Kategorija: Vijesti

  • Stevandić kritikuje selektivnu primjenu međunarodnog prava

    Stevandić kritikuje selektivnu primjenu međunarodnog prava

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić oglasio se na društvenoj mreži X porukom u kojoj problematizuje primjenu međunarodnog prava, dovodeći je u vezu sa položajem Srba i aktuelnim globalnim primjerima teritorijalnih pitanja.

    „Došla maca do Grenlanda“, naveo je Stevandić na početku objave, koristeći kolokvijalni izraz kako bi ukazao na, kako tvrdi, dvostruke standarde u međunarodnim odnosima.

    On je poručio da se o prirodi međunarodnog prava i načinu njegove primjene ranije nije ozbiljno raspravljalo, posebno u kontekstu slučajeva u kojima, prema njegovim riječima, štetu trpe Srbi.

    „Dakle o tome šta je danas međunarodno pravo i kako je moguće da se ne mora primjenjivati jedino ako se Srbima nanosi šteta, niko se prije nije osvrtao a ni brinuo“, naveo je Stevandić u objavi.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske ocijenio je da se u skladu sa takvom praksom mogu izvoditi jednostavne i, kako implicira, politički motivisane poruke o teritorijalnom suverenitetu.

    „U skladu sa tom praksom može se lijepo reći. Grenland je Amerika a Kosovo je Srbija“, poručio je Stevandić.

    Objavu je završio kratkim zaključkom „Eto…“, čime je, bez dodatnih pojašnjenja, zaokružio svoju poruku o selektivnoj primjeni međunarodnog prava.

  • Objavljena odluka o ostavci Minića

    Objavljena odluka o ostavci Minića

    “Službeni glasnik Republike Srpske” objavio je Odluku Narodne skupštine o usvajanju ostavke predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića.

    Narodna skupština Republike Srpske ranije danas je usvojila odluku o ostavci premijera Save Minića.

    Vijeće naroda Republike Srpske potom je utvrdilo da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa u odluci Narodne skupštine kojom je prihvaćena ostavka Minića, navodi Srna.

    U toku je sjednica Kolegijuma Narodne skupštine na kojoj bi trebalo da bude utvrđen dnevni red posebne sjednice o izboru nove Vlade.

    Sjednica bi trebalo da bude održana danas.

    Premijer Minić je 15. januara vratio mandat, a vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić ga je obavijestila da će ponovo biti predložen za mandatara.

  • Vipotnik: U školske programe uvrstiti posjete zaštićenim područjima u Srpskoj

    Vipotnik: U školske programe uvrstiti posjete zaštićenim područjima u Srpskoj

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da će predložiti da se u školske programe, u okviru terenske nastave ili škole u prirodi, predvide posjete zaštićenim područjima u Srpskoj, među koja spada i jedno od malobrojnih očuvanih prirodnih vlažnih staništa u plavnom području rijeke Save “Tišina” u opštini Šamac.

    Vipotnik je istakao da je zaštićeno područje “Tišina” odlična nastavna baza za studente prirodnih nauka, ali i za učenike osnovnih škola koji se tek upoznaju sa prirodom i njenim bogatstvom.

    – Smatram da naša djeca moraju od prvih školskih dana znati kakvim prirodnim bogatstvom raspolažemo, jer samo tako će naučiti da ga čuvaju – rekao je Vipotnik za Srnu..

    Načelnik Odjeljenja za privredu Šamac Јadranko Todorović rekao je da zaštićeno stanište “Tišina” predstavlja identitet opštine, te ogroman potencijal za razvoj naučno-istraživačkog, ali i održivog turizma.

    – Naš cilj je da sačuvamo ovaj ekosistem za buduće generacije, dok istovremeno omogućavamo lokalnom stanovništvu i ribolovcima da uživaju u blagodatima ovog prostora na kontrolisan i održiv način – poručio je Todorović.

    Prema njegovim riječima, planirana infrastrukturna ulaganja biće u potpunom skladu sa ambijentom kako se ne bi narušila prirodna ravnoteža, stoga je u planu uređenje staza za šetnju, postavljanje vizitor centra sa pratećom suvenirnicom i edukativnih tabli, uz korištenje isključivo prirodnih materijala, poput drveta.

    On naglašava da je opština Šamac u potpunosti opredijeljena za očuvanje ovog dragocjenog prirodnog resursa.

    – Bara Tišina ostaje otvorena i na raspolaganju svim udruženjima građana, ekološkim organizacijama, obrazovnim institucijama i zainteresovanim pojedincima za sve vidove promocije, edukativne aktivnosti ili istraživačke projekte – naveo je Todorović.

