Dan pobjede nad fašizmom, danas će biti obilježen u Banjaluci u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Marš “Besmrtnog puka” krenuće iz Parka Petra Kočića, a na Trgu palih boraca biće položeni vijenci i cvijeće kod spomenika žrtvama fašizma.
Povodom Dana pobjede nad fašizmom, ruski ambasador u Bih Igor Kalabuhov, organizovaće prijeme u Banskom dvoru u Banjaluci.
U Republici Srpskoj danas je neradni dan.
Foto: RTRS
U proteklih nekoliko godina u EU je došlo do temeljnih promjena koje će oblikovati ovaj blok u narednih nekoliko decenija.
S obzirom na to da BiH, kao i ostale zemlje Balkana, žele da se pridruži EU, promjene će u velikoj mjeri odrediti dinamiku odnosa u godinama koje dolaze.
Prije proširene ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, EU je sebe uglavnom vidjela kao trgovinski blok sa snažnom regulativom, i proširenje je gledano na taj način. Na primjer, ako se i govorilo o proširenju, uglavnom se smatralo da će to dovesti do otvaranja novih tržišta, povezivanja ekonomija i saradnje. EU je svoj temelj vidjela u širenju “četiri slobode” – slobode kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala.
EU je svoj socijalni standard u velikoj mjeri gradila na zanemarivanju investiranja u odbranu, smatrajući da će Amerika nastaviti pružati vojnu zaštitu, a Rusija i Kina neće imati interes za konfrontacijom jer bi time ugrozile vlastite ekonomije.
Kada je počeo rat u Ukrajini, pokazalo se da su Rusiji važnija strateška i bezbjednosna pitanja, na način kako ih vidi rukovodstvo u Kremlju, od ekonomskog blagostanja, što je bilo veliko iznenađenje za zapadne metropole.
Drugim dolaskom Donalda Trampa, predsjednika Amerike, na vlast pokazalo se da ljutnja na Evropu zbog prevelikog oslanjanja na američki bezbjednosni kišobran prevazilazi uski krug ljudi oko Trampa, posebno nakon što je Tramp u više navrata nagovijestio da Amerika možda neće priskočiti u pomoć saveznicima u slučaju napada Rusije na Evropu, ako evropske zemlje ne povećaju izdvajanja za odbranu.
Daljem pogoršanju odnosa doprinijele su Trampove prijetnje da će preuzeti Grenland, uprkos protivljenju Grenlanda, Danske, EU i Britanije. Sve je to dovelo do redefinisanja kompletne spoljnopolitičke i bezbjednosne arhitekture EU, a tu dolazimo i do promjena koje se odnose na proširenje.
Iako je u više navrata u zapadnobalkanskim zemljama izražavano nezadovoljstvo što je Ukrajina postala prioritet u proširenju, to se mora shvatiti u kontekstu promjene o kojoj govorimo – s obzirom na to da je evropski fokus sa trgovinsko-regulatornog prebačen na bezbjednosno-vojni aspekt, prirodno je da je Ukrajina postala važnija za blok od zemalja na Balkanu. Ukrajina sada ima najosposobljeniju vojsku u Evropi, a možda i šire, kad su u pitanju moderne tehnologije ratovanja, poput upotrebe dronova i digitalnog ratovanja. To su elementi koji su važni za Evropu, pa proširenjem na Ukrajinu EU dobija značajnu vojnu komponentu, što je mnogo važnije za Evropu od širenja tržišta koje bi dobila primanjem manje od 20 miliona ljudi s Balkana.
Zapadni Balkan ostaje važan
Ipak, to ne znači da zapadni Balkan za EU nije važan, naprotiv, samo što se ta važnost pomjerila na bezbjednosni aspekt. EU je sada prvenstveno motivisana da preduprijedi ruski uticaj u regionu, s obzirom na to da tu zemlju sada smatra prijetnjom za vlastitu bezbjednost.
To će vjerovatno značiti da će NATO integracije biti značajnije isticane u kontekstu proširenja nego što je to bilo ranije. Još jedan značajan bezbjednosni aspekt koji je važan za EU je pitanje migracija. To je još jedan argument koji motiviše evropske političare da privuku zapadni Balkan.
