Kategorija: Vijesti

Nakon sjednice Savjeta bezbjednosti UN u utorak konačno je postalo jasno šta je cilj američke spoljne politike, barem kada su u pitanju OHR i trenutni visoki predstavnik Kristijan Šmit, čiji legitimitet osporavaju u Republici Srpskoj.

SAD su od ključnog zagovornika postojanja OHR-a praktično postale faktor koji će na ovu kancelariju u ne tako dalekoj budućnosti, barem ako ostane trenutna spoljnopolitička orijentacija, staviti ključ u bravu.

Pomjeren rok za odlazak Šmita

Prije nego što izanaliziramo šta bi moglo da se krije iza ovih aktivnosti, važno je reći i zašto je došlo do ubrzane odluke o odlasku Šmita, iako je, prema informacijama “Nezavisnih”, postojao snažan konsenzus da se u taj posao krene tek nakon oktobarskih izbora.

Kako nam je rečeno, željelo se izbjeći da se u istom paketu odlučuje o Šmitovom nasljedniku i o produženju mandata EUFOR-a, pa je shvaćeno da se prije početka rasprave o vojnoj misiji EU i eventualnom ruskom vetu, mora izabrati novi visoki predstavnik, i to, kako smo i najavili, u okviru Savjeta za provođenje mira, a ne u okviru SB UN, na čemu insistiraju Rusija i Banjaluka.

Prema saznanjima “Nezavisnih”, brojne članice PIC-a praktično nisu ni bile upoznate s namjerama SAD u vezi s OHR-om dok nisu bile predstavljene na sjednici SB-a, osim čvrstog uvjeravanja da Trampova administracija neće tražiti da se nakon Šmitovog penzionisanja kancelarija odmah zatvori.

Nakon što je zamjenica američkog ambasadora u UN Tejmi Brus najavila da bi novi visoki predstavnik trebalo praktično da bude stečajni upravnik OHR-a, smanjile su se ambicije pojedinih kandidata da sjednu u tu stolicu jer je očigledno da će novi visoki predstavnik, ko god on bude, biti novi Valentin Incko – osoba bez ikakvih ovlaštenja ili mogućnosti djelovanja.

Jedina je ironija da je Incko karijeru završio kao fikus ne zbog djelovanja SAD, već zbog djelovanja EU, koja je smatrala da postojanje jakog OHR-a nije kompatibilno s evropskim putom BiH. Inače, to je vjerovatno glavni razlog zašto Brisel nije želio da zbog Šmita uđe u konfrontaciju s Trampovom administracijom.

Motivi Amerike

Kada je riječ o motivima SAD, oni su u BiH slični modelu koji SAD primjenjuju globalno. Čini se da SAD ovim potezima žele zadovoljiti tri osnovna principa Trampove spoljne politike. Prvi se odnosi na krug ljudi bliskih Trampu koji ima ekonomske interese širom svijeta. Treba napomenuti da plaćanje kampanja kandidatima na najviše funkcije u SAD nije ništa novo i radi se o potpuno legalnoj političkoj aktivnosti prema američkim zakonima, ali je u vrijeme Trampa ovaj princip dobio značajno na snazi u odnosu na raniji period.

Ovdje treba dodati i američke tehnološke mogule koji žele zadržati američki digitalni primat u sučeljavanju s kineskim tehnološkim kompanijama. U tom dijelu oboma je bitna Evropa ne samo kao tržište, već i kao regulatorna supersila koja na globalnom nivou postavlja standarde u tome kako se digitalne tehnologije koriste. SAD, na insistiranje američkih digitalnih divova, žele suzbiti ovu vrstu politike EU, jer smatraju da ugrožava američke ekonomske interese.

Drugi princip čine konzervativni tink tenkovi, od kojih je najznačajniji Heritage fondacija, koji žele promovisati vrijednosti koje predstavlja konzervativno hrišćanski segment američke populacije.

Treći princip odnosi se na tradicionalni spoljnopolitički establišment, koji je u najvećoj mjeri prisutan u Stejt departmentu. Njihov cilj je očuvati tradicionalne savezničke odnose i pomiriti tvrdi Trampov model “Amerike na prvom mjestu” s dugoročnijim interesima SAD, kojih nema bez očuvanja dobrih odnosa s ključnim saveznicima.