    Suština zaštićenog staništa “Tišina” su tri “starače”, odnosno barske ili jezerske površine koje predstavljaju prirodni fenomen i hidrološki spomenik prirode.

    Odlukom Vlade Republike Srpske pod zaštitu su stavljene bare i močvare Mala Tišina, Velika Tišina, plavna livada Odmut i kanal Žandrak sa okolnim poplavnim šumama, dok je opština Šamac proglašena za upravljača.

    Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, radeći studiju zaštite ovog područja, na području močvarno-barskog kompleksa Tišina i Odmut registrovao je više od 340 biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su mnoge pod strogom zaštitom EU.

    Zaštićeno stanište “Tišina” nalazi se uz rijeku Savu, u neposrednoj blizini postojećih, ali i planiranih saobraćajnica.

    Zahvaljujući dobroj saobraćajnoj povezanosti, blizini drugih prirodnih i kulturno-istorijskih znamenitosti, ali prije svega zbog svoje unikatnosti, “Tišina” je značajan resurs, koji može unaprijediti turističku ponudu, ali i privredu Šamca u cjelini.

  • Blagojević: Uskoro bi mogle da budu otkrivene veze i pokrenute istrage o uticaju “Muslimanske braće” u BiH

    Blagojević: Uskoro bi mogle da budu otkrivene veze i pokrenute istrage o uticaju “Muslimanske braće” u BiH

    Јedan od najbližih saradnika američkog predsjednika, bivši guverner Rod Blagojević govorio je za Јutarnji program RTRS gdje je rekao da je odavno trebalo ogranke “Muslimanske braće” u Egiptu, Јordanu i Libanu označiti kao terorističke organizacije.

     

    – To što je uradio Stejt dipartment, to je značajan i neophodan korak u borbi protiv terorizma, posebno onog oblika terorizma koji je prisutan, na primjer, u Libanu, Egiptu i Јordanu, a ja bih dodao i u Bosni. I nije slučajno što predsjednik Tramp to radi. On je tokom kampanje obećao da će to uraditi. A što je zaista zanimljivo – ovo nije samo dio napora da se poraze teroristi i zaštite građani, već je to i dio plana administracije Trampa da zaštiti hrišćanske zemlje, koje su pod prijetnjom radikalnog islama i terorizma – rekao je Blagojević.

    Smatra “da svi koji su pravoslavne hrišćanske vjere, koji pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi, mogu taj čin posmatrati kao korak, značajan korak ka boljoj prilici da se nešto učini u vezi sa dešavanjima ovdje u Republici Srpskoj i u BiH”.

    – Možemo očekivati slične mjere i protiv drugih ogranaka “Muslimanske braće”. Mislim da je ovo tek prvi korak i vjerujem da će uslijediti još mnogo toga. Iskreno vjerujem da ćete upravo ovdje, u BiH i Republici Srpskoj, vidjeti sličan razvoj događaja. Biće otkrivene veze i biće pokrenute istrage o uticaju “Muslimanske braće”, na primjer, u BiH. Postoje snažni dokazi koji ukazuju da su ovdje veoma, veoma dugo bili aktivni – naveo je Blagojević.

    Blagojević navodi da je više puta rekao, a ponoviće još jednom – “predsjednik Tramp je zaista riješen da zaštiti hrišćanske zemlje, ne samo našu, nego i druge zemlje širom svijeta, uključujući i ovdje zemlje na Balkanu”.

    Kada SAD pokrenu istragu o BiH, pronaći će mnoštvo dokaza

    Na pitanje o povezanosti SDA, Alije i Bakira Izetbegovića sa ogrankom “Muslimanske braće” Blagojević smatra da “sasvim sigurno treba očekivati da će ovo biti tek početak, kako oni kažu u SAD, “čućemo kako i druga cipela pada na pod”.

    – I da sam ja u BiH, da sam dio te političke stranke koja je do sada djelovala onako kako je djelovala, uopšte me ne bi iznenadilo ako bih čuo da sada pokušavaju da unište dokaze, da sebe ograde od onoga što su, sasvim moguće, bile određene aktivnosti “Muslimanske braće”. Nemamo konkretne dokaze da kažemo da je to zaista tako, ali mislim da bih kao bivši advokat i bivši tužilac rekao da postoji ozbiljan osnov za sumnju. Da su aktivno učestvovali ne samo zato što je Izetbegović uputio čestitke jednom od lidera “Muslimanske braće”, nego i zato što, kada se osvrnete na istoriju ratova devedesetih ulogu mudžahedina i ulogu Al-kaide, koja je bila neskrivena i ozloglašena, svi su za to znali, bilo bi krajnje neobično da se te veze nisu nastavile i u 21. vijeku – navodi Blagojević za RTRS.