Sve su ovo prilike koje BiH može iskoristiti, ali, kao i u slučaju Ukrajine, proteklih mjeseci je postalo jasno da ni u kom slučaju neće biti popuštanja oko vladavine prava i demokratskih standarda.
Iskustvo Mađarske Viktora Orbana opomenulo je evropske lidere da više nijedna zemlja ne može postati članica bloka ako prethodno nije iskreno i temeljno sprovela reforme. Zbog toga eventualno buduće članstvo BiH u EU u velikoj mjeri zavisi od toga hoće li uspjeti ispuniti sve ono što se traži.
Istakao je da je Vlada Republike Srpske realizovala sve obaveze od preuzimanje koncesije za novo eksploataciono polje i aktivnosti oko arbitraže, čime je uklonjen ogroman teret sa RiTE “Ugljevik”.
Dodao je da je u toku višemjesečnog zastoja obavljen remont i da je RiTE Ugljevik ponovo u pogonu.
Sastanku je prisustvovao i generalni direktor preduzeća “Elektroprivreda Republike Srpske” Luka Petrović.
Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović izrazio je uvjerenje da će ove godine doći do potpune stabilizacije u Rudniku i termoelektrani “Ugljevik”, a da će naredne godine biti ostvareni pozitivni rezultati poslovanja.
– Vjerujemo u ovu upravu i radnike – rekao je Petrović.
On je naglasio da će biti potrebno zaposliti još 50 radnika i izvršiti neke dopune kolektivnog ugovora da bi radnici bili posebno nagrađeni.
Petrović je rekao da je četvoromjesečni zastoj napravio posljedice u elektroenergetskom bilansu Republike Srpske.
On je dodao da je minus u prethodna tri mjeseca u RiTE “UgljeviK” bio oko 35 miliona KM, ali da je pokriven pozajmicama iz matičnog preduzeća kako bi rudari koji bez prekida rade četiri mjeseca i oni koji su učestvovali u remontu Termoelektrane dobijali nadoknade i da bi se mogao obaviti remont.
Direktor Rudnika i Termoelektrane “Ugljevik” Žarko Novaković izjavio je da čvrsto vjeruje u radnike RiTE i svoje saradnike i da će do kraja godine biti obezbijeđena potpuna stabilizacija ovog preduzeća.
On je napomenuo da je iza ovog preduzeća težak period, četiri mjeseca bez proizvodnje tokom kojih su se održavali od pozajmica matičnog preduzeća, te izrazio zahvalnost za to “Elektroprivredi” i Vladi Srpske.
Na sastanku u Doboju naglašeno je da je situacija u ovoj kompaniji teška i ukazano je na potrebu zajedničkih aktivnosti na održivosti “Željeznica Republike Srpske”, uz pomoć resornog ministarstva i Vlade Republike Srpske.
Zauzet je zajednički stav da je jedan od ključnih koraka vrednovanje rada, te istaknuto da “Željeznice Republike Srpske” nisu više u stanju da izdrže minimalno angažovanje i nezalaganje određenog broja zaposlenih, saopšteno je iz ŽRS-a.
Iz ŽRS-a očekuju hitnu tematsku sjednicu Vlade Srpske i da se ovom preduzeću ponude dugoročna rješenja.
Na sastanku je analizirano trenutno stanje, prevazilaženje aktuelnih problema, a bile je riječi i o radnoj snazi, kapacitetima, finansijskom poslovanju, te aktivnostima na ugovaranju novih prevoza željeznicom.
Naredni zajednički sastanak s ciljem rešavanja postavljenih ciljeva i zadataka najavljen je krajem maja.
– I nekome padne na pamet, pa kaže da da Srpska nešto duguje FBiH i onda on nešto neće uraditi – naveo je Minić, komentarišući formiranje predmeta protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijada Krnjića.
Istakao je da i sada imamo ogromne gužbe.
