VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • CIK u maju raspisuje izbore

    CIK u maju raspisuje izbore

    Bez obzira na stavove političara i ideju o prolongiranju opštih izbora, Centralna izborna komisija (CIK) izbore će raspisati početkom maja, ukoliko do tada ne bude izmijenjen Izborni zakon BiH, što je malo vjerovatno. Jedino u slučaju da se ne osiguraju sredstva za izbore, moguće ih je prolongirati, ali najduže za 30 dana.

    “Izbore raspisujemo početkom maja za 2. oktobar, tako zakon nalaže. Dok se ne izmijeni zakon, mi smo dužni da tako postupamo. Ako do petog mjeseca ne bude izmijenjen zakon tako ćemo postupiti. Čak smo dužni kada raspišemo izbore postupati po pravilima po kojima smo ih raspisali, taman da se dva dana nakon što ih raspišemo izmijeni zakon – idu po postojećim pravilima na dan raspisivanja”, rekao je za “Nezavisne novine” Željko Bakalar, predsjednik CIK BiH.

    On kaže da su nakon toga, odnosno nakon što se raspišu izbori, institucije BiH dužne da u roku od 15 dana osiguraju sredstva te da je to zadnji rok. Na pitanje da li je moguće da u slučaju neobezbjeđivanja sredstava izbori budu prolongirati, Bakalar kaže: “Moguće je da i mene udari tramvaj ili da meteor pogodi Zemlju”.

    “Gledajuću norme i propise tako stvari stoje, a sve drugo su vanredne okolnosti”, kaže on.

    Inače, zbog neodobravanja sredstava, CIK je prolongirao i održavanje posljednjih lokalnih izbora i to nakon što je istekao rok od 15 dana od dana raspisivanja izbora. Tada su primijenjene odredbe člana 14.2 Izbornog zakona BiH, prema kojima CIK donosi odluku o odgađanju izbora na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće sprovesti u skladu s Izbornim zakonom BiH. Istim članom je propisano da se odgođeni izbori održavaju najkasnije 30 dana od dana koji je određen za redovne izbore.

    Podsjećanja radi, ideju o prolongiranju izbora iznijeli su Bakir Izetbegović, lider SDA, i Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde, koji su istakli da je to moguće ukoliko se ocijeni da se mogu dogovoriti s Hrvatima o izmjenama Izbornog zakona BiH. Takođe, istakli su da se o tome govori i u nekim međunarodnim krugovima, međutim, takvu mogućnost osudili su lideri, uglavnom opozicionih političkih partija.

    Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider DF-a, rekao je da izbori moraju biti u oktobru.

    “Izbori moraju biti u oktobru, u skladu s Ustavom i zakonom. Za odgađanje izbora je samo onaj ko se boji naroda”, rekao je Komšić.

    Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, na svom Twitter nalogu napisao je da izbore pod hitno treba održati 2. oktobra, sa ili bez izmjena Izbornog zakona. “Sve ostalo su neodgovorni izgovori i nagrada najlošijim vlastima u postdejtonskoj BiH. Izbori su prilika da se zaustavi korupcija, javašluk i anarhija koje je koalicija SNSD – SDA – HDZ uvela u sve pore društva”, napisao je Borenović.

    I Nermin Nikišić, predsjednik SDP-a, kaže da izbore treba održati, a nakon sastanka s ambasadorom Francuske u BiH Kristin Tudik iz SDP-a je saopšteno da uprkos krizi i nepostojanju dogovora o novom izbornom zakonu postoji trenutni Izborni zakon, zbog čega održavanje izbora ne može doći u pitanje.

  • Razgovarao sa Dodikom, Izetbegovićem i Čovićem: Borelj pozvao na nastavak dijaloga u BiH

    Razgovarao sa Dodikom, Izetbegovićem i Čovićem: Borelj pozvao na nastavak dijaloga u BiH

    Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost Žozep Borelj razgovarao je danas odvojeno sa političkim liderima u BiH Miloradom Dodikom, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, te iz pozvao da nastave ozbiljan i svrsishodan dijalog da bi osigurali dugoročno i održivo rješenje sadašnje političke krize u zemlji, saopšteno je iz sjedišta EU.

    U saopštenju Službe za spoljne poslove EU navodi se da je Borelj pozvao lidere Federacija BiH da ostanu posvećeni razgovorima o ustavnim i izbornim reformama i da rade u pravcu što bržeg postizanja dogovora.