    Blagojević smatra da će, kada SAD pokrenu istragu o BiH, pronaći mnoštvo dokaza, koji ukazuju na saradnju sa terorističkim grupama tog tipa.

    Znajući kakav je bio medijski kontekst tokom devedesetih, tokom rata, ali uvijek je naše rukovodstvo ponavljalo da su tokom rata bošnjačke snage zapravo bile povezane sa Hamasom, sa iranskim obavještajnim službama, te nas niko nije želio slušati, Blagojević kaže da se sada situacija promijenila.

    – Sada slušaju. Nema sumnje da iranska vlada ima uticaj u strukturama vlasti u BiH i nema sumnje da vlada Sjedinjenih Država zna da taj uticaj postoji. Јedino čega nije bilo u SAD je odlučnost predsjednika i njegove administracije da nešto preduzmu. Tramp je riješen da nešto preduzme. Zato je upravo uradio to što je uradio. Bajden i Obama nisu bili odlučni. Upravo su oni rekli da je devet milijardi dolara isplaćeno Iranu. Trampova spoljna politika, kada je riječ o Iranu, o islamskom terorizmu, o globalnom terorizmu uopšte, potpuno je suprotna politici koju su vodili Bajden i Obama. Zato mi činjenica da ništa nije urađeno u BiH govori da je vrlo vjerovatno da će biti urađeno u bliskoj budućnosti – kaže Blagojević.

    O useljeničkim vizama

    Blagojević ističe da to što je Tramp donio odluku o obustavljanju izdavanja useljeničkih viza za 75 zemalja, među kojima su Avganistan, Alžir, Sirija i slične zemlje, ali i BiH, kaže da mogući razlog leži upravo u velikoj povezanosti BiH sa Iranom i uticajem Irana.

    – A iranski uticaj povezan je sa Hamasom i Hezbolahom, sa “Muslimanskom braćom”, a prisutan je, na primjer, u Libanu, Egiptu i Јordanu, a svakako i u BiH. Dakle, ne – sve je ovo dio mnogo širih napora SAD da zaštite našu zemlju, da zaštite naše građane, kao i da se suprotstave i povedu rat protiv terorista, koji terorišu svijet i koji su veoma aktivni ne samo na Bliskom istoku, nego i ovdje, u BiH i na Balkanu – naveo je Blagojević.

    Ovo je, kaže, takođe veoma važno s obzirom da je Tramp odlučan u tome da se pronađe zajednički cilj i sarađuje na zastupanju zajedničkih interesa hrišćanskog svijeta, jer on, kako navodi, duboko vjeruje u judeo-hrišćanske vrijednosti,
    judeo-hrišćansku tradiciju.

    – Moram ovo da kažem iz ličnog ugla – veoma poštuje i cijeni srpski narod zbog njegove istrajnosti u borbi za svoja uvjerenja – rekao je Blagojević.

    O povratku u SAD i vremenu provedenom u Srpskoj za praznike

    Blagojević navodi da ga pomalo hvata nostalgija, jer nigdje nije kao kod kuće, te da mu je tamo porodica.

    – Ali s druge strane, nekako i ne želim još da se vratim. Proveo sam ovdje predivne, skoro dvije sedmice. Prije svega, na ličnom nivou, to što sam imao priliku da budem na liturgiji na Badnje veče, da budem u srpskoj crkvi na Božić, da ovdje dočekam Novu godinu, a iznad svega, kada je riječ o onome što je zaista važno srpskom narodu, ovdje u Srpskoj, u Srbiji, u Crnoj Gori, u SAD-u, u dijaspori, da se borim za očuvanje i zaštitu prava srpskog naroda – kaže Blagojević.

    Istakao je “da se Milorad Dodik i Republika Srpska nalaze na prvoj liniji te borbe, da se zaštiti srpska, pravoslavna hrišćanska vjera i srpski pravoslavni interesi, kao i interesi srpskog naroda.

    – Zato mi je bila velika čast da budem ovdje 9. januara, da proslavim Dan Republike Srpske, dan koji je za vas ono što je 4. jul za Sjedinjene Države, a za mene kao sina srpskog iseljenika, nešto zaista posebno – zaključuje razgovor Blagojević.

  • Ustavni sud BiH 22. januara o ustavnosti vlade Save Minića

    Ustavni sud BiH 22. januara o ustavnosti vlade Save Minića

    Ustavni sud BiH će u četvrtak, 22. januara, raspravljati o ustavnosti Vlade Republike Srpske na čijem čelu je Savo Minić.

