VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Šta smijete, a šta ne smijete unositi u EU

    Šta smijete, a šta ne smijete unositi u EU

    Povratak sa proslave božićnih i novogodišnjih praznika za dijasporu može se pretvoriti u pravi finansijski košmar ako se u prtljažniku nalaze domaće delikatese.

    EU primjenjuje rigorozna pravila o uvozu namirnica životinjskog porijekla, pa omiljeni bakin sir, djedina slanina i pršuta ili domaća rakija često završe u kanti za smeće uz paprene novčane kazne.

    Tokom praznika i putovanja u inostranstvo često se postavlja pitanje šta je legalno, a šta nije dozvoljeno prenijeti preko granice – koliko kutija cigareta može biti u autu, hoće li vam “zalijepiti” kaznu ako u prtljažniku imaju dva koluta sira i “tablu” slanine, da li je dozvoljeno unijeti istu količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima.

    Upravo zbog svih tih pravila, koja su toliko brojna da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, Večernji list donosi spisak svega što se smije, odnosno ne smije unijeti u Evropsku uniju.

    Ako unosite robu iz trećih zemalja (kao što je Srbija, BiH…), limit za uvoz po osobi ne smije preći 430 evra u pomorskom i vazdušnom saobraćaju i 300 evra u svim ostalim vrstama transporta, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira kojim prevoznim sredstvom putuju.

    Putnici u vazdušnom saobraćaju mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim prevozom.

    Putnici u vazduhu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Putnici drumskim ili željezničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje.

    Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijane duvanske proizvodnje, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda.

    Što se tiče alkoholnih pića, ista pravila važe za putovanja kopnom, vazduhom i morem – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina i 2 litre alkoholnih pića sa manje od 22 odsto alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

    Ako želite da plaćate trošarine, uz uslov da ste stariji od 17 godina, moguće je unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestokog alkohola, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti.

    Sve preko toga nije dozvoljeno ni uz plaćanje. Uopšte nije dozvoljeno unositi meso i mlijeko, kao ni proizvode od mesa i mlijeka.

    Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kg svježe, sušene, kuvane, posoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Za druge proizvode životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih nogu, dozvoljeno je do 2 kg po osobi.

    Kada putujete iz Srbije ili Bosne u Hrvatsku, možete nositi određene količine voća i povrća, ali uz značajna ograničenja i posebne uslove.

    EU generalno dozvoljava unos svježeg voća i povrća, osim krompira, do 5 kg po osobi. Međutim, većina voća i povrća, poput jabuka, krušaka, paradajza, mrkve, cvekle, celera, rotkvica, kupusa, karfiola, kelja, zelene salate, radiča, endivije, đumbira, šafrana i kurkume, zahtjeva fitosanitarni sertifikat izdat od nadležnog fitosanitarnog tijela zemlje porijekla.

    Fitosanitarnu kontrolu obavljaju inspektori na graničnim kontrolnim punktovima. Izuzeci od fitosanitarnih propisa, za koje sertifikat nije potreban, su određene vrste tropskog voća: ananas, svjež ili suv kokos, banane i rume. Ove namirnice se mogu unijeti bez ograničenja, u razumnim količinama za ličnu upotrebu.

    Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas može zadesiti kazna koja može iznositi i do 13.300 evra. Visina kazne zavisi od vrste i količine robe koju ste pokušali da unesete ili iznesete.

    Za neprijavljivanje robe propisana je novčana kazna od 265 do 6.600 evra, dok za pokušaj krijumčarenja ili neprijavljivanja komercijalne robe ili robe sa zabranama/ograničenjima propisana kazna može biti od 400 do 13.300 evra, prenosi b92.