    “Borelj je ponovio da je EU spremna da, zajedno sa SAD, nastavi da se angažuje u olakšavanju postizanja uravnoteženog dogovora, koji rješava zabrinutosti svih strana i koji bi bio u skladu sa standardima EU i omogućio zemlji da napreduje na svom putu ka EU”, precizira se u saopštenju.

    U saopštenju se dodaje da je Borelj “pozvao relevantne strane da pokažu političku hrabrost i odlučnost da postignu sporazum na vrijeme da bi mogao da bude primijenjen do opštih izbora u oktobru”.

    “Visoki predstavnik je ponovio da je EU bezrezervno posvećena teritorijalnom integritetu, suverenitetu i jedinstvu BiH i da je spremna da koristi sve instrumente koje ima na raspolaganju da pomogne zemlji da prevaziđe sadašnju političku krizu i da se ponovo fokusira na neophodne reforme u skladu sa njenom EU perspektivom”, navodi se u saopštenju.

  • Bakalar: Zbog iščekivanja političkog dogovora nemoguće je prolongirati izbore

    Bakalar: Zbog iščekivanja političkog dogovora nemoguće je prolongirati izbore

    Tokom jučerašnjih pregovora za Izborni zakon Bosne i Hercegovine, lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović je kazao da je moguća opcija prolongiranja izbora u slučaju potencijalnog dogovora stranaka. Ovo je danas negirao predsjednik Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar.

    “Moguće je da se prolongiraju izbori ove godine planirani za oktobar. To bi podržala međunarodna zajednica ako se vidi da su pregovarači na tragu dogovora”, naveo je to Izetbegović uoči još jednih pregovora u četvrtak, a što je potvrdio lider Naroda i pravde Elmedin Konaković.
    Bakalar se zatim oglasio na društvenim mrežama, a u prvoj rečenici koju je napisao jasno je stavio do znanja da opcija prolongiranja izbora nije realna samo zbog toga što se očekuje pozitivan ishod pregovora – “Iščekivanje ‘političkog dogovora’ nije pravni osnov za prolongiranje raspisivanja izbora”, rekao je.

    “Navedeno nije pravni osnov ni za prolongiranje provedbe izbora, niti za raspisivanje izbora na drugi datum sem onog propisanog zakonom. Za drugačije postupanje CIK-a nužne su izmjene Zakona”, naveo je Bakalar.


    Najava prolongiranja izbora je izazvala negativne reakcije najprije opozicije, koja smatra da je to rušenje demokratije. S istim je saglasna i većina naših čitalaca koji su glasali u anketi na ovu temu.

  • Kovačević direktan: Komentari stranaca o osnivanju VSTS Srpske uvreda za zdrav razum

    Kovačević direktan: Komentari stranaca o osnivanju VSTS Srpske uvreda za zdrav razum

    Komentari iz međunarodnih organizacija i ambasada kako se osnivanjem Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske krši Dejtonski sporazum i Ustav BiH bukvalno su uvreda za zdrav razum, rekao je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    “Prije nego potpišete te iz Sarajeva podmetnute pamflete, odvojite bar pet minuta i pogledajte šta stvarno piše u tim dokumentima”, napisao je Kovačević na Tviteru.

  • Razgovarali Dodik i Borelj: Situacija u BiH zahtijeva temeljnu raspravu unutar zemlje

    Razgovarali Dodik i Borelj: Situacija u BiH zahtijeva temeljnu raspravu unutar zemlje

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik upoznao je danas visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja sa aktuelnom situacijom u BiH, za koju je ocijenio da je kompleksna i da zahtijeva temeljnu raspravu unutar zemlje.

    Dodik je informisao Borelja da Republika Srpska ne preduzima aktivnosti koje su suprotne Ustavu BiH niti bilo šta što bi dovelo do disolucije BiH, te da svi koji pominju raspad BiH ne doprinose stabilizaciji prilika u BiH.

    U telefonskom razgovoru sa Boreljom, Dodik je istakao da Republika Srpska podržava dogovor Hrvata i Bošnjaka po pitanju izbora članova Predsjedništva i Doma naroda, saopšteno je iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    • Republika Srpska je zainteresovana za evropski put BiH i daće puni doprinos na tom putu, ali samo traži da u tom procesu bude vidljiva – istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH zahvalio je Borelju na direktnom interesovanju za viđenje situacije u BiH iz Republike Srpske.

