Kategorija: Vijesti

Republici Srpskoj sutra (27. april 2026. godine) na naplatu dolazi 300 miliona evra ili nešto manje od 600 miliona KM.

Otplata kredita

Radi se o otplati kredita, odnosno isplati glavnice na obveznice koje su emitovane još 2021. godine.

Te obveznice emitovane su po kamatnoj stopi od 4,75 odsto, i Republika Srpska tu kamatu je isplaćivala u redovnim, ranije dogovorenim intervalima.

Glavnica tog duga se vraća jednokratno po dospijeću, i to je upravo danas.

Kako bi vratila ovaj dug, Republika Srpska emitovala je nove obveznice na berzi u Londonu, i to u iznosu od 500 miliona evra.

Cilj emitovanja novih obveznica bio je da se isplati dug od 300 miliona evra, a iz Vlade Republike Srpske u nekoliko navrata rečeno je da to nije bio osnovni cilj te da je Republika Srpska u Londonu mogla prodati i više od milijardu evra obveznica, što govori o njenoj stabilnosti i tome kako strani investitori vide situaciju u Republici Srpskoj.

U Vladi su se pohvalili da je ostvarena najveća potražnja u istoriji zaduživanja Republike Srpske, gotovo tri puta veća u odnosu na prvo izdanje evroobveznica iz 2021. godine.

Novo zaduženje

Novo zaduženje realizovano je po stopi od 6,25 odsto, što je značajno više nego što je bilo ranije, a na tu kamatu bilo je i najviše zamjerki opozicije i pojedinih ekonomskih stručnjaka koji su istakli da je to previše i da će se ogroman novac vratiti samo po osnovu kamata. Procjene su bile da će to biti oko 150 miliona evra.

Da li je i koliko kamata bila velika moglo bi se vidjeti uskoro kada se bude zaduživala Federacija Bosne i Hercegovine.

Prije nekoliko dana Vlada Federacije BiH na prijedlog Ministarstva finansija FBiH primila je na znanje informaciju o pripremnim aktivnostima na izdavanju evroobveznica Federacije BiH u 2026. godini.

“Vlada Federacije BiH podržava prijedlog da se izvrši emisija evroobveznica Federacije BiH u iznosu od 800.000.000 evra na Londonskoj berzi. Budžetom Federacije BIH za 2026. godinu planirani su primici od dugoročnog zaduživanja u iznosu od 1.976.952.480 KM, od čega se na direktno vanjsko zaduživanje odnosi 1.564.664.000 KM (ekvivalent od 800 miliona evra)”, saopšteno je iz Vlade Federacije BiH.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta podržao je građane Glamoča u njihovoj borbi protiv izgradnje novog vojnog poligona na području te opštine, čiji je incijator Ministarstvo odbrane BiH.

Linta je istakao da na prostoru gdje je planirano da se izgradi vojni poligon živi većinski srpsko stanovništvo koje se bavi poljoprivredom, a da srpski povratnici, prognani Srbi i ljudi koji su porijeklom sa ovog područja opravdano strahuju da bi u slučaju izgradnje vojnog poligona na glamočkoj visoravni došlo do ekološke katastrofe i bila bi trajno ugrožena životna sredina.

– Takođe, ono malo povratnika bez obzira na nacionalnu pripadnost bi bilo prinuđeno da se iseli sa svojih vekovnih ognjišta – naveo je Linta i dodao da su zbog toga građani Glamoča odlučno protiv svakodnevnih detonacija i zagađenja zemlje, vode i vazduha.

Linta je naglasio da je neprihvatljivo da Ministarstvo odbrane BiH u Glamoču izgradi vojni poligon gdje bi se, pored uništavanja minsko-eksplozivnih sredstava, odvijala i borbena obuka, artiljerijsko-raketno gađanje i testirali oružani sistemi.

– Prema dostupnim informacijama vojni poligon bi se prostirao na čak 102 kvadratna kilometra zemljišta, što je oko deset odsto teritorije te opštine – ukazao je Linta.

