VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika

    Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika

    Prvi konkretan potez novog visokog predstavnika još se čeka. Federacija se nada sankcionisanju političara u Srpskoj zbog blokade BiH, dok iz Berlina stižu nezvanične poruke da od sankcija neće biti ništa.

    Šta se može očekivati od Kristijana Šmita i da li je moguće da prekine praksu nametanja rješanja u BiH, koju su uveli njegovi prethodnici? Tim prije što je od Valentina Incka naslijedio nametnutu izmjenu Krivičnog zakona BiH kojim zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, zbog koje su sve političke partije iz Srpske odlučile da bojkotuju rad u institucijama BiH.

    U prevodu, Šmit je bačen u žarište nove političke krize u BiH, uskraćen za podršku stalnih članica SB UN, Rusije i Kine.

    Spekulacije
    U političkim kuloarima spekuliše se mnogo o Šmitovim mogućim potezima – dok jedni strahuju da bi mogao da dirne u entitetsko glasanje i druge mehanizme kojima RS može da se zaštiti u institucijama BiH, drugi su uvjereni da će visoki predstavnik sve karte baciti na pravosuđe, na način da će procesuiranjem za korupciju (a nije da nema osnova) biti sklonjeni političari koji koče tzv. reforme i napredak.

    – Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za BiH. Tokom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija – saopšteno je iz OHR nakon što se Šmit, prvi put u novoj ulozi, sastao s njemačkom kancelarkom i šeficom partije iz koje i sam dolazi.

    Društvo im je pravio bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko.

    Za razliku od ovog saopštenja, u kome nije mnogo rečeno, više se očekuje od nedavne posjete Angele Merkel Rusiji. Nisu rijetki oni koji misle da će Berlin i Moskva uspjeti da se dogovore o tome da Rusija ipak ne sapliće Šmita u BiH, iako ga zvanično ne priznaje, sve zarad viših geopolitičkih interesa dvije zemlje. Da li je zaista tako, vidjećemo u narednom periodu.Međutim, Ana Trišić Babić, savjetnica srpskog člana Predsjedništva BiH za spoljnu politiku, smatra da je stanje u Avganistanu u potpunosti preokrenulo pažnju EU, kojoj je to sada prioritet na relacijama s Vašingtonom, Moskvom i Pekingom.

    – Od svakog novog diplomate u BiH uvijek smo slušali da idemo nekim ubrzanim putem. Međutim, činjenica je da za nas niko toliko nije bio zainteresovan da pokrene bilo kakav dijalog, da realno postavi stvari. Sa Šmitom je to dodatno komplikovano jer ga dvije stalne članice SB UN ne priznaju. To je sada jedna vrsta međunarodnog spora, šta god neko mislio o tome. Šmitu nimalo nije jednostavno – kaže Trišić Babićeva za Srpskainfo.

    Podsjeća da u Srpskoj postoji jedinstven stav da se ne priznaje legitimitet novom visokom predstavniku, jer nije došao rezolucijom SB UN.

    – On još nije tražio sastanak s bilo kim, što znači da na neki način poštuje taj stav RS. Ne vidim da nam idu neka prosperitetna vremena. Odavno se iz Banjaluke čuje da je ključ da se domaći akteri u BiH dogovore, da na istinskom Dejtonskom sporazumu naprave unutrašnji dogovor. U konkrenoj situaciji to je zaista teško očekivati jer stranke iz FBiH otvoreno govore da očekuju da neko sa strane riješi njihove probleme – kaže ona.

    Temeljna priprema
    Politički analitičar iz Beograda, Dušan Janjić, ocjenjuje da se prilikom dolaska Šmita vidi mnogo temeljnija priprema oko njegove uloge u BiH, u odnosu na neke prethodnike, naročito Miroslava Lajčaka „koji je došao i otišao kao svaki birokrata“.

    Janjić podsjeća da je Šmit pripadao krugu političara koji su zajedno s Angelom Merkel radili na 13 tačaka Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine. Kako kaže, važi za političara koji ima jasan plan i koji prati njegovo izvršavanje.

    – Očigledno je da je njegov mandat da se promjenom Izbornog zakonodavstva, to je ta prva godina, održavanjem novih izbora, stvori slobodniji prostor u BiH u kome bi došli na vlast ljudi koji tu nisu samo po etnonacionalističkom kriterijumu. Tako bi nacionalne manjine dobile šansu, ali i oni poput Željka Komšića, koji je dobio glasove druge zajednice – kaže Janjić za Srpskainfo.