  • Stanje se polako normalizuje: Sanacija banjalučkog aerodroma pri kraju, uskoro generalno otvaranje

    Stanje se polako normalizuje: Sanacija banjalučkog aerodroma pri kraju, uskoro generalno otvaranje

    Nakon što je sredinom januara Aerodrom Banja Luka zatvoren za vazdušni saobraćaj u periodu od 30 dana, stanje se polako normalizuje.

    Naime, već sada je ovaj aerodrom otvoren za manje avione, odnosno za one težine do 8 tona, a generalno otvaranje očekuje se u narednih nekoliko dana.

    Aerodrom je u proteklom periodu bio zatvoren zbog sanacije, koja je, kako su za Klix.ba kazali iz Aerodroma Banja Luka, podrazumijevala adaptaciju i uklanjanje oštećenja, zalijevanje saniranih pukotina staze i spojnica te zamjenu dotrajalih elemenata.

    “Sanacija manevarskih površina je nešto što je potrebna aktivnost u skladu sa zahtjevima i standardima zrakoplovnih vlasti odnosno Direkcije za civilno zrakoplovsto. U zimskom periodu ranije najavljenih suspenzija letova na svjetskom nivou i kod nas, a u skladu sa zahtjevima Direkcije za civilno zrakoplovstvo za sanaciju manevarskih površina, uvidjeli smo pravo vrijeme i mogućnost za pokretanje navedenih radova”, kažu iz banjalučkog aerodroma.

    Tokom zimske sezone s ovog aerodroma saobraćale su tri aviokompanije i to Ryanair, koji je letio za Brisel, Goteburg, Memmingen, Beč, Frankfurt, Milano-Bergamo i Stockholm, Wizz Air s linijama za Eindhoven, Dortmund, Bazel Mulhaus, Malmo, Stockholm i Hamburg, te Air Serbia koji dva puta sedmično leti za Beograd.

    U ljetnoj sezoni 2021. godine s banjalučkog aerodroma, između ostalih, saobraćala je kompanija Air Montenegro za Tivat, kao i Kontiki travel, koji je letio za Antaliju. U narednom periodu, kako su nam kazali s ovog aerodroma, biće uvedene i neke nove linije, a očekuju i veći intenzitet saobraćaja i putnika.

    “Od svih aerodroma u regionu, Aerodrom Banja Luka imao je najmanji pad putnika u postpandemijskom periodu. Riječ je o padu od 6 posto u odnosu na 2019. godinu. U 2022. godini planiramo preći brojku od 300.000 putnika”, kažu iz Aerodroma Banja Luka.

    Kada je riječ o broju letova koji su obavljeni s ovog aerodroma u 2020. godini, on je bio 1.454, dok je u 2021. godini taj broj povećan i iznosio je 2.702 leta. Što se tiče broja putnika, u 2020. godini kroz ovaj aerodrom prošlo je svega 43.904 putnika, dok je broj u 2021. godini porastao na 139.882 putnika.

  • Neočekivana saradnja – Savo Manojlović i Zmaj od Šipova na istom zadatku?

    Bivši rijaliti učesnik Ilija Grahovac famozni Zmaj od Šipova, snimio je promotivni spot u kom se zalaže za zaštitu reka i životne sredine, čime je praktično podržao „ekološku“ kampanju koju vodi Savo Manojlović iz pokreta „Kreni-Promeni“.

    Saznajemo da su najbliži Manojlovićevi saradnici sa negodovanjem prihvatili ovaj potez, smatrajući da se radi o „primitivizmu“ kojim se omalovažava organizacija „Kreni-Promeni“, koja po njima treba da okuplja intelektualnu urbanu elitu.

    Međutim, za Manojlovića je dragocena podrška Zmaja od Šipova, zbog očekivanja da bi mogao da privuče pažnju i doprinese omasovljenju uličnih protesta, koji su uprkos velikim početnim ambicijama doživeli potpuni kolaps.

    Ujedno, Manojloviću je poznato da se upotreba video-klipova i zabavno-humorističkog sadržaja, poput snimaka Zmaja od Šipova, preporučuje u svim priručnicima i obukama za sprovođenje „obojenih revolucija“, a što je uostalom i krajnji cilj organizacije „Kreni-Promeni“, koja uopšte nije ekološki pokret.

  • Političari sebi povećali plate, građani ljuti

    Političari sebi povećali plate, građani ljuti

    Političari u Tuzlanskom kantonu ove sedmice su odlučili da sebi povećaju primanja. Međutim, nije poznato koliko će to sredstava povući iz budžeta.