Agenciji Srna je ranije iz Zavičajnog udruženja “Glamočko kolo” potvrđeno da je peticiju protiv otvaranja vojnog poligona na glamočkoj visoravni potpisalo oko 3.000 srpskih povratnika i ona je upućena Vladi Republike Srpske, Ministarstvu odbrane u Savjetu ministara BiH i Opštinskom veću Glamoč.

Zdravstveno stanje generala Ratka Mladića je jako loše i ako se nešto brzo ne preduzme, nisam siguran da će moći izdržati – izjavio je za RTRS njegov sin Darko Mladić.

Mehanizmu za krivične sudove u Hagu zvanično je upućen zahtjev za njegovo hitno puštanje na liječenje u Srbiji.

– Nemamo mogućnosti da saznamo nešto novo, bojim se samo da ne odugovlače sa odlukom – naveo je Mladić.

Nada se da će odgovor stići što prije, jer je njegov otac na samrti, o čemu su saglasni svi ljekari.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je sa predstavnicima Udruženja amputiraca Republike Srpske – UDAS o problemima i izazovima sa kojima se suočava ova populacija, sa posebnim akcentom na statusna pitanja, prava i unapređenje njihovog položaja u društvu.

Tokom sastanka ukazano je na potrebu sistemskog rješavanja pitanja od značaja za amputirce, kroz unapređenje zakonskih rješenja i efikasniju primjenu postojećih propisa. Razgovarano je i o konkretnim prijedlozima koji bi mogli doprinijeti poboljšanju kvaliteta života ove kategorije stanovništva.

Предсједник Народне скупштине др Ненад Стевандић разговарао је са представницима Удружења ампутираца Републике Српске УДАС о проблематици ове популације.

Представници УДАС-а су нагасили да својим проблемима не желе на било који начин да доведу у незгодан положај Републику… pic.twitter.com/BM1eipHLIU

— НАРОДНА СКУПШТИНА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ (@ParlamentSrpska) April 24, 2026

Predstavnici UDAS-a naglasili su da svojim zahtjevima i inicijativama ne žele na bilo koji način da dovedu u nezgodan položaj Republiku Srpsku, kojoj ostaju vjerni, već da se zalažu za institucionalni pristup i rješavanje svih otvorenih pitanja kroz zakonodavni okvir. Istakli su da je dijalog sa institucijama ključan za pronalaženje održivih i pravednih rješenja.

Na sastanku je izražena spremnost za nastavak saradnje i dalju komunikaciju, kako bi se kroz konstruktivan pristup došlo do konkretnih mjera koje će unaprijediti položaj amputiraca u Republici Srpskoj.

Želimo svakodnevnu avio liniju prema Beogradu da olakšamo svim seggmentima društva da što lakše imaju komunikaciju sa dvije prestonice, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, nakon sastanak sa premijerom Srbije Đurom Macutom.

– Izuzetno sam zadovoljan dinamikom naših sastanaka, kao i onim što smo u međuvremenu dogovarali i realizovali. Otvorene su još neke teme, mostovi koji nasd povezuju, do sada smo otvorili dva zajednička, a sada smo razgovarali o mostovima u Šepku i Karakaju. Želimo da svaki most na Drini bude u funkciji, ali ne samo u funkciji, već dan nas i spaja – naglasio je Minić.

Razgovarano je i oko gasovoda.

– Treba da vidimo šta je potrebno da radimo kompletnu infrastrukturu za taj poduhvat. Razgovarali smo i oko aerodroma u Trebinju – dodao je Minić.

Razgovarano je i o izgradnji memorijalnog kompleksa u Donjoj Gradini.

Sastanku su pored premijera Minića i Macuta prisustvovali i ministri pravde Republike Srpske i Srbije Goran Selak i Nenad Vujić, kao i ministar saobraćaja i veza Srpske Zoran Stevanović, te ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević.

Tržišna inspekcija Republike Srpske pojačaće kontrole registracije korisnika u centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu.

U saopštenju iz Inspektora se navodi da će posebna pažnja biti usmjerena na subjekte koji su u proteklom periodu odjavili djelatnost kako bi bila provjerena vjerodostojnosti odjave.

