VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Đajić: Novi dobavljač kiseonika daleko skuplji od prethodnog

    Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske Vlado Đajić izjavio je danas u Banjaluci da, ukoliko se znatno poveća broj pacijenata kojima je potrebna terapija kiseonikom, neće biti moguće snabdijevanje ovim lijekom, jer su cijene sadašnjeg dobavljača daleko veće u odnosu na prethodnog.

    “Ranije smo kiseonik plaćali 0,8 KM po kilogramu, a sada 1,25 KM, što je ogromna razlika. Ako smo trošili dva miliona KM za kiseonik godišnje, sada ćemo plaćati tri miliona KM za isti kiseonik”, rekao je Đajić novinarima u Banjaluci.

    Veliki problem, tvrdi Đajić, može predstavljati porast broja pacijenata oboljelih od kovida 19.

    “Sada ih je oko 300, a u najvećem jeku pandemije ih je bilo 620. Ako poraste broj pacijenata do nekadašnjeg nivoa, biće nemoguće snabdijevanje kiseonikom”, istakao je Đajić.

    Prema njegovim riječima, svima je jasno da UKC, kao i sve zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj i BiH, “40 godina koriste kiseonik odličnog kvaliteta i da nikad niko nije otrovan kao što to pojedinci žele prikazati”.

    “Jasno je da mi radimo ozbiljno, da pacijentima dajemo najbolju terapiju, da ova institucija radi po svjetskim standardima, što potvrđuju brojne kolege iz inostranstva. Mi od toga nećemo odustati”, poručio je Đajić.

    Kada je riječ o snabdijevanjem kisonikom, Đajić je naglasio da postoje problemi i da se UKC praktično mora oslanjati na donacije.

    “U ovom trenutku nemoguće je riješiti snabdijevanje kiseonikom na svjetskom tržištu, a naročito ovdje u Republici Srpskoj, gdje su administrativne zabrane onemogućile onima koji imaju infrastrukturu, tankove, cisterne i boce i razrađen sistem snadijevanja u Evropi, da snabdijevaju zdravstvene ustanove”, pojasnio je Đajić.

    Đajić je naveo da je stanje komplikovano, te da je u stalnom kontaktu sa rukovodstvom Republike Srpske s ciljem nalaženja rješenja.

    UKC RS se nastavlja razvijati uz podršku Rusije
    Univerzitetski klinički centar Republike Srpske danas je jedan od vodećih kliničkih centara u Evropi, a napravljena je i strategija nastavka razvoja sa podrškom Rusije, izjavio je danas u Banjaluci generalni direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić.

    Đajić je na konferenciji za novinare sa direktorom Onkocentra iz Sankt Peterburga Vladimirom Moisenkom napomenuo da delegacija ruskih ljekara iz Onkocentra, boravi u višednevnoj posjeti UKC-u, što predstavlja nastavak kontinuirane medicinske edikacije i međunarodne saradnje.

    “Danas je tu svjetski stručnjak, direktor onkološkog institua iz Rusije. Dosadašnja saradnja je bila izvanredna. Naši ljekari su boravili u Rusiji, a njihovi kod nas. Napravi smo strategiju kako da i dalje razvijamo UKC Srpske uz pomoć eminentnih stručnjaka iz Rusije”, istakao je Đajić.

    Moisenko je rekao da je Onkocentar unikatan u Rusiji po svojim principima, odnosu prema pacijentima, poslu i profesiji.

    On je naglasio da se optimalni rezultati rada postižu saradnjom sa drugim centrima iz Rusije i svijeta.

    “Najtopliji, najdruželjubiviji i najproduktivniji odnosi su sa UKC Republike Srpske. UKC je danas po svojoj opremi, kvalifikaciji stručnih saradnika i po nivou usluga koje pruža jedan od vodećih centara u Evropi”, naglasio je Moisenko.

    Šef Koloproktološkog odjeljenja Onkocentra Sankt Peterburg Ikram Alijev rekao je da mu je čast što boraviti na UKC-u Republike Srpske i podsjetio da je od početka saradnje između ove dvije ustanove prošlo više od tri godine, tokom koje su spaseni mnogi životi.

