Kategorija: Vijesti

U njemačkom listu “Frankfurter Allgemeine Zeitung” (FAZ) objavljen je intervju sa Kristijanom Šmitom, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, čije objavljivanje je, prema navodima novinara Mihaela Martensa, on pokušao da zaustavi.

U ovom intervjuu Šmit je najviše govorio o razlozima odlaska, odnosno o navodima da je otišao pod pritiskom predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Klix.

U još jednom intervjuu datom ranije za “Süddeutsche Zeitung” Šmit je govorio o “razgovorima iza kulisa”, što je adresirao u odgovoru na pitanje da li je napustio poziciju visokog predstavnika zbog “američkog pištolja na čelu”.

O odlasku sa funkcije

“Svi razgovori protekli su mirno i bez ‘upotrebe oružja’. Sam sam bio spreman, u datim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi prerastu u rizik za funkciju visokog predstavnika. Zato sam, nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora, donio takvu odluku”, rekao je Šmit za FAZ.

Pojasnio je ove razgovore u odgovoru na pitanje da li je bio potpuno otvoren u diskusijama da napusti BiH.

“Oni koji govore sve što im je na srcu ne poštuju osnovna pravila diplomatskog ophođenja. Nisam ovdje da objašnjavam lične osjećaje, nego da kažem o čemu se radi. Nakon pet godina na funkciji, što je drugi najduži mandat među visokim predstavnicima u Bosni, teška srca sam odlučio da odem. Ali isto tako znam da imamo određene probleme o kojima moramo govoriti. Ko misli da će problemi biti riješeni time što jedan čovjek ode, a drugi dođe, nije razumio probleme Bosne i Hercegovine”, rekao je.

Kritikovao EU zbog politike prema BiH

Jedno od pitanja upućenih Šmitu bilo je vezano i za Angelu Merkel, bivšu kancelarku Njemačke.

Šmit je rekao da je saglasan s porukom Merkelove o tome da se Evropa treba “odvojiti” od SAD, ali je imao i poruku za Evropsku uniju, konkretno u kontekstu BiH.

“Šta smo mi Evropljani zapravo uradili da razvijemo vlastitu strategiju? Kada pogledam situaciju ovdje u Bosni, vidim da postoji velika potreba za korekcijama. Gdje su Evropljani kada je riječ o odnosu prema ovoj zemlji?”, rekao je Šmit.

U tom kontekstu je govorio i o projektu gasovoda Južna interkonekcija.

“Bosna dobija gas isključivo iz Rusije preko Srbije. Kao odgovor na to, godinama postoji ideja o izgradnji gasovoda iz Hrvatske prema Bosni, koju je EU u početku snažno podržavala. Amerikanci to guraju naprijed, što im se ne može zamjeriti. Sada EU kaže da to više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna ostaje zavisna samo o ruskom gasu. Nije dovoljno naknadno samo kritikovati druge. Gdje je naša evropska strategija?”, naveo je Šmit.

Šmit: Američki stav je očuvanje BiH

Na pitanje novinara o stavu SAD, u kontekstu nedavnog govora američke predstavnice u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Tejmi Brus, Šmit je naveo da SAD čvrsto stoje uz BiH i Dejtonski mirovni sporazum.

“Američki stav, koji je sada ponovo potvrđen i u Savjetu bezbjednosti UN, jeste očuvanje Bosne i Hercegovine u skladu s Dejtonskim sporazumom. To isključuje nezavisnost Republike Srpske. Ali taj lobistički ugovor jasno opisuje određenu namjeru, za čije ostvarenje se, prema onome što se čuje, izdvaja mnogo novca – gotovo koliko iznosi cijeli godišnji budžet OHR-a”, dodao je Šmit.

Na nekoliko pitanja o Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a, “nije želio da odgovori sa mnogo detalja”, osim što je reagovao na to da posjeta Donalda Trampa Džuniora Banjaluci, u organizaciji Dodikovog sina Igora, sugeriše potencijalnu promjenu stava Amerike prema BiH, prenosi Klix.

