Kategorija: Vijesti

Opšti izbori u BiH raspisani za 4.oktobar prvi put, biće održani uz nove izborne tehnologije. Noviteti – Od izgleda i sadržaja glasačkog listića do samog načina glasanja.

Nakon identifikacije na osnovu važećeg ličnog dokumenta, slijedi autentifikacija otiskom prsta na biometrijskom aparatu.

– Pokušaj uvođenja izbornih tehnologija, odnosno digitalnih tehnologija u izborni proces je počeo što se tiče nas još 2018. godine –  rekao je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić za Јutarnji program RTRS-a.

Tada smo, dodaje on, imali prvi zahtjev, izmjenu Zakona, koji je trebalo da bude u Parlamentarnoj skupštini i propisana su bila tri načina obrade podataka – otisak prsta, video nadzori i skeneri.

– Što se tiče skenera oni nisu predmet kojim se bavi Agencije za zaštitu ličnih podataka – dodao je on.

Što se tiče otiska prsta i video nadzora Reljić navodi da su dali negativno mišljenje 2018. i 2022. godine.

– Smatrali smo da je to suviše invazivno jer se identitet može utvrditi na osnovu lične karte. Što se tiče akta kojim je uvedeno, od nas nisu tražili mišljenje – rekao je on.

U oktobru 2025. je počela primjena novog Zakona o zaštiti ličnih podataka.

– Kontrolor podataka ja je CIK. Svi kontrlori imaju velike obaveze po ovom Zakonu, od jedostavnih do ozbiljnih kao što je odgovaranje građanima koji koriste svoja prava vezano za obradu podataka, do procjene rizika, odnosno procjene uticaja – rekao je on i dodao da kontrolor podataka mora od samog početka voditi računa o zaštiti ličnih podataka.

Poručio je da je ovo jedan ozbiljan proces i nije jednostavan.

– Ovo pravo je veoma bitno i sam CIK ima velike obaveze – rekao je on.

Napad na kolonu ЈNA u Tuzli, koja je na osnovu prethodno postignutog dogovora trebalo mirno da napusti tuzlansku kasarnu, predstavlja brutalan i unaprijed smišljen zločin nad vojnicima ЈNA i civilima, istakao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

– Taj zločin ostaje trajni simbol stradanja srpskog naroda na samom početku rata, u trenutku kada su data riječ i postignuti dogovor od muslimanske strane brutalno pogaženi – izjavio je predsjednik Karan povodom zločina nad pripadnicima ЈNA i civilima u Tuzli na današnji dan 1992. godine koji su počinili muslimanske paravojne formacije.

On je naglasio da ono što se dogodilo 15. maja 1992. godine nije bio nikakav incident, a još manje spontani sukob – riječ je o isplaniranom masakru izvršenom sa teškim umišljajem, o čemu svjedoče brojne činjenice, uključujući i postojeće video snimke samog napada.

– Posebno boli činjenica da, ni nakon više od tri decenije, pravda nije zadovoljena i da za zločin nad pripadnicima ЈNA u Tuzlanskoj koloni niko nije pravosnažno osuđen. Izostanak kazne za odgovorne za ovaj užasni i ničim izazvani masakr predstavlja novu nepravdu prema žrtvama i njihovim porodicama – rekao je Karan, dodavši da to nije bio prvi zločin nad vojnicima i pripadnicima ЈNA na području BiH.

On je podsjetio da se ovaj strašni zločin nad vojnicima koji su, mirno i prema prethodnom dogovoru, napuštali Tuzlu, dogodio manje od dvije sedmice nakon sličnog zločina u Sarajevu, u Dobrovoljačkoj ulici.

– Danas se sa tugom sjećamo sinova koji se nisu vratili svojim kućama i porodicama. Njihova imena ostaće uklesana u naše kolektivno pamćenje i u temelje Republike Srpske – rekao je predsjednik Republike.

On je naglasio da srpski narod pamti svoje stradalnike i nikada neće dozvoliti da njihove žrtve budu prećutane ili ponižene.

