Kategorija: Vijesti

Cilj je, kažu zdravstveni radnici, sprječavanje dugogodišnje prakse zloupotrebe hitnih službi odnosno prakse da hitnu pomoć mnogi koriste kao najbrži način dolaska do ljekara, a takvi pregledi bili su besplatni. Problem je u posljednje dvije godine eskalirao, jer od pandemije kovida pacijenti u hitnu pomoć dolaze i zbog bezazlenih problema.

“Ima žulj na nozi pacijent pa se javi u Službu Hitne medicinske pomoći, ili ima bradavicu. Ili je nekome pukao nokat nadogradnja, pa dođe u Službu hitne medicinske pomoći da se taj nokat nadogradnja stručno obradi. Mnogobrojni su problemi za koje dolaze. Imamo temperaturu. Kada je bila temperatura? Prije tri sata. Kolika je bila-37,5. Od broja pacijenata koji prođu negdje oko maksimalno 30% je pacijenata koji bi trebali do dođu u Hitnu medicinsku pomoć i dobiju u uslugu. 70% pacijenata nisu pacijenti čije zdravstveno stanje zahtijeva pregled u službi Hitne medicinske pomoći”, kaže Nevena Todorović, direktor JZU Dom zdravlja Banjaluka.

Nova pravila zbog zaštite građana čiji su životi ugroženiTrijažu pacijenata koji pomoć zatraže u Hitnoj pomoći rade dežurni ljekari. Pacijenti koji su hitan slučaj i čiji je život ugrožen participaciju i dalje neće plaćati. Nova pravila su uvedena kako bi se zaštitili građani i pacijenti čiji je život ugrožen, poručuju medicinari, a oni koji guše zdravstveni sistem moraće da plate uslugu koja nije hitna i za koju su se mogli obratiti doktoru porodične medicine koji bi ih uputio na eventualno dalje liječenje.

“Iz nekih svojih ličnih razloga, da li se to radi o tome da su bili na poslu, bili na selu, bili na putovanju obraćali su se službi koja radi 24 sata, u bilo koje doba dana ili noći prepoznajući svoje stanje kao njima hitno, a objektivno su svoje probleme zdravstvene prirode mogli da riješe u ambulantama Porodične medicine u radno vrijeme ambulanti. Dolazi u Hitnu kao hitan jer je trpio glavobolju cijeli dan. Pri tom masa tih pacijenata kada ih pitate jesu li popili neki analgetik-nisu”, kaže Milica Ristić, načelnik Hitne službe Doma zdravlja Doboj.U Fondu zdravstvenog osiguranja reagovali su na zahtjeve i pritužbe i Domova zdravlja u Srpskoj, ali i doktora urgentne medicine koji su tražili pomoć zbog preopterećenosti hitnih službi. Hitna pomoć treba da bude dostupna hitnim slučajevima, a ne opterećena slučajevima koje mogu riješiti porodični ljekari, poručuju iz Fonda. Visina participacije zavisi od pružene usluge i jednaka je participacijama koje se naplaćuju u Domovima zdravlja ili Kliničkim centrima.

“Primjera radi, ako ste došli u službu Hitne pomoći zavukao vam se krpelj i tražite da vam bude krpelj izvađen , to je nehitno stanje. Ljekar na osnovu simptoma procjenjuje, to je nehitno stanje. Vi ćete imati mogućnost izbora da idete kod svog porodičnog ljekara ili insistirate da vam pomoć bude pružena u Službi Hitne pomoći. Ukoliko želite da vam usluga bude pružena u službi Hitne pomoći . U tom slučaju platićete 1,40 KM za za trijažu i 2,20 za samo vađenje krpelja”, kaže Milijana Latinović Radošević, portparol Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Službe Hitne pomoći i dalje će biti dostupne svima. Za hitne slučajeve ostaje besplatno liječenje. Oni pacijenti koji nisu hitni slučajevi, a ne mogu da čekaju na red kod porodičnog ljekara, a žele pomoć platiće participaciju. Doktori iz hitnih službi poručuju da je spasavanje života u kućnim uslovima, na terenu i u službama hitne medicinske pomoći njihov najvažniji zadatak, ali da neopravdana pretrpanost hitnih službi za posljedicu može da ima neadekvatno i nedostupno pružanje zdravstvenih usluga, piše ATV.