“Ko misli da se problemi na Balkanu mogu riješiti povlačenjem novih granica zanemaruje činjenicu da se time odmah stvaraju novi problemi. Takve ideje su opasne jer nude privid rješenja za nešto što se na taj način ne može riješiti”, rekao je Šmit u intervjuu.

U više detalja je ušao kada je novinar pitao o tome kakva je istinska uloga visokog predstavnika u BiH ako dođe do nasilne eskalacije.

“Ako se zemlja raspadne, ovlaštenja visokog predstavnika zaista nisu dovoljna. Tada su presudni očuvanje mira i angažirano djelovanje međunarodne zajednice u skladu s pravilima za slučaj secesije. Tada više nije riječ o podršci državi i društvu, nego o samom opstanku države. Tada na snagu stupaju diplomatske i vojne nadležnosti. Međunarodna zajednica i susjedne države tada moraju mudro djelovati kako bi to spriječile. Ali visoki predstavnik i danas ima svoju ulogu. To što će se parlamentarni izbori u oktobru održati prema principima OSCE i što će se birači ubuduće identifikovati biometrijskim podacima rezultat je isključivo angažmana visokog predstavnika”, rekao je.

Šmit je poseban problem imao s tvrdnjom novinara da visoki predstavnici nisu uspjeli mnogo da urade tokom svojih mandata u BiH.

“Funkcionalnost ove države postoji samo zato što su visoki predstavnici intervenisali. Međutim, intervencionizam nije dugoročno rješenje. Umjesto toga potrebni su koraci ka evropskoj integraciji. Ona trenutno ne napreduje ništa više nego što visoki predstavnik posjeduje čarobni štapić. Na kraju je potreban zajednički politički interes u Bosni i Hercegovini”, rekao je Šmit.

O državnoj imovini i islamofobiji u BiH

Novinar FAZ-a se zatim vratio na pitanje izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, u kontekstu i dalje otvorenog pitanja državne imovine.

“To je vrlo kompleksna situacija i, naravno, svi bismo više voljeli da parlament konačno postupi po zahtjevu Ustavnog suda i usvoji odgovarajuće zakonodavstvo. Ali treba da budemo iskreni i kažemo zašto to do sada nije uspjelo: zato što ne postoji politička volja. Zato što određeni ljudi tvrde da državna imovina Bosne i Hercegovine uopšte ne postoji. Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine to neumorno potvrđivao i pravno razjasnio kroz svoje presude. SAD su, to se mora konstatovati, barem stvorile određenu dinamiku po tom pitanju”, rekao je Šmit.

Posljednji dio njegovog odgovora je zatim odveo do dijela intervjua koji je bio sporan Šmitu, zbog konstatacije novinara da je upravo on bio žrtva ove “američke dinamike”, što je on negirao.

“Nisam žrtva. Ja sam slobodan čovjek”, kratko je rekao.

Međutim, Martens je i dalje insistirao na tome, čak sugerišući da su “Amerikanci na srebrnoj tacni donijeli Šmitovu glavu Dodiku”.

“Ja to tako ne vidim. Moja je odluka ovo što sada radim. Glava mi je na ramenima i tu će i ostati”, rekao je, uz konstataciju da “ne mora objašnjavati da nije skalpiran”.

Na kraju intervjua je još govorio o dijelu izvještaja koji je uputio i pročitao na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, a tiče se rasta islamofobije u BiH.

“Izgovaraju se veoma teški govori mržnje. Koriste se sve uvrede dostupne na bosanskom jeziku protiv bosanskih muslimana, do te mjere da se riječ ‘Turčin’ neprihvatljivo koristi kao pogrdan izraz. Sve se to radi bez ikakvih posljedica i bez povlačenja izjava. Više nema nikakvog zazora – i to me zaista zabrinjava”, rekao je Šmit.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da nikada nije postojala zajednička volja da se BiH izbori protiv međunarodne intervencije, te da sada ta intervencija dolazi glave prije svega konceptu BiH.