Globalni primat

Sva tri segmenta američke spoljne politike shvataju da Amerika ne može nastaviti kao do sada ako želi očuvati status primarne svjetske velesile. Poznati škotski ekonomista Nil Ferguson, koji sada živi u Americi i pokazuje simpatije za Trampov spoljnopolitički pristup, upozorava da nijedna zemlja ne može očuvati status globalne velesile ako počne da više izdvaja za servisiranje spoljnog duga nego za odbranu. Prema zvaničnim američkim podacima, američki spoljni dug iznosi oko hiljadu milijardi dolara, dok se za odbranu u ovom trenutku izdvaja oko 950 milijardi dolara.

BiH je, s tim u vezi, samo mali segment ukupne američke spoljnopolitičke dileme u kojoj se prepliću lobistički i privatni interesi uskog kruga ljudi oko Trampa, interesi konzervativnih krugova političkog hrišćanstva i interesi tradicionalne američke spoljne politike, koja pokušava sačuvati otvorene kanale komunikacije i savezništva, pogotovo prema sve nervoznijim Evropljanima koji imaju osjećaj da ih se sve manje pita u njihovom vlastitom dvorištu.

Amerika izborom novog visokog predstavnika želi na neki način pomiriti sva tri ova segmenta – s jedne strane, žele ubrzati i ojačati američke investicije, zadovoljiti i konzervativne krugove koji žele dobre odnose s Hrvatskom i Srbijom i njihovim saveznicima u BiH koje njeguju putem specijalnih i paralelnih veza Srbije i Hrvatske sa srpskim, odnosno hrvatskim političkim blokovima u BiH, ali i očuvati dobre odnose s Evropljanima.

Mnogo je ovih dana u medijima bilo spekulacija da li je ovo urađeno na zahtjev i lobiranje Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Iako je odgovor definitivno negativan, Dodik je ipak indirektno uticao na nju jer stav SAD da novi visoki predstavnik mora uvažavati povjerenje svih u BiH definitivno ne bi bio formulisan da iz RS nije postojalo toliko snažno protivljenje Šmitu. U tom smislu, ovaj razvoj događaja jeste, na neki način, afirmacija politika Banjaluke.

Razgovarala sam danas u Vašingtonu sa izvršnim direktorom za regionalna i korporativna pitanja kompanije Behtel DŽastinom Siberelom, napisala je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH u objavi na Instagramu.

– Na sastanku je bilo riječi o realizaciji infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj, za koje su predstavnici Behtela već izrazili zainteresovanost. Radujemo se nastavku saradnje i pozdravljamo pojačano prisustvo američkih kompanija u Republici Srpskoj – navela je Cvijanovićeva.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da Banjaluka postaje veliki sajamski centar, a samim tim Republika Srpska dobija veoma zapaženo mjesto na svjetskoj mapi sajmova.

Stevandić je naveo da je siguran će Vlada Republike Srpske, državni i lokalni nivo vlasti to prepoznati, te da će se razmišljati o velikim prostorima za sajamske manifestacijama jer je “Banjaluka ekspo 2026” prevazišla većinu sajmova u BiH.

“Ogroman je entuzijazam organizatora Sajma, koji je malo po malo pretvorio Banjaluku u destinaciju i za sajmove”, rekao je Stevandić danas novinarima nakon što je prisustvovao otvaranju Sajma “Banjaluka ekspo 2026”.

Međunarodni sajam privrede “Banjaluka ekspo 2026” predstavlja ključni događaj za ekonomsku promociju Republike Srpske i najveću privrednu manifestaciju u regionu.

Manifestacija, koja se do petka, 15. maja, održava u kompleksu Studentskog grada u Banjaluci, otvorena je u prisustvu najviših zvaničnika Republike Srpske.

Poseban značaj ovogodišnjem sajmu daje povezanost sa Specijalizovanom izložbom “Ekspo 2027” u Beogradu

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da je posjeta delegacije Republike Srpske Moskvi nova potvrda strateškog partnerstva Ruske Federacije i Srpske od koje će benefite imati građani.

– I razgovor sa predsjednikom Vladimirom Putinom još je jedan dokaz da razgovaramo konstruktivno, sa uzajamnim poštovanjem i da možemo ostvariti praktične rezultate – istakao je Kalabuhov.