    Kada je riječ o najnovijoj krizi, Janjić smatra da je rukovodstvo RS, uz pratnju opozicije, otišlo do tačke koja se zove secesionistički zakon. Kao što je poznato, usvojen je zakon o nepriznavanju Inckovog nametnutog zakona, ali još nije stupio na snagu jer su Bošnjaci uložili veto. Prelomiće Ustavni sud Srpske, a možda i BiH.

    Dušan Janjić
    – Kako sada iz toga izaći, a ne biti ponižen? Mora neko da vam da spas, jer ako vas i Šmit i Bošnjaci satjeraju u ćošak, to ne valja. Ne mogu da pomognu ni Rusija ni Kina; samo Šmit. To je dogovoreno s Amerikancima i Merkelovom, koja će da obavi razgovore koje treba s Putinom. Rješenje mora da bude, ne oko čina kažnjavanja, nego kako sada RS izvući iz faze secesionizma. Mora da bude neka nova odluka, novi zakon ili dogovor. Tu mora da se uključi Srpska, mora da se vrati u institucije i da uredi zakon. Kakav će tekst da bude, to je stvar vještine onih koji budu predstavljali RS u tim timovima – smatra Janjić.

    Prema njegovim riječima, u pozadini ove „dimne zavjese“ zaboravlja se da je Savjet ministara BiH i ranije bio u blokiran, a da za to „nije odgovoran samo Dodik, nego i SDA“.

    – Po meni je jako važno šta će turski predsjednik Erdogan uraditi u komunikaciji s predsjednikom SDA, Bakirom Izetbegovićem. Da li će “izboksovati” njegovo povlačenje, jer očigledno je prošlo doba SDA, raspada se preko Zvizdića. Mora se formirati novi Savjet ministara BiH i svi će na tome raditi. Siguran sam da će Erdogan podstaći Bakira da omogući s bošnjačke strane prestanak blokade, a onda ćemo vidjeti čvrstinu RS. Jer novi Savjet ministara može da bude sa i bez Dodikovih ljudi, a može da utiče i na novu većinu u RS. To može da bude i kraj sadašnje vlade RS – zaključuje Janjić.

  • Hoće li BiH priznati talibane “Nismo obavezni da pratimo politiku EU prema Avganistanu”

    Hoće li BiH priznati talibane “Nismo obavezni da pratimo politiku EU prema Avganistanu”

    Pridruživanje BiH američkoj izjavi o Avganistanu, osim što je urađeno bez znanja predstavnika Srpske, potencijalno je otvorilo i pitanje odnosa BiH prema talibanskom režimu u Kabulu.

    UAvganistanu je situacija i dalje haotična, traje evakuacija stranih i domaćih državljana koji su sarađivali s Amerikancima prije povlačenja, priča se o rađanju pokreta otpora, ali je činjenica da su talibani zauzeli gotovo cijelu državu i da se vraćaju na vlast. U kom obliku vladavine tek ćemo da vidimo, iako je izvjesno da će to da bude neki vid islamskog kalifata.

    Uslovna saradnja
    Međutim, odjeknula je izjava šef spoljne politike EU, Žozepa Borelja, koji je nagovijestio mogućnost uslovne saradnje s talibanima.

    – EU će sarađivati s vladom Avganistana nakon povratka talibana samo ako poštuju osnovna ljudska prava, uključujući žene, i ako spriječe da teroristi koriste avganistansku teritoriju – rekao je u saopštenju, nakon vanrednog sastanka ministara spoljnih poslova EU.

    Borelj je naglasio da su talibani dobili rat i da se prema tome s njima mora sarađivati, te da će Brisel prihvatiti vlast Avganistana onakva kakva jeste.

    – Borba protiv Al kaide u Avganistanu bila je uspješna, ali izgradnja države nije i mi moramo priznati i svoje greške – istakao je Borelj.

    Mada je stanje daleko od toga, realno je pitanje da li će u tom slučaju BiH, koja traži status kandidata za članstvo, morati da prati spoljnu politiku EU, odnosno da li će biti u situaciji da se opredjeljuje priznaje li talibansku vlast ili ne.

    Podjela
    Odgovor na to pitanje, za sada, nismo uspjeli da dobijemo iz Ministarstva spoljnih poslova BiH. Međutim, Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize (CELSA) iz Banjaluke, smatra da ne moramo pratiti odluku EU u slučaju da se odluče da uspostave odnose s talibanskom vladom.


