Kategorija: Vijesti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, upozorio je na porast prijetnji koje prima preko društvenih mreža.
Kako je naveo, prijetnje dolaze od radikalnih fanatika, a, prema njegovim riječima, Federacija BiH pruža „alibi“ stalnoj medijskoj hajci i, kako tvrdi, satanizaciji njegove osobe.

Пријетње радикалних фанатика су све агресивније. ФБиХ томе даје алиби сталном медијском хајком и сатанизацијом.Домаће хуље,амбициозне незналице свјесно ме потказују и обиљежавају као мету у реалном времену, али Српска има надлежне службе које о томе (и о њима) брину.
Нема страха! pic.twitter.com/WOWoeaqVfr

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) March 16, 2026

„Domaće huјle, ambiciozne neznalice svjesno me potkazuju i obilježavaju kao metu u realnom vremenu, ali Srpska ima nadležne službe koje o tome (i o njima) brinu. Nema straha!“, poručio je Stevandić, koji je objavio i neke od primjera prijetnji koje dobija.

On je naglasio da Republika Srpska raspolaže nadležnim organima koji prate i reaguju na prijetnje, čime se, kako kaže, obezbjeđuje sigurnost i pravna zaštita.

Gotovo da ne prođe dan, a da na nekom od sudova u BiH ne bude donesena oslobađajuća presuda i to često nakon maratonskog procesa koji ne plaćaju ni oni koji su hapsili ni oni koji su optuživali, već – građani, pošto troškovi, koji su sve, samo ne mali, idu na teret budžeta.

Suštinsko je pitanje – čemu optužnica ako nema čvrstih dokaza, ili čemu oslobađajuća presuda, ako ih ima? Neko je u tom lancu, očigledno, loše uradio svoj posao.

Baš zbog toga, filmska hapšenja, obimne optužnice, a onda i suđenja koja traju godinama, često padaju u vodu, za šta niko ne odgovara, niti plaća penale za eventualne greške i propuste.

Slučaj Milana Miličevića ponovo otvorio pitanje odgovornosti

Posljednji takav primjer zabilježen je nedavno, kada su Milan Miličević, gradonačelnik Teslića, i Nikola Stokić, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje u Tesliću, pravosnažno oslobođeni optužbi, a teretili su ih za malverzacije u vezi sa izdavanjem upotrebne dozvole za stambeno-poslovni objekat vlasnika i investitora Alena Seferovića.

Ovaj sudski proces počeo je u oktobru 2024, a Miličević i njegov advokat Nenad Kovačević mogu da otvore šampanjac. A ceh za suđenje? Platiće građani.

“Troškovi postupka idu na teret budžetskih sredstava”, kaže Kovačević.

Na naše pitanje da li su to skupi procesi, on potvrđuje da jesu.

“Vi imate i dugotrajne procese u nekim predmetima. To nisu samo troškovi branilaca, tu su troškovi tužilaštva, suda, vještačenja, ako ih je bilo u postupku. Ti troškovi mogu da dostignu pozamašne finansijske sume”, otkriva Kovačević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Spektakularna hapšenja i slabi dokazi u sudnici

Novinar iz Banjaluke Nikola Morača kaže da posljednjih godina svjedočimo gotovo istom scenariju – spektakularna hapšenja, dramatični snimci i fotografije, pa bombastične optužbe za teški privredni kriminal. U tim trenucima, dodaje on, javnosti se šalje poruka da je država konačno odlučila stati na kraj moćnicima i kriminalu. Međutim,…

“Kada ti slučajevi dođu u sudnicu, slika se mijenja, drastično. Krunski dokazi su nestali ili ih nikada nije ni bilo. Svjedoci i to oni tužilaštva, gotovo da i ne inkriminišu optužene, pa sudu ne preostaje drugo nego da donese i objavi oslobađajuću presudu. E, tada čovjek sebi postavi pitanje, kako je moguće da nekoga hapse na spektakularan način, a dokaza nema i na kraju niko zbog uništavanja ljudskih života ne odgovara, makar finansijski”, poručuje Morača.