On je napomenuo da je važna činjenica da je delegacija Republike Srpske koju su činili predsjednik Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prisustvovala Paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom, te naveo da dva naroda baštine antifašističko nasljeđe, a sigurno će i sve nove pobjede ostvarati zajedno.

Kalabuhov je naglasio da je potvrda dobrih odnosa i posjeta delegacije Sankt Peterburga Republici Srpskoj, kao i Dani ruske kulture u Srpskoj.

Kada se govori o strateškom partnerstvu Ruske Federacije i Repulbike Srpske, ukazao je Kalabuhov, to nije samo nešto na papiru, već konkreto što mora osjetiti svaki čovjek.

– Tokom posjete Moskvi bili su prisutni i profesori, ljekari, kulturni radnici, tehnološki radnici i drugi, jer razvijamo naše odnose po svim nivoima – naveo je Kalabuhov.

Kalabuhov je najavio da će ekonomska pitanja biti tema sastanka komisija o ekonomskim pitanjima između Rusije i BiH, u okviru koje je formirana specijalna radna grupa za odnose Rusije i Republike Srpske.

Što se tiče odnosa Rusije i BiH, kaže Kalabuhov, pokušava se unaprijediti saradnja i već postoje nacrti sporazuma.

– Ima nekih specifičnosti, s obzirom na novonastalu geopolitičku situaciju, ali uglavnom nadam se da ćemo biti svjedoci jačanja zato što u razgovorima sa privrednicima i predstavnicima političkih partija vidimo zainteresovanost preduzetnika širom BiH. Optimista sam i smatram da imamo dobre perspektive – istakao je ambasador Rusije.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska očekuje dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina na osveštanje rusko-srpskog hrama u Banjaluci, navodeći da je objekat praktično završen i da je preostalo još unutrašnje oslikavanje. Dodik je rekao da će hram predstavljati mjesto susreta „ruskog i srpskog svijeta“, te simbol zajedničke istorije, vjere i bratstva srpskog i ruskog naroda.

Kako je naveo, hram je građen prema projektu crkve u Kremlju koji je Republika Srpska dobila od Ruske pravoslavne crkve. Govoreći o odnosima sa Moskvom, Dodik je ocijenio da je nedavna posjeta zamjenika ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Aleksandra Gruška Banjaluci jedan od najznačajnijih događaja za Republiku Srpsku u posljednje vrijeme.

„Otvoreno smo razgovarali o svemu i nismo imali različito mišljenje ni o jednom pitanju“, rekao je Dodik, dodajući da su razgovori bili puni povjerenja i dodatno učvrstili odnose Republike Srpske i Rusije.

Dodik je naveo da zbog bliskih odnosa sa Rusijom trpi političke pritiske i prijetnje iz Brisela i pojedinih evropskih administracija, ali da ga to neće natjerati da promijeni političke stavove. Komentarišući kritike zbog odlaska u Moskvu na obilježavanje Dana pobjede, rekao je da Zapad pokušava da potisne značaj 9. maja i istorijske uloge Sovjetskog Saveza u borbi protiv fašizma.

„Za njih to više nije Dan pobjede, nego Dan Evrope“, rekao je Dodik, ističući da Republika Srpska nastavlja da 9. maj obilježava kao simbol pobjede nad fašizmom i sjećanja na ogromne žrtve srpskog i ruskog naroda u Drugom svjetskom ratu.

Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Dodik je ocijenio da Zapad pokušava da destabilizuje Republiku Srpsku koristeći, kako tvrdi, „nepostojeće zakone“ i politički pritisak međunarodnih centara moći. Posebno je kritikovao proces koji se protiv njega vodi zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, navodeći da je riječ o politički motivisanom postupku.

„Na osnovu potrebe za očuvanjem mira i stabilnosti, a nakon konsultacija sa našim prijateljima, uključujući i one u Moskvi, odlučili smo da bi bilo najbolje da predsjedničke izbore održimo bez mene, a ja ću ostati aktivan u politici“, rekao je Dodik.

Komentarišući evropsku politiku prema Ukrajini, Dodik je kritikovao Njemačku zbog podrške Kijevu i ocijenio da Berlin pokušava da „prekroji istorijsku istinu“. Prema njegovim riječima, pokušaji relativizacije događaja iz Drugog svjetskog rata predstavljaju opasnost za buduće generacije i zato je, kako kaže, obaveza Republike Srpske da čuva sjećanje na istorijske događaje i žrtve.