    – Nismo pratili spoljnu politiku EU ni u drugim slučajevima, kao što su sankcije prema Rusiji ili pitanja u vezi sa Kosovom*. Na političkim liderima ostaje da se usaglase da li treba uspostavljati odnose s talibanskom vladom ili ne. Po tom pitanju Predsjedništvo BiH igra glavnu ulogu – kaže Savović za Srpskainfo.

    Uprkos izjavi Borelja da EU treba uspostaviti odnose s talibanima, Savović sumnja da će to tako lako podržati sve članice EU.

    – Postoji šansa da se evropska zajednica još dublje podijeli na ovom pitanju, te da se dovedu u opasnost osnovni postulati Evropske unije. Uzimajući sve to u obzir, mislim da je za BiH ipak najbolje da još ništa ne radi u vezi sa uspostavljanjem odnosa s talibanima, te da kroz regionalnu saradnju napravi korake ka zaštiti svojih interesa u slučaju nove migrantske krize – zaključuje Savović.

    Groblje imperija
    Politikolog Darko Kuzmanović smatra da je nevjerovatna izjava Žozepa Borelja da će se s talibanima razgovarati pod određenim uslovima.

    – Razgovarati s nekim protiv koga ste se borili i proglašavali ih za teroriste, što i jeste istina, licemjernost je bez granica. Međutim, poznajući karakter talibana, ako se ova organizacija zaista povinuje zahtjevima EU i SAD, onda se sa sigurnošću može reći da je ovakav scenario zapravo dogovoren, a cilj bi mogao biti eventualno uvlačenje Kine i Rusije u avganistansko živo blato, koje je redom gutalo brojne imperije. Što se tiče BiH, ona vlastite spoljne politike gotovo da i nema. Ministar povlači partijske poteze na međunarodnoj sceni idući linijom interesa određenih globalnih igrača. Upravo zbog toga i po pitanju Avganistana ne treba očekivati da će BiH samostalno donijeti odluku već će osluškivati mišljenje Brisela i Vašingtona tako da saradnja i priznanje talibana neće puno zavisiti od nas već isključivo od toga kako se postave najveći globalni igrači na međunarodnoj političkoj sceni – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, SAD, EU, UN, NATO i ostale međunarodne organizacije doživjele su u Avganistanu najveći istorijski poraz još od samog začetka UN na konferenciji u Damberton Ouksu 1944.

    – Nije čudno da se iz veoma opravdanih razloga Avganistan naziva grobljem imperija, a sada je on postao i groblje međunarodnih organizacija koje, sve dok je trajalo prisustvo američke vojske, nisu prstom mrdnule da stanje koje je sada prisutno na terenu preduprijede. Nije ovo samo poraz SAD, nego svih onih koji su na ovaj ili onaj način učestvovali u intervenciji. Sada se postavlja pitanje šta sa izbjeglicama, a Evropa koja je već jednom preživjela traumu migrantske krize opet strahuje. Potpuno opravdano. Može se reći da je pogrešna višegodišnja politika došla na naplatu i njene posljedice će tek uslijediti – zaključuje Kuzmanović.

  • Kiša stigla u BiH, svježije i u narednim danima

    Kiša stigla u BiH, svježije i u narednim danima

    U BiH je stigla promjena vremena a kiša već pada, ili će padati tokom dana u većem dijelu zemlje.

    Jutros je oblačno u Bosni i sjeveru Hercegovine. Kiša pada u centralnim, istočnim i sjevernim područjima Bosne. U većem dijelu Hercegovine je umjerena naoblaka.

    Danas se očekuje pretežno oblačno vrijeme povremeno sa kišom ili pljuskom širom Bosne. U većem dijelu Hercegovine će veći dio dana preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost.

    Pretežno oblačno bit će na sjeveru Hercegovine. Pljuskovi se u Hercegovini očekuju u poslijepodnevnim i večernjim satima. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25, na jugu zemlje od 30 do 33 celzija.

    U Sarajevu oblačno, povremeno sa kišom. Najviša dnevna temperatura zraka oko 24 stepena.

    U srijedu se također očekuje oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 12 do 17, na jugu do 22, a dnevna od 13 do 19, na jugu od 20 do 25 celzijusa.

    U četvrtak u centralnim i istočnim područjima Bosne pretežno oblačno vrijeme uz postepeno ravedravanje poslije podne. U ostatku zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 celzijusa.