– Učinila je zemlju nemogućom, a Bošnjake ostavila kao političke maloljetnike, bez sposobnosti da samostalno odlučuju – istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, bošnjački stav bio je baziran na shvatanju da stranci njima stalno ispunjavaju želje, ali sve to spada u zaostavštinu koja će Bosnu učiniti totalno zaostalom zemljom.

– Nama Srbima jedino preostaje da se spasavamo iz tog broda koji tone. Sasvim je nebitno da li će tu biti OHR ili neće. Mi smo pokazali da se protiv takvih stvari može ne samo boriti, već da se u toj nimalo ravnopravnoj borbi može obezbijediti i razvoj – rekao je Dodik za Politiku.

Dodik je naveo da čak i kada bi danas prestala međunarodna intervencija, ona iza sebe ostavlja mnogo nereda u BiH, te da bi naivno bilo očekivati da će neko s njihove strane taj nered i sređivati.

– Ako im je plan bio da dezorganizuju BiH, onda je /Kristijan/ Šmit, uz pomoć međunarodne ignorancije, uradio sjajan posao. Svidjelo im se da upravljaju tuđom zemljom, da proizvode probleme, a sada, kao što smo čuli, neki počinju to da uviđaju. Pojedini su to vidjeli i ranije – Rusija i Kina, recimo – a sada to primećuje i Amerika, dok Velikoj Britaniji i Njemačkoj ne odgovara da to vide. Ostajemo pri stavu da je borba protiv tutorstva u suštini borba za nacionalnu slobodu – poručio je Dodik.

Dodik je naglasio da nema jasnog međunarodnog konsenzusa o tome šta uopšte treba raditi sa BiH.

– Mi taj konsenzus i ne čekamo, jer smo pokazali da možemo da se izborimo za svoj stav. Ko god u budućnosti bude imenovan, ma ko to bio, ako ne prođe verifikaciju Savjeta bezbjednosti UN i procedure koje predviđa Dejtonski sporazum, za nas će biti jednako neprihvatljiv kao i Šmit – rekao je Dodik.

To znači, dodao je on, da moraju da se pitaju strane potpisnice Dejtona – Republika Srpska i Srbija, Hrvatska, Federacija BiH i sama BiH, u kojoj Republika Srpska participira sa bezmalo polovinom.

– Taj sastav mora na nekom forumu da razgovara o kandidatu i da ga predloži Savjetu bezbjednosti. Sve drugo je skrnavljenje procedure – smatra Dodik.

Dodik je rekao da je sve što se ranije dešavalo bio pokušaj prevare, te da Republika Srpska samo ukazuje na ono što piše u Dejtonskom sporazumu.

– Ne znamo ko će biti novi visoki predstavnik i, ko god to bio, vjerovatno neće biti suštinski drugačiji, ali Republika Srpska mora da bude pitana. Takve tonove smo čuli i u SB UN – Rusija na tome insistira, a i Amerika traži širi konsenzus. Zar bi mi sada trebalo da im kontriramo i slušamo Britaniju, koja nam dva vijeka pravi probleme – naveo je Dodik.

Dodik je dodao da je stav Republike Srpske da nam visoki predstavnik uopšte ne treba.

– Iz ugla dobronamjernih svjetskih sila, ispravan pristup bio bi da nam kažu: pokušajte da uredite svoje odnose, a ako to niste u stanju, onda treba da se raziđete. Šta je u tome loše? Јedino što zaista može da se definiše kao loše, jeste sukob. Ali mi to odbijamo – istakao je Dodik.

Sloboda je Republika Srpska, a na vječnoj straži je više od 26.000 heroja, rekao je predsjednik Vlade Srpske Savo Minić.

