VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Tužilaštvo traži da u zapisnik uđe ranije data izjava svjedoka da kolonu ЈNA treba “razoružati i spržiti”

    Tužilaštvo traži da u zapisnik uđe ranije data izjava svjedoka da kolonu ЈNA treba “razoružati i spržiti”

    Tužilac Tužilaštva BiH insistirao je na ročištu u predmetu “Ejup Ganić i ostali”, kojima se sudi za napad na kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici, da u zapisnik uđe ranija izjava svjedoka Sakiba Avdibegovića prema kojoj se sa motorole, koju je nosio Nusret Šišić zvani Dedo, čuo glas koji je rekao da tu kolonu treba “razoružati i spržiti”.

    Svjedok Tužilaštva Avdibegović je tokom današnjeg ročišta potvrdio da je u februaru 1992. godine smjenjen sa pozicije komandanta Teritorijalne odbrane /TO/ Stari Grad i da ga je na toj poziciji mjenjao optuženi Hamid Bahto.

    Svjedok je negirao izjavu koju je dao ranije stranim tužiocima iako je potrvdio autentičnost svog potpisa na zapisniku.

    Tu izjavu je, zbog razlike u prevodu osporavao i advokat odbrane Asim Crnalić.

    Svjedok je tokom današnjeg ročišta ispričao da je na lice mjesta stigao zajedno sa /bivšim generalom takozvane Armije BiH/ Јovanom Divjakom, te da se to vidi na snicima koje su emitovali mediji.

    Avdibegović je potvrdio da je bio naoružan na licu mjesta, te da osim jednog pucnja na Čobaniji nije čuo pucnjavu po koloni ЈNA.

    Svjedok Tužilaštva je naveo da je na Čobaniji vidio zaustavljanje bijelog vojnog vozila “žaba” i transporetra u kojem je vidio tadašnjeg predsjednika Aliju Izetbegovića, te da su na licu mjesta bili i specijalci Zorana Čegara i brojne TV ekipe.

    – Јedini pucanj koji sam čuo kada je iz straha jedan od naoružanih pucao iz `pumparice` na šta su svi zavikali `ne pucaj`- rekao je svjedok koji je tvrdio da formacije “Patriotska liga” i “Zelene beretke” nisu bile inkorporisane u štab Teritorijalne odbrane.

    Avdibegović je rekao da mu nije poznato da je Nusret Šišić Dedo bio u formaciji “Zelene beretke”, ali je tokom ročišta potvrdio da je vidio optuženog Hamida Bahtu sa kojim se mimoišao, ali nije razgovarao.

    On tvrdi da su sredstva veze bila nezavisno od komande, te da nije čuo da je postojala naredba za otvaranje vatre.

    Za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika ЈNA i civila, optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Fikret Muslimović, Јusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob i Ismet Dahić, koji su obavljali visoke političke, vojne i policijske dužnosti.

    Predsjedavajući Sudskog vijeća Darko Samardžić je zahvalio tužiocu Mladenu Vukojčiću jer je dostavio imena preminulih svjedoka navodeći da će se čitati njihovi iskazi.

    Nastavak suđenja u predmetu “Ejup Ganić i ostali” je 18. februara.

  • Višković: Nadam se da je “ekspert” Krnjić gledao apokaliptične prizore iz Gradiške

    Višković: Nadam se da je “ekspert” Krnjić gledao apokaliptične prizore iz Gradiške

    Apokaliptičnim prizorima sa graničnih prelaza Gradiška i Gradina proteklog vikenda ne bi se svjedočilo da je prije nešto više od mjesec dana otvoren novi prelaz u Čatrnji i most preko Save prema Hrvatskoj, izjavio je v.d. generalnog direktora Autoputeva Republike Srpske Radovan Višković.

    Višković je rekao da se iskreno nada da je sve to gledao i Zijad Krnjić, takozvani ekspert Vlade FBiH u Upravnom odboru UIO BiH, koji je u decembru tvrdoglavo odbijao da da saglasnost na izmjene određenih pravilnika.

    – Nepregledne, kilometarske kolone vozila, višesatna čekanja, smrzavanje na niskoj temperaturi, dramatično pražnjenje rezervoara, gotovo zaglušujući zvuk automobilskih sirena, vika, galama, nezadovoljstvo, nestrpljenje, neizvjesnost i očaj na licima ljudi, prizori su koji su prošlog vikenda obišli svijet – naveo je Višković.

    Višković je dodao da je Krnjić svojim odbijanjem onemogućio otvaranje i početak rada novog graničnog prelaza, u isto vrijeme kada je Hrvatska planirala da otvori novoizgrađeni prelaz na svojoj teritoriji.