  • Saopštenje za javnost poslanice US Nikoline Šljivić: Vodi se orkestrirana kampanja laži i javnog linča, zahtijevam ispravku neistina

    Saopštenje za javnost poslanice US Nikoline Šljivić: Vodi se orkestrirana kampanja laži i javnog linča, zahtijevam ispravku neistina

    Nikolina Šljivić, poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske, objavila je svoju fakultetsku diplomu i istakla da se po ovom pitanju oglašava posljednji put.

    Ona navodi da se u javnosti već sedmicama vodi kampanja protiv nje.

    “Ne iznosim ovu izjavu sa željom da se ikome pravdam. Reakciju dugujem, prije svega, ljudima koji me poznaju i koji su svjesni kakva je kampanja vođena protiv mene, ali i onima koji nisu zaslužili da budu uvučeni u ovu priču samo zato što se moje ime koristi za senzaciju, klikove i javno linčovanje. Ovom izjavom želim da se stavi tačka na spekulacije, konstrukcije i svjesno plasirane neistine”, rekla je ona.

    Ustupljena fotografija

    Kako je navela, sve je počelo kada je imenovana za v.d. zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

    “Nedugo zatim uslijedilo je etiketiranje kroz kvalifikaciju ‘najmanje aktivne poslanice’, a potom i otvorena degradacija kroz stereotipe, isključivo zato što sam žena koja ne krije da vodi računa o svom izgledu (onakvom kakvog ja volim i biram, šta god ko mislio o tome) i koja je vlasnica salona ljepote. Time nije napadnuta samo moja ličnost, već je svjesno ponižavano jedno časno i pošteno zanimanje, što mnogo govori o nivou javnog diskursa koji se protiv mene vodio”, istakla je ona.

    Naslove koji su prethodnih dana bili u medijima, a u kojima je stajalo da je Šljivićeva fakultet završila za četiri mjeseca, ona označava kao spin i neistinu.

    Ustupljena fotografija
    Ustupljena fotografija

    “U tom kontekstu, zloupotrijebljena je i informacija o fakultetu na kojem nikada nisam studirala, što su i sami javno potvrdili. Studirala sam na drugoj visokoškolskoj ustanovi, čiju zvaničnu potvrdu o studiranju, hronologiji i sticanju diplome ovim putem i objavljujem.

    Zbog potencijalnog izvrtanja i ove informacije, napominjem da je Univerzitet u periodu od mog diplomiranja do danas promijenio naziv i da danas posluje kao Univerzitet MB, koji je pravni sljednik Univerziteta ‘Union – Nikola Tesla’, uz puni kontinuitet prava, obaveza i važenja diploma, zbog čega je navedeni Univerzitet i izdavač priložene potvrde”, stoji u saopštenju Šljivićeve.

    Ona ističe da se, kako kaže – kampanja protiv nje, kasnije svela na lične napade, komentare o fizičkom izgledu, zloupotrebu privatnih fotografija i širenje sadržaja sa anonimnih i privatnih profila.

    “Napominjem i činjenicu koju je javnost već mogla da zna, jer ja saopšteno – položila sam i stručni upravni ispit, koji se ne može položiti bez validne diplome visokoškolske ustanove i propisanog pripravničkog staža. To nije stvar tumačenja, nego zakonska činjenica, potvrđena zvaničnim dokumentima”, ističe ona.

    Sve ovo ona označava kao orkestrirani napad, te navodi da su svi koji su imali obavezu da reaguju – ćutali.

    Ustupljena fotografija
    Ustupljena fotografija

    “Osim predsjednika stranke kojoj pripadam, gospodina Stevandića, niko od zvaničnika se nije oglasio niti stao u zaštitu jedne žene, majke, koleginice i narodne poslanice. I to je takođe važno saznanje za moj dalji odnos prema svima. Posebnu zahvalnost dugujem Aktivu žena Ujedinjene Srpske, damama koje su stale rame uz rame sa mnom i održale prvu Konferenciju žena, kako bi mi ukazale podršku”, navela je ona.

    Ona navodi da se ovakav linč ne bi desio da nije žena.