Bliži se 26. januar, kada su prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije najavili blokadu svih teretnih graničnih terminala prema šengenskoj zoni, zbog primjene pravila boravka od 90 dana u okviru 180 dana, koje, kako navode, ozbiljno ugrožava njihovo poslovanje.

Blokade su planirane za 26. januar u podne, a odnose se na sve teretne granične prelaze prema zemljama Šengena. Povod je novi sistem ulaska i izlaska iz Evropske unije i ograničenje boravka profesionalnih vozača unutar šengenskog prostora.

Prevoznici upozoravaju da na ovaj problem ukazuju gotovo godinu dana, kako domaćim institucijama, tako i Evropskoj komisiji. Iz Konzorcijuma „Logistika BiH“ poručuju da cilj protesta nije destabilizacija, već hitno pronalaženje sistemskog i održivog rješenja.

„Poruka je takva da Evropska komisija želi da eliminiše domaće prevoznike iz međunarodnog transporta. Mi očekujemo oko milion tona robe u lancima snabdijevanja. Kolege iz Turske takođe se na neki način pridružuju našem solidarnom pristupu“, rekao je glavni koordinator Konzorcijuma Velibor Peulić.

Iz Evropske komisije navode da pažljivo prate najavljeni protest i da su u kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana. Podsjećaju da državljani zemalja koje nisu članice EU mogu boraviti u Šengenu najviše 90 dana u periodu od 180 dana, dok je za duži boravak potrebna dugoročna viza ili boravišna dozvola.

Portparol Evropske komisije Markus Lamert pojasnio je da šengenska pravila već predviđaju određenu fleksibilnost. „Ona se odnosi na prekogranične radnike, osobe koje često prelaze granicu na istom prelazu, kao i stanovnike pograničnih područja, koji se ne prijavljuju u EES sistem, već podliježu nasumičnim kontrolama“, rekao je Lamert.

Dodao je da odluku o tome da li će se sprovoditi nasumične granične kontrole donose države članice na spoljnim granicama, a ne Evropska komisija, te da se pravila nisu mijenjala.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić izjavio je da ministar komunikacija i transporta Edin Forto nije preduzeo konkretne korake po ovom pitanju. Prevoznicima je dao punu podršku i pozvao ih na blokadu svih graničnih prelaza dok se ne postignu bilateralni sporazumi.

„Veći može da koristi manjeg, ali do određene granice. Imate situaciju da njima treba 500.000 vozača iz BiH i pokušavaju da nadomjeste taj nedostatak radne snage u EU na nekorektan način“, rekao je Amidžić.

Apel Evropskoj komisiji uputio je i Upravni odbor Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, upozoravajući na posljedice politika koje direktno pogađaju kompanije, povećavaju troškove poslovanja i ugrožavaju stabilnost trgovinskih tokova između EU i regiona.

U saopštenju Spoljnotrgovinske komore BiH navodi se da je zatraženo izuzeće zemalja Zapadnog Balkana kada je riječ o primjeni pravila „90/180 dana“, uz poruku da regionalna privreda mora nastupati jedinstveno kada su u pitanju mjere koje narušavaju ravnopravne tržišne uslove.

Upravni odbor KIF-a podsjetio je da Evropska unija predstavlja najvažnije izvozno tržište regiona, sa više od tri četvrtine ukupnog izvoza, te da su stabilnost lanaca snabdijevanja i nesmetan protok robe strateški interes i regiona i EU.

Istaknuto je i da KIF Zapadnog Balkana zastupa interese više od 370.000 kompanija u regionu, te da će nastaviti da djeluje kao most između privrede i institucija, sa ciljem zaštite i unapređenja interesa regionalnih kompanija.