    On je istakao da je “ekspert” Krnjić, zbog jednostavne administrativne procedure, napravio pakao od života stotinama građana, ne samo iz Republike Srpske, već i iz FBiH, koji su novogodišnje i božićne praznike odlučili da provedu u zavičaju.

    – Da su znali šta ih čeka po povratku u privremena mjesta boravka i rada, vjerujem da se niko od njih ne bi odlučio da krene put otadžbine krajem decembra – ocijenio je Višković.

    On je dodao da prizori iz Gradiške i Gradine, bolje od svih riječi, govore kako bi to izgledala BiH da glavnu riječ vodi političko Sarajevo, ponajprije bošnjačka politička elita.

    – Sve što je u interesu Republike Srpske i njenih građana, Sarajevu je prilika za novu blokadu, novo podmetanje i kočenje. Upravo na projektu mosta preko rijeke Save bilo je jasno da ono što je Republici Srpskoj u vrhu prioriteta, BiH nije ni na kraj pameti – istakao je Višković za Srnu.

    Podsjetio je da je deceniju i po Srpska čekala taj most, jer je uglavnom bio kolateral u odnosima Sarajeva i Zagreba.

    – Nažalost, čak i više od tri godine od kada je završena izgradnja, most preko Save ostaje moneta za potkusurivanje i predmet ucjena zvaničnog Sarajeva prvenstveno prema Banjaluci – smatra Višković.

    On je rekao da Srpska nema informaciju da li će na dnevnom redu naredne sjednice Upravnog odbora UIO BiH ponovo biti pitanje izmjena pravilnika i da li će “ekspert” Krnjić konačno promijeniti stav.

    – Znamo da smo mi uradili sve sa svoje strane da mreža auto-puteva dobije direktnu vezu na evropsku transportnu mrežu i da time značajno povećamo prihod od naplate putarine i frekvenciju saobraćaja na našim dionicama auto-puteva. Do kada ćemo mi biti žrtve nekakvih eskperata i nedobronamjernog bošnjačkog političkog vrha, pitanje je na koje nemamo odgovor – zaključio je Višković.

  • Važnom projektu BiH i Hrvatske prijeti fijasko

    Važnom projektu BiH i Hrvatske prijeti fijasko

    Projekt povezivanja Banjaluke i Zagreba novom brzom cestom kod Gradiške prelazi u pravi fijasko, jer ni mjesec dana nakon završetka radova koji su ukupno koštali gotovo sto miliona evra, ova saobraćajnica nije u funkciji.

    Ni na jednoj adresi u BiH – ni u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, Ministarstvu bezbjednosti BiH, Upravi za indirektno oporezivanje BiH ni njenom upravnom odboru nema informacija da bilo ko radi na tome da se ovaj problem riješi, iako smo ih juče sve kontaktirali.

    I dalje je problem u tome što je Zijad Krnjić, bošnjački član u Upravnom odboru UIO blokirao izmjenu pravilnika kojim bi bilo omogućeno postavljanje službenika Uprave na novi prelaz kod Gradiške na bh. strani, što automatski znači blokiranje brze ceste koju je prije mjesec dana izgradio “Integral”.

    “Hrvatske ceste”, investitor ove saobraćajnice, potvrdile su nam juče da cesta nije otvorena za saobraćaj, iako su s hrvatske strane svi radovi završeni.

    Bošnjaci blokiraju izmjenu pravilnika, jer od RS traže korekciju koeficijenta raspodjele novca za koji tvrde da je trenutno na njihovu štetu. Dodatne komplikacije izaziva osporavanje legitimiteta Vlade Srpske, što takođe otežava zakazivanje nove sjednice. Blokade na evropskom putu takođe otežavaju rješavanje ovog problema, pa se čini da BiH sve više liči na urušenu državu.

    Imajući u vidu da za nekoliko mjeseci počinje izborna kampanja za oktobarske opšte izbore, kada su tenzije inače povišene, teško je očekivati značajniji iskorak u rješavanju nagomilanih problema.

    Nezvanično, sagovornici s kojima smo juče razgovarali su nam rekli da nema ni u izgledu da bi se uskoro nešto počelo rješavati, što znači da će građani BiH i Hrvatske biti uskraćeni korištenja vrlo važne saobraćajnice bez koje ni auto-put Banjaluka – Gradiška nema puni smisao.

    Podsjećanja radi, ova saobraćajnica je projekt na kojem je Republika Srpska najviše radila, i to još od 2005. godine, kada su pokrenuti prvi planovi za izgradnju auto-puta Banjaluka – Gradiška. Hrvatska u svojim planovima vidi povezivanje istoka i juga Hrvatske kroz BiH, gdje bi jedan krak išao putem koridora 5c, čija izgradnja je u toku, ali i preko brze ceste od Viteza ka sjeveru Hrvatske. U perspektivi, plan je da se izgradi auto-put Banjaluka – Split, ali tu su u pitanju dugoročnije projekcije.