     

    Podsjećamo, Savo Minić je da danas, 15. januara, podnio ostavku, ali je odmah nakon toga predložen za mandatara za sastav nove vlade Republike Srpske.

    Kako navode iz Ustavnog suda BiH četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i drugih jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine tražilisu ocjenu ustavnosti, odnosno utvrđivanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi s donošenjem:

    – Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 78/25)

    – Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 78/25)

    – Odluke o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 78/25) i

    – Odluke o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 78/25).

    Zahtjev Kemala Ademovića

    Sud će razmatrati i zahtjev Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnog osnova za proglašenje štetnim po vitalni interes srpskog naroda sljedećih prijedloga odluka: Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Evropskog parlamenta broj 02-34-1-2339/25 od 20. novembra 2025. godine, zatim Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o imenovanju članova parlamentarne delegacije broj 02-34-1-2337/25 od 20. novembra 2025. godine i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova interparlamentarnih grupa prijateljstva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za bilateralnu saradnju s parlamentarnim tijelima drugih zemalja broj 02-34-1-2338/25 od 20. novembra 2025. godine.

    Dva zahtjeva Suda BiH

    Na dnevnom redu sjednice su dva zahtjev Suda Bosne i Hercegovine. Prvi se odnosni za ocjenu ustavnosti Zakona o Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine, a drugi na ocjenu kompatibilnosti Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.

    Imenovanje članova UO FTV-a

    Ustavni sud BiH će razmatrati zahtjev dvadeset četiri delegata Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu kompatibilnosti člana 25. stav 2. tačka d) i člana 65. Zakona o Javnom servisu radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH” broj 48/08) u vezi s Odlukom o imenovanju članova Upravnog odbora Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH” broj 33/25) sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

    Na dnevnom redu se nalaze i brojne odluke o meritumu i Razmatranje zahtjeva za donošenje privremenih mjera.

  • Ramo Isak na ispitivanju u SIPA

    Ramo Isak na ispitivanju u SIPA

    Ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak stigao je u zgradu SIPA u Istočnom Sarajevu, prenosi Dnevni avaz.

    U prostorijama SIPA Isak će biti saslušan.

    Ranije je portal Istraga objavio kako je federalni POSKOK započeo istražne radnje protiv Isaka.

    Više detalja o okolnostima saslušanja za sada nije poznato.

  • Sukob građana sa direktorom RITE Ugljevik

    Sukob građana sa direktorom RITE Ugljevik

    Tokom obraćanja medijima ispred Skupštine opštine Ugljevik, mještani koji su došli da protestuju verbalno su se sukobili sa vršiocem dužnosti direktora RITE Ugljevik, Žarkom Novakovićem, a potom i sa potpredsjednikom Skupštine opštine, Petrom Radovanovićem.

    Novaković, v. d. direktora RITE Ugljevik, rekao je da se o regionalnom putu koji traže građani priča još od 2014, na šta su oni burno reagovali.

    “Zašto nije urađen od tada, ja ne mogu dati odgovor. Predlažem da oformimo radnu grupu…” rekao je Novaković, ali su ga u tom trenutku građani prekinuli riječima:

    “Evo opet radne grupe. Ne može, ne može”.

    Novaković je na to kazao: “Evo neću da pričam dok oni ne završe. Nek pričaju oni”.

    Nakon toga, on je rekao da želi da u radnoj grupi budu uključeni i mještani, na šta su oni kazali da od obećanja nema ništa.

    “Slažem se da RITE Ugljevik u ovom trenutku nema kapacitet da rješava nagomilane probleme poput eksproprijacije koja je sama po sebi ogroman finansijski izdatak, kao i da rješava problema poput regionalnog puta. Već tri puta sam bio u Banjaluci sa direktorom Puteva Srpske i razgovarao o tom putnom pravcu i oni su obećali u jednom segmentu da će izaći u susret kako bi mi lakše podnijeli te finansijske izdatke. Preduzeće RITE Ugljevik ima zaista velike fiksne troškove i nema dovoljno sopstvenog kapaciteta da rješava ove probleme. Zato i govorim da oformimo radnu grupu da mi urgentno priđemo tim problemima. Ne smijemo čekati Vladu RS već moramo pogledati sebe i vidjeti na koji način možemo da riješimo probleme”, poručio je Novaković.

    Rekao je da prihvata odgovornost.

    “Obećavam da ćemo taj problem riješiti. To se ne može preko noći jer je to regionalni put. Preuzećemo odgovornost na sebe po pitanju puta, vodovoda i drugih problema. Vidjećete šta ćemo uraditi”, dodao je Novaković.

    Tvrdi da niko od građana ne treba da strahuje da će biti prevaren u vezi sa eksproprijacijom njihovih domova.