Dakle, kako dodaje, godinama nakon hapšenja, sudnice često isporuče potpuno drugačiji epilog, odnosno oslobađajuće presude. Posljednji primjer je, dodaje, pravosnažna oslobađajuća presuda bivšem predsjedniku SDS-a Milanu Miličeviću, koja je samo još jedan u nizu slučajeva koji otvaraju ozbiljna pitanja o radu institucija.

“Jer ako su optužbe bile čvrste kao što se tvrdilo u trenutku hapšenja, kako onda nestanu pred sudom? A ako nisu bile čvrste, zašto su spektakularna hapšenja uopšte organizovana? Između te dvije mogućnosti ostaje samo jedna konstanta, a ona je da niko nikada ne odgovara za promašaj. Ni policija koja je vodila istragu, ni tužilaštva koja su podizala optužnice”, ističe Morača u izjavi za “Nezavisne novine”.

Tako, kako dodaje, javnost ostaje između dvije podjednako loše poruke: ili se hapšenja koriste za politički ili medijski efekat, ili institucije jednostavno ne znaju uraditi posao kako treba.

“U oba slučaja povjerenje građana u pravosuđe nastavlja da se rapidno topi, ako ga danas uopšte ima. A država koja godinama proizvodi spektakularne slučajeve bez pravosnažnih presuda zapravo proizvodi samo spektakl bez pravde”, kaže Morača.

Maratonska suđenja i posljedice po optužene

Da slučajevi znaju trajati unedogled, uvjerio se i bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Radislav Jovičić. Suđenje mu je počelo u januaru 2019. godine, a sedam godina kasnije, pravosnažne presude još nema.

“Ja sam u prvostepenom postupku dva puta oslobođen. U prvom navratu je drugostepeni, Okružni sud, predmet vratio prvostepenom sudu ponovo na odlučivanje. Prvostepeni je ponovo donio oslobađajuću presudu. Ja sam prije 10-15 dana bio na drugostepenom sudu, na izjašnjavanju po žalbi tužioca i sada ponovo čekam odluku drugostepenog organa. To da se toliko vremena vuče po sudovima, te da se pravi toliki trošak i građanima i budžetu, za mene je neshvatljivo”, kaže Jovičić.

Bez odgovornosti nema ni ozbiljnijeg rada institucija

Maratonska suđenja, dodaje on, imaju posljedice i na njega i na bilo koga drugog ko se nalazi u sudskom postupku.

“Ne možete ostvarivati ni svoja osnovna prava, kao što je pravo na zaposlenje. Vi ne možete konkurisati, jer imate postupak koji se toliko dugo vodi protiv vas. Ne možete izvaditi potvrdu da se protiv vas ne vodi krivični postupak”, naglašava Jovičić.

On kaže da, čim nemate odgovornosti, tužioci mogu tako da se ponašaju i olako podižu krivične prijave.

“Čim nemate odgovornosti, nemate ni potrebu da se puno trudite i uozbiljite svoj rad”, ističe Jovičić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prije rata, željeznička linija Sarajevo – Zagreb bila je jedna od ključnih međunarodnih putničkih veza u tadašnjoj Jugoslaviji.

Više od tri decenije nakon prekida saobraćaja, ponovo se govori o mogućnosti njenog uspostavljanja

Konekcija za evropske gradove

Linija Sarajevo – Zagreb povezivala je glavni grad BiH sa Zagrebom, a preko njega i sa širim evropskim željezničkim mrežama. Preko Zagreba putnici su mogli nastaviti prema Ljubljani, Beču, Minhenu ili Budimpešti.

Tokom rata devedesetih međunarodni putnički saobraćaj na ovoj relaciji potpuno je prekinut. Iako je veći dio infrastrukture kasnije obnovljen za teretni saobraćaj, redovna putnička linija između Sarajeva i Zagreba nikada nije u potpunosti vraćena.

Sada se ponovo razmatra njeno uvođenje.

Željeznice Federacije BiH

Adnan Kubat, v.d. izvršnog direktora za poslove željezničkog operatera Željeznica Federacije BiH, kaže da su određeni koraci već napravljeni na institucionalnom nivou, piše Oslobođenje.