    Specijalista opšte hirurgije iz Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju UKC-a Goran Janjić rekao je da UKC danas pruža usluge laparoskopske hirurgije na svjetskom nivou, i to zahvaljujući sticanju iskustava u Onkocentru Sankt Peterburg.

  • Vlada RS priprema krivičnu prijavu protiv Zolaka

    Vlada RS priprema krivičnu prijavu protiv Zolaka

    Vlada Republike Srpske priprema krivičnu prijavu protiv direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandra Zolaka, rečeno je Srni u Vladi Republike Srpske.

    U Vladi su najavili da krivične prijave pripremaju protiv svih lica koji su plasiranjem netačnih informacija širili paniku i ugrozili zdravlje ljudi.

    Krivične prijave biće upućene Specijalnom republičkom tužilaštvu početkom naredne sedmice.

    Vlada Republike Srpske je 1. oktobra uputila krivičnu prijavu protiv Draška Stanivukovića, gradonačelnika i komandanta Štaba za vanredne situacije grada Banjaluka, zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo protiv zdravlja ljudi.

    Riječ je o članu 195 Krivičnog zakonika Republike Srpske – nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije.

    U prijavi se, između ostalog, navodi da je Stanivuković u periodu od 24. do 30. septembra ove godine koristio i koristi svaku priliku i medijski nastup na teritoriji Republike Srpske i BiH da bi izazvao paniku, strah i neizvjesnost kod stanovništva Srpske.

    To je činio iznoseći lažne tvrdnje, te posebno iznoseći neistinite navode da se na UKC-u Republike Srpske, kao i drugim zdravstvenim ustanovama – bolnicama na teritoriji Srpske, pacijentima oboljelim od zarazne bolesti kovid 19, koja je već odnijela nebrojeno života, daje industrijski kiseonik umjesto medicinskog kiseonika.

  • Vakcine za sezonski grip stižu do kraja oktobra

    Vakcine za sezonski grip stižu do kraja oktobra

    Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske potvrdili su da je okončana procedura javnih nabavki vakcina za gripu za sezonu 2021/22. i isporuka vakcina očekuje se do kraja oktobra.

    Vakcinacija se preporučuje svim osobama koje žele smanjiti rizik obolijevanja od gripe, razvoj komplikacija, aktivaciju postojeće hronične bolesti, posjete ljekaru, potrošnju lijekova i izostanke sa posla.

    Ova vakcinacija se posebno preporučuje hroničnim bolesnicima, uključujući i djecu, starija lica, te lica koja su profesionalno ili privatno u kontaktu sa osobama koje pripadaju rizičnim grupama i lako im mogu prenijeti infekciju.

    Vakcinacija se preporučuje i svim zdravstvenim radnicima i zaposlenim u sektorima i službama od javnog značaja kao što su policija, prosvjeta, banke, pošte, komunalna i transportna preduzeća.

    Prioritetne grupe za vakcinaciju pacijenti na hemodijalizi i pacijenti kod kojih je izvršena transplantacija bubrega, pacijenti koji boluju od šećerne bolesti – insulin zavisni, pacijenti koji su liječeni kardiohirurškim metodama, te HIV pozitivne osobe i pacijenti oboljeli od AIDS-a.

    U prioritetne grupe spadaju i djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu, djeca oboljela od cistične fibroze pluća, svi zaposleni na infektivnim klinikama i odjeljenjima, jedinicama intenzivne medicine, osobe koje boluju od mišićne distrofije i multiplaskleroze, osobe koje su završile sa prijemom hemoterapije i trenutno nemaju kliničkih znakova bolesti i lica sa posebnim potrebama sa boravkom u kolektivnom smještaju.

    Iz Instituta su naveli da cijena vakcine za ovu godinu još nije formirana.

    Prošle godine Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nabavio je 20.000 doza vakcina protiv gripe koje su bile namijenjene kategorijama stanovništva oslobođenim od plaćanja vakcine, dok je Institut nabavio 5.000 doza vakcina za građane koji nisu bili oslobođeni plaćanja.