    “Ovakav linč jasno pokazuje duboku netoleranciju dijela javnosti prema ženi koja izgleda drugačije ili ne odgovara stereotipima koje su sami sebi postavili. Sigurna sam da se ovakav napad ne bi desio da nisam žena. U javnom prostoru postoji veliki broj ministara, direktora i funkcionera čije bi biografije mogle biti predmet različitih analiza i provjera, ali oni nisu bili interesantni. Ono što se desilo meni, nije se desilo njima, niti bi se desilo”, tvrdi Šljivićeva.

    Ona navodi da društvo mora da se zapita gdje su granice.

    “Ne zbog mene, već zbog poruke koja se šalje svima koji se sutra mogu naći u istoj situaciji. Vaših majki, sestara, kćerki, unuka. Svoje dokaze sam dostavila javnosti. Dalje se po ovom pitanju neću oglašavati, a protiv svih koji su iznijeli neistine biće preduzete odgovarajuće pravne radnje, u skladu sa zakonom”, stoji u njenom saopštenju.

  • Stevandić uručio paketiće djeci u Institutu „Dr Miroslav Zotović“

    Stevandić uručio paketiće djeci u Institutu „Dr Miroslav Zotović“

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić uručio je danas u Banjaluci novogodišnje paketiće za brojne mališane koji se liječe u Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju “Dr Miroslav Zotović”.

    Stevandić je rekao novinarima da se ovim nastavlja najljepša tradicija u skladu s kojom skupštinski predstavnici pokazuju, ne samo empatiju, već i poštovanje prema djeci.

    “Smatram da ovo treba da bude i ostane tradicija koja će se nastaviti s ciljem da nas približi onim ljudskim, istinskim vrijednostima. A zdravlje naše djece je jedno od najvećih”, rekao je Stevandić na svečansti kojoj je prisustvovao direktor Instituta Goran Talić.

    Načelnik Dječijeg odjeljenja na Institutu Gabrijela Mirković rekla je da mališanima mnogo znači ova tradicionalna posjeta skupštinskih predstavnika, u okviru koje se uručuju paketići.

    “Za djecu ovo predstavlja `infuziju` radosti, topline i nade. Ovakvi lijepi gestovi darivanja znače mnogo djeci, ali i njihovim roditeljima i nama zaposlenima”, rekla je Mirkovićeva.

    Ona je precizirala da “Zotović” na raspolaganju ima 50 kreveta za djecu.

    “Tu imamo 35 djece koja samostalno mogu da budu na liječenju, dok su ostala u pratnji jednog od roditelja”, rekla je ona.

    Goran Trivić, otac dječaka koji je na liječenju u “Zotoviću”, istakao je da ovi pokloni mnogo znače djeci i roditeljima.

    “Djeca time osjećaju da nisu sama, te da, ipak, neko misli na njih u ovo praznično vrijeme”, rekao je Trivić.

    Predsjednik Skupštine Nenad Stevandić će tokom dana novogodišnje paketiće uručiti i mališanima koji borave u Roditeljskoj kući “Iskra”, kao i djeci koja se liječe na Klinici za dječije bolesti u Univerzitetskom kliničkom centru Srpske.

     

  • Minić: Čeka nas veliki investicioni ciklus

    Minić: Čeka nas veliki investicioni ciklus

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je zadovoljan urađenim u 2025. godini od čega je najvažnije da je Srpska ostala stabilna i najavio investicioni ciklus vrijedan nekoliko milijardi KM.

    – Mislim da ćemo benefite vidjeti tek naredne godine. Već je najavljen veliki investicioni ciklus i sve ono što će doprinijeti povećanju standarda i obrta novca u Republici Srpskoj – rekao je Minić.

    On je ukazao da se protiv Republike Srpske vodi specijalni rat, s ciljem slabljenja njenih institucija, istakavši da se to ogleda kroz napade na institucije, izborni proces i Dan Republike – 9. januar.