    Podsjećanja radi, prvih 4,5 kilometara brze ceste, koja ide od mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša, završeno je sredinom prošlog mjeseca i tu će se vozači priključivati na postojeću cestu ka Okučanima, i dalje na autoput Zagreb – Beograd.

    Druga dionica ceste je u izgradnji i kada ona bude završena, vozači će se direktno moći priključiti na auto-put sa brze ceste, bez potrebe da prelaze na postojeću sporiju cestu. Obje dionice gradi banjalučko preduzeće “Integral inženjering”.

    Most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 miliona evra, i platile su ga Hrvatska i BiH, odnosno RS, po principu pola-pola. Radovi na ovom objektu počeli su u oktobru 2019, a završeni u junu 2022. EU je BiH, odnosno RS, dala grant od 6,3 miliona maraka za izgradnju mosta.

    Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša dug je četiri kilometara, a cijena iznosi oko 40 miliona evra. Radovi su počeli u februaru 2022.

    Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 miliona evra, a očekuje se da će taj dio ceste ukupne dužine nešto manje od četiri kilometara biti završen u junu ove godine. Cijena na ovoj dionici je niža, jer je pogodniji teren s obzirom na to da su na prvom dijelu trase izgrađena dva velika nadvožnjaka, od kojih je jedan duži od mosta na Savi.

  • Vozači kamiona traže hitno rješenje statusa u zoni Šengena

    Vozači kamiona traže hitno rješenje statusa u zoni Šengena

    Vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine i Srbije najavili su radikalne mjere zbog uvođenja novog Entry-Exit sistema (EES). Prema najavama, 26. januara će svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena biti blokirani, jer novi sistem kontrole migracija direktno ugrožava opstanak transportne industrije i osnovno pravo vozača na rad.

    Gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a, predstavnici prevoznika upozorili su da bi, ukoliko se ništa ne preduzme, lanci snabdijevanja mogli potpuno stati već sredinom proljeća.

    Peulić: Brisel ignoriše problem, trećina vozača pred suspenzijom

    Glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH” Velibor Peulić ističe da pokušaji rješavanja ovog problema traju već godinu dana, ali bezuspješno.

    “Pisali smo dopise Briselu i našim institucijama, ali od Evropske komisije nismo dobili kredibilno rješenje. Već od 15. januara jedna trećina naših vozača više neće moći raditi, odnosno neće moći ući na prostor Šengena,” upozorio je Peulić za RTRS.

    On dodaje da evropska administracija pokazuje potpuno odsustvo interesa za ovaj problem, navodeći da će o njemu “razmišljati tek u aprilu”, što je za prevoznike prekasno. “Naše institucije nam kažu da će se problem riješiti ulaskom u EU, ali mi do 15. aprila nećemo imati lance snabdijevanja ako se nešto ne promijeni odmah,” jasan je Peulić.

    Mandić: Tranzit nije boravak, a policija na terenu improvizuje

    Predsjednik Udruženja za međunarodni transport Srbije Neđo Mandić naglašava da je ključni problem u pogrešnom tumačenju pravila o boravku unutar Šengenskog prostora. Trenutni propisi ograničavaju boravak na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, tretirajući vozače u tranzitu isto kao i turiste ili migrante.

    “Ako kažu da možemo da boravimo 90 dana, mora se pojasniti da li je to tranzit. To se ne može zvati boravkom, jer vozač prođe kroz više zemalja i on je u pokretu,” kaže Mandić.

    On je u Jutarnjem programu RTRS-a ukazao i na haotično stanje na samim granicama, gdje se svaki policijski službenik ponaša drugačije zbog nedostatka jasnih instrukcija.

    “U aprilu će sve stati. Tada će svim vozačima isteći dozvoljeni rok od 90 dana i nećemo imati koga da pošaljemo na put. Ovo se mora riješiti hitno,” zaključio je Mandić.

    Šta donosi blokada?

    Najavljena blokada granica 26. januara predstavlja očajnički potez transportera da skrenu pažnju na neodrživost sistema koji ih izjednačava sa migrantima i onemogućava obavljanje posla od kojeg zavise ekonomije cijelog regiona. Ukoliko Brisel ne ponudi izuzeće za profesionalne vozače, police prodavnica i fabrike širom Balkana, ali i dijela EU, mogle bi se suočiti sa ozbiljnim nestašicama.

  • Vozači kamiona iz BiH i Srbije najavili blokadu granica 26. januara

    Vozači kamiona iz BiH i Srbije najavili blokadu granica 26. januara

    Vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine i Srbije najavili su da će 26. januara svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena biti blokirani zbog problema koje im stvara novi Entry-Exit sistem (EES), koji bilježi ulazak i izlazak prevoznika.