„Svakako, od ranije je fokus i na liniji Sarajevo–Zagreb. Dakle, postoji jedno zajedničko operativno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i željezničkih kompanija. To zajedničko operativno tijelo je završilo jedan elaborat o ponovnoj uspostavi linije, gdje su sve zainteresovane strane iskazale spremnost da učestvuju u takvoj liniji, uključujući i Željeznice Republike Srpske“, rekao je Kubat.

„Također postoji i određeni dogovor s Hrvatskim željeznicama o načinu na koji bi ta linija funkcionisala“, dodao je.

Željeznice Republike Srpske

Najentuzijastičniji odgovor na upit o ponovnom uspostavljanju linije Sarajevo – Zagreb stigao je iz Željeznica Republike Srpske:

„Željeznice Republike Srpske podržavaju i apsolutno su posvećene entitetskom, regionalnom i međunarodnom povezivanju u željezničkom prevozu putnika, čim budu ispunjeni svi tehničko – tehnološki i ekonomsko komercijalni preduslovi za njegovu konačnu realizaciju“, kazala je Aleksandra Simić, referent za odnose s javnošću Željeznica RS.

Ona je potvrdila da je na nivou države već formirano operativno tijelo koje se bavi ovim pitanjem.

„Tačno je da je Odlukom Ministarstva komunikacija i prometa BiH 2024. godine formirano zajedničko operativno tijelo na nivou BiH, a Željeznice Republike Srpske i Ministarstvo saobraćaja i veza RS aktivno su učestvovali u izradi pomenutog elaborata o mogućnostima realizacije i uspostavljanja međunarodnog željezničkog saobraćaja između BiH i Republike Hrvatske.“

Ipak, upozoravaju da bi realizacija takvog projekta zahtijevala značajna ulaganja u infrastrukturu i vozni park, jer putnici očekuju brže i modernije vozove.

Hrvatske željeznice

Sa hrvatske strane također postoji interes za obnovu linije. Iz Hrvatskih željeznica poručuju da su razgovori već u toku, otkrivši čak i kada možemo očekivati uspostavu linije:

„Predstavnici resornih ministarstava obje zemlje, kao i željeznički prijevoznici, razgovaraju o ponovnoj uspostavi prometa u voznom redu 2026/2027.“

Dodaju da postoji konkretna spremnost za povratak ove relacije.

„HŽ Putnički prijevoz zainteresiran je za ponovno uvođenje vlakova na relaciji Zagreb – Sarajevo – Zagreb.“

Iako je za konačnu realizaciju potrebno riješiti niz tehničkih i organizacionih pitanja, činjenica da su sve tri strane – željezničke kompanije iz BiH i Hrvatske – uključene u razgovore pokazuje da bi jedna od najvažnijih prijeratnih željezničkih linija u regionu u narednim godinama mogla ponovo zaživjeti.

Budući da su za putničke linije potrebne značajne subvencije, ostaje za vidjeti hoće li na državnom nivou biti volje za jedan ovakav poduhvat.

Savjet ministara nedavno je usvojio nacrt izmjena i dopuna Zakona o komunikacijama. Time je, između ostalog, predviđeno obavezno registrovanje korisnika pripejd kartica. Razlog za to je što se ovakvi brojevi nerijetko koriste jednokratno, za uznemiranjave ili anonimne dojave o postavljenim bombama.

Nekoliko maraka i eto pripejd broja za koji niko ne zna da je u vašem vlasništvu. Kada je poruka poslana, a kartica uništena, teško da onome ko nije imao dobre namjere, iko može ući u trag. Da se ovakvi slučajevi dešavaju, nije tajna. Međutim, koliko ih je niko ne zna.

Iz MUP-a Srpske ističu da su nedavno identifikovali maloljetno lice, učenika, koje je putem telefona lažno prijavilo da je u osnovnoj školi u Banjaluci postavljena bomba.

– Slobode je lišeno i lice koje se sumnjiči da je telefonski pozvalo Narodnu skupštinu Republike Srpske i reklo da je u prostorije postavljena bomba – navode u MUP-u.