  • Milioni ključni za uvođenje nove tehnologije u izbore

    Milioni ključni za uvođenje nove tehnologije u izbore

    Uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH moguće je i bez izmjena Izbornog zakona i to u dijelu identifikacije birača i slanja izbornih rezultata, tvrde u Centralnoj izbornoj komisiji, međutim Snježana Novaković Bursać, šefica Kluba poslanika SNSD-a i članica Interresorne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, kaže da to nije moguće i da je Izborni zakon u tom dijelu jasan.

    “Član 5.12, stav 3 kaže da predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave. Dalje, stav 4 kaže da je važeća lična isprava sa fotografijom lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i više je nego jasno da bez izmjene Izbornog zakona drugačija identifikacija nije moguća”, rekla je Novaković Bursaćeva za “Nezavisne novine” dodajući da ne zna na osnovu čega Centralna izborna komisija BiH planira uvođenje novih tehnologija.

    Takođe, u Izbornom zakonu BiH navodi se i da potpis birača na izvodu iz Centralnog biračkog spiska mora odgovarati potpisu sa identifikacionog dokumenta koji se predočava članu biračkog odbora. Naime, CIK je na posljednjoj sjednici usvojio Srednjoročni plan rada do 2024. godine, u kojem se navodi mogućnost uvođenja novih tehnologija i to upravo u dijelu gdje nije potrebna izmjena Izbornog zakona, a to je identifikacija birača putem otiska prsta i transmisija podataka od biračkog mjesta do opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

    “Za nove tehnologije u smislu identifikacije birača i transmisiju podataka od biračkog mjesta do opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema CIK-u nije potrebno mijenjati zakon, već samo određene pravilnike”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za “Nezavisne novine”.

    U slučaju da se obezbjedi novac, odnosno oko deset miliona KM, koliko je procjena, za svako biračko mjesto biće potrebno obezbijediti laptop ili tablet, a identifikacija bi se u saradnji s Agencijom za identifikaciona dokumenta, evidenciju u razmjenu podataka (IDDEEA) vršila otiskom prsta.

    “Podaci o broju glasova putem SDH mreže ili na neki drugi način slali bi se u opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema Središnjem izbornom povjerenstvu. Na taj način znatno brže bismo imali rezultate”, rekao je Bakalar. On kaže da se trenutno sa IDDEEA radi projektni zadatak koji treba da pokaže šta tačno od opreme treba i koji uslovi treba da budu ispunjeni za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, istovremeno naglašavajući da, ukoliko se novac ne obezbijedi, od toga neće biti ništa.

    Prema nezvaničnim informacijama, ukoliko vlast ne obezbijedi oko desetak miliona KM za ovaj proces, što je malo vjerovatno, nije isključena mogućnost da međunarodna zajednica obezbijedi taj novac ili barem jedan dio, kako bi se već 2022. godine na pojedinim biračkim mjestima izbori održali uz korištenje novih tehnologija.

    I Branislav Borenović, lider PDP-a i član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, kaže da je moguće bez izmjene Izbornog zakona BiH uvesti nove tehnologije, ali da je to malo vjerovatno.

    “Vlast, posebno sada, neće obezbijediti taj novac koji je potreban, jer im ne odgovaraju nove tehnologije i pošteni izbori. To uopšte nije veliki novac ako će uvođenje novih tehnologija dovesti do pravednijih izbora, ali nema šanse da vlast na to pristane”, rekao je Borenović za “Nezavisne novine”.

    Osim deset miliona KM za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, CIK je još ranije, svojim budžetskim zahtjevom za narednu godinu, od Savjeta ministara BiH tražio i dodatna sredstva za povećanje naknada članovima biračkih odbora, jer smatraju da postojeće naknade nisu dovoljne i da je sve manje ljudi koji žele da rade taj posao.