    U petak jutro u Posavini i Krajini prognozirano je pretežno oblačno, a u ostatku zemlje pretežno sunčano. Tokom dana postepen porast naoblake u Bosni. Krajem dana i u večernjim satima na sjeveru i sjeverozapadu Bosne se očekuje kiša. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 21, a dnevna od 16 do 22, na jugu do 28 celzijusa, prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • Sateliti kompanije SpaceX svake sedmice imaju 1.600 “bliskih susreta”

    Sateliti kompanije SpaceX svake sedmice imaju 1.600 “bliskih susreta”

    Kompanija SpaceX u svemiru ima veliki broj satelita koji svake sedmice imaju mnogo “bliskih susreta” te dolaze u situaciju potencijalnog sudara.

    SpaceX je satelite lansirao u svemir kako bi kreirao još uvijek rastuću internet mrežu Starlink, a već sada je čine hiljade satelita u već “zakrčenom” svemiru. Broj “bliskih susreta” je u porastu, tako da će se ovaj problem intenzivirati u bliskoj budućnosti, piše LiveScience.

    Evropska svemirska agencija procjenjuje da u svemiru postoji 7.520 satelita koji lete u svojim orbitama, a koji često imaju “bliske susrete”. Inače, “bliskim susretom” se smatra situacija u kojoj leteći objekti budu na distanci od jednog kilometra.

    Baza podataka SOCRATES prati kretanje satelita, kao i svemirskog otpada, kako bi se mogao procijeniti rizik od sudara. Kada se detektuje opasnost od bliskog susreta, SOCRATES šalje upozorenje operaterima satelita koji prave odgovarajuće manevre za izbjegavanje sudara.

    Akutnim povećanjem broja satelita se podudara sa Starlink programom, a time je dramatično povećan broj bliskih susreta u protekle dvije godine, barem tako tvrdi eksper Hugh Lewis s Univerziteta Southampton. Prema njegovim riječima, Starlink sateliti imaju čak 1.600 bliskih susreta sedmično. Pored toga, imaju 500 bliskih susreta s ostalim satelitima u svemiru.

    SpaceX je lansirao 1.740 satelita, ali je to tek početna faza programa koji podrazumijeva oko 12.000 satelita. Starlink sateliti su dizajnirani da autonomno izbjegavaju sudare tako da u rizičnim situacijama mijenjaju svoj kurs i ulaze u drugu putanju.

    Čak i mali sudar poput onog koji je doživio kineski Yunhai 1-02 ranije ove godine stvara veliku količinu otpada koja se mora pratiti jer predstavlja povećani rizik od novih sudara u budućnosti.

  • Orić odgovorio Vulinu: Krivce tražite među onima kojima potpisujete platnu listu

    Orić odgovorio Vulinu: Krivce tražite među onima kojima potpisujete platnu listu

    Naser Orić se oglasio nakon što je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću, zatražio Orićevo izručenje.

    Naime, ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin pozvao je Džaferovića “da izruči Srbiji Nasera Orića” i da kaže ko je u Srebrenici pokušao da ubije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Vulin je još, povodom zahtjeva za izručenjem Duška Kornjače, optuženog za ratne zločine u BiH, a koji je Beograd odbio, izjavio da je “potjernica protiv Nasera Orića izdata u Srbiji, ali da Orić ni za jedan zločin počinjen protiv Srba u Bosni i Hercegovini nije odgovarao”.

    Orić je reagovao na ovakve navode kazavši da je nevin čovjek.

    “Ako je iko i pokušao ubiti Aleksandra Vučića saznaćemo kada Srbija otvori za javnost suđenje dvojici pripadnika BIA, koji su priznali da su nezakonito boravili u Potočarima 2015. Srbija ima dugu istoriju ubistava i pokušaja ubistava šefova države, od Solunskog procesa do atentata na Zorana Đinđića. Ako Aleksandar Vulin želi da sazna ko je pokušao ubiti Vučića, neka krene od nekih ljudi kojima potpisuje platnu listu”, rekao je Orić, prenosi Klix.ba.

  • Turski predsjednik Erdogan će 28. augusta biti u službenoj posjeti Crnoj Gori

    Turski predsjednik Erdogan će 28. augusta biti u službenoj posjeti Crnoj Gori

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan će posjetiti i Crnu Goru u subotu, 28. augusta nakon što završi sa službenom i privatnom posjetom Bosni i Hercegovini.