    Ove mjere dolaze nakon što, kako navode, Brisel nije uvažio zahtjeve i sugestije prevoznika o olakšavanju procedura na granicama.

    Predsjednik Udruženja za međunarodni transport iz Srbije, Neđo Mandić, za objasnio je za Euronews Srbija da se protesti ne odnose na putničke prelaze, već isključivo na teretne terminale, gdje će kamioni biti parkirani tako da ni u jednom trenutku ne bude moguće ulaziti ili izlaziti sa robom. Bukvalno će stati uvoz i izvoz, a lanci snabdijevanja bez naših prevoznika praktično ne funkcionišu – rekao je Mandić u emisiji Euronews Region.

    On je objasnio da su posljednje dvije godine posvećene pokušajima rješavanja problema kroz diplomatske kanale.

    Slali su pisma Evropskoj komisiji i vlastima u Srbiji i BiH, održavali sastanke u Briselu, ali konkretnih odgovora nije bilo.

    – Za ovo vrijeme ništa se nije desilo. Ostavili smo rok od mjeseci i po dana da se problem riješi, ali bez rezultata. Zato smo se odlučili za drastičnije mere protesta – rekao je Mandić.

    Ugrožava se rad prevoznika

    Prema njegovim riječima, entry-exit sistem ugrožava rad prevoznika jer ograničava broj radnih dana unutar Šengena, a postojeće bilateralne kvote za transport između zemalja Zapadnog Balkana i EU ne funkcionišu kako je predviđeno.

    – Skoro nijedna zemlja ne izvršava ni 3-5% svojih prevoza prema ugovorima, što znači da praktično sve prevoze naši vozači – ističe Mandić.

    Predviđeni protesti počinju 26. januara i neće imati unaprijed definisan rok trajanja, dok se ne ispune zahtjevi prevoznika ili dok Brisel ne pristane na razgovore i moguće preispitivanje šengenskog sistema i EES.

     

    Prevoznici pozivaju i druge relevantne institucije i privredne komore da se uključe u formiranje strategije i pronalaženja rješenja, prenosi Euronews.

    Mandić je naglasio da protest ne ugrožava putnički saobraćaj, ali da teretni transport može biti potpuno paralizovan dok se ne pronađe kompromis. On takođe ističe da postoji mogućnost rješavanja problema jednostavnim tumačenjem postojećeg sistema za prekogranične radnike, ali da susjedne zemlje nisu pokazale volju za razgovor.

    – Ako bismo čekali da se sve riješi onako kako mi želimo, trajalo bi mjesecima. Zato smo prinuđeni da preduzmemo ovu akciju kako bismo stavili problem na sto i natjerali Brisel da se izjasni. Mi vozimo robu koju je kupio evropski kupac i vozimo robu koju je prodao evropski prodavač. Mi vozimo za njih i mi praktično radimo za njih. Mi jesmo prekogranični radnici i to je nekakav put da se sjedne i nađe prihvatljivo tumačenje i sve bilo završeno – istakao je Mandić.

    Novi sistem ometa transport robe

    Novi Entry-Exit sistem (EES) u Šengenu, koji bi trebalo da bude u punoj primjeni od 10. aprila, izaziva ozbiljne ekonomske probleme za privredu Zapadnog Balkana, ocjenjuje ekonomski analitičar iz Sarajeva Admir Čavalić.

    On ističe da sistem, prvobitno osmišljen radi kontrole migracija, paradoksalno ugrožava slobodan protok roba i dugoročne lance snabdijevanja.

    – Region Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, većim dijelom obavlja trgovinske aktivnosti sa zemljama članicama Evropske unije. Novi sigurnosni sistem, usmjeren na kontrolu migracija, sada direktno ometa transport robe, izjednačavajući transportere sa migrantima – kaže Čavalić.

    On objašnjava da to ima dvostruke posljedice: kratkoročno, privreda trpi dodatne transportne i transakcione troškove, dok dugoročno postoji opasnost da transport migrira u druge regione gdje može da funkcioniše bez ovih restrikcija.

    – Lanac snabdijevanja u ovom obliku dugoročno nije održiv. Ko poznaje tržište transporta, jasno vidi da ovo vodi ka kolapsu – upozorava Čavalić.

    Prema njegovim riječima, efekti će se osjetiti ne samo u regionu već i u samoj EU, gdje mnoge kompanije zavise od kamionskog transporta sa Zapadnog Balkana. On dodaje da postojeće kvote za prevoz između zemalja Balkana i EU ne funkcionišu kako je predviđeno, što dodatno komplikuje situaciju.