Iz Inspektorata pozivaju ugostitelje koji pružaju uslugu smještaja da se registraciju i izvrše svoju zakonsku obavezu.

U centralni informacioni sistem dužni da se, u skladu sa odredbama Zakona o ugostiteljstvu, registruju svi ugostitelji koji pružaju usluge smještaja, hotel, motel, pansion, apartman, kuća za odmor, hostel, objekat seoskog turizma, napominju iz Inspektorata.

U saopštenju iz Inspektorata navodi se da sistem sadrži sve relevantne podatke o pružaocima usluge smještaja, objektima za smještaj i gostima, posredstvom kojeg se vrši njihova evidencija i unose drugi podaci proistekli iz obavljanja ugostiteljske djelatnosti.

Centralni informacioni sistem obezbjeđuje bolju kontrolu, efikasniju naplatu javnih prihoda, pouzdaniji uvid u statističke pokazatelje, te unapređuje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije

Pristup je besplatan za sve ugostitelje koji pružaju uslugu smještaja, a jedina obaveza ugostitelja je da obezbijedi internet vezu za pristup sistemu, što je minimalan napor jer u praksi svi subjekti već imaju pristup internetu.

Primarni cilj inspekcije nije kažnjavanje, već registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire, međutim u slučajevima utvrđenih nepravilnosti biće preduzete zakonom propisane mjere.

Zakonom je propisana kazna od 1.500 KM za ugostitelja kao privredno društvo ako ne unese podatke u centralni informacioni sistem, za odgovorno lice kazna od 700 KM, a za ugostitelja kao preduzetnika je 1.000 KM, napominje se u saopštenju.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Radnog tijela za regiju Zapadnog Balkana o procesu evropskih integracija BiH i ulozi Republike Srpske u tom procesu.

Stevandić je naglasio na sastanku da su ravnopravnost tri konstitutivna naroda i poštovanje ustavnih nadležnosti temelji na kojima može biti zasnovan održiv evropski put.

Republika Srpska je poručila da je spremna na reforme i usklađivanje sa evropskim standardima, ali isključivo kroz dijalog i konsenzus legitimnih predstavnika.

– Želim da podsjetim i na temeljno načelo Ugovora o Evropskoj uniji. U članu 4, stavu 2 jasno se navodi da Unija poštuje nacionalne identitete i ustavne strukture država, uključujući regionalnu i lokalnu samoupravu, kao i njihove temeljne funkcije. To načelo govori da evropska integracija ne podrazumijeva brisanje identiteta niti nametanje institucionalne uniformnosti, već njihovo uvažavanje – rekao je Stevandić u obraćanju.

Stevandić je takođe naglasio da, kada se govori o institucionalnom okviru BiH, prvenstveno je potrebno otvoriti pitanje uloge Kancelarije visokog predstavnika, čija ovlašćenja predstavljaju izuzetak u savremenoj evropskoj demokratskoj praksi, posebno u kontekstu donošenja odluka bez parlamentarne procedure i sudske kontrole.

– Svjesni smo istorijskog konteksta u kojem je Kancelarija visokog predstavnika uspostavljena i njene uloge u poslijeratnoj stabilizaciji. Ali tri decenije nakon Dejtona, legitimno je postaviti pitanje njene uloge u savremenom institucionalnom okviru – rekao je Stevandić.

On je ukazao i na pitanje sastava i nadležnosti Ustavnog suda BiH.

– Prisustvo međunarodnih sudija i način odlučivanja u pojedinim slučajevima pokreću pitanja demokratskog legitimiteta i institucionalne ravnoteže – poručio je Stevandić.

Stevandić je istakao da Republika Srpska ne postavlja kao cilj blokadu evropskog puta, već njegovu dugoročnu održivost, uz naglasak da su reforme moguće isključivo kao rezultat unutrašnjeg dogovora, a ne nametnutih rješenja.

U tom kontekstu on je ukazao da je neophodno graditi sistem u kojem se odgovornost jasno vezuje za institucije koje proizlaze iz demokratske volje građana.