– Koliko smo samo novca i vremena izgubili. I šta radi to Tužilaštvo BiH. I da nije Privredna komora Srpske podnijela krivičnu prijavu, šta bi bilo? – rekao je Minić.
Naveo je da će pratiti kako će teći ovaj proces.
– Vidjećemo sve. Tužilaštvo je brzo samo kada je u pitanju Milorad Dodik – izjavio je Minić.
Ministarstvo pravde Republike Srpske ranije je zatražilo održavanje sastanka ministra pravde Republike Srpske Gorana Selaka sa predsjednicom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, kao i sa relevantnim predstavnicima ove institucije, kako bi razgovarali o zdravstvenoj zaštiti i uslovima u kojima boravi Ratko Mladić.
U dopisu koji je dostavljen Ministarstvu pravde Republike Srpske navodi se da je Vlada Republike Srpske već uputila pismo predsjednici Mehanizma u kojem se zalaže za adekvatnu zdravstvenu zaštitu i puštanje Ratka Mladića na liječenje u okviru postupka koji je trenutno u toku.
– U tom kontekstu, a radi očuvanja i privida i stvarne sudske nezavisnosti u vezi sa zahtjevom gospodina Mladića, predsjednica u ovom trenutku nije u mogućnosti da primi delegaciju – navedeno je u odgovoru iz Haga.
Podsjećamo, Vlada Republike Srpske ranije je uputila i humanitarni apel u vezi sa zdravstvenim stanjem Ratka Mladića.
Tužilaštvo BiH formiralo je predmet protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijada Krnjića, nakon krivične prijave Privredne komore Republike Srpske, zbog sumnje da je blokirano usvajanje akata za rad novog graničnog prelaza Gradiška.
“Zaprimljena je prijava u skladu sa standardnom procedurom, formiran je predmet i dat u rad postupajućem tužiocu radi provjere osnovanosti navoda iz prijave”, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.
Privredna komora: Posljedice su bile poznate
Privredna komora Republike Srpske podnijela je krivičnu prijavu zbog sumnje da je Krnjić, kao član Upravnog odbora UIO BiH, kroz glasanje protiv izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, blokirao neophodne procedure za puštanje u rad novog graničnog prelaza na mostu u Gradišci.
U prijavi se tereti za zloupotrebu položaja ili ovlašćenja i nesavjestan rad u službi, uz tvrdnju da je sporno postupanje trajalo od decembra, čime je, kako se navodi, blokiran projekat od značaja za privredu.
Iz Privredne komore Republike Srpske ranije su istakli da iz ranijih javnih istupa proizilazi da je Krnjić bio svjestan mogućih posljedica, ali da je ipak nastavio sa istim stavom u odlučivanju.
Minić: Ogromni gubici zbog blokade
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je novi granični prelaz u Gradišci spomenik BiH u koju se neki kunu.
“I nekome padne na pamet, pa kaže da da Srpska nešto duguje FBiH i onda on nešto neće uraditi”, naveo je Minić, komentarišući formiranje predmeta protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijada Krnjića.
Istakao je da i sada imamo ogromne gužve.
“Koliko smo samo novca i vremena izgubili. I šta radi to Tužilaštvo BiH. I da nije Privredna komora Srpske podnijela krivičnu prijavu, šta bi bilo?”, rekao je Minić.
Naveo je da će pratiti kako će teći ovaj proces.
“Vidjećemo sve. Tužilaštvo je brzo samo kada je u pitanju Milorad Dodik”, izjavio je Minić.
Krnjić objasnio zašto je glasao protiv otvaranja prelaza
Podsjetimo, Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, potvrdio je 4. decembra “Nezavisnim” da je glasao protiv izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO, zbog čega neće biti moguće otvoriti novi granični prelaz kod Gradiške. To je značilo da neće biti moguće otvoriti brzu cestu kod Gradiške 11. decembra, kako je bilo predviđeno.
Krnjić nam je tada objasnio da je glasao protiv iz principijelnih razloga, odnosno zato što se ne sazivaju redovne sjednice UO.
“Radi se o izmjeni Pravilnika a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.
