Kategorija: Vijesti

Tokom napada Irana na Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) niko od građana BiH nije povrijeđen, kazao je “Glasu Srpske” ambasador BiH u UAE Bojan Đokić.

Naveo je da se jutros dogodio još jedan napad Irana na UAE, te da su od ostatka drona koji je oboren od strane protivvazdušne odbrane dvije osobe lakše povrijeđene u Abu Dabiju.

“Ambasada je u stalnom kontaktu sa svim našim građanima koji su se javili što direktno telefonski, što putem “Vocap” zajedničke grupe. Vlasti UAE  uvjeravaju nas da će se situacija uskoro normalizovati”, kazao je Đokić i dodao da je danas poslata i poruka građanima da mogu da izađu iz stanova i vrate se normalnim aktivnostima.

Naveo je da bez obzira na sve to ambasada prelaže oprez, te savjetuje građani BiH koji se nalaze tamo da prate uputstva lokalnih vlasti.

2Ambasada je na raspolaganju građanima za bilo kakve dodatne informacije. Nadamo se deeskalaciji ove situacije i normalizaciji u što skorijem roku. Vlasti UAE su nas obavjestile i da rade na otvaranju vazdušnog prostora”, zaključio je Đokić.

Prema informacijama iz Ambasade “Vocap” grupa u kojoj komuniciraju građani BiH u Dubaiu i Abu Dabiju broji već 900 članova.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da problem BHRT-a nije novac već želja Sarajeva da pritiscima ugasi Radio-televiziju Republike Srpske /RTRS/, te istakao da tako u Federaciji BiH /FBiH/ vide borbu za identitet.

“To je želja Sarajeva da postoji samo jedan emiter – BHRT i da RTRS ne postoji. NJima je veći problem što postoji RTRS. Želim da vjerujem, pozivam i molim sve da stanu u zaštitu onoga što je identitet našeg naroda. Tu nema političkih podjela”, rekao je Amidžić.

On je naveo da nisu tačni navodi koji dolaze iz Sarajeva da je RTRS dužan novac BHRT-u, ističući da postoje dugovi i sa druge strane i da BHRT nikada na takav način nije tužila FTV.

“Šta ćemo ako nam uzmu RTRS. Šta je naredno? Svi se moramo okupiti oko ovog pitanja. Oni su se između sebe dogovorili i ne podižu tužbe”, rekao je Amidžić.

On smatra da je za situaciju na BHRT-u odgovoran menadžment, ukazujući da naplata RTV takse nikada nije zaživjela u FBiH i da u pojedinim kantonima nije naplaćena ni u jednom domaćinstvu.

“BHRT ima programsku šemu koju niko u Republici Srpskoj ne gleda”, ističe Amidžić.

Komentarišući izjave gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića o preseljenju republičkih institucija iz centra u druge dijelove grada, on je rekao da je to neprihvatljiv potez.

“Institucije nisu zgrade već predstavljaju naše postojanje i pravo na odlučivanje. Ono što prezentuje naše pravo na odlučivanje mora da bude u centru”, rekao je Amidžić za RTRS.

On kaže da takve poteze i namjere pozdravlja samo Sarajevo.

“Vi bi sad to uzeli i razbacali po Banjaluci. To nije praktično. To je za mene neprihvatljivo”, istakao je Amidžić.

Vazduh je jutros nezdrav u Doboju, Kaknju, Zenici, Sarajevu i Tuzli, te se građanima preporučuje da izbjegavaju boravak napolju zbog mogućih posljedica po respiratorne organe, objavljeno je na internet stranici “Zrak.ekoakcija”.

Mjerenje u 8.00 časova pokazalo je da indeks kvaliteta vazduha u Kaknju iznosi 162, Zenici 156, Sarajevu, Doboju i Tuzli 154, što spada u kategoriju nezdravog vazduha.

Oboljeli od plućnih i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji tokom boravka napolju moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti, a i ostalo stanovništvo trebalo bi da izbjegava veća naprezanja.

U Maglaju je indeks 144, u Lukavacu 142, Visokom 140, Banjaluci 133, Brodu 126, Ilijašu 115, Jajcu 111 i Tešanju 110, te je vazduh ocijenjen kao nezdrav za osjetljive grupe stanovništva.

U Vogošći je indeks 93, u Livnu 91, Hadžićima 85, Travniku 74, Mostaru 71, Ivan Sedlu 66, Bihaću 60 i Trebinju 59, što ukazuje na umjereno zagađen vazduh.