    Po novoj odluci, premijer TK dobit će platu uvećanu za 280 KM, predsjednik Skupštine za 390 KM, ministri 230 KM, poslanici 220 KM, savjetnici ministara 150 KM, itd.

    Povodom povećanja plata juče su se oglasile i Mirela Trepanić-Grbešić i Amra Nadarević-Vodenčarević, zastupnice Naše stranke. U sapoštenju navode da je povećanje osnovice za obračun plata i naknada izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima vlasti Tuzlanskog kantona, posljedica usklađivanja nekoliko različitih osnovica zbog čega je i donesen Zakon u decembru.

    “To se moralo uraditi. S druge strane, potpuno je opravdana ljutnja građana. Političari su preplaćeni. Ono što možemo uraditi jeste da se tog povećanja odreknemo individualno i nas dvije to i činimo. Povećanje u iznosu od 136 KM, koliko iznosi u našem slučaju, svakog ćemo mjeseca dati u humanitarne svrhe”, istakle su zastupnice.

    Inače, Trepanić- Grbešić je članica komisije koja je donijela ovu odluku. Osim nje, komisiju čine i Fahrudin Skopljak, Žarko Vujović, Zlata Đedović, Damir Idrizović , Ćerim Rastoder te predsjednik Senad Alić.

    Podsjetimo, u decembru prošle godine u Skupštini TK izglasana je izmjena Zakona o platama i naknadama izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Tako je osnovica za obračun plata povećana sa 404 na 438 KM. Ove sedmice Administrativna komisija na čelu sa Alićem, donijela je odluku da se i političarima povećaju primanja.

    “Imali smo razgovore sa sindikatima MUP-a, zdravstva, obrazovanja, uposlenih u kantonalnim organima, odnosno državnih službenika i svima su povećana primanja u određenom iznosu. O tome se radi. Ovo je kolektivno kako su donošene osnovice. Ne može se izostaviti jedna kategorija, a svima ostalima raditi povećanje osnovice. To je automatizam, ne može neko imati osnovicu 404, a neko 438 KM”, kazao je Alić za medije. I iz Vlade TK imaju slično pojašnjenje i naglašavaju da je odluku donijela pomenuta komisija.

    “Radi se o usklađivanju plaća s ostalima korisnicima budžeta, čije su plate povećanje kroz kolektivne ugovore, koje smo potpisali prošle godine. Odluku o povećanju je donijela Administrativna komisija Skupštine TK-a i mi smo praktično postupili po toj odluci. Kada pogledamo ovo povećanje, radi se o najmanjem povećanju u odnosu na sve ostale budžetske korisnike”, izjavio je Vedran Lakić, ministar finansija TK.

    Na ovu odluku je burno reagovao Mahir Mešalić, zastupnik DF-a u Skupštini koji je kazao da je ranije upozoravao da će doći do povećanja primanja i da je protiv toga.

    “Nismo svi isti. Digao sam glas protiv, jer sam još na Skupštini TK održanoj 22.decembra jedini diskutovao o podmukloj namjeri vlasti da ministri, poslanici, savjetnici povećaju plate i primanje sami sebi. Nažalost, nije bilo dovoljno ruku da se ova sramna odluka odbaci. Ova vlast mora otići, ne radi mene ili nekog pojedinca već radi sopstvene bahatosti i odnosa prema građanima”, rekao je Mešalić.

    Inače, Vlada TK je prije nekoliko mjeseci, kroz potpisivanje kolektivnih ugovora, povećala plate uposlenicima u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju za 8,6 posto, a policajcima za 11 posto.

  • Vukanović o skandaloznoj izjavi Smajićeve “Nisam ništa rekao, ona je pokušala uvrijediti sve nas”

    Vukanović o skandaloznoj izjavi Smajićeve “Nisam ništa rekao, ona je pokušala uvrijediti sve nas”

    Nebojša Vukanović, nezavisni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) govorio je o prethodnim sjednicama koje su bile poprilično burne, ali i o posljednjoj na kojoj je donesen sporni Nacrt zakona o osnivanju VSTV Srpske.

    Osvrnuo se i na njegovu diskusiju sa poslanicom Begijom Smajić kada je komentarisala što je došao u maskirnoj jakni na sjednicu, nakon čega se od nje tražilo izvinjenje. Poručio je da on njoj nije ništa rekao, ali da je Smajić “pokušala uvrijediti sve njih”.