– Nećemo pristati na zaborav, niti dozvoliti da istinu prekriju. Bez istine nema pravde, a bez pravde nema ni iskrenog mira među narodima. Republika Srpska nastala je i opstala kao zavjet da srpski narod više nikada neće biti bez zaštite, bez glasa i bez prava da čuva svoje dostojanstvo. Zato danas, sa bolom u srcu, ali uzdignute glave, poručujemo da naše žrtve pamtimo i da ćemo sačuvati svoju slobodu – poručio je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

Iako još nije donesena odluka ko bi mogao biti nasljednik Kristijana Šmita na funkciji visokog predstavnika, čini se da su SAD predstavljanjem vizije kako vide OHR u budućnosti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN tu funkciju učinile manje atraktivnom.

Stečajni upravnik

Pozicija visokog predstavnika do sada je uvijek bila atraktivna zato što je iza nje stajala politička moć zemlje koja ga šalje, ali i SAD, koje su dosljedno do dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike uvijek branile njegovo postojanje i korištenje bonskih ovlaštenja u slučaju krajnje potrebe.

Ako se, prema novoj američkoj viziji, funkcija visokog predstavnika praktično svodi na poziciju stečajnog upravnika bez jake političke vidljivosti, postavlja se pitanje koja zemlja i koji karijerni diplomata bi imao motivaciju da preuzme takvu dužnost s ciljem da se sam ugasi.

Dva razloga

Kako saznaju “Nezavisne”, postoje dva razloga zbog kojih se požurilo s rješavanjem sudbine Šmita na čelu ove institucije.

Čini se da, kao što je bio slučaj i s prethodnom američkom administracijom, nije postojalo razumijevanje vizije u kojem smjeru stvari treba da idu.

Šmit je želio da svoj mandat provede kao most između ekonomija Njemačke i BiH, i da taj most bude faktor stabilizacije prilika u zemlji.

S obzirom na to da u BiH nijedna politička elita nije imala interes za tim, Šmit nije uspio da nametne tempo, pa je i u prethodnoj američkoj administraciji postojala frustracija njegovim odlukama i načinom djelovanja, koja se sada samo povećala.

Drugi razlog bi mogla biti činjenica da će se na narednoj sjednici Savjeta bezbjednosti u oktobru razmatrati produženje mandata EUFOR-a, i zapadne zemlje su željele da izbjegnu situaciju da Rusija postavi uslov u vezi s izborom novog visokog predstavnika, pa se željelo u tu situaciju ući ili s već dobro uhodanim Šmitovim nasljednikom, ili sa Šmitom, koji bi tek 2027. nakon uspostavljanja nove vlasti nakon oktobarskih izbora polako krenuo ka izlaznim vratima.

SAD čine ono što je htjela EU, ali nije mogla

Kao što su “Nezavisne” pisale, posebno je ironično što će se SAD sada umjesto jakog OHR-a založiti za njegovu tranziciju, što je zvanična politika EU, posebno potvrđena i u Mišljenju o kandidaturi BiH za EU od prije gotovo sedam godina.

Tu je rečeno da je potrebna tranzicija iz dejtonske u briselsku fazu, što uključuje i postepeno gašenje OHR-a. Upravo je jedan od razloga što EU nije stala iza Šmita u činjenici da bi na taj način javno prešla preko vlastite političke strategije koja podrazumijeva da zemlja kandidat za članstvo u EU ne može istovremeno imati međunarodnog namjesnika.

Iako se u medijima pisalo o tome da je Šmit natjeran da ode, čini se da to ipak nije tačno. Iako jeste postojao američki pritisak, Šmit je imao opciju da ostane i dobije solidnu podršku jakog dijela neameričkog dijela Savjeta za sprovođenje mira, da je tako odlučio.

Šta je konačno presudilo da se odluči na ovaj potez ostaje u domenu spekulacija, ali se može pretpostaviti da u trenutnim okolnostima u kojima postoji strukturalna kriza vlasti u BiH, a Njemačka i dalje ima sankcije prema Srpskoj, teško je očekivati da je moguće ostvariti neku ekonomsku saradnju bh. ekonomije s njemačkom, posebno u kontekstu izborne kampanje, pa je možda Šmit zaključio da bi ostati na ovoj funkciji bilo samo gubitak vremena.