Indeks kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav, a više od 300 je opasan po zdravlje.

Prije 34 godine na sarajevskoj Baščaršiji ubijen je Nikola Gardović, ranjen pravoslavni sveštenik Radenko Mirović, dok su ubice, koje muslimanska vlast u Sarajevu nije ni pokušala da pravično kazni, spalile srpsku zastavu.

Protiv Ramiza Delalića Ćele koji je ubio Nikolu Gardovića tek početkom 2006. godine sarajevsko Kantonalno tužilaštvo pokrenulo je sudski proces, koji nikada nije okončan, jer je ovaj zločinac ubijen 2008. godine u Sarajevu.

Osim Delalića, koji je naknadno priznao da je ubio Gardovića, svjedoci su kao napadače prepoznali i Suada Šabanovića iz Zvornika i Muhameda Švrakića iz Sarajeva, koji je sin osnivača zloglasnih “Zelenih beretki” Emina Švrakića.

Četvrti napadač je Taib Torlaković, koji je kao i Ćelo, nakon rata ubijen u mafijaškom obračunu u Sarajevu.

Delalić je odmah nakon početka ratnih sukoba u Sarajevu postao komandant Devete muslimanske brdske brigade takozvane Armije BiH, a od tadašnjeg predsjednika takozvanog ratnog Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića “za zasluge” je na poklon dobio pištolj sa posvetom.

Srpski svatovi 1. marta 1992. godine okupljali su se u sarajevskom naselju Alipašino polje, a domaćini Gardovići su na balkon stana, u skladu sa običajima istakli srpsku trobojku. Međutim, već tada su među komšijama primijetili njihovu netrpeljivost i čuli neprimjerene i zlurade komentare.

Desetak bandita, ali ne komšija, pokušali su već tada da dokače i skinu srpsku zastavu, što im svatovi i domaćini nisu dozvolili.

Tog 1. marta, u 14.30 časova, u crkvi Svetog Preobraženja u Novom Sarajevu vjenčali su se Milan Gardović i Dijana Tambur.

Svadbeni ručak bio je organizovan u Domu Svete Tekle, u Staroj pravoslavnoj crkvi na Baščaršiji.

Poslije vjenčanja, stotinjak svatova automobilima su se uputili u Dom udaljen oko sedam kilometara. Pošto ispred Stare crkve ne postoji parking, kolona je stala 150-200 metara dalje – kod Vijećnice, gdje su ostavljeni automobili, a svatovi su pošli pješke prema Domu.

Prema svjedočenjima svatova i očevidaca iz pješačke zone na Baščaršiji, do svatova se dovezao bijeli “golf” u kojem su bila četvorica sarajevskih kriminalaca, a među njima i ozloglašeni Ćelo. Oni su izašli iz vozila i pokušali da barjaktarima oduzmu srpske zastave.

Došlo je do komešanja, nakon čega su dvojica mladića zapucala i ranila srpske svatove Mirovića i Gardovića. Nekoliko minuta kasnije Gardović je preminuo u kolima Hitne pomoći.

Porodica Gardović je nakon ubistva na Baščaršiji morala da se iseli iz Sarajeva.

Činjenica da Srpska slavi dan kada je potpisan mir i osnovana BiH prihvatljiva svim njenim narodima, a FBiH dan kada su preglasavanjem Srba izabrali rat, govori sama za sebe, rekao je srpski delegat u Domu naroda PS BiH i portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

Istakao je da će Srpska uvijek slaviti i čuvati mir.

– Drago mi je da ovaj datum konačno obilježavamo na pravi način – naveo je Kovačević na Iksu.

Чињеница да Српска слави дан када је потписан мир и основана БиХ прихватљива свим њеним народима, а ФБиХ дан када су прегласавањем Срба изабрали рат, говори сама за себе.

Српска ће увијек славити и чувати мир.

Драго ми је да овај датум коначно обиљежавамо на прави начин. pic.twitter.com/7HHAHye2Nz

— Радован Ковачевић (@KovacevicRaso) March 1, 2026

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom 34 godine od početka tragičnog sukoba u BiH. Ovu odluku donijela je Vlada Republike Srpske na inicijativu resornog ministarstva i Boračke organizacije Srpske.

U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, jer je tada prije 32 godine održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRЈ.

Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata Nikole Gardovića u Sarajevu, što je bio okidač za početak ratnih sukoba.

Foto: RTRS

Zbog nagle eskalacije bezbjednosne situacije u području Irana i šire regije Bliskog istoka, te posljedičnih zatvaranja vazdušnih prostora Izraela, Irana, Iraka, Sirije i drugih država, aktivirana je evropska krizna koordinacija vazdušnog saobraćaja, a prema procjenama iz mrežne analize, trenutno je pogođeno više od 1.100 letova.

Aviokompanije obustavile ili otkazale operacije
Više međunarodnih aviokompanija, uključujući Aegean, Air France, KLM, British Airways, Iberia, LOT, Lufthansa, Norwegian, Scandinavian Airlines, Turkish Airlines, Virgin, Qatar Airways i Wizz Air, privremeno je obustavilo ili otkazalo operacije prema Kataru, Kuvajtu, Libanu, Siriji, Iraku, Iranu, Jordanu, Dubaiju i Izraelu, odnosno prema destinacijama koje su im bile u operativnom planu, saopšteno je iz BHANSA.

Očekuje se da će dio saobraćaja biti preusmjeren alternativnim rutama preko Saudijske Arabije, Egipta, Kipra, Turske i jugoistočne Evrope.

Moguće povećanje tranzitnog saobraćaja iznad BiH
U tom kontekstu, moguće je blago povećanje tranzitnog saobraćaja kroz jugoistočnu os (SE AXIS), uključujući vazdušni prostor Bosne i Hercegovine.

“BHANSA kontinuirano prati razvoj situacije u koordinaciji s mrežnim menadžmentom i susjednim kontrolama letenja. Operativni kapaciteti su stabilni i spremni za prilagođavanje, uključujući fleksibilno sektorisanje i pojačano upravljanje protokom saobraćaja ako dođe do dodatnog povećanja opterećenja”, kazali su iz BHANSA.

Sigurnost apsolutni prioritet
Ističu kako bezbjednost vazdušnog saobraćaja ostaje apsolutni prioritet.

“Spremni smo na sve scenarije, uključujući moguće daljnje preusmjeravanje tokova vazdušnog saobraćaja, te ćemo pravovremeno preduzeti sve potrebne operativne mjere radi očuvanja bezbjednosti, stabilnosti i protočnosti vazdušnog saobraćaja iznad Bosne i Hercegovine”, izjavio je direktor BHANSA Davorin Primorac.

Situacija je dinamična i procjene se kontinuirano ažuriraju u skladu s razvojem događaja, stoji u saopštenju.

U Republici Srpskoj sutra je Dan žalosti povodom 34 godine od početka tragičnog sukoba u BiH, izjavio je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić.

On je naveo u izjavi za Srnu da je odluku o proglašenju Dana žalosti donijela Vlada Republike Srpske na inicijativu resornog ministarstva i Boračke organizacije Srpske.

Predsjedništvo BORS-a je 2025. godine na jednoj od svojih sjednica donijelo zaključak da se od nadležnih institucija Republike Srpske traži da se 1. mart proglasi danom žalosti u Republici Srpskoj.

U BORS-u smatraju da je ovaj prijedlog opravdan jer je 1. mart 1992. godine asocijacija na početak rata u BiH i stradanja koje je potom uslijedilo.

Tog datuma, napominju iz BORS-a, održan je nelegitimni referendum o secesiji BiH od Јugoslavije, bez učešća srpskog naroda, a na sarajevskoj Baščaršiji napadnuta je svadbena povorka pri čemu je ubijen Nikola Gardović, ranjen pravoslavni sveštenik Radenko Mirović, a srpska tobojka zapaljena.

Nakon toga uslijedio je niz događaja – prelazak Hrvatske vojske u tadašnji Bosanski Brod 3. marta, zločin nad Srbima u Sijekovcu 26. marta, u Kupresu 3. aprila, što su bili direktni povodi za početak građanskog rata u BiH, u kojem je, uz uvažavanje svih žrtava, srpski narod najviše stradao, navodi se u saopštenju BORS-a.

U dijelu FBiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, jer je tada prije 32 godine održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRЈ.

Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.

Ovaj tragični datum u Republici Srpskoj se ne praznuje, već 21. novembar – dan kada je u američkoj vazduhopolovnoj bazi “Rajt-Peterson” kod Dejtona parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, koji je obilježio kraj građanskog rata u BiH.