Radana Ostojića, novoizabranog ministra rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, na čelu Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) mogao bi da zamijeni neko od njegovih dosadašnjih najbližih saradnika.

Ostojić, koji je prvi put izabran za predsjednika BORS-a u maju 2022. godine, a reizabran na tu poziciju početkom novembra 2023. godine na četvorogodišnji mandat, u buduće će voditi resor rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Srpske, piše Glas Srpske.

Ko će biti na čelu BORS-a juče nismo uspjeli da saznamo od Ostojića, ali prema Statutu te organizacije ta funkcija mogla bi biti povjerena nekome od njegovih dosadašnjih najbližih saradnika.

Prema Statutu predsjednik BORS-a istovremeno je i predsjednik Skupštine te krovne organizacije boraca.

– U slučaju privremene spriječenosti da zastupa BORS, predsjednik Skupštine može da ovlasti predsjednika Predsjedništva ili jednog od potpredsjednika Skupštine da zastupa organizaciju – piše, između ostalog, u Statutu BORS-a.

Predsjednik Predsjedništva BORS-a je Milovan Gagić iz Gradiške, dok su potpredsjednici Skupštine BORS-a Zoran Vidić iz Broda i Miroslav Vuković iz Gacka.

Gagić, koji je i predsjednik Boračke organizacije grada Gradiška, već je bio kandidat za prvog čovjeka BORS-a 2023. godine, ali je u posljednji tren odustao od kandidature.

– Rano je još govoriti šta će biti. Vidjećemo za dva, tri dana. Ostojić će donijeti odluku i obavijesti nas ko će voditi BORS u narednom periodu – kazao je kratko “Glasu” Gagić, koji je jednoglasno u decembru izabran za predsjednika Predsjedništva BORS-a.

Sa Vidićem i Vukovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt, tako da nismo dobili komentar od njih o ovoj temi. Vidić je predsjednik Odbora porodica poginulih boraca BORS-a, dok je Vuković na čelu Odbora ratnih vojnih invalida ove organizacije.

BORS je osnovan 1993, a okuplja borce Vojske Republike Srpske koji su u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu stvarali i branili Srpsku te mu je još 2007. dat status organizacije od posebnog interesa za Republiku. Osnovni cilj im je očuvanje Republike Srpske, ali i briga za boračke kategorije, poboljšanje položaja boraca i njegovanje tradicije. Međutim, opšta ocjena cjelokupne javnosti u Republici Srpskoj je da pripadnici boračke populacije nemaju status kakav zaslužuju.

Pored Radana Ostojića BORS-om su do sada rukovodili i Savo Cvjetinović, Milomir Savčić, Pantelija Ćurguz i Borislav Bojić.

Ne miješa se u politiku

Radan Ostojić izjavio je juče da će mu prioritet u radu biti usvajanje izmjena i dopuna Zakona o boračkim kategorijama i nastavak pomoći licima srpske nacionalnosti koje proganjaju sudovi za navodno počinjene ratne zločine.

Ostojić je istakao da bi usvajanje izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca trebalo da bude i prioritet Vlade Republike Srpske, jer je njime predviđeno da 100 miliona KM iz republičkog budžeta bude podijeljeno borcima. Među prioritete u radu je naveo i nastavak rada na stambenom zbrinjavanju boračkih kategorija te zapošljavanje 500 djece poginulih boraca u ovoj godini.

Ostojić je rekao da će uglavnom boraviti na terenu i razgovarati sa ljudima da bi bili sagledani problemi određenih kategorija građana i pojedinaca.

Napomenuo je da nije stranačka ličnost te da u politiku neće i ne želi da se miješa.

– Moj uslov da prihvatim ovu poziciju je bio da nastavim da se i dalje ponašam i radim kao i do sada – rekao je Ostojić novinarima u Banjaluci.

Izmjene zakona

Republika Srpska trebalo bi ove godine da dobije izmjene Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

– To će biti jedan kvalitetan zakon i trajaće, s obzirom na to da je populacija koja je bila u ratu u ozbiljnim godinama. Ovo je i posljednja prilika da bude napravljen kvalitetan pomak i riješene određene stvari u ovoj oblasti – kazao je ranije “Glasu” sada već bivši ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijel Egić.