EU bez spoljnopolitičke vizije

Osnovna poruka je da EU i dalje nema koherentnu spoljnopolitičku strategiju, koja je značajno ograničena činjenicom da je za bilo koju spoljnopolitičku i bezbjednosnu odluku potrebna jednoglasna podrška svih 27 članica.

S obzirom na to da proces usaglašavanja spoljne politike može potrajati mjesecima uz razvodnjavanje osnovnog cilja koji se želi postići kako bi se došlo do jedinstva dvadesetsedmorke, EU globalne događaje, pa i one u BiH, često prati sa tribina kao publika, umjesto kao akter na terenu.

Saga oko visokog predstavnika samo je još jedan primjer te činjenice. EU je, kako što nam je nedavno rekao jedan od sagovornika, u sadašnjoj strukturi dizajnirana za vrijeme u kojem Amerika nudi bezbjednosni kišobran, Rusija jeftine sirovine, a Kina veliko tržište.

Sada je EU ostala bez sva tri ova segmenta i potrebno je da redizajnira način donošenja odluka tako da u međunarodnim odnosima govori jasno jedinstvenim glasom i na taj način zaštiti svoje interese.

BiH će narednih dana dobiti poziv za učestvovanje u prekograničnim konsultacijama u vezi sa izgradnjom skladišta za nuklearni otpad na Trgovskoj gori.

Saopšteno je ovo danas iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško”.

Navode da je Hrvatska juče, 14. maja na sastanku u Ženevi istakla punu predanost transparentnom, odgovornom i konstruktivnom sprovođenju postupka procjene uticaja na okolinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koju planira da gradi na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa BiH.

“Tokom sastanka Izvršnog odbora Espo konvencije u Ženevi, delegacije Hrvatske i BiH imale su priliku da predstave i argumentuju svoje stavove u vezi sa realizacijom ovog projekta, te postupak procjene uticaja na okolinu u skladu s odredbama Espoo konvencije”, navode iz Fonda.

Dodaju da je Hrvatska “i do sada vodila otvorene i efikasne prekogranične konsultacije sa BiH, te će s takvom praksom nastaviti i tokom svih faza postupka”.

Hrvatska strana je, kako se navodi, potvrdila da je postupak procjene uticaja na životnu sredinu formalno počeo 7. maja objavom relevantnih informacija na internet stranicama Ministarstva zaštite okoline i zelene tranzicije.

“BiH će u narednim danima biti upućeno službeno obavještenje u skladu sa Espo konvencijom, uz poziv na učestvovanje u prekograničnim konsultacijama”, dodaju.

Istaknuto je da se postupak trenutno nalazi u ranoj fazi, te da će sve javne i prekogranične konsultacije biti sprovedene transparentno i u skladu sa najvišim međunarodnim standardima.

Podsjetimo, kako je juče istakao Borislav Bojić, koordinator Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru, “Hrvatska nema odgovora na mnoštvo pitanja koja, na koja je trebala da da odgovor kada je u pitanju Espoo konvencija, te nije ispoštovala sve ono što Espoo konvencija predviđa”.

“Očekujem da Espoo komitet pokaže, prije svega, punu svoju snagu u smislu njegove pozicije da napravi određenu vrstu pritiska, kako pravne tako i međunarodne prirode, kako bi se obezbijedilo da Hrvatska poštuje sve ono što je potpisala kod ove međunarodne konvencije”, istakao je Bojić.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, rekao je da se ponovo oštro usprotivio izgradnji skladišta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, naglasivši da je to jedno od rijetkih pitanja u složenoj strukturi BiH u kojem postoji apsolutna saglasnost svih nivoa vlasti i građana.

Stanje generala Ratka Mladića je katastrofalno, on je već dvije godine vezan za krevet i tako umire, istakao je za Јutarnji program RTRS-a njegov sin Darko Mladić.