    – Dan Republike slavimo sa već dogovorenim aktivnostima. Ne odustajemo od bilo kakve politike zaštite nacionalnih interesa. Iznenadio sam se pitanjem, odnosno time da je već plasirano u javnosti da se neće slaviti. To je veoma loše – naglasio je Minić za Srnu.

    Minić je govorio o dogovoru sa predstavnicima boračkih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, preuzimanju projekata u Banjaluci koje je trebao da završi grad, kao i o tome zbog čega smatra da BiH ne funkcioniše.

  • Stanivuković traži civilni rok

    Stanivuković traži civilni rok

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, najavio je da će vrlo brzo predložiti zakon o obaveznom služenju civilnog roka, kako bi mladi jeli pasulj i luk, prali WC, trčali po Manjači i postajali jaki.

    “To je naša namjera i odmah ćemo ga predložiti Narodnoj skupštini Republike Srpske. Dok oni to ne budu htjeli mi ćemo napraviti pilot projekat ovdje u Banjaluci. Pozivam sve mlade ljude da služe civilni rok kad završe srednju školu, kad napune 18-19 godina, da rade sklekove, trbušnjake, jedu pasulj, luk, da bude jaki, a ne smotani”, rekao je on.

    Time želi postići da mlad čovjek ne bude prehlađen na svakom malom virusu.

    “Da pravimo zdravu naciju, da pravimo sposobnu naciju”, kaže on.

    Stanivuković dodaje da mladi ne znaju dati prvu pomoć, te da ih ne treba buditi alarm, već oficir, prenose Nezavisne.

    “Koji kaže ustaj, operi WC, najedi se luka i po Manjači trči”, rekao je Stanivuković dodajući da bi nakon takvih šest mjeseci mladi ljudi postali heroji.

  • Uveden digitalni potpis

    Uveden digitalni potpis

    Centralna banka BiH uvela je digitalni potpis, čime je napravila važan korak u daljoj digitalnoj transformaciji svog poslovanja, saopšteno je iz Centralne banke.

    Guverner Banke Јasmina Selimović prvi put je danas potpisala dokument koristeći kvalifikovani digitalni potpis, te istakla da uvođenje digitalnog potpisa predstavlja više od tehničkog unapređenja.

    “Riječ je o strateškoj odluci koja jača pravnu bezbjednost, integritet i pouzdanost službene dokumentacije, ubrzava procese donošenja odluka i omogućava efikasniju internu i eksternu komunikaciju”, navedeno je u saopštenju.

    Kako je navedeno, digitalni potpis istovremeno smanjuje administrativno opterećenje i potrebu za fizičkom dokumentacijom, čime se unapređuje organizaciona efikasnost.

    Ovaj iskorak u potpunosti je usklađen sa strateškim planom Banke, u kojem je digitalizacija prepoznata kao jedan od ključnih strateških prioriteta.

    “Primjena digitalnog potpisa predstavlja i konkretan doprinos sprovođenju ESG principa, doprinoseći, između ostalog, smanjenju potrošnje papira i racionalnijem korištenju resursa, dok se kroz efikasnije procedure dodatno podiže kvalitet institucionalnog upravljanja”, pojašnjavaju iz Banke.

    Centralna banka nastavlja sistemski unapređivati svoje procese, oslanjajući se na savremena digitalna rješenja koja podržavaju održivost, bezbjednost i dugoročnu stabilnost.

    Kako dodaju, ovakvi koraci potvrđuju opredijeljenost Banke ka izgradnji moderne, digitalno zrele i društveno odgovorne institucije, usklađene sa evropskim i međunarodnim standardima.

  • Završni radovi na centralnom spomeniku poginulim borcima u Banjaluci

    Završni radovi na centralnom spomeniku poginulim borcima u Banjaluci

    U centru Banjaluke uveliko traju završni radovi na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, čije je svečano otkrivanje planirano 8. januara, u okviru obilježavanja Dana Republike.