Odbrana i porodica generala Ratka Mladića je dobila izvještaj jednog od dvojice ljekara vještaka, koje je angažovao haški Mehanizam zbog zahtjeva da bude pušten na liječenje u Srbiju, izjavio je Srni generalov sin Darko Mladić.
“Stiglo je mišljenje prvog veštaka, a drugog još nije. Verovatno će do kraja dana stići. Veštaci bi danas trebali da podnesu te izveštaje”, rekao je Darko Mladić danas, 8. maja, dodajući da u ovom trenutku ne može da iznosi sadržaj izvještaja, dok se ne odobri šta je za javnost.
On je napomenuo da bi danas i drugi vještak trebalo da dostavi svoj izvještaj.
Prema njegovim riječima, general Mladić kratko je se čuo sa svojoj suprugom Bosom.
“Mogao je malo da priča, ali stanje je loše i nepromenjeno”, kaže Darko.
Sud u Hagu je 28. aprila naložio da nezavisni medicinski vještaci pregledaju Mladića zbog zahtjeva njegove odbrane da iz humanitarnih razloga, neizlječive bolesti, bude privremeno ili uslovno pušten sa izdržavanja kazne doživotnog zatvora na koju je osuđen zbog ratnih zločina u BiH.
Izvještaj je prvobitno bio najavljen za početak maja, ali je rok pomjeren zbog dodatnih pregleda.
General Mladić je 10. aprila imao moždani udar i zdravstveno stanje mu se dodatno pogoršalo zbog ozbiljnih neuroloških, kardiovaskularnih i nefroloških zdravstvenih problema.
On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu (Mehanizam) više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović čestitala je građanima Republike Srpske i BiH 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i istakla da je slobodarski srpski narod dao nemjerljiv doprinos antifašističkoj borbi na prostoru bivše Jugoslavije.
“Povodom Dana pobjede nad fašizmom, sa ponosom i dubokim poštovanjem prisjećamo se jednog od najsvjetlijih datuma savremene istorije, kada je kapitulacijom nacističke NJemačke okončan Drugi svjetski rat i poražena ideologija fašizma i nacizma koja je odnijela milione života”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je napomenula da je slobodarski srpski narod, koji je i tada bio na pravoj i pravednoj strani istorije, dao nemjerljiv doprinos antifašističkoj borbi na prostoru bivše Jugoslavije, podnijevši ogromne žrtve u borbi protiv zla koje je prijetilo cijelom čovječanstvu.
“Njihova hrabrost, prkos i odlučnost trajno obavezuju da čuvamo sjećanje na herojsko vrijeme i slavnu antifašističku prošlost, te da budućim generacijama prenosimo vrijednosti mira i slobode, ali i istorijske činjenice, ključne u borbi protiv falsifikata i pokušaja revizije istorije”, poručila je Cvijanovićeva, prenosi Srna.
Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan uputio je čestitku građanima Republike Srpske povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.
– Dan pobjede nad fašizmom predstavlja jedan od najznačajnijih datuma u istoriji čovječanstva i simbol je pobjede slobode, pravde i čovječnosti nad fašističkim i nacističkim zlom – rekao je Karan.
Istakao je da je to dan kada je slobodarski svijet pokazao snagu jedinstva, otpora i vjere u dostojanstvo čovjeka, ostavljajući budućim generacijama zavjet da se zlo fašizma nikada i nigdje više ne ponovi.
– Ovaj veliki istorijski datum podsjeća nas na ogromne žrtve antifašističke borbe srpskog, slobodarskog naroda, čiji su životi ugrađeni u temelje slobodnijeg, pravednijeg i humanijeg svijeta. Njihova hrabrost, žrtva i nepokorenost obavezuju nas da čuvamo istinu o antifašističkoj borbi i da njegujemo kulturu sjećanja kao trajni temelj našeg nacionalnog i istorijskog identiteta – naveo je Karan.
Poručio je da je naša dužnost da budućim generacijama prenosimo istinu o borbi protiv fašizma, da čuvamo sjećanje na heroje koji su pobijedili najveće pošasti 20. vijeka i izborili slobodu, mir i dostojanstvo čovjeka.