Upravo to je jedan od razloga zbog kojih se mijenja Zakon o komunikacijama.

– Dakle, ne možete više kupiti karticu pripejd i biti anonimni – naglasio je Edin Forto, ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH.

Nije riječ ni o kakvoj novini, jer se slična rješenja odavno primjenjuju u zemljama Evropske unije.

– Skoro polovina Evrope koristi isto takav model. Naime, radi se o tome da SIM kartica za pripejd korisnike treba da bude aktivna tek onog trenutka kada se unesu lični podaci o korisniku – ističe Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informaciono komunikacione tehnologije u Privrednoj komori Republike Srpske.

Taj model prije godinu dana usvojila je i Srbija, pa korisnik, da bi aktivirao karticu, mora da bude identifkovan.

Postojećima je ostavljen rok da se registruju, a po njegovom isteku, kartice koje su ostale anonimne su blokirane. U M:telu kažu da je iskustvo iz Srbije pokazalo da je proces identifikacije moguće sprovesti. Ipak, ukazuju na prepreke koje u BiH još nisu uklonjene.

– Želimo ukazati da važeći Zakon o elektronskom potpisu u BiH ne uređuje elektronsku identifikaciju u širem smislu i ne prepoznaje različite modele digitalne identifikacije, zbog čega trenutno ne predstavlja adekvatan pravni osnov za elektronsku identifikaciju korisnika telekomunikacionih usluga, kao što je to bilo npr. u Srbiji – rekao je Stefan Ličina, šef Službe za odnose s javnošću, “M:tel.

Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije, u BiH je aktivno oko dva i po miliona pripejd brojeva. Riječ je o broju koji se posljednjih deset godina gotovo ne mijenja, ali stručnjaci kažu da će sigurno opadati.

– Ta vremena, gdje nas je pripejd čuvao od neželjenih pretjeranih troškova za telekom usluge, su prošla. Sada ta razlika u cijenama, paušalno, izađe skoro duplo jeftinije od korištenje postpejda – naglasio je Aleksandar Mastilović, konsultant za digitalnu transformaciju, prenosi RTRS.

Sve ovo u BiH je na dugom štapu, jer je i resorni ministar, objavljujući usvajanje izmjena Zakona o komunikacijama, naglasio „ako zakon prođe parlamentarnu proceduru“.

Naša ekipa već je snimala prilog na istu temu, kada je registrovanje pripejd korisnika, takođe, bilo najavljeno kao velika novina. Od tada je prošlo devet godina, a usvojene izmjene tek bi trebalo da uđu u parlamentarnu proceduru.

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović rekao je da poljoprivrednici traže dodatnih 50 pfeniga subvencija po litru goriva.

– Imali smo u petak sastanak sa rukovodstvom udruženja poljoprivrednih proizvođača. Očekivali smo prijedlog Ministarstva poljoprivrede zbog “divljanja” cijena nafte, trebalo je predložiti da se obezbijede dodatna sredstva za prozvođače koji imaju pravo na naftu. Sutra ćemo tražiti da nam dodaju još 50 pfeniga na ovu cijenu, na ovih 80 pfeniga popusta – rekao je Dojčinović za RTRS.

On smatra da bi Vlada Srpske trebalo hitno da donese ovu mjeru i tako zaštiti poljoprivredne proizvođače i kupce.

– Tražićemo hitan sastanak sa predsjednikom Vlade Savom Minićem, to nisu velika sredstva – rekao je Dojčinović.

On je naveo da su podsticaji Vlade veoma bitni, pogotovo imajući u vidu rast troškova repromaterijala i radne snage.

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske, u ponedjeljak, 16. marta, utvrdiće konačan dnevni red 34. posebne sjednice, a na kojem bi trebalo da se razmatra zajednički tekst rezolucije o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i drugih ustaških, nacističkih i fašističkih simbola.