    Radnici postavljaju i table sa imenima poginulih boraca koji su odbranili Republiku Srpsku.

    I premijer Republike Srpske Savo Minić nedavno je najavio da bi ovaj važan, centralni spomenik trebalo da bude otkriven 8. januara, kao i da su povodom 9. januara predviđeni svečana akademija i defile.

    Deveti januar slavi se kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine donijeta “Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH” što vlasti u Republici Srpskoj smatraju aktom osnivanja Republike Srpske. Ustavni sud BiH je u dva navrata, 2015. i 2019. godine osporio ovaj praznik smatrajući ga neustavnim i diskriminatornim za druge narode.

     

  • Mitrović: Geostrateški položaj i podsticaji koje Srpska daje privlačni stranim investitorima

    Mitrović: Geostrateški položaj i podsticaji koje Srpska daje privlačni stranim investitorima

    Geostrateški položaj, blizina Evropske unije kao i podsticaji koje Republika Srpska daje privrednim subjektima privlači strane investitore da dođu u Srpsku, rekao je za Јutarnji program RTRS Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.

    – Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske i Vlada Republike Srpske ne prave razliku između domaćih i stranih investitora. Cilj nam je podići proizvodnju na veći nivo i doprinijeti tome da ti proizvodi budu konkurentni na tržištu – naveo je Mitrović.

    Kompanija Aktiv Israel Akril Industries LTD, iskazala je interes za premještanje proizvodnih kapaciteta iz Republike Turske i pokretanje proizvodnje akrilnih kada i tuš kabina, panela, umivaonika i pratećih proizvoda na teritoriji Republike Srpske.

    Pregovori su trajali od decembra prošle godine.

    – Investitore koji žele promijeniti destinaciju poslovanja samo ih interesuju uslovi. Tu je i zakonska regulativa. Svaki investitor pravi kalkulaciju i najvažnije u kom periodu mogu povratiti svoju investiciju – ističe Mitrović.

    Mitrović navodi da gradovi koji su najviše aplicirali su Banjaluka, Gradiška i Laktaši.

    – Kroz sve uredbe veći procenat dali smo i nerazvijenim i izrazito nerazvijenim oštinama kako bi oni imali veći pomoć od države i kako bi ih zadržali na tržištu – rekao je Mitrović.

    Republika Srpska ima veoma dobru geostratešku lokaciju, nalazi se na samoj granici sa EU što se u posljednje vrijeme pokazuje kao veoma važno za investitore sa područja EU koji nakon iskustava sa pandemijom virusa korona i ukupnih geopoliitčkih kretanja traže lokacije za investiranje bliže svojim centralama.

  • CIK poništio izbore za predsjednika Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta

    CIK poništio izbore za predsjednika Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je prijvremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.

    Kako je navedeno odluka je donesena po osnovu prigovora i utvrđenih nepravilnosti. Navedeno je i da su utvrđene manipulacije i nepravilnosti, između ostalog, oduzimanje i dodavanje glasova kandidatima.

    “Na ovim prijevremenim izborima registrovane su brojne nepravilnosti. Da bi se zaštito integritet izbornog procesa potrebno je poništiti izbore”, rekli su u CIK-u.

    Izbori su poništeni u izbornim jedinicama u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima. Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu. Najviše izbora poništeno je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.

    Odluka o raspisivanju novih izbora donijeće se po pravosnažnosti ove odluke od poništavanju izbora.

    Inače, CIK je ranije utvrdio rezultate izbora prema kojima je Siniša Karan, kandidat SNSD-a pobijedio Branka Blanušu, kandidata SDS-a sa 9.577 glasova razlike. Navodno na 136 biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni razlika je bila u 15.822 glasova.