Posle višemesečenih sankcija, danas je prodat ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije

“MOL i Gaspromnjeft su dogovorili uslove budućeg ugovora, i takav sporazum biće upućen OFAK-u. Srbija je uspela da poboljša svoju pozciju, odnosno da svoje vlasništvo poveća u NIS-u za 5 odsto”, rekla je ministarka rudarstva Dubravka Đedović Handanović.

Povodom Bogojavljenja – praznika krštenja Isusa Hrista kojim je počela njegova misija i propovijedanje hrišćanske vjere, širom Republike Srpske organizovano je tradicionalno plivanje za Časni krst.

U Banjaluci su za Časni krst plivala 33 učesnika, a prvi je u hladnom Vrbasu doplivao Dalibor Kajiš.

Kajiš je rekao da je na veliki hrišćanski praznik za Časni krst plivao i njegov sin, zbog čega je ponosan.

– Čestitam svima današnji praznik i svima koji su plivali za Časni krst na hrabrosti – rekao je Kajiš.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković čestitao je srpskom narodu Bogojavljenje, istakavši da ovaj veliki praznik govori o tome da je pravoslavna vjera živa i snažna.

Prvi put u Branešcima kod Čelinca na rijeci Turjanici kod izletišta “Atina Luka” organizovano je plivanje za Časni krst.

Prvi do Časnog krsta je doplivao Radovan Јelić.

U Trebinju je za Časni krst plivalo više od 200 učesnika, a prvi je doplivao osamnaestogodišnji Andrej Lučić.

Lučić je rekao da trenira vaterpolo i da mu je ovo bilo peto plivanje za Časni krst.

– Osjećaj je divan, ne može se opisati riječima. Prvi put sam ranije plivao sa mojim prijateljem koji danas nije sa nama – izjavio je Lučić.

Bilećanin Srđan Lero pobjednik je plivanja za Časni krst na Bilećkom jezeru, u kome je učestvovalo oko 40 plivača.

U Foči je organizovano plivanje na rijeci Ćehotini, a prvi je do krsta doplivao trinaestogodišnji Stefan Lučić.

Dvanaestogodišnji Luka Perišić prvi je od ukupno 64 plivača doplivao do Časnog krsta na rijeci Rakitnici u Rogatici.

Јedanaestogodišnja Anja Deronjić pobjednik je prvog plivanja za bogojavljenski Časni krst u rijeci Drini u Polomu kod Bratunca.

Za Časni krst na jezeru Balkana plivala su 33 učesnika, a prvi je do krsta doplivao Aleksa Vidović iz Banjaluke, plivač banjalučkog Plivačkog kluba Olimp.

Vidoviću je zlatnik uručio načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević.

Učenica Srednje škole unutrašnjih poslova Јovana Kršić iz Bijeljine prva je doplivala do Časnog krsta u jezeru na Busiji na Majevici gdje je bilo ukupno 150 plivača.

– Nisam se posebno pripremala za ovo takmičenje, sa vjerom u Boga sam došla i osvojila bogojavljenski krst – rekla je Kršićeva.

Јedanaestogodišnja Anja Deronjić pobjednik je prvog plivanja za bogojavljenski Časni krst u rijeci Drini u Polomu kod Bratunca.

Za Časni krst na jezeru Balkana plivala su 33 učesnika, a prvi je do krsta doplivao Aleksa Vidović iz Banjaluke, plivač banjalučkog Plivačkog kluba Olimp.

Vidoviću je zlatnik uručio načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević.

U Prijedoru je prvi doplivao Vanja Rađenović.

Osamnaestogodišnji Vukašin Pauković prvi je među 12 učesnika doplivao do Časnog krsta na gradskoj plaži Ada u Novom Gradu, na ušću Sane u Unu.

Pauković je i prošle godine prvi doplivao do Časnog krsta u Novom Gradu.

