osnovnih sudova u Republici Srpskoj”, najavili su iz Ministarstva pravde u izjavi za “Nezavisne novine”.

Vlada Republike Srpske poništila je postupak dodjele koncesije za izgradnju i korišćenje vjetroelekrane Trusina u opštini Nevesinje, jer do isteka roka nije dostavljena nijedna ponuda za taj posao, a zbog kojeg inače BiH prijeti arbitraža.

Izvršna vlast u Srpskoj 2019. godine je raskinula ugovor o koncesiji sa “Kermas energijom” iz Zagreba, zbog čega oni imaju spreman odštetni zahtjev od 102 miliona evra (oko 200 miliona KM).

Naime, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o poništavanju postupka dodjele koncesije za VE Trusina na 12. sjednici održanoj 28. novembra 2025. godine, pozivajući se na Zakon o koncesijama RS i Zakon o Vladi RS. Ta odluka objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” 10. decembra, a stupiće na snagu osmog dana od dana objave.

Više detalja o samom pozivu firmama da grade VE Trusina te komentaru o tome zašto se niko nije prijavio na poziv pokušali smo dobiti od resornog ministra Petra Đokića, ali ni on, ni zaposleni u njegovom kabinetu nisu odgovorili na naše pozive i poruke.

Avdalović: Voljeli bismo da se Trusina izgradi
Nikakve detalje po ovom pitanju nije znao ni Milenko Avdalović, načelnik Nevesinja.

“Znam samo da raniji investitor nije ispunio uslove i obaveze koji su od njega traženi i da je zato raskinuta ta koncesija. Šta će dalje biti – ne znam. Mi se nadamo i voljeli bismo da se Trusina izgradi i završi”, rekao je Avdalović za “Nezavisne novine”.

I to je praktično najnovije što se tiče ovog projekta. Međutim, ne i najaktuelnije.

Sve počelo 2012
Zato ćemo se vratiti u 2012. godinu kada je sve počelo.

Devetnaestog oktobra 2012. Vlada RS je sa firmom “Eol prvi”, sa sjedištem u Nevesinju, a u vlasništvu od 97 odsto strane firme “Kermas” iz Zagreba, zaključila ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroelektrane na lokaciji Trusina u Nevesinju, vrijedan 140 miliona KM.

Nakon zaključenja glavnog ugovora ugovorne strane su zaključile i tri aneksa ugovora, a Vlada RS je firmi “Eol prvi” dala koncesiju na 30 godina.

Prema tim ugovorima, u gradnji VE Trusina sa 87 odsto sredstava trebalo je da učestvuje kompanija “Kermas”, “Eol prvi” sa 10 odsto, a opština Nevesinje sa tri odsto.

Projekat je podrazumijevao gradnju 15 vjetroturbina ukupne instalisane snage 49,5 megavata, sa projektovanom godišnjom proizvodnjom od oko 160 gigavat-časova struje, što je kapacitet da snabdijeva oko 40.000 domaćinstava.

Početak izgradnje prolongiran više puta
Od trenutka potpisa ugovora krenula je dobro poznata priča u Republici Srpskoj, odnosno BiH.

Naime, više puta je najavljivan početak građevinskih radova na planiranim objektima.

Godine 2016. je rečeno da bi se trebalo dogoditi u martu, a da bi energetsko postrojenje trebalo da bude pušteno u rad već do kraja 2017. godine. To se nije desilo.

U junu 2018. godine direktor “Eola prvog” Zlatko Mandžuka kazao je da očekuje da u “narednih desetak dana dobiju i dozvolu za izgradnju, čime bi konačno krenuli sa prvim radovima, te da bi prvi kilovati struje trebalo da poteku krajem 2019. godine”.

Ni to se nije desilo.

Ugovor raskinut 2019
A onda, 7. marta 2019. godine Vlada RS, kojom je tada predsjedavala Željka Cvijanović, je jednostrano raskinula koncesioni ugovor sa “Eol prvim”, odnosno “Kermasom”, tvrdeći da koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju za uredno izvršenje ugovora.

Zbog toga je “Kermas” odmah krenuo u borbu, te je zatražio isplatu odštete. Pravnog zastupnika su našli u Advokatskoj kancelariji “Baroš i partners” iz Banjaluke, iz koje su se direktno obratili i Savjetu ministara BiH.

U pismu upozorenja, koje je dostupno na njihovoj internet stranici i koje je objavljeno 29. februara 2024, oni traže da im se vrati koncesija, koja im je, kako tvrde, oduzeta nezakonito, ili da im se, u suprotnom, isplati odšteta od 102.056.122 evra (oko 200 miliona KM).