    Mještani Radovanoviću: Ti si poltron
    Na ivici indindenta bilo je kada je medijima prišao potpredsjedsnik Skupštine opštine Ugljevik, Petar Radovanović.

    Mještani su burno reagovali, poručujući: “Nema on šta da kaže, on je poltron. Ti si poltron”, na šta je on jednom od njih odgovorio: “Ni ti nisi cvjećka”.

    Radovanović je potom rekao da je na sjednici SO Ugljevik koja je održana u oktobru 2025. raspravljano o dva zaključka i jednoj rezoluciji, ali da su je odbornici odbili.

    “7. novembra 2025. sam te dokumente poslao u Vladu RS, ministarstvo, Narodnu skupštinu RS, to mi je bila dužnost, a odbornici su odbili da se o tome raspravlja. Ja sam isto odbornik, bio sam u Sindikatu 2013”, kazao je Radovanović.

    Okupljenji mještani su na to reagovali ponovo burno, poručujući da ih ne zanima gdje je ko i kada bio već da traže da se problem riješi.

    “Ovo traje 16 godina, nemamo puta do kuće, nemamo vode. Kako da djecu okupam”, kazao je jedan od mještana.

    “Nemojte da pričate više. Ima li rješenja”, pitali su.

    Radovanović je na to odgovorio: “Zasad nema”.

    “Pa kad će biti? Mi ne sjedimo ovdje. Kako da se okupa ova curica u 21 vijeku? Grijemo na šporetu kantu vode. Vi nas pitate kako da problem riješimo”, poručili su mještani, te dodali da neće otići ispred opštine.

    Pitanje za direktora i načelnika
    Okupljeni pitali načelnika opštine Gajića i v. d. direktora RITE Žarka Novakovića da li će biti uz njih.

    “Možete li vi krenuti da ovo odmah rješavate pismenim putem? Ako ne možete, hoćete li nas predvoditi da idemo pred tužilaštvo? Nad narodom gore je napravljen genocid. Možeš li ti pomoći ovom narodu, da se tužilaštvo i nadležni pritisnu”, poručili su građani.

    Načelnik opštine Ugljevik, Dragan Gajić, rekao je da on nije nadležan za eksproprijaciju.

    “Šta će uraditi ovdje tužilaštvo. Ja sam ovdje tek godinu i nešto malo više. Možemo nastaviti pregovore da uključimo u to građane i da pričamo sa Vladom RS. Možemo mi uključiti tužiaštvo, ali šta dobijamo, hoće li oni eksproprisati kuće i napraviti put. Zato kažem hajde da vidimo šta možemo uraditi i narednih nekoliko mjeseci, hajde da uključimo građane”, naveo je Gajić.

    Ali mještani nisu dozvolili bilo kakve izgovore.

    “Oni koji su gore, iznad, imaju namjere da ovo uruše. Uništili su sve. Sad nas kao zovete da se mi uključimo, pa što to niste radili godinama. Tražimo da se paralelno uključi i tužilaštvo, nek se podnesu krivične prijave, nek policija ispita ko je N. N. Svakako imaju platu preko 2.500 KM, neka rade”, poručili su mještani.

    Dodali su da nadležni odlično znaju da lažu, a da Ugljevik ostaje bez radnika i stanovništva.

    “Ovdje su krivi načelnik, Skupština opštine. Pokrenite pitanja odgovornosti, krivične odgovornosti u zadnjih deset godina. Mještani žive životom nedostojnim 21 vijeka”, istakli su građani.

    Dodali su da će nastaviti sa protestima i da ako treba, moraju da iskažu i građansku odgovornost.

  • Slučaj “Viaduct” pada u zaborav, 110 miliona KM otišlo u bespovrat

    Slučaj “Viaduct” pada u zaborav, 110 miliona KM otišlo u bespovrat

    Slučaj “Viaduct”, koji je građane BiH, tačnije Republike Srpske, “olakšao” za oko 110 miliona KM, polako ali sigurno pada u zaborav, pa ga više gotovo niko i ne spominje.

    Pod pritiskom javnosti, prošle godine su se zvaničnici utrkivali u tome ko će žešće tražiti da se ovaj slučaj izvede na čistac, dok danas odzvanja samo ćutanje.

    Svakako posebno zabrinjava zatvorenost Tužilaštva BiH, iz kojeg su ranije tvrdili da rade na predmetu koji se odnosi na ovu ogromnu aferu koja je obilježila 2025. godinu.

    “Šta Tužilaštvo BiH trenutno preduzima u predmetu ‘Viaduct’?”, pitanje je koje smo juče, u srijedu, poslali ovoj pravosudnoj instituciji, ali odgovor nismo dobili.