Dodik je u intervjuu ruskim medijima govorio i o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojeg je nazvao „jedinstvenom i nezamjenjivom figurom svog vremena“. On je ocijenio da Putin predstavlja simbol multipolarnog svijeta i otpora zapadnoj dominaciji.

„Predsjednik Putin daje nadu ne samo Rusiji već cijeloj civilizaciji“, rekao je Dodik, navodeći da je ruski lider na vrijeme prepoznao prijetnje po Rusiju i odgovorio na njih.

Dodik je ponovio stav da je Rusija bila „primorana“ da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, tvrdeći da je Zapad prešao „crvenu liniju“ pokušavajući da destabilizuje Rusiju. Takođe je optužio zapadne zemlje za kršenje međunarodnih sporazuma, navodeći kao primjere Dejtonski, Kumanovski i Minski sporazum.

Predsjednik SNSD-a iznio je i tvrdnju da je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski pokušao da od bošnjačkih struktura u BiH kupi oružje u vrijednosti od 400 miliona dolara, ali da Republika Srpska nije dala saglasnost za realizaciju tog posla. Dodik je naglasio da iz Republike Srpske „nijedan šaržer neće završiti u Ukrajini“.

„Nijedno oružje ne može legalno da se pošalje u Ukrajinu, čak ni preko posrednika“, zaključio je Dodik.

Na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Vojske Republike Srpske (VRS) u Banjaluci kod imena mog oca napravljena je slovna greška, a čuo sam da ih ima još.

Rekao je to za “Nezavisne novine” Dejan Mijić iz Banjaluke, čiji je otac, potpukovnik VRS Slobodan Mijić, poginuo 12. jula 1993. godine na Igmanu.

“Poginuo je u tenku zajedno sa kompletnom posadom prilikom operacije ‘Lukavac 93’. Sahranjen je u Banjaluci, a evidentiran je ovdje. Kada sam pitao ‘zbog čega greška’, pravdali su se da ne postoje centralni spiskovi na nivou Republike Srpske. Svi poginuli su u vrijeme rata evidentirani po lokalnim zajednicama i izdavana su rješenja o pogibiji u nadležnom odjeljenju boračko-invalidske zaštite. Za njega je izdato u Banjaluci, tako da apsolutno ne stoji njihovo obrazloženje da je neko drugi kriv. Kriva je Gradska uprava Banjaluka”, naveo je Dejan Mijić.

Konkretno, dodaje naš sagovornik, kod pokojnog Slobodana Mijića greška je u imenu Slobodanovog oca.

“On je Mijić Ljube Slobodan, a oni su umjesto LJ stavili slovo L. Ja sam to primijetio odmah tokom radova, pokušao sam da se to ispravi redovnim kanalima, ali niko nije reagovao”, naveo je Dejan Mijić.

Nakon što je grešku prijavio, imao je, kaže, u februaru sastanak sa nadležnim načelnikom u Gradskoj upravi i izvođačem radova.

“Oni su izašli na teren, gdje je izvođač pred nama svima priznao da su napravili greške i da to nije jedina greška te da će oni to sve otkloniti. Danas je, evo, Dan Vojske Republike Srpske i posebno me pogađa to što to do današnjeg dana nije urađeno”, rekao nam je Dejan Mijić u utorak, 12. maja 2026.

BORS traži reakciju nadležnih

Ovo spomen-obilježje je otkriveno i osveštano prije više od četiri mjeseca, tačnije 8. januara, povodom 9. januara, Dana Republike Srpske, a podignuto je za ukupno 25.830 poginulih boraca.

“Ja sam kao ranjavani borac i oficir Vojske Republike Srpske i kao neko kome je otac poginuo bio oduševljen i podržao ideju da se pravi taj spomenik. Ali, smatram da je ovo uvreda za nas porodice, ali i njih same koji su poginuli – da se nakon 30 i nešto godina pogriješi ime na tom famoznom spomeniku koji smo toliko dugo čekali. Greške se dešavaju, međutim i nakon što je neko tražio da se ispravi, niko ništa ne preduzima. Očigledno je da ne postoji volja da se to brzo završi. Ja ne mogu da tvrdim, ali sam čuo od drugih ljudi da ima izostavljenih imena, nepotpunih imena, zatim sa greškama. To sam čuo na licu mjesta od izvođača”, kaže Mijić za “Nezavisne novine”.