    Kada je riječ o ekonomskom interesu Brisela i pojedinačnih zemalja članica, Čavalić ocjenjuje da prevladava sigurnosni i politički interes, a ne ekonomski.

    – Vidim interes pojedinačnih zemalja, poput Hrvatske i Slovenije, ali u Briselu postoji spora birokratija koja teško donosi odluke. Dugoročne ekonomske posljedice nisu prioritet administrativnog aparata – navodi analitičar.

    Rješenje, prema Čavaliću, moglo bi biti revizija EES sistema kroz razgraničenje između transportera koji se bave isključivo robom i onih koji ilegalno premještaju ljude.

    – Tako bi se zaštitio ekonomski interes, a sigurnosni problemi migracija ostavili za nadležne – ističe Čavalić.

  • Dodik: Najoštrije osuđujem plakate potjernice za premijerom Izraela koji su osvanuli na ulicama Sarajeva

    Dodik: Najoštrije osuđujem plakate potjernice za premijerom Izraela koji su osvanuli na ulicama Sarajeva

    Najoštrije osuđujem plakate potjernice za premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom koji su osvanuli na ulicama Sarajeva. To nije nikakva “poruka mira”, već otvoren čin političke i vjerske mržnje, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Naveo je da je ovo samo nastavak niza napada i provokacija usmjerenih prema jevrejskom narodu.

    – Od sramne zabrane konferencije evropskih rabina do sve češćih incidenata prema izraelskim turistima, uključujući i nestanak pasoša. Sarajevo sve jasnije pokazuje da postaje mjesto u kojem se antisemitizam ne krije, već normalizuje – napisao je Dodik na Iksu.

    Istakao je da Republika Srpska i srpski narod imaju istorijsko prijateljstvo s jevrejskim narodom

    – Prijateljstvo zasnovano na stradanju, istini i poštovanju. Zato jasno poručujem: stojimo uz Izrael i dajemo punu podršku premijeru Netanjahuu u borbi protiv terorizma i mržnje. Solidarnost s Izraelom nije stvar trenda, već časti – rekao je Dodik.

  • Naredne sedmice rješenje o ustupanju ugovora o ekspolataciji iskopa “Istok 2” sa Komsara na RiTE Ugljevik

    Naredne sedmice rješenje o ustupanju ugovora o ekspolataciji iskopa “Istok 2” sa Komsara na RiTE Ugljevik

    Vlada Republike Srpske će naredne sedmice usvojiti rješenje o ustupanju ugovara o eksploataciji iskopa “Istok 2” sa Komsara na RiTE Ugljevik, rekao je ministar energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić.

    – U narednih sedam dana biće riješena sva dokumentacija – naveo je Đokić na konferenciji za novinare.

    Procjenjuje se da će biti povoljnija ekploatacija uglja na “Istoku 2” nego na iskopu “Istok 1”.

    Đokić je istakao da se već mogu vršiti pripreme kada je riječ o eksploataciji uglja na ovom području.

  • Vlada Srpske: 147,7 miliona KM za prioritetne projekte u 2026. godini

    Vlada Srpske: 147,7 miliona KM za prioritetne projekte u 2026. godini

    Vlada Republike Srpske donijela je danas Odluku o određivanju prioritetnih projekata iz Programa javnih investicija Republike Srpske za finansiranje iz Budžeta u 2026. godini sa raspodjelom sredstava.

    U Budžetu Republike Srpske za 2026. godinu u okviru ”Ostale budžetske potrošnje” na poziciji ”Јavne investicije” planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 147.740.700,00 KM. Prioritetni projekti za finansiranje iz dijela navedenih budžetskih sredstava u 2026. godini su:

    1) “Realizacija kapitalnih i infrastrukturnih projekata na području grada Laktaši” – nosilac projekta Grad Laktaši, u iznosu od 11.100.000,00 KM;

    2) “Podrška u finansiranju infrastrukturnih projekata na području grada Zvornik” – nosilac projekta Grad Zvornik, u iznosu od 13.000.000,00 KM;

    3) “Podrška u finansiranju infrastrukturnih i kapitalnih projekata na području opštine Bratunac“” – nosilac projekta Opština Bratunac, u iznosu od 6.000.000,00 KM;

    4) “Podrška u finansiranju projekata na području grada Doboj” – nosilac projekta Grad Doboj, u iznosu od 17.000.000,00 KM;

    5)

    “Izgradnja objekta Policijske stanice Srbac”- nosilac projekta Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, u iznosu od 1.500.000,00 KM;

    6) “Rehabilitacija magistralnog puta prvog reda M-I 102 Srbac – Razboj i regionalnog puta RII 2505, dionica Razboj – Laktaši” – nosilac projekta Јavno preduzeće Putevi Republike Srpske u iznosu od 15.213.193,60 KM;

    Usvajanjem ove odluke u Budžetu Republike Srpske za 2026. godinu u okviru “Ostale budžetske potrošnje” na poziciji “Јavne investicije” ostaće na raspolaganju 83.927.506,40 KM.

    Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o potrebi za angažovanjem i finansiranjem lica za podršku učenicima sa smetnjama u razvoju, u kalendarskoj 2026. godini.

    Zadužuju se Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo finansija da obezbijede sredstva na potrošačkoj jedinici Osnovne škole na budžetskoj stavci Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa, za period januar‐decembar 2026. godine u iznosu od 5.607.950,70 KM, za finansiranje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju.

    Zadužuje se Ministarstvo prosvjete i kulture da u saradnji sa nadležnim institucijama do početka školske 2026/2027. godine izvrši detaljnu analizu efekata angažovanja asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju u osnovnim školama i školama za djecu sa smetnjama u razvoju, te da u skladu sa dobijenim rezultatima analize izvrši izmjenu zakonskih i podzakonskih akata koji uređuju ovu oblast.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti na Plan utroška sredstava budžetskom korisniku Osnovne škole za period 1.1 – 31.12.2025. godine, u ukupnom iznosu od 355.404,54 KM i to sa pozicije:

    Izdaci za investiciono održavanje, rekonstrukciju i adaptaciju zgrada i objekata u iznosu od 90.372,00 KM i Izdaci za nabavku postrojenja i opreme u iznosu od 265.032,54 KM.

    Kada je riječ o izdacima za investiciono održavanje, rekonstrukciju i adaptaciju zgrada sredstva se raspodjeljuju na sljedeći način: OŠ “Stefan Dušanić” Teslić, sanacija krova – 60.372,00 KM i OŠ “Petar Mećava” Kostajnica, sanacija škole – 30.000,00 KM.

    Izdaci za nabavku postrojenja i opreme u iznosu odnose se na: OŠ “Branislav Nušić”, Banjaluka – nabavka kotla – 69.468,75 KM, OŠ “Vuk Karadžić”, Novi Grad – nabavka kotla – 65.250,00 KM, OŠ „Georgios A. Papandreu“, Aleksandrovac – nabavka kotla – 51.008,58 KM, OŠ “Јosif Pančić”, Oštra Luka, Kozice – 43.305,21 KM i OŠ “Aleksa Šantić”, Ugljevik – nabavka kotla – 36.000,00 KM.

    Vlada je donijela Odluku o davanju saglasnosti na Plan utroška sredstava Ministarstvu porodice, omladine i sporta za period 1.1 – 31.12.2025. godine, u ukupnom iznosu od 400.000,00 KM, za subvenciju kamatne stope za stambeno kreditiranje mladih i mladih bračnih parova.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o odobravanju sredstava ЈU Poljoprivredna i medicinska škola Bijeljina, u iznosu od 49.300,00 KM, na ime ostvarivanja prava na podsticajna sredstva za unapređenje eksperimentalno-edukativnih i razvojnih centara u poljoprivredi.

    ЈU Poljoprivredna i medicinska škola Bijeljina, posjeduje Školsku ekonomiju na kojoj učenici poljoprivredne struke obavljaju praktičnu nastavu. Ekonomija posjeduje farmu goveda od 30 grla, gdje se obavlja praktična nastava za veterinarske tehničare od prve do treće godine.

    Učenici aktivno učestvuju u svim segmentima poljoprivredne i stočarske proizvodnje, muže krava, njege i ishrane stoke, te na taj način, kroz praktičan rad stiču potrebna znanja iz raznih oblasti poljoprivredne proizvodnje.Ovaj praktični obrazovni proces služi i za obezbjeđivanje dovoljnih količina kvalitetne stočne hrane i sijena za ishranu krava.

    Međutim, priključne mašine, koje su trenutno u upotrebi, su stare i u veoma lošem stanju, a upotreba postojeće prese za sijeno zahtijeva angažovanje dodatne radne snage za utovar i skladištenje bala sijena, što dodatno poskupljuje proizvodnju.

    – Nabavkom silo kombajna i drljače omogućilo bi unapređenje proizvodnog procesa i priliku da se učenici upoznaju sa radom savremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji – saopšteno je iz Vlade Srpske.

    Nabavkom navedene mehanizacije ostvarili bi se višestruki pozitivni efekti u radu ЈU Poljoprivredna i medicinska škola Bijeljina.

  • Šta donosi novi zakon o platnim uslugama Republike Srpske?

    Šta donosi novi zakon o platnim uslugama Republike Srpske?