    OČEKIVANJA: Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije parlamenta BiH, kaže da vlasti odgovara da se o slučaju “Viaduct” ćuti. U ovom slučaju, smatra on, desiće se ona poznata “pojeo vuk magarca”.

    “Iskreno ne očekujem da će tužilaštvo išta uraditi, jer je već odavno pod kontrolom SNSD-a”, kaže Grković za “Nezavisne novine”.

    Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, ističe da zaprepašćuje nemar i nezainteresovanost organa vlasti da se utvrdi odgovornost za taj slučaj u kojem smo ostali bez ogromne svote novca.

    “Nevjerovatno je da izgubimo toliki novac, a da tužilaštvo, koje je samo u naznakama pokrenulo neku površnu istragu, uopšte ne izvještava javnost o tome, te da se ministar finansija, ministar pravde i sam premijer o tome ne oglašavaju i ne pozivaju da se istraži ko je kriv. Sve to opravdano budi sumnju u javnosti da je zapravo u tome učestvovao veći broj ljudi i da se plaše da će se doći do visokopozicioniranih funkcionera na vlasti koji bi se mogli otkriti ako bi se počelo raspetljavati to klupko očitoga kriminala”, rekao je Vukelić.

    POZADINA: Prema njegovim riječima, u najmanju ruku, ako nije kriminal, onda je neznanje, nesposobnost ili je krivica bar tolika da je neko u ovom slučaju, kako kaže, “zaspao za volanom”.

    “U svakom slučaju, i za takvo nešto postoje krivične sankcije, odnosno za nesavjesno poslovanje, koje je propisano Krivičnim zakonikom Republike Srpske”, rekao je Vukelić za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, ranije saopštene informacije pokazuju da je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 miliona KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

    Suština je u sljedećem: Sud u Vašingtonu je odlučio da tužioci imaju pravo na kamatu nakon donošenja odluke, koja je, ispostaviće se, i obračunata, pa je od građana Republike Srpske, umjesto 77,61 milion KM, izvučeno više od 110 miliona maraka.

    BiH je, podsjećanja radi, obavezana da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

    POTPIS: BiH je u avgustu 2025. u potpunosti izmirila sva potraživanja slovenačke firme “Viaduct”, jer je prvo na račun isplaćeno 51.388.046 evra, a onda i troškovi postupka u iznosu od 6.024.881 dolar.

    Ugovor o dodjeli koncesija sa preduzećem HES Vrbas, koje je u vlasništvu “Viaducta”, potpisan je 2004. godine i njime je bila planirana izgradnja dvije hidroelektrane, ali je raskinut. Nakon toga “Viaduct” je tužio BiH i dobio spor.

    Pošto je Republika Srpska izbjegavala da ispuni svoju ugovornu obavezu, Kristijan Šmit je u ljeto 2025. nametnuo odluku da se sredstva za isplatu duga “Viaductu” uzmu sa računa rezervi za poravnanja prihoda od putarine.

    Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović potom je potpisao odluku kojom je prebačen novac za isplatu duga.

  • EU naplaćuje penala za prljavu energiju: Vlasti u BiH ne reaguju

    EU naplaćuje penala za prljavu energiju: Vlasti u BiH ne reaguju

    Evropska unija je od 1. januara ove godine počela naplaćivati penale za “prljavu energiju” na proizvode iz BiH, ali i ostalih zemalja koje nisu članice EU, što bi, smatraju stručnjaci, moglo dovesti do novih poskupljenja, ali domaće vlasti to očigledno ne dotiče, pa još uvijek niko nije ponudio konkretne mjere niti se oglašavao o načinima na koje bi mogli pomoći privrednicima.

    Konkrento, od početka ove godine u BiH je počela primjena Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granici (CBAM), a prema riječima stručnjaka to bi svakako moglo smanjiti konkurentnost domaćih kompanija koje izvoze u EU, ali i dovesti do otpuštanja, smanjenja plata, ali i poskupljenja.

    Ovo se, za sada odnosi na preduzeća koja se bave proizvodnjom cementa, željeza i čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodonika, a kasnije će se širiti i na druge sektore.

    Ekonomista Admir Čavalić ističe da primjena CBAM-a očekivano najveći uticaj ima na izvoznike iz BiH koji se nisu uspjeli organizovati u prelaznom periodu da pređu na alternativne, energetski prihvatljive izvore pri osnovnom baznom kreiranju vlastitog proizvoda.

    „To znači u završnici za izvozni sektor BiH, manju konkurentnost proizvoda koji idu prema EU, što je zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir da se 70 odsto spoljno- trgovinske razmjene veže za EU“, kazao je Čavalić za Capital.