– Kada umre, možda će tada da ga puste. Svjesni smo Mehanizma, mislili smo da ovakakva situacija ne može da se ignoriše, ali očigledno da može – istakao je Mladić.

Komentarišući odbijanja haškog Mehanizma da general Mladić bude pušten na slobodu iz humanitarnih razloga, njego sin Darko ističe da su dobili objašnjenje da tamo dobija najbolju moguću njegu, što, kaže nije istina.

– Upravo zahvaljujući toj “njezi” je u ovakvom stanju. Stanje mog oca je katastrofalno, on umire tamo u Hagu. Ne može da govori, vezan je za krevet dvije godine, ne prepoznaje više ljudi koji su tu sa njim stalno. Snaga njegove volje je jedino što ga drži u životu – ističe Mladić.

Odgovarajući na pitanje, koji su dalji koraci koje će porodica poduzeti, Darko Mladić napominje da postoji solucija da se Tribunal zamoli da se ponovo razmotri apel, ali da on nije siguran koliko to ima svrhe.

Haški Mehanizam odbio je zahtjev odbrane da general Ratko Mladić bude pušten na liječenje u Srbiju zbog teškog zdravstvenog stanja, rekao je Srni generalov sin Darko Mladić.

“Haški tribunal je, po ko zna koji put, pokazao da se bavi politikom, a ne pravdom i pravom. Nažalost, odbijeni smo”, rekao je Darko Mladić.

Prema njegovim riječima, obrazloženje Mehanizma je da ima najbolje moguće doktore koji mu pružaju najbolju moguću njegu, a to su doktori koji su ga liječili od urinarnih infekcija nakon što je dobio moždani udar.

“To su doktori koji nisu uspjeli da detektuju moždani udar prije nego što je dobio i drugi moždani udar. Taj nivo cinizma je postao neverovatan u Haškom tribunaliu”, rekao je Darko Mladić.

General Ratko Mladić imao je 10. aprila moždani udar i teško zdravstveno stanje mu se dodatno pogoršalo, jer ima ozbiljne neurološke, kardiovaskularne i nefrološke probleme.

On je 2. maja bio prebačen iz pritvorske u civilnu bolnicu u Hagu zbog sumnje na moždani udar.

Budući da ljekari tada nisu potvrdili da je general pretrpio moždani udar, on je vraćen u pritvorsku bolnucu.

General Mladić se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom.

Mehanizam je više puta odbio zahtjev da bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Zločin nad pripadnicima ЈNA u Tuzli, koji su se mirno, u koloni povlačili iz grada u skladu sa dogovorom, bio je unaprijed planiran i osmišljen u glavama muslimanskih paravojnih i političkih struktura koje su odlučile da krvoprolićem pošalju još jednu poruku Srbima da za njih u BiH nema prava na život, niti bilo kakvog dogovora osim progona i ubijanja, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Povodom obilježavanja stradanja pripadnika ЈNA u Tuzli 15. maja 1992. godine, Dodik je izjavio Srni da na taj dan prije 34 godine nisu ubijeni samo vojnici, već je ubijena riječ, dogovor i svaka mogućnost povjerenja.

– Mladići koji su vjerovali da napuštaju grad u skladu sa dogovorom dočekani su kukavički iz zasjede mecima, vatrom i brutalnom mržnjom. Snimci zapaljenih vozila i tijela vojnika koji su obišli svijet ostali su trajni dokaz planiranog zločina koji ni poslije više od tri decenije nije dobio pravdu kakvu zaslužuju sve nevine žrtve i njihove porodice – rekao je Dodik.

On je naglasio da posebno boli činjenica da se ubice, koje su svima poznate, pa tako i pravosuđu u BiH, slobodno šetaju, dok su srpske žrtve sistematski prećutkivane, što govori o dubokoj nepravdi koja se nastanila u BiH, a sa kojom se srpski narod suočava od početka 90-ih godina sve do danas.