– Sloboda ima ime i prezime – Republika Srpska. ​Vječnu stražu čuva više od 26.000 heroja, mojih saboraca, koji su položili svoje živote da bismo mi danas živjeli – istakao je Minić.

Minić je u Banjaluci prisustvovao projekciji Memorijalnog centra Republike Srpske koji je kroz savremene tehnologije vizuelnog mapiranja na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Vojske Republike Srpske prikazao portrete poginulih boraca i dijelove svjedočanstava članova njihovih porodica.

– Savjetujem svima da pogledaju najnovije ostvarenje Memorijalnog centra Republike Srpske, koje je spoj umjetnosti, tehnologije i kulture pamćenja kako bi razumjeli značaj slobode – naveo je Minić na Iksu.

Слобода има име и презиме – РЕПУБЛИКА СРПСКА.
​Вјечну стражу чува више од 26.000 хероја, мојих сабораца, који су положили своје животе да бисмо ми данас живјели.
​Савјетујем свима да погледају најновије остварење Меморијалног центра Републике Српске, које је спој умјетности,… pic.twitter.com/YygSp9Kkjo

— Саво Минић (@minic_savo) May 17, 2026

Pravosuđe BiH je selektivno i pristrasno, a dokaz toga je da niko nije odgovarao za monstruozan zločin nad Srbima u sarajevskom naselju Pofalići iako je MUP Republike Srpske podnio krivične prijave protiv 51 lica, rekao je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta.

Linta je ukazao da uprkos krivičnim prijavama, nije odgovarao niko od naredbodavaca i počinilaca monstruoznog zločina nad oko 200 srpskih civila u Pofalićima, od kojih su 64 mučenika bila starija od 60 godina.

– U pitanju je jedna u nizu uvreda za porodice srpskih žrtava. Potpuno je jasno da je pravosuđe BiH selektivno i pristrasno – istakao je Linta.

Podsjetio je da su muslimanske jedinice u maju 1992. godine napale i zvjerski ubile oko 200 Srba, čija je imovina opljačkana i spaljena, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona.

– Sud i Tužilaštvo BiH nisu procesuirali ni masovno stradanje Srba u naselju Pofalići koje se nalazi na području sarajevske opštine Ilidža, niti mnoge druge zločine koji su počinjeni nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima tokom rata – naveo je Linta.

On je ponovio da Srbija treba da osnuje memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Јugoslavije sa središtem u Beogradu i da započne plansku i sistematsku borbu za istinu o karakteru ratova i masovnom stradanju srpskog naroda devedesetih godina prošlog vijeka.

To se, kako je naveo, posebno odnosi na područje Hrvatske, BiH i Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić rekao je da je neophodno staviti van snage nakaradne odluke Kristijana Šmita i da bi nakon njegovog povlačenja ljekovito bilo da to učine i strane sudije Ustavnog suda BiH.

Špirić je izjavio Srni da oni koji žale zbog odlaska Šmita i njegovog grubog miješanja u funkcionisanje institucija BiH i zakona na kojima počivaju treba da se odmah povuku iz političkog života jer nisu spremni da nose odgovornost.

“Neophodno je staviti van snage nakaradne i neustavne odluke i izmjene Krivičnog zakona koje je donio Šmit i usvajati zakone kako je propisano. LJekovito bi bilo za BiH da se nakon Šmita povuku i strane sudije Ustavnog suda BiH, što zahtijeva potpuno triježnjenje političkog Sarajeva”, rekao je Špirić.

Ocijenio je da odlazak Šmita i ograničavanje mandata visokog predstavnika treba da označi početak ozbiljnog političkog dijaloga unutar BiH.

Republika Srpska je danas bolje mjesto za život i biće još bolje, poručio je lider SNSD Milorad Dodik u pregledu nedjelje.