    Ipak, veliko je pitanje da li će budžet za 2022. godinu uopšte biti usvojen s obzirom na to da nije ni onaj za 2021. godinu, i u Bosni i Hercegovini sve više se postavlja pitanje da li će izbora uopšte biti. U slučaju neusvajanja budžeta, novca za izbore nema, što je bio slučaj sa lokalnim izborima 2020. godine, koji su na kraju, upravo zbog nepostojanja budžeta i nedostatka novca, pomjereni za više od mjesec dana.

  • SAD i EU i dalje bez dogovora o sankcijama prema političarima u BiH

    SAD i EU i dalje bez dogovora o sankcijama prema političarima u BiH

    SAD i EU još nisu uspjele postići dogovor o koordinisanom nastupu kada su u pitanju sankcije prema političarima i drugim pojedincima iz BiH za koje se ocijeni da negativno doprinose borbi protiv korupcije u BiH, saznaju “Nezavisne novine”.

    Od nekoliko sagovornika upućenih u razgovor, koji je u ponedjeljak sa ambasadama Njemačke, Italije, Nizozemske, Austrije, Velike Britanije i Švedske organizovala Ambasada SAD, a za koji je iz Ambasade SAD saopštenje izdato tek u petak, rečeno nam je da su zemlje primile k znanju planove SAD, ali da je veći dio razgovora protekao u koordinaciji mjera usmjerenih na suzbijanje korupcije u BiH, a ne na sankcije.

    Iz Ambasade SAD saopšteno je da je razgovarano o “sredstvima, metodama i najboljim primjerima iz prakse koji će obezbijediti da korumpirani pojedinci snose odgovornost za svoja djela radi bolje budućnosti za sve građane BiH”.

    “Ambasada SAD u Sarajevu obavezala se da će sa partnerima koji zagovaraju isti cilj povećati obim razmjene informacija u vezi sa aktivnostima korumpiranih pojedinaca i tako otežati korumpiranim pojedincima u BiH da prisvajaju nezakonito stečena sredstva i investiraju ih u inostranstvu, da će podržati sve lidere u borbi protiv korupcije u BiH, uključujući državne službenike, istraživačke novinare i predstavnike civilnog društva, te da će u javnom prostoru nastaviti svoje zalaganje za borbu protiv korupcije i protiv njenog negativnog uticaja u BiH”, naglašeno je u saopštenju.

    Sudeći prema zvaničnom saopštenju, mjere će se odnositi na poništavanje postojećih ili odbijanje izdavanja novih viza, kako poslovnih, tako i turističkih, za putovanja u SAD onim pojedincima koji su umiješani u korupciju.

    Iz Ambasade Njemačke su za “Nezavisne novine” istakli da korupciju takođe vide kao jedan od najvećih problema u BiH, i da dijele procjenu da borba protiv korupcije i u smislu približavanja EU treba da bude u centru reformskih procesa.

    “Na spomenutom sastanku smo učestvovali u interesu razmjene informacija i mišljenja”, rekla je za “Nezavisne novine” Lea Katarina Turm, šefica Odjeljenja za kulturu, medije i protokol Ambasade Njemačke.

    Iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva su nam saopštili da je ta zemlja predana borbi protiv korupcije u BiH, u partnerstvu sa onima koji dijele tu predanost.

    “Potpuno se slažemo sa SAD i drugim našim partnerima po pitanju potrebe da se radi više na promoviranju transparentnosti i sprečavanju korumpiranih pojedinaca da izvuku korist iz svojih kriminalnih aktivnosti, te da se pruži podrška onima koji rade na iskorjenjenju korupcije. Podržavamo stabilnost i dobro upravljanje u BiH putem različitih aktivnosti koje su nam na raspolaganju. Koristimo sankcije kada i gdje ocjenimo da će biti najučinkovitije, na osnovu dokaza, i usmjereno ka onima koji su odgovorni za ozbiljnu korupciju”, naglasili su oni.

    Iz Ambasade Kraljevine Nizozemske saopšteno je “Nezavisnim novinama” da se čvrsto bore protiv korupcije u BiH.

    “U potpunosti se slažemo sa SAD i našim partnerima da mora postojati više barijera koje sprečavaju korumpirane pojedince da imaju koristi od nje. Potrebna je veća podrška pojedincima i grupama angažovanim u borbi protiv ove pojave”, rekli su u ovoj amabasadi.