Šta obuhvata rezolucija

• zabranu promovisanja ideologije NDH
• zabranu ustaških, nacističkih i fašističkih simbola
• sankcionisanje javnih manifestacija koje veličaju ove ideologije
• zabranu imenovanja ulica i institucija po pripadnicima tih pokreta
• uklanjanje spornih spomenika i obilježja

Tri prijedloga rezolucije

Kada smo kazali zajednički tekst, podsjećamo da su postojala tri prijedloga rezolucije, koje su u skupštinsku proceduru uputili SNSD, SDS i predsjednik Narodne skupštine RS, a uvidom u tekstove, mogu se pronaći jasne razlike onog šta predlažu tri strane.

Rezolucija SNSD-a i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske slična je u brojnim tačkama, iako se može zaključiti da je ona iz SNSD-a detaljnija.

Obje se odnose na zabranu i osudu ideologija koje su usko vezane za Drugi svjetski rat i zločine nad Srbima i drugim narodima na ovom prostoru.

Rezolucija SDS-a

Za razliku od njih, rezolucija SDS-a je znatno kraća, a konkretno se odnosi na osudu ustaške ideologije, pokreta, simbola i pozdrava. Od Narodne skupštine, SDS traži da se osudi svaki oblik istorijskog revizionizma, negiranja ili umanjivanja zločina počinjenih od strane ustaškog režima, a Vladu Srpske su pozvali da proglasi nepoželjnim osobama u Republici Srpskoj načelnika Širokog Brijega Ivu Pavkovića i pjevača Marka Perkovića Tompsona.

Iz SNSD-a su ponovili da je prijedlog SDS-a pun neznanja, grešaka i da nije obuhvatio mnoge istorijske kvalifikacije, što znači da neće biti prihvaćen.

“SDS je izbjegao napomenuti činjenice da se u NDH desio genocid nad Srbima. U njihovom prijedlogu je navedeno ustaški režim, a mi kažemo ideologija NDH. Nijemci su odvodili Srbe u logore, a muslimani su izvršili brojne zločine, prije svega u BiH”, poručio je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a.

Rekao je da će u tekst rezolucije biti uvršteni dijelovi koje predlažu iz Kabineta predsjednika Narodne skupštine RS, te pojasnio šta će konkretno tražiti od nadležnih u Srpskoj.

“Mi ćemo tražiti od Narodne skupštine Republike Srpske i Vlade RS da pripremi i u proceduru uputi zakonske propise, a iako ih ne navodimo konkretno u rezoluciji, tu se misli na Krivični zakon Republike Srpske, Zakon o javnom redu i miru i neke druge zakone, a kojima će se sankcionisati promovisanje i veličanje ideologije, simbola NDH i ustaških, fašističkih i nacističkih ideologija i simbola i predvidjeti odgovarajuće sankcije i kazne”, rekao je Mazalica tokom gostovanja u Jutarnjem programu RTRS.

Koji simboli će bili tretirani kao problematični

Ističe da će biti jasno rečeno koji bi simboli bili tretirani kao problematični, kao i da su  rezolucijom obuhvaćeni (ne ograničavajući se na to) i spomenici, manifestacije…

“Rezolucija se odnosi na podizanje spomenika, održavanje memorijala i javnih manifestacija na kojima se veličaju i pozdravljaju ove ideologije, imenovanje ulica, javnih institucija ili mjesta po pripadnicima ovih pokreta, zatim upotreba simbola, oznaka i pozdrava povezanih sa tim ideologijama”, pojašnjava Mazalica.

Navodi da je ova rezolucija potrebna ne samo da bi se nešto osudilo, već da bude pravni osnov da se zabrane svi navedeni elementi.

Na pitanje šta će se desiti sa spomenicima koji već postoje u Republici Srpskoj, a koji imaju navedena obilježja, Mazalica je rekao:

“Ova rezolucija je osnov da se takvi spomenici kvalifikuju kao povezani sa ideologijom NDH, tražimo od Vlade RS da se u zakonima oni inkriminišu i da se oni zbog toga što izazivaju vjersku mržnju, netoleranciju, jer su dio neprihvatljive ideologije, sruše. Dakle, na osnovu ovoga što smo mi počeli, takvi spomenici se ruše, ovakve manifestacije sa pozdravom ‘Za dom spremni’, gdje je prvo bijelo polje na šahovnici, se neće moći održavati u Republici Srpskoj, a tu je i niz drugih stvari”.