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Milovan Gagić rekao nam je da do BORS dopiru informacije da postoje nepravilnosti i nedostaci imena na spomeniku.

“Mi ne možemo 100 odsto tvrditi da je to tako jer nismo provjerili. Stav Predsjedništva BORS je da ćemo ovih dana slati dopis nadležnima koji su gradili spomenik, da ukažemo na određene stvari koje bi unaprijedile taj spomen-kompleks. Na primjer, ni sa jedne strane na ulazu u spomen-kompleks ne piše šta je to, a nema ni grba Vojske Republike Srpske. Prolaznik koji je došao sa strane, ako ne zna, nigdje ne može vidjeti da je to spomen-obilježje. Dobro je da spomenik postoji, dobro je da je napokon izgrađen, ali isto tako treba popraviti što se popraviti da”, rekao je Gagić za “Nezavisne novine”.

Gradska uprava potvrdila nepravilnosti

Iz Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Gradske uprave Banjaluka kažu da je u ovom odjeljenju zaprimljeno 19 imena poginulih boraca koja nedostaju na spomeniku.

“Spisak je poslat na provjeru u Centar za istraživanje rata i ratnih zločina, te su nadležno odjeljenje pismenim putem informisali da ukupno devet imena može da budu uklesano na Centralno spomen-obilježje. Izvršenom kontrolom utvrđeno je da je u šest slučajeva napravljena slovna greška”, rekli su iz Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu.

Iz Odjeljenja napominju da se još prikupljaju primjedbe koje se upućuju nadležnoj instituciji na provjeru, a nakon toga izvođaču radova.

“Takođe, treba napomenuti da izvođač radova ne može ispisivati pojedinačne slučajeve već kada se prikupi dovoljan broj da se može odštampati jedna tabla. Svi nedostaci će biti otklonjeni u doglednom vremenu”, rekli su iz Odjeljenja.

Putem sredstava informisanja iz Odjeljenja su, ističu, pozivali porodice poginulih boraca da izvrše uvid na spomeniku.

“Plan je da do kraja ljeta pristignu sve primjedbe, nakon čega će spisak primjedaba biti konačan”, rekli su iz Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Gradske uprave Banjaluka u izjavi za “Nezavisne novine”.

Šta piše na centralnom dijelu spomenika

Podsjetimo, u centralnom dijelu spomenika postavljen je krst na kojem je poruka: “Spomen na vas je naš sveti hram. U njemu nikad neće biti mrtva vaša svjetla i zavjetna žrtva”.

Pozivam na hitno gašenje OHR-a, jer je on privatizovan i glavni fator nestabilnost, rekao je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja, tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN.

– Uspostavljen je protektorat u BiH. Imali smo nezakonito imenovanje Kristijana Šmita. On je pokušpao da optuži Republiku Srpsku za nestabilnosti u BiH – rekao je Nebenzja.

On je spomenuo i uplitanje Berlina, Londona i Pariza u unutrašnja pitanja BiH koja su donijela  nestabilnosti.

– Zapad žrtvuje napore za stabilizacijom. Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma je predmet manipulacije da bi se narušio mir građanima. Oni koji su skloni da zaboravljaju, 90-ih godina smo imali Zapadne aktere koji su podsticali sukob u BiH, a koji su bili u suprotnosti sa očuvanjem teritorijalnog integriteta Јugoslavije – naglasio je Nebenzja.

Foto: RTRS

Svi se utrkuju u spekulacijama ko će biti imenovan na poziciju visokog predstavnika, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

– I svi žele da budu oni koji kobajagi “najviše znaju” ili su “najbolje obaviješteni”. Time se stiče lažna relevantnost u svijetu u kojem svaka vijest živi par sati. Zašto bi neko uopšte bio imenovan, kad je sistem OHR-ovog djelovanja nedemokratski i apsolutno prevaziđen. Ako je on garancija postojanja neke zemlje, kako to neki kažu, onda ta zemlja ima male izglede za budućnost – istakla je Cvijanović u objavi na društvenoj mreži Iks.