– Znači mi puno da sam prvi doplivao, učestvujem drugu godinu. Ovo je lijep način da se obilježi praznik Bogojavljenje – rekao je Vukašin.

U Kostajnici je u plivanju za Časni krst učestvovalo 11 plivača, a prvi su doplivali Srđan Maleš i Dalibor Ćopić. Za ovaj podvig Malešu je pripao dukat, a Ćopiću Časni krst.

Dvadesetdvogodišnji Sergej Anđelić prvi je u opštini Јezero doplivao do Časnog krsta u hladnoj Plivi.

Tridesetogodišnji Teodor Milivojac drugu godinu zaredom pobjednik je bogojavljenskog plivanja za Časni krst na rijeci Savi u Gradišci, a ovogodišnju pobjedu i zlatnik posvetio je sinu Maksimu, za kojeg je, kaže, i plivao.

Damir Dejanović iz Doboja prvi je doplivao na jezeru Delića brdo u opštini Petrovo.

U plivanju su učestvovala 34 takmičara sa područja Petrova i regije, te Bijeljine, među kojima i dvije djevojke.

Pobjednica plivanja za Časni krst u rijeci Željeznici u opštini Trnovo je Mirjana Golijanin.

Vojislav Čelik iz Istočne Ilidže prvi je doplivao do Časnog krsta u bogojavljenskom plivanju koje je ove godine 11. put održano na rijeci Željeznici u Vojkovićima, a u kojem se nadmetalo 57 učesnika.

Matej Bričić iz Brčkog najbrže je danas doplivao do Časnog krsta u rijeci Savi gdje se danas okupio 51 učesnik, među kojima su bile i četiri žene.

Đorđe Gavrić iz Štrbaca treću godinu zaredom pobjednik je plivanja za Časni krst u rijeci Ukrini u Palačkovcima, u kojem je učestvovalo 12 plivača.

Gavrić je izrazio zadovoljstvo što je treći put pobijedio u poduhvatu, u kojem učestvuje zbog očuvanja pravoslavne vjere i običaja.

Plivanju za Časni krst prethodila je liturgija u hramovima širom Srpske.

Plivanje za Časni krst običaj je koji se održava u mnogim krajevima. Pliva se 33 metra, što simbolizuje broj godina života Isusa Hrista. Na Bogojavljenje se valja okupati u rijeci radi boljeg zdravlja.

Aerodrom Štutgart omogućiće letove na četiri nove destinacije, ali samo privremeno.

Zbog građevinskih radova na aerodromu Basel, aerodrom Štutgart privremeno će nuditi nove linije, pišu njemački mediji.

Radovi na aerodromu Bazel utiču na red letenja u Štutgartu. Budući da se glavna pista na EuroErportu Bazel-Mulhaus-Frajburg, kojom zajednički upravljaju Švajcarska i Francuska, obnavlja u dužini od 1,5 kilometara, letačke operacije tamo su značajno smanjene.

Niskotarifni prevoznik Viz Er stoga privremeno preusmjerava neke rute prema Štutgartu. Između 15. aprila i 20. maja Štutgart će biti povezan s četiri odredišta u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.

Uskoro će biti u planu četiri nova grada.

Oko mjesec dana ove dodatne letne veze biće dostupne sa aerodroma Štutgart:

Tuzla (Bosna i Hercegovina): od 15. aprila do 20. maja
Ohrid (Sjeverna Makedonija): od 15. aprila do 20. maja
Banjaluka (Bosna i Hercegovina): od 16. aprila do 19. maja
Niš (Srbija): od 16. aprila do 19. maja

Letovi za Tuzlu polaziće pet puta sedmično tokom ovog perioda, a za Ohrid tri puta sedmično. Rute Štutgart – Banjaluka i Štutgart – Niš letjeće četiri puta sedmično, piše “Feniks magazin”.

Viz Er nudi letove iz Štutgarta za istočnu Evropu, pišu njemački mediji. Odredišta obično uključuju veće gradove poput Budimpešte, Skoplja, Tirane, Sofije i Bukurešta.