    Dodaje da ovo znači povećanje transakcionih troškova,  transportnih troškova, administrativnih troškova i generalno administrativnih poslova vezanih za izvoz.

    „Sve to u konačnici poskupljuje cijene i zato su manje konkurenti naši proizvodi na EU tržištu. To za posljedicu može imati slabiji industrijski rast, pad izvoza, probleme sa izvozom i svakako to se onda reflektuje na domaću privredu da može doći do pada zaposlenosti u tim sektorima , manjeg rasta plata i slično“, naglasio je Čavalić.

    Smatra da će primjena CBAM-a svakako imati uticaja da se radi energetska i zelena transformacija, a, kako kaže, sam CBAM kao sistem daje podsticaje za promjenu ponašanja kompanija na način da vrše potpunu transformaciju vlastitih poslovnih modela u smislu zelene tranzicije.

    Navodi da će se prilagođavanje vršiti na način da se više investira u odgovarajuću tehnologiju.

    „Ono što najviše treba da brine jeste pad konkurentnosti kompanija koje se nisu na vrijeme prilagodile“, upozorio je on.

    Ekonomista Igor Gavran pojašnjava da CBAM, prije svega, pogađa izvoznike u određenim sektorima i njima umanjuje konkurentnost.

    „Ukoliko su imali dovoljno visok profit ranije da mogu umanjiti izvozne cijene do te mjere da im to umanjenje kompenzira novu naknadu ili njihovi uvoznici imaju dovoljno razloga da preferiraju bas njihove proizvode da učine isto sa svojim profitom, konačni efekat bi bio tek smanjenje njihovog profita i ne bi trebalo biti drugih efekata“, kaže Gavran za CAPITAL.

    S druge strane, kako dodaje, to je malo vjerovatno za sve i izglednije je da bar neki u ovom slučaju moraju smanjiti cijene ispod prihvatljivog nivoa odnosno ostvarivati gubitak na izvozu ili će morati prestati s izvozom u EU jer im cijene više neće biti konkurentne.

    „Ako pronađu alternativno tržište izvan EU, to može bit rješenje, ali opet nije vjerovatno za sve. Oni koji istovremeno prodaju svoje proizvode i na domaćem tržištu će vjerovatno povećati cijene za domaće kupce, ukoliko im konkurencija dozvoli, što bi na kraju mogli osjetiti i krajnji kupci“, smatra Gavran.

    Ističe da je moguće rješenje i prelazak na snabdijevanje električnom energijom iz izvora koji se smatraju obnovljivim.

    „Tako je moguće osloboditi se djelimično ili potpuno plaćanja takse. Ako ništa od ovoga nije moguće i izvoznici nemaju načina da premoste ove pritiske za smanjenje cijena i počnu ostvarivati gubitke, onda bi najteže efekte mogli osjetiti njihovi radnici i njihove porodice ukoliko dođe do otpuštanja ili smanjenja plata“, rekao je Gavran.

    Skoko: Ne očekujem poskupljenja u ovoj godini

    Direktor Rudnika i termoelektrane (RiTE) Gacko Maksim Skoko kazao je za CAPITAL da u 2026. godini ne očekuje poskupljenja jer je to još uvijek godina prilagođavanja CBAM-u, te da puna implementacija počinje tek 2027. godine.

    „Od izuzetne važnosti je da donosioci odluka, zakonodavci, ministarstva, parlamenti donesu odgovarajuće odluke koje se tiču domaćeg sistema za trgovinu emisijama takozvanog ITS sistema preko kojeg bi se omogućilo da sve takse ne idu prema Briselu, nego da ostanu unutar države da bi se iz tih sredstava mogle finansirati aktivnosti koje podrazumijevaju tranziciju“, izjavio je Skoko.

    Dodao je da se ne može naglo preći na ovaj sistem i da cijeli taj proces podrazumijeva jednu dobro osmišljenu politiku od strane donosilaca odluka.

    „U 2026. godini ne bi trebalo doći do poskupljenja jer je ovo godina obaveza nekog suštinskog karaktera, ona je u stvari neka prekretnica da bi se u 2027. godini ušlo sa punom implementacijom“, zaključio je Skoko.

    Pojednostavljeno rečeno, ovo znači da EU uvodi carinu na CO2 za robu koja dolazi iz zemalja van EU, ako je proizvedena uz puno zagađenje.

  • SAD guraju Južnu interkonekciju, ali ključne prepreke ostaju

    SAD guraju Južnu interkonekciju, ali ključne prepreke ostaju

    Dolazak potencijalnog američkog investitora u projekat Južne interkonekcije sa snažnim vezama s američkom administracijom može pomoći u energetskoj sigurnosti BiH, ali projekat je i dalje suočen s nekoliko izazova.