“U slučaju neuspjeha u postizanju mirnog rješavanja međusobnih odnosa, nakon isteka roka od šest mjeseci od dana slanja upozorenja Savjetu ministara, ‘Kermas energija’ ispunjava uslove za pokretanje arbitražnog postupka”, naveli su iz kancelarije “Baroš”.

Arbitraža (ni)je pokrenuta
Od pisma Baroša prema Savjetu ministara BiH prošlo je godinu i deset mjeseci, ali, kako stvari stoje, upozorenja da će pokrenuti arbitražu pred Međunarodnim sudom za rješavanje sporova u Vašingtonu nisu sproveli u djelo. Bar tako tvrde.

“Nismo imali aktivnosti po tom pitanju. Klijenti ne žele istupati u medijima. Nemam ovlašćenja da govorim o tome”, kratko je za “Nezavisne” rekao advokat Predrag Baroš.

Nikakve detalje po ovom pitanju nismo uspjeli dobiti ni od Ministarstva energetike i rudarstva RS, kao ni od Komisije za koncesije Republike Srpske.

Petar Đokić, resorni ministar, rekao je 13. novembra 2025. da su se stvorili formalni uslovi da se uđe u razgovore sa “Kermasom” i da se izbjegne arbitraža.

“Mislim da će sve proći dobro i da ne treba imati strah od arbitraže”, rekao je tada Đokić.

Sve je nedavno komentarisao i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji tvrdi da će “Kermas” dobiti spor sa BiH, odnosno Republikom Srpskom.

Naveo je da je Savjet ministara BiH na dnevnom redu imao informaciju o arbitražnim sporovima protiv BiH, dodajući kako su raspravljali o mogućem pregovaračkom timu, ali je izrazio sumnju da bi članovi takvog tijela mogli postići neki povoljan rezultat po BiH.

Željeznice Republike Srpske voze počasni krug. Vozovi 6402 i 6403, a liniji Doboj – Banjaluka i Banjaluka -Doboj u subotu su se posljednji put ukrstili u Prisoju. Od juče, ovi vozovi više ne saobraćaju.

Željezničari su objavili posljednje, kako kažu istorijske, fotografije ova dva voza uz snažnu poruku.

– Ovi vozovi su saobraćali i za vrijeme rata, a sada više neće voziti. To je nama naša politika dala! Ministar saobraćaja kaže da putnički vozovi nisu ukinuti, ali od juče ih imamo 17 manje! A nemamo nijedan međuentitenski, niti međunarodni voz – poručili su putem društvenih mreža članovi Samostalnog sindikata saobraćajno transportne djelatnosti na “Željznicama RS”.

Uz polaske na relaciji Doboj – Banjaluka – Doboj, novim voznim redom u putničkom saobraćaju, prorijeđeni su i polasci iz Doboja za Petrovo na Ozrenu.

Željezničari poručuju da vozovi nisu samo prevozna sredstva nego i simbol povezanosti, tradicije i povjerenja građana u Željeznicu.

– Svaki polazak vozom iz Doboja za Banjaluku ili za Petrovo Novo nosio je sa sobom živote, rutinu i uspomene stotina putnika – poručili su željezničari.

Kako je već pisala Srpskainfo, sindikalci su nedano upozorili da novi vozni red znači početak kraja putničkog željezničkog saobraćaja u Srpskoj.

Iz Ministarstva odgovaraju da novi red vožnje, na koji su dali saglasnost “nije mjera ukidanja putničkog saobraćaja, već odgovorna strategija koja je usmjerena na stabilizaciju poslovanja „Željeznica RS“ iočuvanje putničkog saobraćaja.

Podsjećamo, u novembru je predsjednik Vlade RS Savo Minić izjavio da putnički saobraćaj na “Željeznicama RS” treba ukinuti jer je neisplativ.

Potom su se pojavile spekulacije da bi teretni saobraćaj mogao preuzeti “Pavgord”, kompanija biznismena Gordana Pavlovića, koja je ranije preuzela i “Mitalov” rudnik u Prijedoru i “Mitalovu” Željezaru u Zenici.

– Navodno, postoje indicije da “Pavgord” hoće da registruje svog operatera i da sam vozi svoju rudu, od Omarske do Zenice. Ako bi se to desilo, “Željeznice RS” bi ostale bez prihoda od oko 37 miliona godišnje, što je najznačajniji prihod ŽRS – rekao je ranije za Srpskainfo Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara RS.

On je tada dodao da ovu priču još niko nije zvanično potvrdio, ali da se ona “već mjesecima pronosi prugama od Zvornika do Novog Grada.”

Ne postoji kazna koja će nam vratiti u život Radenka Bašića, niti dati adekvatnu satisfakciju za njegovo brutalno ubistvo i gubitak velikog čovjeka, profesionalca i policajca i zaštitnika pravde i zakona u svakom smislu te riječi, poručio je danas ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir nakon izricanja presude za Bašićevo ubistvo.