    Erdoganova posjeta najavljena je tokom bilateralnog susreta ministara vanjskih poslova Crne Gore i Turske Đorđa Radulovića i Mevluta Cavusoglua.

    Radulović je tokom posjete Kijevu, gdje boravi na poziv ukrajinskog šefa diplomatije Dmitrija Kulebe, imao sastanak sa Cavusogluom.

    Dan ranije, u petak, planirana je službena posjeta turksog predsjednika Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na kojoj bi trebalo da učestvuje i Milorad Dodik. Erdogan bi već u četvrtak naveče trebalo da stigne u Sarajevo, a u petak će prisustvovati i svadbi kćerke Milorada Dodika.

  • Kovačević: Nije utvrđen ni protokol, a kamoli da li će Dodik prisustvovati

    Kovačević: Nije utvrđen ni protokol, a kamoli da li će Dodik prisustvovati

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević rekao je da je postalo već malo dosadno svakodnevno demantovati neistine i neprovjerene informacije koje redovno plasiraju sarajevski mediji, a kojima se, nažalost, redovno raduje i jedan mali dio medija iz Republike Srpske.

    Kada je riječ o posjeti predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdoana BiH, Kovačević je rekao da ono što može zvanično da kaže jeste da još nije ni utvrđen zvanični protokol te posjete, niti ga je Protokol Predsjedništva BiH uputio srpskom članu Predsjedništva i tražio od njega izjašnjenje da li će prisustvovati sastancima sa predsjednikom Turske.

    Kovačević je naglasio da je na osnovu toga apsolutno jasno da ni srpski član Predsjedništva Milorad Dodik, niti njegov kabinet još nisu dali nikakvu informaciju o tome da li će on i prisustvovati tim sastancima.

    “Evidentno je da je ovdje riječ o klasičnim političkim podvalama, jer vidimo da su naslovi u sarajevskim medijima kako će Milorad Dodik da prekrši jedinstvo srpskih stranaka. Ne treba oni da brinu za srpske stranke, ne treba oni da brinu za Republiku Srpsku. Republika Srpska funkcioniše sasvim dobro, sasvim stabilno, žarište svih problemi koji postoje u BiH nalazi se u Federaciji BiH”, poručio je Kovačević

  • Erdogan stiže u Sarajevo, a nakon susreta sa zvaničnicima odlazi na vjenčanje kćerke Bakira Izetbegovića

    Erdogan stiže u Sarajevo, a nakon susreta sa zvaničnicima odlazi na vjenčanje kćerke Bakira Izetbegovića

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan dolazi u službenu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Ovu informaciju je potvrdio Denis Hadžović, šef kabineta ministarke vanjskih poslova Bisere Turković.

    Erdogan bi trebao stići u četvrtak naveče, 26. avgusta 2021., te će u Sarajevu boraviti do subote 28. avgusta.

    Susret s članovima Predsjedništva BiH planiran za petak, 27. avgusta.

    Kako “Avaz” saznaje, dolazak na sastanak je navodno najavio i Milorad Dodik.

    Dodiku je za ovaj sastanak zainteresovan prije svega zbog obećane turske investicije u vezi gradnje autoputa Sarajevo – Beograd, što će biti jedna i od glavnih tema sastanka.

    U pojedinim medijima, bliskim porodici Izetbegović, ranije je najavljivano da će Erdogan tokom posjete Sarajevu prisustvovati i vjenčanju Jasmine Izetbegović, kćerke Bakira Izetbegovića, koje je planirano u petak u hotelu “Evropa”.

  • VSTS: Mahmut Švraka prijavljen kancelariji disciplinskog tužioca

    VSTS: Mahmut Švraka prijavljen kancelariji disciplinskog tužioca

    Protiv člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Mahmuta Švrake podnesena je disciplinska prijava zbog “nerealizacije odluke VSTS-a o primjeni Zakona o zaštiti tajnih podataka, zbog kojeg je, između ostalog, glavni tužilac Tužilaštva BiH Gordana Tadić disciplinski kažnjena odlukom Prvostepene komisije VSTS-a, potvrđeno je Srni iz Kancelarije disciplinskog tužioca VSTS-a.

    “Kancelarija disciplinskog tužioca VSTS-a BiH Vas želi informisati da je primljena pritužba navedena u Vašem pitanju”, kratko su odgovorili Srni.