– Prosječna plata koja se sada isplaćuje je 1.600 maraka. To nije evropski standard, ali ga brže stižemo nego što se to moglo reći prije samo nekoliko godina – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Република Српска је данас боље мјесто за живот и биће још боље. Просјечна плата која се сада исплаћује је 1.600 марака. То није европски стандард, али га брже стижемо него што се то могло рећи прије само неколико година.

Све радимо да подстакнемо развој Републике Српске, а када… pic.twitter.com/3JOB4WDnxe

— Милорад Додик (@MiloradDodik) May 17, 2026

Sve radimo, kaže Dodik, da podstaknemo razvoj Republike Srpske.

– A kada imate razvoj, ima posla, a kada ima posla, ima mira. Kada ima mira, onda ima i života. Tokom sedmice imali smo niz susreta sa delegacijom iz Sankt Peterburga, koja je posjetila Republiku Srpsku – poručuje Dodik.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je danas da su odluke Kristijana Šmita i Valentina Incka nelegalne i nelegitimne ne samo zato što su donesene na štetu Republike Srpske, već zato što nisu donsene u skladu sa predviđenom procedurom.

On je najavio da će Republika Srpska učiniti sve da te odluke budu poništene.

– Pokretaćemo sve moguće postupke da te odluke stavimo van snage i da pravni status vratimo u pređašnje stanje prije donošenja tih nakaradnih odluka – rekao je Minić u Šamcu.

Hrvatska strana pobjegla je od konkretnih odgovora tokom sučeljavanja sa delagacijom BiH u Ženevi o pitanju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, te dala smjernice kako dalje djelovati, izjavio je član delegacije BiH Mario Crnković.

Koliko god je važno ono što članovi hrvatske delegacije nisu mogli odbraniti, Crnković je istakao da je jednako važno i ono šta su rekli, a za primjer se može uzeti komentar da su neformalnim načinima dolazili do podataka u vezi BiH koje su koristili za studiju.

“Guglati podatke o Uni, a zanemarivati institucije i zaštićena područja je nešto što je ružno za čuti, a kamoli uraditi. Navodno, sada nakon što se desila Ženeva, najavljuju konsultacije sa BiH. Postavlja se pitanje, nakon 26 godina ignorisanja, nakon što su radili sve što su radili i završili studiju, sada bi da se konsultuju?”, rekao je Crnković.

Napomenuo je da je Trgovska gora odabrana prije 26 godina političkom odlukom, a sada bi zvanične konsultacije.

“Moje mišljenje je da je to eho poraza u Ženevi, a ono što je suštinski važno, jeste pokušaj da se opere proces koji je bio sve, samo ne kako treba”, kaže Crnković.

Crnković, predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada, smatra da već od ponedjeljka treba uraditi analizu i definisati nove mogućnosti.

“U svakom slučaju, šta god bio zaključak, potrebno je paralelno ići u više smjerova. Prvo je nadovezati se na Ženevu, drugo podržavati i afirmisati zainteresovani dio akademske zajednice da nastavi raditi na slučaju Trgovska gora”, ocijenio je Crnković.

Potrebno je, dodao je, širiti krug do sada uključenih profesora i naučnika da daju doprinos u skladu sa ekspertizama i mogućnostima.

“Suočavanje u Ženevi je iz našeg ugla prošlo odlično. Iako se od više članova naše delegacije moglo čuti kako Hrvatska nije bila spremna, to stoji, ali mišljenja sam da su još i dobro prošli kako su mogli”, rekao je Crnković.

On je dodao da je hrvatska delegacija vješto uspjela da pobjegne od dosta konkretnih odgovora.

“U kontekstu rasprave možemo različito gledati da li je vješto izbjegavanje nekih odgovora djelomični uspjeh ili ne, ali definitivno su nama dali smjernice čime posebno treba da se pozabavimo”, pojasnio je Crnković.

Crnković je naveo da je važno da se nastavi u smjeru kršenja drugih konvencija, ali i da se agresivnije otvori pitanje tišine kod nekih međunarodnih tjela.