    SAD su zasad jedina zemlja koja je pripremila listu sankcija, a, kako saznajemo, ima i spisak sa otprilike petnaestak imena koja su prošla postupak odobravanja sankcija na nivou oko stotinak različitih tijela u administraciji SAD, koje su spremne za aktiviranje u svakom trenutku.

    Nekoliko sagovornika iz EU, čije zemlje jesu raspoložene da EU koordiniše sankcije, reklo nam je da u ovom trenutku nije realno da EU usvoji konsenzus u vezi s ovom temom, a postavljaju pitanje svrsishodnosti i efektivnosti sankcija koje bi se sprovodile na nivou individualnih zemalja EU. Umjesto toga, kako saznajemo, pažnja se usmjerava na jačanje integriteta pravosuđa kroz Visoki sudski i tužilački savjet BiH i ohrabrivanje tužilaca i sudija da se hrabrije uhvate u koštac s političkom korupcijom na svim nivoima, te da bi takvo pravosuđe dobilo svu neophodnu podršku najjačih i najuticajnijih zemalja. Jedna od opcija koja nam je spomenuta je da bi se sankcije mogle kombinovati sa pravosudnim procesima koji bi ukazali na korupciju na nivou političkih predstavnika i privrednika, ali da o tome u EU još nije direktno razgovarano.

  • Za vikend veliki politički skup: Pokret nesvrstanih vraća se u Beograd

    Za vikend veliki politički skup: Pokret nesvrstanih vraća se u Beograd

    Tokom vikenda biće gužve na beogradskom aerodromu. Dolaze gosti iz stotinjak država koji će u Beogradu obilježiti šest decenija od osnivanja Pokreta nesvrstanih.

    Domaćini skupa su Srbija i Azerbejdžan, a očekuje se učešće nekoliko predsjednika i premijera, četrdeset šefova diplomatija i brojnih delegata, javlja RTS.

    U ljeto 1961. Beograd se spremao da ugosti predstavnike 25 država sa četiri kontinenta koje nisu pripadale ni Istočnom ni Zapadnom bloku. tada je osnovan Pokret nesvrstanih koji će u narednim decenijama imati značajnu ulogu u međunarodnim odnosima.

    Jugoslavija je u međuvremenu nestala, Pokret opstao. Šezdeset godina od osnivačke konferencije njegov uticaj je znatno manji, iako članice okupljaju više od polovine svjetske populacije. Srbija danas ima ulogu posmatrača, a u ulozi domaćina ugostit će više od 500 delegata iz cijelog svijeta.

    O boravku delegacija brine 5.000 ljudi. Dvije stotine oficira za vezu pružiće im podršku 24 sata dnevno, na raspolaganju će imati 300 vozača i 200 volontera. Delegacije će biti smještene u pet beogradskih hotela. Oko 300 novinara je akreditovano za praćenje ovog događaja.

    Najmasovniji politički skup u Srbiji u posljednjih nekoliko decenija organizuje se u strogim epidemiološkim mjerama.

  • Vrijeme u BiH: Za vikend u gradu kišovito, na planinama će pasti i snijeg

    Vrijeme u BiH: Za vikend u gradu kišovito, na planinama će pasti i snijeg

    Prema prognozama Federalno hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) u Bosni i Hercegovini će ovog vikenda biti kišovito uz jak vjetar, a dnevne temperature će se kretati između 4 i 11 stepeni celzija.

    Danas će u BiH biti oblačno sa kišom, dok se na planinama očekuje i snijeg. Vjetar će biti slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka većinom između 5 i 11 stepeni celzija, na jugu zemlje od 12 do 17 stepeni celzija.

    Sutra (10.10.) nas očekuje pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom. Na planinama će padati i slab snijeg. Vjetar slab sjevernog smjera. Temperature zraka kretat će se između 4 i 9 stepeni celzija, a na jugu zemlje od 9 do 15 stepeni celzija.