Samo devet od ukupno 91 srednje škole u Republici Srpskoj planira upisati više od 200 đaka u prvi razred u narednoj školskoj godini, pokazuje plan Ministarstva prosvjete i kulture Srpske.

Šta treba da znate:

• Devet od 91 srednje škole u RS planira upis više od 200 učenika.
• Najveći planirani upis imaju škole u Banjaluci, Bijeljini, Zvorniku i Prnjavoru.
• Tehnička škola Banjaluka planira upis 384 učenika u 16 odjeljenja.
• Po 264 učenika planiraju upisati dvije škole u Bijeljini.

Kako je navedeno u Planu upisa učenika u srednje škole za školsku 2026/2027. godinu, riječ je o devet škola u Zvorniku, Bijeljini, Prnjavoru i Banjaluci.

Najveći planirani upis u srednje škole u RS

Tako su se među školama koje očekuju najviše novih đaka našle Tehnički školski centar Zvornik, koji planira upisati 216 đaka u devet odjeljenja.

Druga škola u Zvorniku koja planira upisati veliki broj đaka, i to njih 240 u 10 odjeljenja, jeste Srednjoškolski centar “Petar Kočić”.

Po 264 učenika u prvi razred u narednoj školskoj godini planiraju upisati i u dvije bijeljinske škole: Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin” i Poljoprivrednoj i medicinskoj školi. U obje škole, prema podacima iz plana, biće upisano po 11 odjeljenja.

I Centar srednjih škola “Ivo Andrić” iz Prnjavora kroz devet odjeljenja planira upisati 216 đaka.

Najviše škola koje će upisati više od 200 đaka je iz Banjaluke, a posebno se ističe Tehnička škola, koja planira upisati 384 učenika u 16 odjeljenja.

Ovu školu slijedi banjalučka Gimnazija sa 260 đaka i 11 odjeljenja.

Ukupno 224 učenika u prvi razred od naredne školske godine planiraju upisati i u Elektrotehničkoj školi “Nikola Tesla” iz Banjaluke, a prema planu upisa, oni će biti raspoređeni u osam odjeljenja.

Više od 200, tačnije njih 216, planira upisati i banjalučka Tehnološka škola kroz devet odjeljenja.

Veliko interesovanje za tehnička zanimanja

Da će upisati svih 224 učenika, koliko je planirano, nada se Irina Čavić, direktorica Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” iz Banjaluke, navodeći da već godinama vlada veliko interesovanje učenika za upis u prvi razred u ovu školu.

“Upisujemo četiri zanimanja: tehničar elektronike, tehničar telekomunikacija, tehničar računarstva i programiranja i tehničar elektroenergetike. Zaista, vlada veliko interesovanje učenika. Već i zovu školu, raspituju se, tako da očekujemo da ćemo upisati broj učenika iz plana”, istakla je ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Dobrom upisnom roku nadaju se i u bijeljinskoj Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin”, a prema riječima Milenka Maksimovića, direktora ove škole, plan upisa je urađen na osnovu Aktiva direktora srednjih škola na nivou regije Bijeljina i broja učenika koji završavaju osnovnu školu, odnosno deveti razred.

“Mi posljednjih pet i više godina upisujemo 11 odjeljenja, a čak svake četvrte godine upisivali smo i 12 odjeljenja. Što se tiče Tehničke škole, uvijek je bilo veliko interesovanje. Čak je bilo veliko interesovanje i za zanate. Bilo je i učenika ispod crte i mi se nadamo da ćemo ovu kvotu od oko 264 učenika da upišemo u 11 odjeljenja”, istakao je Maksimović u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Neka od zanimanja koja nudi ova škola jesu tehničar računarstva i programiranja, električar, tehničar CNC tehnologija, bravar-zavarivač, alatničar, tehničar drumskog saobraćaja, vozač motornih vozila i drugo.