Nakon što je CIK-u prebačen novac za nabavku novih tehnologija na izborima, pojavila se još jedna prepreka za realizaciju ovog projekta, a to su kadrovi, jer Savjet ministara BiH neće u skorije vrijeme CIK-u dati saglasnost na pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji, kojim se planira zapošljavanje još oko 60 radnika.

Sa sadašnjim kadrovima uvođenje novih tehnologija neće biti moguće

Naime, CIK već mjesecima od Savjeta ministara BiH traži saglasnost na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, jer kako nam je rečeno iz nekoliko izvora, sa sadašnjim kadrovima uvođenje novih tehnologija neće biti moguće.

Međutim, Savjet ministara BiH ignoriše ove zahtjeve CIK-a i tako će sasvim sigurno biti i u narednom periodu, jer srpski i hrvatski kadrovi u Savjetu ministara BiH ne žele ni da pričaju o toj temi.

“To je kompleksan projekat. CIK-u treba nekoliko inženjera, vrhunskih IT stručnjaka koji će voditi taj projekat, a toga nema. Pitanje je uopšte koliko takvog kadra ima na tržištu i koliko on vrijedi”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

Tri preduslova

I ranije, na samim sjednicama CIK-a bilo je riječi o ovom problemu. Navedeno je da je za uvođenje novih tehnologija potrebno ispuniti tri preduslova, a to su novac, oprema i inženjeri, a naglašeno da novac postoji, da je tender raspisan, ali da je pitanje šta će biti sa kadrovima.

Potrebni IT inženjeri

“Nama trebaju IT inženjeri, sposobni IT stručnjaci, i to nije uzmi sa biroa, to su eksperti. Ti ljudi moraju biti ovdje i raditi”, rekao je jednom prilikom na sjednici CIK-a Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Proces nabavke novih tehnologija

I u četvrtak, na sjednici CIK-a bilo je govora o pravilniku. Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da CIK nakon što je novac postao operativan može nastaviti proces nabavke novih tehnologija “iako nismo dobili saglasnost na naš pravilnik o sistematizaciji i nedostaju nam stručni i kvalifikovani radnici”.

Izbor najpovoljnijeg ponuđača

Inače, CIK je već pri kraju procesa izbora najpovoljnijeg ponuđača za uvođenje novih tehnologija na izborima, međutim novac koji im je nametnutom odlukom Kristijana Šmita obezbijeđen još prošle godine, tek u četvrtak je postao operativan.

Od tog novca, između ostalog, oko 20 miliona KM planirano je za ugovore o djelu, ali kako je rekao Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora, “nije poznato kome”.

Kada je riječ o kadrovima, u CIK-u je trenutno zaposlen 61 radnik, a novim pravilnikom predviđa se zapošljavanje još toliko radnika.

Radna mjesta

U CIK-u u nekoliko navrata su rekli da to ne mora biti odmah, ali da za početak treba popuniti radna mjesta koja su neophodna.

Kakva je situacija u CIK-u po pitanju kadrova, možda najbolje ilustruje činjenica da u pravnom odjelu ima pet zaposlenih, a samo na posljednjim lokalnim izborima bilo je 3.000 žalbi. Na jednoj od sjednica CIK-a rečeno je i da su tri osobe zadužene za komunikaciju i obradu više od 12.000 predmeta koji se odnose na imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora i da samo dva čovjeka komuniciraju sa 143 opštinske i gradske izborne komisije.

“Nije bilo potrebne većine i naš, ne znam koji pokušaj, nije uspio. Kako ćemo prevladati nedostajući broj ljudi, ne znam. Očigledno je da izvršni organ nema sluha za aktivnost koja je pred nama”, rekao je nedavno Ahemt Šantić, član Centralne izborne komisije BiH.

Pozvali i Šmita da reaguje

Pojedini članovi CIK-a pozvali su i Kristijana Šmita da reaguje, odnosno da nametne novo zapošljavanje, jer smatraju da su CIK-u u posljednjih nekoliko godina, a posebno u posljednjih nekoliko mjeseci, date mnoge obaveze, a nemaju mogućnost zapošljavanja novih ljudi.

Zanimljivo, upravo su članovi CIK-a bili najveći zagovornici toga da im se daju nove obaveze i poslovi, iako su bili svjesni da nemaju kapacitet da to sprovedu u djelo.