    Vlada Republike Srpske je krajem decembra utvrdila Nacrt zakona o platnim uslugama RS, kojim se stvaraju pravne pretpostavke za postepeno uvođenje koncepta otvorenog bankarstva.

    Kako je navedeno iz Vlade RS, osim banaka i preduzeća za poštanski saobraćaj, novim zakonom će platne usluge moći da pružaju i nebankarske finansijske organizacije – platne institucije.

    “Donošenjem zakona unapređuje se oblast platnog prometa u zemlji i inostranstvu, prema strogim zahtjevima i visokim standardima Evropske unije, u prvom redu Direktivi o platnim uslugama (PSD2).

    Nove platne institucije
    Ciljevi predlaganja zakona su otvaranje tržišta platnih usluga za nove pružaoce platnih usluga – platne institucije, koje će konkurisati bankama kao tradicionalnim finansijskim organizacijama, jača tržišna konkurencija, što bi trebalo pozitivno da utiče na efikasnost izvršenja platnih transakcija i veću pristupačnost plaćanja, primjena tehnoloških inovacija, veća zaštita korisnika platnih usluga, sigurno i transparentno poslovanje pružalaca usluga plaćanja, putem jasnog propisivanja kapitalnih zahtjeva, vlasničkih i upravljačkih zahtjeva, kao i putem nadzora nad poslovanjem koje će vršiti Agencija za bankarstvo Republike Srpske, lakše i brže obavljanje platnog prometa bezgotovinskim instrumentima plaćanja, smanjenje gotovog novca u opticaju, te unapređenje obima e-trgovine”, istakli su iz Vlade RS.

    Evropski platni promet
    Dodali su da donošenje ovog zakona takođe predstavlja jedan od najznačajnijih zahtjeva za priključenje evropskom platnom sistemu za prekogranična plaćanja u evrima – SEPA (Single Euro Payments Area).

    Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da se razgovara o setu novih ili izmjeni postojećih zakona u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

    “Ovi zakoni su osnovni preduslov za platni sistem za prekogranična plaćanja u evrima – SEPA. Donošenje ovih zakona nema alternativu. Udruženje banaka je dio Koordinacionog odbora za pristup SEPA, i mi pozdravljamo donošenje ovog seta zakona, jer će oni donijeti transformaciju postojećeg platnog prometa, novih igrača na tržište, što će poboljšati konkurenciju, omogućiti inovacije”, objasnio je Ražanica i dodao da izmjena ove zakonske regulative BiH približava tržištu Evropske unije.

    Đogo: Ovo je korisno građanima
    Sa druge strane, Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da se Republika Srpska trudi da prati evropske trendove.

    “Bez obzira na politička previranja u BiH, Republika Srpska se trudi da prije Federacije BiH, ali i državnih organa, usvaja evropske regulative. Ovo je namijenjeno da bude u korist građana, sa tim da ja lično drugačije razmišljam. S obzirom na neuređenost cijelog tržišta, najbolje bi nam bilo da se vratimo u sistem platnog prometa kakav je bio u komunizmu.

    Moć koja je data komercijalnim bankama je upotrijebljena na način da je privreda ostala u jednom stanju gdje je sve dozvoljeno, a ništa nije korisno. Služba platnog prometa koju smo imali prije rata imala je značajnu ulogu u smislu finansijske kontrole.

    Kasnije, kada se prešlo na sistem gdje ima Centralna banka BiH, kao središte sistema u kojima su date mogućnosti da komercijalne banke odvijaju platni promet i tu se vidi koliko imamo preduzeća sa blokiranim računima. Ovo znači da problemi ne bi bili toliko duboki da još imamo službu platnog prometa kakva je bila prije rata”, istakao je Đogo.

    Dodao je da je ovo dalji korak ka liberalizaciji platnog prometa.

    “Moje mišljenje je da je nama potrebna čvršća kontrola, vrlo slično onome što smo nekada imali”, naglasio je Đogo.

  • Aerodromi Republike Srpske: U planu skoro 500.000 putnika i nove destinacije

    Aerodromi Republike Srpske: U planu skoro 500.000 putnika i nove destinacije

    Preduzeće “Aerodromi Republike Srpske” planira da u ovoj godini poveća putnički saobraćaj za 3,63 odsto u odnosu na prethodnu, a prema prvim zacrtanim projekcijama iz Mahovljana biće realizovano 4.830 letova, odnosno prevezena 497.632 putnika.

    U planu poslovanja za ovu godinu preduzeća “Aerodromi RS” navedeno je da je dugoročni cilj da svake godine broj prevezenih putnika bude povećavan za oko tri odsto te da godišnje budu uvedene najmanje dvije nove destinacije.

    – Planiran je nastavak saradnje sa svim avio-prevoznicima koji trenutno obavljaju operacije, a očekuju i uvođenje novih destinacija od strane kompanija “Rajaner” i “Vizer”, kao i uvođenje novih čarter letova – navedeno je u planskom dokumentu.