Objasnio je da se ovo bez problema može raditi istovremeno, ali i da je važno opredijeliti se kada su u pitanju lobiranja i zagovaranja na međunarodnom nivou.

“Moramo djelovati na svim poljima, jer dostizanje pravde u današnje vrijeme traži daleko više od samog prava i struke. U Ženevi smo pokazali da možemo i te kako dobro uraditi posao”, naglasio je Crnković.

Istakao je da se nastup u Ženevi ni na koji način ne može posmatrati samo kroz prisutne tamo, jer je mnogo onih koji su bili uključeni u čitav proces, od institucija pa na dalje, tako da je riječ o zajedničkom uspjehu, a ne samo ekspertskog tima ili delegacije koja je imala priliku braniti interese.

“Imamo razloga biti zadovoljni što smo preuzeli inicijativu, što su stvari krenule na bolje, ali dosta posla je pred svima nama, od građana do institucija”, zaključio je Crnković, prenosi Glas Srpske.

Delegacije BiH i Hrvatske suočile su se u četvrtak, 14. maja, pred pred Implementacionim komitetom Espoo konvencije u Ženevi, prvi put od kako je problem Trgovske gore prisutan.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nukelarne elektrane “Krško” kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić smatra da treba van snage staviti nametnute izmjene Krivičnog zakonika koje su bez legitimiteta nametnuli Valentin Incko i Kristijan Šmit, te da je uvijek dobro vrijeme da se ispravi nepravda.

– Uvijek je dobro vrijeme i da se poprave stvari koje su nelogične, a donošene su samo da bi se nekome napakostilo, u ovom slučaju Srbima – rekao je Stevandić.

On je poručio da Republika Srpska ne razmišlja da iskoristi novu geopolitičku situaciju i ugrozi bilo koga.

– Ne pada nam na pamet da iskoristimo tu situaciju, ukoliko bi, na primjer, neko imenovao visokog predstavnika koji bi bio bolji sa Srbima, nego sa drugim narodima, te da to koristimo protiv drugih, kao što su oni radili protiv nas – rekao je Stevandić za Srnu.

Nada se da će predstavnici FBiH što prije shvatiti da ne treba da preko visokog predstavnika djeluju protiv Republike Srpske.

Tako bi svi, dodao je on, bili mirniji i više bi se uvažavali, te niko ne bi čekao šansu da napakosti ovom drugom preko nekog stranca.

– Nadam se da će što prije doći toj pameti. Ako su velike zemlje, kao što je Rusija, Kina, Amerika, shvatile da je Republika Srpska vječna, red je onda da i oni shvate i da krenemo putem dijaloga – rekao je Stevandić.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da će biti napravljen državni program stimulacije za povratak ljudi u Republiku Srpsku.

– Investicioni ciklus koji u Republici Srpskoj kreće ove godine vrijedan je 6,6 milijardi KM, a prioritet je 407.000 porodica koje žive u Srpskoj i zaslužuju pažnju. Napravićemo čitav državni program stimulacije za povratak ljudi u Republiku Srpsku i ostanak ovdje kroz podršku za kredite za stambeno zbrinjavanje odrđenih kategorija – naglasio je Dodik.

Dodik je najavio da će u septembru biti povećane plate u javnom sektoru za šest do sedam odsto, što će sa prethodnim povećanjem činiti oko 11 odsto kumulativnog rasta, dok će i penzije ponovo biti uvećane, te obezbijeđena jednokratna pomoć penzionerima.

– Prosječna plata u Srpskoj je 1.600 KM. Nije kao u Evropi, ali brže sustižemo. Do prije koju godinu plata od hiljadu KM bila je misaona imenica – naveo je Dodik.

Dodik je danas prisustvovao svečanoj Akademiji povodom dana grada Prijedora, a istakao je da Prijedor razvija i da će promijeniti svoj način života kada se poveže auto-putem sa Banjalukom.