– BiH je zemlja u kojoj su srpske žrtve nevažne, a srpska stradanja nepoželjna tema, u kojoj crne marame nemaju težinu, kao ni suza srpske majke. Pravosuđe ovakvo kakvo je sada očigledno ne priznaje srpske žrtve, ali će procesuirati svakog Srbina koji digne tri prsta, koji čestita rođendan prvom predsjedniku Republike Srpske i komandantu srpske vojske. Sve to po ko zna koji put potvrđuje da gdje prestaje logika, počinje BiH, te da je to samo zemlja apsurda – konstatovao je Dodik.

Uprkos svemu, kaže Dodik, Republika Srpska, njen narod i institucije nikada neće dozvoliti da “Tuzlanska kolona” bude zaboravljena, niti će pristati na prekrajanje istorije i njeno falsifikovanje kako to muslimani stalno pokušavaju, pa i u ovom slučaju kada ubistvo vojnika ЈNA slave kao takozvani “dan odbrane Tuzle”.

– To sve govori ko je u BiH otvoreno zagovarao rat u BiH, ko je pucao u srpskog svata na Baščaršiji, na kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj, počinio pokolj u Sijekovcu… Sve su to bolni primjeri i dokazi suludog razmišljanja muslimanskih političara i njihovog viđenja BiH kao muslimanske države u kojoj dva konstitutivna naroda, Srbi i Hrvati, ne bi imali pravo na život – naglasio je Dodik.

On je poručio da je naša obaveza da govorimo istinu, da čuvamo uspomenu na ubijene vojnike i da buduće generacije učimo šta se dogodilo kada su mržnja i muslimanski ekstremizam zamijenili razum i dogovor.

– Zato ćemo se uvijek dostojanstveno i ponosno sjećati da su u Tuzli ubijeni nedužni ljudi, nedužna mladost, samo zato što su bili pripadnici ЈNA i što su bili Srbi. Brutalni zločin u Tuzli nije samo istorijski podatak, već duboka rana koja i danas peče porodice onih koji su tog dana izgubili svoje najmilije, ali i sve nas, jer je tog 15. maja zaustavljena mladost u kamionima koji su trebali da ih voze kući, u mirnije sutra. Umjesto zagrljaja majke, oca, sestre, brata dočekali su ih pucnji i granatiranja, a umjesto dogovorenog mirnog povlačenja, ostao je samo miris baruta, paljevine, gareži i glasna tišina koja i danas odjekuje Brčanskom Maltom – istakao je Dodik.

Zato je naša obaveza, poručio je Dodik, da čuvamo sjećanje na njih i žrtvu koju su podnijeli voljom monstruma, a koji su zarad njihove sulude ideje o muslimanskoj BiH svirepo i mučki ubijali, palili i sijali smrt.

– Počeli su suludi rat, žrtvovali mir, ali svoju ideju nisu realizovali, jer je srpski narod imao svoju Republiku Srpsku i institucije koje ga štite i danas. I zato dok god imamo svoju Republiku i svoje institucije srpski narod ne treba da brine, ali mora da ih čuva jer su one zavjet onih koji su dali svoje živote i dijelove tijele da bi mi danas imali slobodu – zaključio je Dodik.

Muslimanske jedinice u Tuzli napale su 15. maja 1992. godine kolonu ЈNA i, prema zvaničnim podacima, ubile 54 vojnika, a ranile 78, prekršivši dogovor prema kojem je kolona, koja je kao i ostale jedinice ЈNA napuštala BiH, trebala da mirno ode iz grada. Od 44 zarobljena vojnika petorica su kasnije ubijena, a ostali su zlostavljani i mučeni.

Pripadnici Policijske uprave Bijeljina podnijeli su tamošnjem Okružnom javnom tužilaštvu izvještaj protiv gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, koji je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja.

Iz policije su, uz navođenje inicijala, istakli da je prijavljeni osumnjičen da je u toku 2025. godine, zloupotrebivši službeni položaj, te protivno pravnim aktima Grada Bijeljina, bez prethodno sprovedenih procedura u skladu sa važećim pravilnicima i drugim opštim aktima Grada Bijeljina, donosio zaključke o isplatama novčane pomoći građanima u stanju vanredne socijalne potrebe.