Cvijanović je upitala zašto bi neko uopšte i bio imenovan, mada vjeruje da hoće.

Сви се утркују у спекулацијама ко ће бити именован на позицију високог представника. И сви желе да буду они који кобајаги “највише знају” или су “најбоље обавијештени”. Тиме се стиче лажна релевантност у свијету у којем свака вијест живи пар сати. Зашто би неко уопште био…

— Жељка Цвијановић (@Cvijanovic_Z) May 12, 2026

– Dovoljno je što postoji broj 2 koji, za razliku od Kristijana Šmita, nije najavio povlačenje, i koji može voditi poslove na zatvaranju jedne tako monstruozne kreacije, koja je od zamišljene pristojne međunarodne supervizije, postala diktatorska uprava bez uporišta u međunarodnom ili domaćem pravu. Ali, zvižduk za početak trke se već čuo i mnogi su potrčali. Ko će, i da li će istrčati, vidjećemo. Uglavnom, o procedurama niko ne priča. Ali, i zašto bi kad su u BiH, a i kad je riječ o BiH, procedure vazda bile zloupotrijebljene – upitala je Cvijanović.

Kristijan Šmit, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, saopštio je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH u Njujorku da će napustiti BiH u junu.

On je ovo saopštio u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN.

Šmit je dodao da je “u toku je pronalaženje njegove zamjene”.

Zamjenik ruskog ambasadora u UN naglasila je na početku sjednice da Šmit nije dobio mandat od Savjeta bezbjednosti i da stoga njegovo obraćanje može biti samo u kapacitetu državljanina Njemačke.

U Njujorku je danas poslijepodne počela polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN o BiH.

Očekuje se da će fokus tokom sjednice biti stavljen i na ulogu OHR-a nakon ostavke Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

OHR je saopštio da je Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.

Šmit je o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIC) od kojeg je, kako se navodi, zatražio da započnu rad na pronalaženju njegovog nasljednika.

Iz OHR-a navode da će Šmit ostati u BiH “dok traje potraga za njegovim nasljednikom”.

U Banjaluci je danas održan sastanak delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, sa predsjednikom dr Nenadom Stevandićem na čelu, sa delegacijom Sankt Peterburga koju je predvodio predsjednik Komiteta za spoljne poslove Vlade Sankt Peterburga Jevgenij Grigorjev, na kojem je razgovarano o daljem unapređenju i razvijanju pravaca zajedničke saradnje u oblasti institucionalnih, privrednih, kulturnih i obrazovnih veza Republike Srpske i Sankt Peterburga.

Nakon sastanka predsjednici Stevandić i Grigorjev istakli su da odlična višegodišnja saradnja Srpske i Sankt Peterburga u mnogim oblastima može biti podignuta na viši nivo. Naglašeno je da Republika Srpska i Sankt Peterburg imaju razvijenu saradnju u oblastima obrazovanja, medicine i novih tehnologija, a naročito je izražena u dobrim odnosima izvršne i zakonodavne vlasti.

Stevandić je rekao da je na današnjem sastanku zaključeno da saradnja može biti podignuta na viši nivo i da bude veoma primijećena kod građana Srpske i Sankt Peterburga.

“Nakon više naših boravaka na ekonomskim i ekološkim forumima, mog govora u Zakonodavnoj skupštini Sankt Peterburga, u prilici smo da ugostimo brojnu delegaciju Sankt Peterburga. Više puta sam izvještavao o brojnim sporazumima koje smo potpisali”, izjavio je Stevandić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Grigorjev je najavio da je vrijeme da se odredi nova mapa puta međusobne saradnje, koja će odrediti nove pravce i učvrstiti stare.

“Saradnja je vidljiva u mnogim oblastima, a sve je od velike koristi i u interesu dva naroda”, rekao je Grigorjev.

On je dodao da je velika čast da borave u Republici Srpskoj, samo par dana nakon što je delegacija Srpske bila u Moskvi gdje su proslavili zajedničku pobjedu u Drugom svjetskom ratu.

Grigorjev smatra da saradnja srpskog i ruskog naroda treba da bude pozitivan primjer za ostale narode.

Nakon sastanka u Narodnoj skupštini, dvije delegacije su položile vijence kod Spomenika poginulim borcima NOR-a.