– Ako se u Evropskoj uniji odluke donose konsenzusom, logično je da se u tom kontekstu poštuje i ustavna i dejtonska pozicija Republike Srpske i BiH, prema kojoj se odluke unutar BiH takođe donose na osnovu dogovora i konsenzusa, a ne jednostranim potezima. U tom smislu, neophodno je izbjeći podršku bilo kojoj strani, posebno kada je riječ o Kancelariji visokog predstavnika, koja svoje odluke donosi van demokratskih procedura – zaključio je Stevandić.

Stevandić je nakon uvodnog obraćanja odgovarao na pitanja članova Radnog tijela za regiju Zapadnog Balkana, koja su se odnosila na proces evropskih integracija, javno mišljenje o pridruživanju Evropskoj uniji, te o predstojećim izborima.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (Mehanizam) u Hagu saopštio je da će u slučaju generala Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, donijeti sudsku odluku na osnovu posebnih okolnosti slučaja i u skladu sa pravnim okvirom.

Mehanizam: Privatnost medicinskih podataka

“Mehanizam ima dužnost da zaštiti privatnost i povjerljivost medicinskih podataka svih osuđenih lica koja služe kazne pod nadzorom Mehanizma”, naveli su u odgovoru dostavljenom Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) iz ove institucije i dodaju:

“Stoga, Mehanizam nije ovlašćen da raspravlja o zdravstvenom stanju bilo koje osobe pod njegovom nadležnošću, uključujući i Ratka Mladića”.

Porodica Ratka Mladića predala zahtjev

Porodica Mladića i njegov advokat Dragan Ivetić predali su zahtjev Mehanizmu za krivične sudove u Hagu za njegovo hitno puštanje na liječenje u Srbiji zbog izuzetno teškog zdravstvenog stanja, izjavio je Srni generalov sin Darko Mladić.

Darko Mladić ističe da Tribunal nema obavezan rok da odluči po zahtjevu, ali i da se nada da će to biti što prije jer je njegov otac na samrti, o čemu su saglasni svi ljekari.

On je precizirao da zahtjev koji je predat juče sadrži izvještaj srpskih ljekara koji su ove sedmice pregledali generala Mladića, ljekara UN u pritvorskoj jedinici u Hagu, kao i pravne standarde koji bi trebalo da se primjene, te primjere slučajeva u kojima je to već korišćeno.

Vujić: Liječenje u Hagu nije adekvatno

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izjavio je danas, 24. aprila, da je mišljenje srpskih ljekara koji su posjetili Mladića u zatvoru u Hagu, ali i mišljenje ministra, da mu u zatvoru nije omogućeno adekvatno liječenje.

Vujić je naglasio da Mladićevo puštanje da se liječi u Srbiji nije pitanje politike, ni presude, već pitanje života, jer bi mu se u Srbiji omogućilo adekvatno liječenje, što nije moguće u zatvorskoj bolnici u Hagu.

Teško zdravstveno stanje i posjeta zatvoru

Podsjetio je da je Mladića posjetio u zatvoru u Hagu u ponedjeljak, kao i da je tada izgledao jako loše, i da su ga u sobu za posjete uveli u krevetu.

Mladić je, kako je rekao Vujić, 10. aprila imao 11. ili 12. moždani udar, te da doktori tokom posjete ministra, 10 dana nakon moždanog, nisu znali da li je on imao moždani udar ili je u pitanju tromb.

Podsjećamo, odbrana Ratka Mladića zatražila je da on bude hitno prebačen na liječenje u Srbiju, naglašavajući da mu je zdravlje u haškom pritvoru ozbiljno ugroženo i da mu je potrebna adekvatna medicinska njega koju tamo navodno nema.

Dugogodišnji zdravstveni problemi

Ratko Mladić, koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog ratnih zločina tokom ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, pretrpio je više moždanih udara, a ima ozbiljna kardiovaskularna oboljenja, povišen krvni pritisak, neurološka oštećenja, kao i probleme sa bubrezima.

Više puta je hospitalizovan i podvrgavan različitim medicinskim i terapijskim zahvatima, uključujući i operativne intervencije na srcu i nozi.

Od 2024. godine se nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu.