Vlada Republike Srpske je danas, 21.jula, na 16. telefonskoj sjednici, proglasila 4. avgust 2026. godine Danom žalosti u Republici Srpskoj, povodom obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji “Oluja”.
Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Vlade.
Uvođenjem dodatnog dana za rad sa strankama očekuje se efikasnije pružanje usluga, brže rješavanje zahtjeva i bolja dostupnost Kancelarije za registar udruženja građana i fondacija.
– Ova mjera znači brže registracije i upise promjena, manje gužve i kraće vrijeme čekanja, te efikasniji rad suda. Nastavljamo da konkretnim potezima unapređujemo dostupnost i kvalitet pravosudnih usluga za sve građane Republike Srpske – izjavio je ministar pravde u Vladi Republike Srpske Goran Selak.
On je precizirao da će pored dosadašnjeg termina srijedom od 9.00 do 13.00 časova, stranke, ubuduće, biti primane i svakog četvrtka u istom terminu.
Jedna od izgrađenih dionica auto-puta u Federaciji BiH i dalje je zatvorena za saobraćaj. Iako su radovi završeni, vozači njome još ne mogu prolaziti.
Dionica Buna – Počitelj završena je još prije pet godina, ali do danas njome ne voze automobili. U međuvremenu su počeli radovi na susjednoj dionici, ali ni njena izgradnja neće biti dovoljna da se ovaj dio Koridora 5C konačno otvori za saobraćaj.
Krajem 2024. godine BiznisInfo.ba objavio je priču o dionici auto-puta Buna – Počitelj koju je nazvao „auto-put koji ne vodi nikuda“. Tada je već nekoliko godina bila potpuno završena, ali nije mogla biti puštena u saobraćaj jer nije bila povezana s ostatkom Koridora 5C.
Danas, u ljeto 2026. godine, situacija je na prvi pogled gotovo ista. Moderno izgrađenom dionicom dugom 7,2 kilometra i dalje ne prolaze vozila, iako je završena još prije pet godina.
Ipak, u međuvremenu se dogodio važan pomak. Počeli su radovi na susjednoj dionici Tunel Kvanj – Buna, dugoj 5,1 kilometar, koja predstavlja nastavak izgradnje Koridora 5C prema Mostaru.
Sa južne strane sve je povezano
Ono što cijelu situaciju čini još neobičnijom jeste činjenica da je dionica Buna – Počitelj sa južne strane već potpuno povezana s ostatkom izgrađenog auto-puta.
Naime, od petlje Počitelj vozači danas mogu nastaviti vožnju auto-putem sve do graničnog prelaza Bijača, gdje se Koridor 5C nastavlja na mrežu auto-puteva u Hrvatskoj. Drugim riječima, cijeli južni dio pravca od Počitelja prema granici već godinama funkcioniše. Problem postoji isključivo na sjevernoj strani, odnosno prema Mostaru.
Jedna dionica blokira cijeli pravac
Da bi dionica Buna – Počitelj konačno bila puštena u saobraćaj, potrebno je izgraditi još dvije dionice. Jedna od njih, Tunel Kvanj – Buna, trenutno je u izgradnji.
No, ključ predstavlja dionica Mostar jug – Tunel Kvanj, duga 9,2 kilometra, čija gradnja nije ni počela. Ova dionica je već duže vrijeme blokirana zbog neriješenog pitanja vojne imovine, što znači da je problem izvan samih „Autocesta FBiH“.
Dok se ovaj spor ne riješi i ne počne gradnja, ni već završena dionica Buna – Počitelj, niti dionica Tunel Kvanj – Buna, koja se sada gradi, neće moći ostvariti svoju punu saobraćajnu funkciju.
Milioni na čekanju
To znači da već pet godina potpuno izgrađen auto-put praktično stoji neiskorišten.
Istovremeno, ulažu se stotine miliona maraka u nastavak izgradnje Koridora 5C, ali će puni efekat tih investicija biti vidljiv tek kada bude riješena posljednja „karika“ između Mostara i Bune.
Tek završetkom dionice Mostar jug – Tunel Kvanj vozači će prvi put moći neprekidno voziti auto-putem od Mostara prema Počitelju, Bijači i dalje prema Hrvatskoj.
Do tada će dionica Buna – Počitelj ostati jedan od najvećih infrastrukturnih paradoksa u Bosni i Hercegovini – moderan auto-put završen prije pet godina, ali bez automobila.
Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Putevi Republike Srpske” Miroslav Janković ozvaničiće danas početak izgradnje kružne raskrsnice u Lončarima u opštini Donji Žabar.
Iz ovog preduzeća je najavljeno da bi zvaničnom početku radova trebalo da prisustvuju ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović i načelnik opštine Donji Žabar Pero Pavlović.
Početak radova biće ozvaničen u 8.30 časova na lokalciji buduće kružne raskrsnice, a nakon toga planirane su izjave.
Raskrsnica u Lončarima je saobraćajno ključno čvorište u regionu. Nalazi se na tromeđi opština Donji Žabar, Pelagićevo i Brčko distrikta, a u neposrednoj je blizini grada Orašja.
Ukrštanje magistralnih pravaca Banjaluka – Bijeljina i Orašje – Tuzla čini ovu lokaciju jednom od najfrekventnijih u Republici Srpskoj.
U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.
Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.
“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.
Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto
Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.
“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.
I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.
“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.
Raste i javni dug
Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.
“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.
Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.
“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.
Za 55 dana izgubio sam 30 kilograma, rekao je bivši logoraš Ostoja Šarčević danas, u ponedjeljak, 20. jula 2026. u Derventi, gdje je stigla grupa američkih tužilaca, koji istražuju zločine nad Srbima u logorima Rabić i Dom vojske.
Tužioci, kako se vjeruje, prikupljaju podatke o licima nastanjenim u Americi, koja su počinila zločine u Derventi tokom 1992. godine, a planirano je da u četiri dana osam srpskih logoraša da izjave američkim istražiocima, u prostorijama Osnovnog suda u Derventi.
“Na Čardaku sam zarobljen 26. aprila 1992. godine. Otjeran sam u Dom vojske, zarobljenik, gdje sam proveo 55 dana. Za tih 55 dana pobjegao sam sa 48 kilograma, tako mi je bilo ‘fino’ da sam za 55 dana izgubio 30 kilograma”, rekao je Šarčević, piše RTRS.
“Da se čuje naš glas”
Bivši logoraš Pero Novaković naveo je da su na putu da se nešto dokaže.
“Na putu smo da se nešto dokaže, da se čuje naš glas o tome kako smo prošli u Derventi za vrijeme rata od strane pojedinaca koji su se razbježali po svijetu, a pogotovo u Ameriku, jer tamo je bolji život, bili su zaštićeni. Nadam se da će svako od njih doći ovdje i da će morati da odgovara za ono što su radili. Ima ih mnogo i u Australiji”, rekao je Novaković.
Svjedočio je danas pred istražiocima i Željko Stajčić, koji nije dao izjave za novinare, a tužioci su saslušali i predsjednika Udruženja logoraša Derventa Dragu Kneževića.
Šta su pitali Kneževića
“Pitali su me šta se sve dešavalo u logorima Rabić i Dom vojske. Detaljno su me sve pitali. Radi se o više osumnjičenih lica, ali ne mogu govoriti imena radi istrage. Baš su detaljno ispitivali o svakom tom licu koje je počinilo zločine ovdje, pa čak i kakve su čizme imali”, rekao je Knežević.
On je dodao da će tužioci odraditi posao kada se vrate u SAD.
Prošli golgotu
“Ovo je dalo nekakvu nadu nama ratnim logorašima koji smo prošli golgotu u tim logorima, mučenje i patnju. Ti američki tužioci su se interesovali šta se dešavalo u logorima. Oni su zasad izabrali osam zarobljenika i ja ne mogu da govorim o nekim imenima, ali pretpostavljam da ima dosta onih koji su promijenili svoja imena, a činili su ovdje ratne zločine, pa otišli u Ameriku misleći da ih više nikada neće stići istina i pravda”, rekao je Knežević.
Prema njegovim riječima, američki istražioci – tužioci najviše pažnje posvetiće slučajevima koji se odnose na braću Murisa i Harisa Skelića.
“Američki istražioci zainteresovani su za braću Skeliće, pogotovo što su na osnovu lažnih iskaza da nisu bili učesnici proteklog rata dobili radne dozvole i vize za boravak u SAD”, rekao je Knežević.
Strašni zločini
Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac nada se da je dolazak američkih istražilaca – tužilaca u Derventu konačno početak istrage koja će dovesti do sudskog spora i da će odgovarati počinioci strašnih zločina nad Srbima.
Ona je rekla Srni da Tužilaštvo BiH za 30 i više godina nije našlo za shodno da se bavi zločinima nad Srbima u proteklom ratu u logoru za Srbe u Derventi.
“I, evo, danas imamo vijest da su istražioci iz Amerike došli da ispitaju ljude koji su bili u tom logoru, preživjeli strašne torture i sad će posvjedočiti šta se sve dešavalo”, navela je Graorčeva.
Krajnje vrijeme
V.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić kaže da je krajnje vrijeme da se uspostavi sistem odgovornosti unutar pravosuđa BiH jer oni koji su godinama bili dužni da sprovode istrage, podižu optužnice i procesuiraju odgovorne za ratne zločine nad Srbima moraju snositi odgovornost za nečinjenje.
“Trideset dvije godine nečinjenja ne mogu se više opravdavati ni složenošću predmeta, ni nedostatkom vremena, ni bilo kakvim drugim izgovorima”, naglasio je Nuždić.
U Derventi su tokom proteklog rata, dok još nije bila ni formirana Vojska Republike Srpske, hrvatske i tadašnje muslimanske snage napale lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti. Formirani su logori za Srbe, među kojima su najozloglašeniji bili u Domu vojske i na lokaciji Rabić.
Centralna banka BiH pustila je u funkciju domaći sistem instant plaćanja, što znači da će prenos novca s jednog na drugi račun u banci za fizička i pravna lica biti momentalan, odnosno izvršen u nekoliko sekundi, 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine.
Iz Centralne banke saopšteno je da je ovim napravljen najznačajniji iskorak u modernizaciji platne infrastrukture u zemlji u posljednjih 25 godina, te da je sistem od prvog dana dostupan svim komercijalnim bankama u BiH, a u početnoj fazi priključile su se Inteza Sanpaolo banka, Rajfajzen i Šparkase banka koje su izvršile potrebno tehničko prilagođavanje i uspješno završile testiranje.
Tri banke prve u sistemu instant plaćanja
Kako navode, ove tri banke zajedno čine četvrtinu ukupne aktive bankarskog sektora u BiH, a građani i privredni subjekti, klijenti tih banaka, kao i ostalih kada se pridruže, moći će izvršavati platne transakcije u roku od nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je radni dan, vikend ili praznik.
Instant plaćanja donose brojne koristi građanima, privredi, bankama i ukupnoj ekonomiji BiH.
Koje su prednosti za građane, privredu i banke
“Građanima omogućavaju da sredstva budu dostupna odmah. Privredi donose brži priliv sredstava, efikasnije upravljanje novčanim tokovima i bolju likvidnost. Bankama pružaju modernu infrastrukturu za razvoj novih digitalnih usluga i unapređenje korisničkog iskustva”, ističu iz Centralne banke.
Naknada Centralne banke za obradu transakcije u instant platnom sistemu niža je u odnosu na postojeću naknadu za obradu transakcija u žiro kliring sistemu.
Guverner Centralne banke Jasmina Selimović rekla je da uspostavljanjem i puštanjem u funkciju domaćeg sistema instant plaćanja, BiH dobija modernu platnu infrastrukturu koja je usklađena sa evropskim standardima i spremna za budući razvoj digitalnih finansijskih usluga.
Domaći sistem instant plaćanja uspostavljen je po uzoru na evropski sistem instant plaćanja, koji je za zemlje zapadnog Balkana prilagodila Banka Italije uz saglasnost Evropske centralne banke, a projekt je realizovan uz podršku Evropske komisije i Delegacije EU u BiH.
Podrška Evropske unije i planovi za dalji razvoj
Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka rekao je da pokretanje domaćeg sistema za instant plaćanja predstavlja važan korak ka jedinstvenom digitalnom tržištu EU.
“Usklađivanjem platne infrastrukture s evropskim standardima, Centralna banka doprinosi sigurnim, jednostavnim i instant finansijskim transakcijama za građane, istovremeno otvarajući put budućoj integraciji u prekogranične evropske platne mreže”, rekao je Soreka, prenosi Srna.
Prema njegovim riječima, EU izdvaja dva miliona evra za podršku izradi Projekta TIPS klon i finansiranje njegovog održavanja tokom prve godine.
“Ovakav rezultat, ostvaren u bliskoj saradnji sa evropskim partnerima, pokazuje da se napredak može postići uz jasnu viziju i stručnu posvećenost”, poručio je Soreka.
U narednom periodu Centralna banka planira dalji razvoj sistema kroz uvođenje novih funkcionalnosti i dodatnih usluga koji će građanima i privredi omogućiti još jednostavnije, bezbjednije i inovativnije načine plaćanja.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić sastao se danas u Beogradu sa predsjednicom Narodne skupštine Republike Srbije Anom Brnabić, sa kojom je razgovarao o daljem razvoju saradnje dva parlamenta, kao i o daljem jačanju institucionalnih i nacionalnih veza između Srpske i Srbije.
Na sastanku je potvrđeno da su 11. saziv Narodne skupštine Republike Srpske i aktuelni saziv Narodne skupštine Republike Srbije ostvarili najplodniju saradnju u istoriji parlamentarnih odnosa Srpske i Srbije, te da je takva saradnja dodatno učvrstila institucionalne veze i doprinijela jedinstvenom djelovanju u pitanjima od zajedničkog nacionalnog interesa.
У Београду са предсједницом Народне скупштине Србије госпођом Аном Брнабић. Договорили смо да идућа сједница Парламентарног форума Србија – Српска буде почетком септембра у Бањалуци. Поносан сам на чињеницу да су ови сазиви наших парламената имали најплоднију сарадњу у историји. pic.twitter.com/hTBfFGmnEa
— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) July 20, 2026
Stevandić je podsjetio da je u tom periodu potpisan i formiran Parlamentarni forum Republika Srbija – Republika Srpska, koji se sastaje dvaput godišnje. Na današnjem sastanku je dogovoreno da iduća sjednica Foruma bude početkom septembra u Banjaluci.
„Pored toga, u ovom sazivu su bili najčešći, u istoriji naših odnosa, sastanci predsjednika parlamenata – mene i gospođe Brnabić, a prije nje gospodina Orlića. Tako da mogu da kažem da su ovo dva najplodonosnija saziva narodnih skupština Srpske i Srbije u našoj istoriji, da su postavili naše odnose na najbolji mogući nivo i da ćemo budućim predstavnicima ostaviti u nasljeđe da moraju da čuvaju nešto što je veliko i što je najveće u našoj istoriji“, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
Kojić je rekao da američke istražioce treba upoznati i sa Izvještajem nezavisne komisije koju je formirala Vlada Republike Srpske o dešavanjima u srebreničkoj i sarajevskoj regiji i da on bude polazna tačka za dalji rad da bi se konačno skinula hipoteka sa onoga što srpski narod nije.
Istakao je da je bitno iskoristiti pruženu priliku kako da bi svijet vidio razmjere srpskog stradanja.
On je izrazio uvjerenje da Derventa neće biti jedino mjesto na kome će raditi, već da će obuhvatiti cijelu BiH i da će se uključiti još zemalja da bi istina konačno ugledala svjetlost dana.
Kojić je uvjeren da je nova američka administracija svjesna da je sve što su njihovi prethodnici radili bilo na štetu srpskih žrtava i s ciljem prekrajanja istorije.
– Znamo da su, na primjer, logoraši iz zloglasnog logora “Silos” sklonjeni sa ovih područja u Ameriku, Australiju i Kanadu da ne bi bili u prilici da govore o onome što su preživjeli – podsjetio je on.
Američki istražioci-tužioci stigli su u Derventu gdje je počelo svjedočenje srpskih logoraša o strahotama koje su pretrpjeli u zloglasnom logoru za Srbe u vojnom skladištu Rabić 1992. godine.
Protivgradna zaštita dejstvovala je sa 175 protivgradnih raketa na području Krajine, Posavine i Podrinja.
Dejstvovano je juče od 16.45 do 23.00 časa.
Direktor Protivgradne preventive Republike Srpske Tihomir Dejanović rekao je Srni da bi broj ispaljenih raketa bio i veći da od kontrole leta nije bilo čestih zabrana dejstava raketama.
Dejanović je dodao da je ovo bio 36. dan sa dejstvima od početka sezone odbrane od grada, te da je do sada ispaljeno 1.236 raketa.