    Menadžment ovog javnog preduzeća u godini pred nama namjerava da zaključi i najmanje jedan ugovor u vezi sa opsluživanjem kargo vazduhoplova.

    – Intenzivirani su pregovori te se očekuje realizacija ove vrste saobraćaja, što će doprinijeti povećanju vlastitih prihoda – navedeno je u planovima u kojima stoji i da je cilj da 2026. godinu završi sa pozitivnim finansijskim rezultatom ili minimalnim gubitkom.

    Kada je riječ o investicijama, “Aerodromi” naglašavaju da naglu ekspanziju putničkog saobraćaja nisu pratila adekvatna kapitalna ulaganja.

    – Postojeća aerodromska zgrada više ne može zadovoljiti potrebe istovremenog opsluživanja više letova i prijem velikog broja putnika u kratkom periodu te proširenje kapaciteta zgrade predstavlja prioritetni projekat. Realizacija tog projekta je i preduslov za proširenje komercijalnih kapaciteta, ali i opstanak postojećeg nivoa saobraćaja – stoji u planu poslovanja.

    Jedan od prioritetnih projekata je i otkup zemljišta za proširenje piste, nakon čega bi mogla biti izvršena izgradnja i sanacija ograde perimetra.

    – Preduzeće nema raspoloživa sopstvena sredstava za kapitalna ulaganja te je realizacija moguća ukoliko budu obezbijeđeni dodatni izvori finansiranja. Ministarstvu saobraćaja i veza kandidovano je sedam projekata za izradu prijedloga programa javnih investicija Republike Srpske za period 2026-2028. godine – stoji u planu poslovanja.

    Subvencija Vlade Republike Srpske planirane su u iznosu od tri miliona i koristiće se najvećim dijelom za finansiranje ličnih primanja zaposlenih, tekuće i investiciono održavanje, plaćanje obaveza prema dobavljačima i obaveza po sudskim sporovima.

    – Uputili smo zahtjev za povećanje subvencije na iznos od 4,5 miliona KM, da bismo prevazišli teret nelikvidnosti i rješavanje neizmirenih obaveza prema dobavljačima nastalih od kraja 2022. godine do kraja 2025. godine, a koje će se prenijeti u 2026. godinu u iznosu od oko dva miliona – navode u ovom javnom preduzeću.

    Preduzeće ima namjeru da se zaduži emisijom obveznica u iznosu od šest miliona KM s ciljem da izvrši refinansiranje postojećeg duga po osnovu zajma u Investiciono-razvojnoj banci i dio obaveza prema dobavljačima.

    – Novo zaduženje otplaćivali bi u narednih sedam godina uključujući dvije godine grejs perioda i sa kamatnom stopom od 5,5 odsto. Zaduženje će se realizovati uz garanciju Republike Srpske. Priliv sredstava po osnovu emisije obveznica očekuje se početkom 2026 – stoji u planu poslovanja.

    Takođe naglašavaju i da bi od velikog značaja za poslovanje i bolje pozicioniranje “Aerodroma” na tržištu bilo izdvajanje dodatnih sredstava Vlade Republike Srpske za subvencionisanje avio-kompanija za uvođenje novih destinacija, raspisivanjem javnog poziva, a po uzoru na praksu aerodroma u BiH i Srbiji.

    – Potrebno je ostvariti veću saradnju sa turističkim zajednicama s ciljem snažnije promocije turističkih resursa, čime bi se moglo doprinijeti povećanju broja prevezenih putnika. Time se podstiče i razvoj turizma i cjelokupan privredni razvoj Republike Srpske – navedeno je u planovima “Aerodroma Republike Srpske”.

    Sporovi

    “Aerodromi Republike Srpske” izloženi su značajnim obavezama po osnovu sudskih sporova, a ukupan iznos dugovanja po osnovu pravosnažnih presuda koje su izvršne iznosi 623.943 KM. Od toga na dug prema BHDCA odnosi se 511.175, prema dobavljačima 106.228, a dug po sporovima iz radnog odnosa 6.539 maraka.

    – Pored toga ukupan iznos potencijalnih obaveza u parničnim postupcima koji su u toku zajedno sa stanjem zakonskih zateznih kamata računatih na dan 31. decembar prošle godine iznosi 1.280.515 KM – stoji u planskom dokumentu “Aerodroma”.

    Ukupan zbir tužbenih zahtjeva izvršnih i potencijalnih obaveza iznosi 1,90 miliona KM, a u taj iznos uključeni su i troškovi postupka i zatezna kamata sa krajem 2025. godine bez eventualnih troškova izvršnog postupka.