    Osim problema političkih blokada i različitih vizija Sarajeva i Mostara za realizaciju projekta, postoje i pitanja koja se odnose na budućnost gasa kao energenta u BiH. Naime, prema podacima Energetske zajednice, gas čini tek nekoliko procenata ukupnog energetskog miksa BiH, i uglavnom se koristi za grijanje stanovnika glavnog grada. Osim toga, takođe prema podacima EZ-a, tržište gasa je fragmentirano u entitetima, a u svakom od entiteta dominira po jedan veletrgovac gasom.

    Takođe, u FBiH cijene gasa su regulisane, a u BiH nisu implementirane ni obaveze iz Trećeg energetskog paketa, koje, između ostalog, predviđaju odvajanje distributera od operatera mreže.

    To su sve problemi koji moraju biti riješeni, a problem je i to što je EU krajem 2024. zaustavila finansiranje svih fosilnih projekata, uključujući i za gasnu infrastrukturu. Evropska banka za obnovu i razvoj je ranije bila spremna da finansira Južnu interkonekciju i uprkos snažnom insistiranju Ambasade SAD da partneri u FBiH nađu rješenje oko realizacije projekta prije nego evropsko finansiranje istekne, pregovori su propali. Zbog toga je Ambasada SAD nastojala naći američke investitore, koji bi zamijenili evropsko finansiranje, posebno nakon što je na vlast u Americi došao Donald Tramp.

    Naime, predstavnici američke kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koji se trenutno nalaze u BiH, imaju direktnu Trampovu podršku, u sklopu širih nastojanja Trampove administracije da istisne ruske energente s evropskog tržišta i otvori put američkim kompanijama koje prodaju tekući gas.

    Na pitanje “Nezavisnih” o izgledima za realizaciju ovog projekta u BiH, u Odjeljenju za odnose s javnošću Ambasade SAD su nam pojasnili da je cilj da američka kompanija provede ovaj projekat, i – što je još važnije – da će njim upravljati. Ovo je važno stoga što između političkih  partija u Sarajevu i Mostaru, koje treba da politički izglasaju ovaj projekat, i dalje postoji nerazumijevanje koja je uloga američkog investitora – da li je riječ o učešću u projektu s lokalnim igračima, na čemu, očigledno, insistira HDZ BiH, ili se radi o isključivo američkom upravljaču, kao što to “Nezavisnim” tvrde u Ambasadi SAD.

    “SAD smatraju da je gasovod Južna interkonekcija od ključnog značaja za energetsku sigurnost i ekonomski razvoj BiH i cijele regije. Ovaj projekat dodatno jača veze između SAD i naših partnera u BiH. Predsjednik Tramp je jasno poručio: evropski partneri treba da prestanu koristiti rusku energiju”, pojasnili su nam iz Ambasade SAD.

    BiH se nalazi i pred još jednim ključnim pitanjem: S obzirom na to da je EU nepovratno krenula u energetsku tranziciju i smanjivanje zavisnosti od fosilnih goriva, pitanje je na koji način treba prići projektu razvoja buduće gasne infrastrukture.

    Iako se, barem u javnom prostoru, o tome još ne razgovara, moguća su dva puta: Jedan bi predviđao proširenje lokalne distributivne gasne mreže za industriju i stanovništvo, dok bi drugi bio ograničen na smanjivanje zavisnosti od ruskog gasa i podmirivanje postojećih potreba.

    Ako bi BiH krenula u masovnu ekspanziju gasne infrastrukture, neće moći naći finansiranje u EU, a pitanje je da li bi neka buduća američka vlada mogla animirati američke investitore da ulože svoja sredstva, ili da omogući kreditiranje tih projekata. U slučaju da investitora ne bude, BiH bi mogla ostati s velikim dugovima ili nedovršenom infrastrukturom koja neće koristiti nikome.

    Ako bi se ograničila na podmirivanje postojećih potreba, koji iznose oko 250 miliona kubnih metara godišnje, mogla bi učiniti Južnu interkonekciju isplativom i za američke investitore i zadovoljiti domaće potrebe. U tom slučaju, treba pripremiti zakonske prijedloge i otvoriti pravni put da se ovaj projekat realizuje.

    Prema energetskim strategijama EU, Brisel želi gas koristiti kao tranziciono gorivo, odnosno samo most u narednih deceniju do dvije dok se ne izgradi dovoljno obnovljivih kapaciteta, a tehnologija dodatno osavremeni. Ako BiH želi u EU, ona će morati pratiti ove trendove, što znači da gas kao energent mora takođe posmatrati kao prelazno, a ne dugoročno rješenje.