    Početak naredne sedmice (11.10.) obilježit će slaba kiša u gradovima, a na planinama se očekuje slab snijeg. U Hercegovini djelimično vedro. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Temperatura zraka većinom između 3 i 9 stepeni celzija, na jugu zemlje od 8 do 15 stepeni.

  • ubrilović jasan: Nema kalkulisanja, saradnja Demosa sa SNSD iskrena i otvorena

    Predsjednik Demokratskog saveza Demos Nedeljko Čubrilović istakao je da ova stranka nikad nije kalkulisala i tamo gdje je jak DEMOS, jaka je i koalicija i dodao da između SNSD i DEMOS postoji iskrena i otvorena saradnja.

    Na večerašnjem radnom sastanku Predsjedništva Gradskog odbora DEMOS-a Banjaluka, kojem je prisustvovao i lider SNSD-a Milorad Dodik, Čubrilović je rekao da je banjalučka organizacija DEMOS-a ozbiljna i odlučna da napravi dobre rezultate na opštim izborima 2022. godine.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je ova koalicija državotvorna i okrenuta ka rješavanju problema građana Republike Srpske s ciljem stvaranja što boljih uslova za život.

    Dodik je naglasio da je jačanjem ove koalicije jačala i Banjaluka kao privredni i administrativni centar Republike.

    – Između SNSD-a i DEMOS-a postoji izuzetna saradnja i ona će takva biti i u budućnosti – poručio je Dodik.

    Predsjednik Gradskog odbora DEMOS-a Banjaluka Slobodan Stanarević rekao je da ova partija počinje organizacione pripreme za opšte izbore koji će biti održani naredne godine.

    On je izrazio očekivanje da će saradnja na nivou Banjaluke između dva koaliciona partnera, DEMOS-a i SNSD-a, biti na još boljem nivou u interesu samog grada i njegovih stanovnika.

  • Ima li OEBS hrabrosti da označi krivce?

    Ima li OEBS hrabrosti da označi krivce?

    Bošnjački funkcioneri u Savjetu ministara BiH više od godinu prave se nevješti i oglušuju o zahtjeve Misije OEBS-a uporno opstruišući imenovanje Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.
    Nakon što su dvije godine opstruisali usvajanje strategije, bošnjački ministri su 24. septembra prošle godine podigli ruku i glasali za usvajanje tog dokumenta, ali strategija je i dalje mrtvo slovo na papiru zato što od tada koče imenovanje Nadzornog tijela za njeno praćenje. Zbog tih opstrukcija misija OEBS-a u BiH organizovala je polovinom ove sedmice onlajn konferenciju za pravosudne radnike i advokate, a centralne teme konferencije odnosile su se upravo na negativne posljedice neuspostavljanja Nadzornog tijela, zatim prenos predmeta sa Suda i Tužilaštva BiH na pravosudne institucije entiteta i Brčko distrikta, te usklađivanje sudske prakse.

    – Iako je pravosuđe u BiH postiglo napredak u procesuiranju predmeta ratnih zločina, još postoje značajni izazovi u koje spada negativan trend smanjenja broja okončanih predmeta i osuđujućih presuda, te trenutni broj od preko 550 neriješenih predmeta sa poznatim osumnjičenim osobama – rekla je šefica Misije OEBS-a u BiH Katlin Kavalec.

    Ona je ocijenila da, kako vrijeme prolazi, postaje sve teže i teže ostvariti pravdu, jer žrtve, svjedoci i počinioci umiru, ističući da je zato od ogromnog značaja da Savjet ministara uspostavi Nadzorno tijelo bez odgađanja i da sve institucije uključene u sprovođenje strategije ispune svoje obaveze.

    Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, kaže da postoji samo jedan i to očigledan razlog zbog koga političko Sarajevo opstruiše imenovanje Nadzornog tijela i primjenu strategije.

    – To je sprečavanje procesuiranja ratnih zločina počinjenih nad Srbima. Bošnjačke elite igraju na kartu vremena, odnosno na biološki sat koji svakim novim otkucajem smanjuje mogućnost procesuiranja tih zločina. Rekao bih da su bošnjačke političke elite uporedo sa usvajanjem revidirane strategije javno, što su učinile pod pritiskom međunarodnih organizacija, interno usvojile strategiju za njeno opstruisanje, a što gledamo duže od godinu dana – kaže Tegeltija.

    On smatra da je to svima jasno, uključujući i OEBS i EU, ističući da je pitanje imaju li hrabrosti i volje da to javno kažu i identifikuju krivce za opstrukciju procesuiranja ratnih zločina.

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić dijeli njegovo mišljenje i kaže da je politički motivisano bošnjačko protivljenje tome da on bude član Nadzornog tijela.

    – Bošnjački politički vrh uporno koči primjenu strategije zato što ona predviđa da se prioritetno moraju rješavati predmeti ratnih zločina nad srpskim civilima i vojnicima i to oni za koje su odgovorni visoki bošnjački vojni i politički funkcioneri. Ohrabruje insistiranje OEBS-a na tome da počne primjena strategije, ali je tragično kada neko sa strane mora da utiče na to da se u BiH postupa po zakonu

  • UNDP demantovao glasine i podmetanja na račun Instituta za javno zdravstvo

    UNDP demantovao glasine i podmetanja na račun Instituta za javno zdravstvo

    UNDP je uputio saopštenje povodom medijskog izvještavanja o nabavci PCR testova u kome se kaže da nisu donirali 204.900 PCR testova Institutu za javno zdravstvo RS.

    Saopštenje prenosimo u cjelosti:

    “Povodom nedavnog medijskog izvještavanja u vezi nabavki PCR testova, UNDP želi korigovati netačne navode.

    UNDP je u potpunosti posvećen pružanju podrške Bosni i Hercegovini kad je to najpotrebnije kroz upravljanje sredstvima naših donatora i partnera s najvećim profesionalizmom i dužnom pažnjom.

     U vezi sa navodima o neregularnosti procesa nabavke želimo naglasiti da UNDP slijedi i u Bosni i Hercegovini primjenjuje sopstvena korporativna pravila i procedure nabavki, osmišljena i implementirana u skladu sa principima „vrijednosti za novac”, pravičnosti, integriteta, konkurentnosti i transparentnosti. Detaljni propisi i procedure nabavki su dostupni javnosti na internetu (https://popp.undp.org/SitePages/POPPRoot.aspx).

    Navod da je 204.900 PCR testova donirano je činjenično netačan, jer je UNDP isporučio 204.900 PCR testova Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske u periodu od aprila 2020. do avgusta 2021. godine. Od ukupno isporučenih 204.900 PCR testova, 179.000 je finansirano sredstvima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (te ne predstavljaju donaciju), dok je 25.900 finansirano sredstvima donatora.

    Prije zaključivanja ugovora za nabavku PCR testova, ponuđeni PCR testovi su prolazili kroz dvostruku provjeru kvaliteta i prihvatljivosti. Jedan od zahtjeva u okviru tenderskih procedura je bio da dobavljač i test budu registrirani kod Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Opšta specifikacija PCR-a koja se uobičajeno koristi u nabavci temelji se na standardima WHO-a i potvrđuju je krajnji korisnici prije objavljivanja natječaja. U obzir za nabavku dolazili su samo testovi koji su ili bili na listi odobrenih testova od strane WHO ili su prošli UNDP-ovu obaveznu provjeru od strane zdravstvenih stručnjaka koji se nalaze u Jedinici za globalno zdravlje (Global Health Unit).

    Svako, uključujući osoblje UNDP-a, dobavljače, partnere i širu javnost, može dostaviti navode o eventualnim nepravilnostima u radu direktno UNDP-ovoj Nezavisnoj kancelariji za revizije i istrage, koristeći javno dostupne kontakte

    (https://www.undp.org/content/undp/en/home/accountability/audit/office-of-audit-and-investigation.html#report). Svi navodi se ispituju i, gdje je to prikladno, istražuju u cijelosti.

     Informacije o UNDP nabavkama i ugovorima, kao i nazivi kompanija sa kojima su ugovori za usluge ili robe potpisani su dostupne svim građankama i građanima na globalnoj stranici UNDP Transparency