Kako je naveo, ipak je jako bitno da izvršioci i nalogodavci njegove likvidacije dobiju maksimalnu sankciju koju zaslužuju, što će nadam se dobiti u drugostepenom postupku.

On je istakao da su policijski službenici danas širom Republike Srpske, od Novog Grada, Prijedora, Petrova, Vlasenice, Višegrada, Istočnog Sarajeva do Trebinja pokazali solidarnost, iščekujući presudu ubicama njihovog kolege.

“Ponosan sam na sve pripadnike MUP-a i njihov gest. Niko od nas nije zaboravio to martovsko jutro kada je Radenko Bašić ubijen i vjerujem da taj događaj nije ostavio ravnodušnim nijednog građanina. Zato i presuda izvršiocima mora biti adekvatna, jer udar na policiju je udar na državu”, rekao je ministar Budimir.

Inače, Sud BiH osudio je danas Dalibora Railića zvanog Dugi na 29 godina i Aleksandra Miljatovića na 34 godine zatvora zbog ubistva načelnika Sektora kriminalističke policije PU Prijedor Radenka Bašića koji je ubijen hicem u potiljak 21. marta 2022. godine u Prijedoru.

Današnje usvajanje Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskom saboru izazvalo je oštre reakcije iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, uz ocjenu da se problem mora rješavati na međunarodnom nivou zbog mogućih prekograničnih posljedica.

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača ocijenio je da je riječ o još jednom, kako je naveo, „šamaru iz Hrvatske“ kada je u pitanju Trgovska gora. On je rekao da su institucije iz BiH do sada nastojale da objasne zbog čega je odabrana lokacija neadekvatna i opasna za opštine u slivu rijeke Une.

„S druge strane, oni nas sve ovo vrijeme nisu uključivali ni u svoje planove, ni u rezultate istraživanja. Ne znamo šta im je sljedeći korak“, rekao je Drljača.

Prema njegovim riječima, dalja objašnjavanja treba ostaviti po strani, jer je, kako tvrdi, u Hrvatskoj jasno na koji način je lokacija izabrana. On smatra da je krajnje vrijeme da se pitanje Trgovske gore rješava pred međunarodnim tijelima.

„Ovo je problem koji će se morati rješavati na međunarodnom nivou, pred Komesarijatom Espo konvencije ili u sudskom postupku“, rekao je Drljača.

Hrvatski sabor je danas većinski podržao Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, čime je ta lokacija, prema ocjenama kritičara, zakonski definisana kao mjesto za smještaj radioaktivnog i drugog opasnog otpada iz Hrvatske.

Predsjednik Udruženja „Green Team“ iz Novog Grada Mario Crnković ocijenio je da je takav potez nekorektan i neprihvatljiv, jer se, kako je naveo, pod izgovorom potrebe Hrvatske za zbrinjavanjem otpada rizik prebacuje na susjednu državu.

„Ovaj zakon isključivo i nedvosmisleno targetira lokaciju Trgovska gora za smještaj radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane, kao i drugih opasnih otpada sa teritorije cijele Hrvatske“, naveo je Crnković.

On je istakao da usvajanje zakona po hitnoj proceduri i kroz lex specialis predstavlja jasan politički signal da je odluka o lokaciji donesena unaprijed, bez stvarne namjere da se proces vodi otvoreno i u skladu sa međunarodnim obavezama o prekograničnim uticajima na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Crnković je podsjetio da su institucije BiH, entiteta, kantona, lokalnih zajednica, kao i stručna i naučna javnost, godinama upućivale upozorenja i protivljenja Republici Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, ignorisani su zaključci Vijeća ministara BiH, odluke entitetskih parlamenata i brojni akti lokalnih zajednica u regiji Trgovske gore.

„Namjerno ili slučajno, javnost u Hrvatskoj nije upoznata sa činjenicom da je Bosna i Hercegovina usvojila gotovo deset rezolucija i deklaracija na lokalnim nivoima, upravo tamo gdje se nalazi primarno pogođeno stanovništvo“, naglasio je Crnković.

On je dodao da su zanemareni i stavovi lokalnog stanovništva sa obje strane rijeke Une, koje nije imalo stvarnu mogućnost učešća u odlučivanju niti pravovremeno informisanje.

„Bosna i Hercegovina nije imala ekonomske, niti energetske benefite od nuklearne energije, ali se sada dovodi u poziciju da snosi rizike zarad tuđih benefita“, rekao je Crnković.

Na kraju je poručio da su odgovorni i dobrosusjedski odnosi neophodni objema državama, te da se ekološki izazovi ne mogu rješavati na račun zdravlja i sigurnosti stanovništva.