    Juče je na sjednici NSRS usvojen Nacrt zakona o osnivanju VSTV Republike Srpske. Vukanović ističe da je već juče rekao da Milorad Dodik ima dva razloga zbog čega ovaj zakon “gura” u proceduru.– Koji treba stupiti na snagu nakon izbora, tek za godinu što pokazuje zapravo da oni nemaju nikakve ozbiljne namjere jer ko danas uvodi zakon, a da bi stupio snagu nakon godinu. Može biti nekoliko mjeseci prilagođavanja, ali nakon godinu jasno je da to ima cilj prije svega da se manipuliše građanima, da Milorad Dodik koji je kapitulirao na posebnoj sjednici, odustao od svojih zaključaka, vratio se ponizno. Nakon prvih sankcija ne možete ga prepoznati, nema više busanja u prsa, priči o otcjepljenju, samostalnoj Republici Srpskoj, našoj vojsci, carini, policiji. Postao je vrlo snishodljiv, vraća se na fabrička podešavanja i sada počinje pričati nešto o ekonomiji, nekim procentima. Da bi se prikrio taj njegov nagli zaokret i kapitulacija pred strancima koju sam ja i najavio i sve se tako događa, onda on ponovo donosi JOŠ jedan ovakav zakon u skupštinu da bi mogao odigrati ponovo nekakvu patriotsku ulogu kao i njegovi poslanici velikih Srba. I oni se kao otcjepljuju, a njihovi koalicioni partneri iz SDA to kao brane. Oni samo plaše narod u ovoj napaćenoj zemlji koji svakako gleda kako će pobjeći iz nje glavom bez obzira. Dižu tenzije, a rezultat svih tih njihovih posebnih sjednica i inicijativa je nula – rekao je Vukanović za N1.

  • Popović: Begija Smajić može da odgovara ako joj se oduzme imunitet

    Univerzitetski profesor Vitomir Popović tvrdi da poslanik Begija Smajić može da odgovora za izgovorene riječi da je Vojska Republike Srpske “genocidna” jer je vrijeđanje ugleda VRS zapravo vrijeđanje ugleda Republike Srpske, ali je neophodno da joj bude oduzet imunitet od krivičnog gonjenja.

    “Njen osnovni cilj jeste da isprovocira Srbe, a ako je to moguće da ih ponizi, da dignu što više prašine, a da ona onda kuka i žali se međunarodnoj zajednici kako kao poslanik ne može da kaže u parlamentu ono što hoće, pa makar to bila krajnja uvreda naroda i Vojske”, rekao je Popović za “EuroBlic”.

    Prema njegovim riječima, u zakonu ne piše vojska, ali se pod Republikom Srpskom smatra bilo koja njena institucija.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Milan Petković, koji je i advokat, za isti list je rekao da poslanik za sve što kaže na sjednici ima poslanički imunitet, ali je naglasio da se o tome ipak može odlučivati, jer on nije opšta prepreka krivičnom gonjenju.

    Banjalučki dnevnik “Glas Srpske” piše da uvrede na račun rukovodstva i institucija Republike Srpske, njenih tekovina i svega što nosi bilo kakav srpski predznak, predstavljaju pokušaj pojedinih bošnjačkih političara da se Srpskoj nametne što veći teret krivice.

    U konačnici, dodaje list, pozivajući se na zajednički stav svojih sagovornika, to čini pokušaj da se stvore uslovi i atmosfera u dijelu međunarodne zajednice da ono što je navodno genocidno ne može ni moralno da postoji.

    Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Željko Budimir smatra da na ovaj način bošnjačka elita pokušava da aktuelnu političku krizu u očima Zapada predstavi kao bezbjednosnu, te napravi osnov za eventualnu intervenciju spolja.

    “U tom pogledu trebalo bi posmatrati i posljednje napade na Vojsku Republike Srpske u kojima se ona proglašava genocidnom. Znači, na sve načine pokušava se obesmisliti moralni integritet Srpske, a na šta se uostalom nadovezuje i nametnuti Inckov zakon o genocidu”, rekao je Budimir.

    On ističe da se radi o ozbiljnoj, opasnoj i prizemnoj strategiji bošnjačkih elita.

    Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja kaže kako ga brine što ovo neprimjereno etiketiranje svega što je srpsko prolazi bez reakcije međunarodnih aktera i njihovih predstavnika.

    Prema njegovim riječima, to je veliki problem, da su uključeni u sve to ne bi dolazilo do tolikog nepovjerenja među narodima u BiH i dizanja tenzija.