    Irena Hadžiabdić, član CIK-a rekla je da ne može podržati ovakav prijedlog ali da se slaže da treba poništiti izbore tamo gdje su dokazane nepravilnosti. Rekla je da je grafolog otkrivo veliki broj krivotvorenih brojeva te da je i ponovno brojanje utvrdilo da je bilo oduzimanja i dodavanja glasova kao i brojanja nevažećih listića.

    “Utvrdili smo činjenično stanje na osnovu dokaza o nepravilnosti i po meni to se odnosi na osam izbornih jedinica i 108 biračkih mjesta. Mi smo sada obuhvatili i određenih izbornih jedinica zbog nevažećih dokumenata i to je povreda ali nismo rasčistili tu nepravilnost. Moguće je da je ljudima omogućeno da glasaju sa nevažećim dokumentima i to je propust biračkih odbora”, rekla je Hadžiabdićeva dodajući da je poništavanje izbora predloženo selektivno.

    Željko Bakalar, član CIK-a rekao je da na 119 od 136 biračkih mjesta preko 900 ljudi glasalo bez validnog dokumenta.

    Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a rekla je da odluka o poništenju izbora nije pravosnažna te da svi subjekti mogu uložiti žalbu.

    Ona je navela da je odluka CIK-a zasnovana na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju dodajući da se izbori poništavaju zbog krivotvorenja potpisa birača i glasanja krivotvorenim dokumentima.

    Navela je i da je preko dve hiljade lica glasalo sa nevažećim identifikacionim dokumentom.

    “Ovom odlukom obuhvaćeno je samo 908 lica i mišljenja sam da je ijedna osoba da to treba poništiti”, rekla je Bjelica – Prutina dodajući da je u Glavnom centru za brojanje utvrđeno da je preko 400 glasova dodano jednom kandidatu a više od 200 oduzeto drugome.

  • Dodik: Iduće godine počinje izgradnja auto-puta od Mrkonjić Grada do Banjaluke

    Dodik: Iduće godine počinje izgradnja auto-puta od Mrkonjić Grada do Banjaluke

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da bi iduće godine trebalo da počne izgradnja auto-puta od Mrkonjić Grada prema Banjaluci.

    – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

    On je istakao da se intenzivno gradi auto-put Prijedor – Banjaluka, kao i da je dogovoreno finansiranje puta od Modriče do Brčko distrikta, kao i od Brčkog do Bijeljine.

    – Od Bijeljine se već radi trasa do mosta na Rači koja će nas spojiti sa koridorom koji je već izgradila Srbija, a koji ide od Kuzmina do Rače – rekao je Dodik.

    On je ukazao da Srpska ima najmanje zaduženje u Evropi i da sredstva koja obezbjeđuje od putarine mogu da pokriju kredit koji je uzet za izgradnju auto-puta od Banjaluke do Doboja, uključujući i kamate koje se vraćaju evropskim bankama.

    – Plaše ljude nekim kamatama. Naš ukupan dug je 34 odsto BDP-a, a javni 31 odsto. Deficit budžeta je 1,9 odsto, a u Francuskoj je čak 6,7 – rekao je Dodik.

    Lider SNSD-a poručio je da je Republika Srpska društvo koje ima perspektivu i šansu, a da strani plaćenici šire nihilizam da ovdje ništa ne valja.

    – Kako je moguće da ovdje ništa ne valja kada smo povećali penzije, plate, gradimo auto-puteve, bolnice, vodovode? – upitao je Dodik.

    On je za ATV rekao da Republika Srpska nije korumpirano društvo, te pozvao sve koji su nečim uslovljeni da mu se obrate kako bi javno pokrenuo pitanje istrage.

    Dodik je naveo da će ovu godinu pamtiti po nepravednom sudskom postupku, dolasku Donalda Trampa na vlast u Americi i rehabilitaciji odnosa, po dobrim odnosima sa Srbijom, Mađarskom, Rusijom, te stabilnosti Republike Srpske koja je ekonomski rasla.