    Švraka je jedan od članova Drugostepene disciplinske komisije u disciplinskom postupku koji se vodi protiv Tadićeve.

    Prošlog petka iz VSTS-a je saopšteno da je u vezi sa disciplinskim postupkom protiv Tadićeve, VSTS odbio zahtjev za izuzeće predsjednika VSTS-a BiH Halila Lagumdžije, čime su stečeni uslovi da predsjednik donese odluke o ostalim zahtjevima za izuzeće upućenim VSTS-u BiH.

    O ovom zahtjevu je odlučivano u utorak, 17. avgusta, saopšteno je iz VSTS-a.

    “Predsjednik VSTS-a BiH je odbio zahtjeve za izuzeće članova Drugostepene disciplinske komisije VSTS-a BiH Mahmuta Švrake i Mustafe Šabića”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se dodaje da zahtjeve za izuzeće potpredsjednika VSTS-a BiH Sanele Gorušanović Butigan i Biljane Simeunović, koje je podnio advokat glavnog tužioca Tužilaštva BiH advokat Vlado Adamović, predsjednik VSTS-a BiH je odbacio, dok je zahtjev za izuzeće koji je podnijela sama Biljana Simeunović predsjednik uvažio.

    “Time su stečeni uslovi da Drugostepena disciplinska komisija VSTS-a BiH nastavi rad i donese drugostepenu odluku u disciplinskom postupku protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić”, navodi se u saopštenju.

    Švraki mandat ističe 1. septembra i prema ocjeni onih koji su upućeni u rad ovog saziva VSTS-a do isteka njegovog mandata zasjedaće Drugostepena disciplinska komisija VSTS-a.

  • Komplikuje se zdravstveno stanje Ratka Mladića

    Komplikuje se zdravstveno stanje Ratka Mladića

    Ratku Mladiću komplikuje se zdravstveno stanje, sada ima i povišen šećer i ozbiljne probleme sa bubrezime, a porodica je za nove zdravstvene probleme saznala tek krajemu jula kada ga je posjetila supruga, rekao je Darko Mladić.

    “Šećer mu je stalno visok. Ne znamo da li mu daju terapiju, a ne zna ni on. Ništa mu ne govore, samo mu donesu u kesici lijekove da popije, a on ne zna ni koji su, ni za šta su. Uglavnom, šećer mu ne spada”, rekao je Darko Mladić.

    On je za današnje beogradske Večernje novosti izjavio da porodica i advokati imaju veoma šture informacije, jer im i dalje ne dostavljaju Mladićeve nalaze i ljekarske izvještaje.

    “On je tražio da se sva ta medicinska dokumentacija pošalje meni i advokatskom timu, ali ništa još nismo dobili”, rekao je Darko Mladić.

    On je istakao da je utvrđeno i da Mladiću bubrezi loše funkcionišu, da gubi proteine, ali ništa detaljnije ne znaju.

    Porodica je u stalnom telefonskom kontaktu sa Mladićem, a dva puta nedjeljno mogu i da razgovaraju preko jedne video-aplikacije, što je pritvorenicima odobreno prije godinu dana, ali je “prilično malaksao i dosta vremena spava”.

    Prema riječima Darka Mladića, supruga je krajem jula posjetila generala Mladića, nakon što su poslije godinu i po dana dozvolili da ga neko iz porodice posjeti u pritvoru.

    “Bila je četiri danma i ona je praktično i saznala da on ima te nove zdravstvene probleme”, istakao je Darko Mladiće.

    Mladić je prije godinu i po dana operisao benigni tumor na debelom crijevu i, iako je operacija dobro urađena, imao je vrlo lošu krvnu sliku, prije svega nizak nivo gvođa, i tek nakon reakcija i pisanih upozorenja branilaca, dobio je neophodne transfuzije krvi. Mladića muči i visok krvni pritisak i slabije se kreće jer brzo malaksa.

    List podsjeća da je Mladić u pritvoru proteklih godina pregurao nekoliko blažih moždanih udara koji su ostavili promjene na mozgu, a preživio je i jedan infarkt.

    Mladića je Haški mehanizam osudio 8. juna pravosnažno na doživotnu robiju, uz suprotno mišljenje jedne od sudija. On sada u pritvoru u Ševeningenu čeka da predsjednik suda odluči u koju će zemlju ići na izdržavanje zatvorske kazne.

    Prema dosadašnjoj praksi, haški osuđenici su na prebacivanje čekali između jedne i dvije godine.