– Na taj način je takvim postupanjem isplaćen građanima iznos od preko 100.000 KM – naveli su iz Policijske uprave Bijeljina.

Foto: Srna

Centralna izborna komisija BiH je na današnjoj sjednici donijela Odluku kojom je utvrdila listu od 11.998 kandidata za predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

CIK BiH će uz konsultacije s izbornim komisijama osnovnih izbornih jedinica nakon sprovedene edukacije, sertifikacije i ocjenjivanja izvršiti imenovanje te utvrditi dužnost i biračko mjesto uspješnim kandidatima za Opšte izbore u BiH zakazane za 04. oktobar 2026. godine.

CIK BiH je od 2024. godine već uspostavila listu od 11.131 kandidata koji su zadovoljili sve opšte i posebne kriterijume, a nakon raspisivanja javnog konkursa ove godine dodatnih 867 kandidata je ispunilo opšte i posebne kriterijume.

– Tako, sada se na utvrđenoj listi nalazi 11.998 kandidata za predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora – ističe se u saopštenju CIK-a BiH.

Kristijan Šmit je za razliku od drugih visokih predstavnika istinski mrzio postojanje Republike Srpske i drago mi je što je konačno otišao, istakao je za Јutarnji program RTRS-a ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

– Kada govorimo o stavovima, stav Rusije je uvijek bio isti, ono što se mijenja mijenja se stav SAD-a, koji je ranije bio da visoki predstavnik treba da radi u punom kapacitetu, kao i njegova kancelarija. Ne mijenja se stav o kancelariji, ali mijenja se stav o kapacitetu visokog predstavnika. Ne možete da imate pojedinca koji je preuzo na sebe da radi šta želi – istakao je Amidžić.

Dodaje da je Šmit za razliku od drugih visokih poredstavnika istinski mrzio postojanje Republike Srpske.

– Kada nešto mrzite, onda ste neracionalni. Njegovo mišljenje je bilo da mi ne treba da postojimo i donosio je odluke samo u tom prvcu – kaže Amidžić.

Јedna od tih odluka ticala se i RTRS-a, kaže Amidžić, u kojoj je zamisao bila da se svi radnici otpuste.

– Treba da naučimo ljude koji se bave opozicijom u Srpskoj, da ne smiju sebi dopustiti da i njih vodi mržnja. Njih je vodila mržnja prema Miloradu Dodiku, koja je u jednom momentu vidjela kroz Kristijana Šmita priliku da se riješe Milorada Dodika – kaže Amidžić.

Dodik je, ističe Amidžić u nemogućim uslovima, pokazao svoje pravo lice, odustavši od svoje titule.

– Imali smo izbore, ali ne mogu da razumijem da srpski korpus unutar Srpske mogu da prave koaliciju sa ljudima koji ne misle ništa dobro Srpskoj. Drago mi je što je Šmit otišao. Osjetio sam pritisak od tog čovijeka, dok sam radio u Sarajevu, prijetnje i nije bilo prijatno – kaže Amidžić.

Dodaje da je sretan što Kristijan Šmit odlazi.

– Novi visoki predstavnik mora imati saglasnost Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Nema izbora njegovog nasljednjnika ukoliko se mi ne usaglasimo. Ne može da nameće zakone, tu je kraj. Niko ne može da nameće zakone u BiH, on je zadužen za iplementaciju mira u BiH. Ovdje su u opoziciji aplaudirali nametanju zakona. Mi imamo političke igrače u Republici Srpskoj, koji trebaju biti u istom timu, kada su ova pitanja na dnevnom redu. Nisu trebala biti otvorena vrata Kristijanu Šmitu u Banjaluku, samo zato što im je cilj bio da sa političke scene uklone Milorada Dodika – kaže Amidžić.

Podsjećamo, u Njujorku je održana sjednica Savjeta bezbjednosti o situaciji u BiH, a ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja pozvao je na hitno gašenje OHR-a, ističući da je on glavni faktor nestabilnost u BiH.