Kategorija: Vijesti

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je danas da želi da u BiH ne dođe više nijedan visoki predstavnik iz bilo koje zemlje.

– Želim da ga nema u BiH, ni iz Rusije, ni Mađarske, ni SAD, jer ako ne možemo da funkcionišemo samostalno onda se postavlja pitanje kakva je BiH zemlja – izjavio je Amidžić novinarima.

Odgovarajući na pitanje o tome zašto BiH još nije povukla tranšu iz Plana rasta, Amidžić je rekao da mu je dosta priče da će BiH izgubiti milijardu evra evropskog novca, ističući da BiH neće izgubiti milijardu evra novca, već kredita.

– Niko nama ne poklanja milijardu evra već nam daje kredit. Tu imamo 280 miliona granta, a ostalo je kredit – rekao je Amidžić.

On je pojasnio da EU kaže za koje projekte se može koristiti novac, te da postoji ograničenje u koje stvari se novac može ulagati.

Ministar finansija i trezora je naveo primjer Crne Gore koja je podnijela zahtjev za predfinansiranje, povukla dvije tranše sredstava i nije potrošila nijedan evro kredita, te dodao da ne znaju ni koja im je kamatna stopa na povučena sredstva, niti znaju visinu naknada.

– Niko nikome ništa ne daje besplatno. EU nama ništa ne daje besplatno već daje kredite – naglasio je Amidžić.

On je rekao da se predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto zalaže za uspostavljanje i poštovanje evropskih standarda u različitim oblastima, navodeći da su mnogo veći benefiti toga od 200 miliona evra kredita.

– Novac nije problem i ima ga viška. Kada niste visoko zaduženi onda nemate problem da obezbijedite finansiranje i to ste imali priliku da vidite kada je u pitanju Vlada Republike Srpske, a i Vlada FBiH je izašla na Londonski berzu – zaključio je Amidžić.

Savjet ministara usvojio je danas izvještaj o pregovorima za zaključivanje ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima, koji će ojačati saradnju dvije zemlje, te obezbijediti uslove za lakši prelazak granice i za efikasan sistem kontrole.

Predloženim ugovorom definisano je šest graničnih prelaza za međunarodni putni promet putnika i robe koja, u skladu sa mjerodavnim zakonodavstvima ugovornih stranaka, podliježe inspekcijskim kontrolama i nadzoru, te 17 graničnih prelaza za međunarodni putni promet putnika i robe.

Definisano je i pet graničnih prelaza za međunarodni željeznički promet putnika i robe, te 20 graničnih prelaza za međunarodni putni promet putnika i 10 stalnih graničnih prelaza za pogranični promet, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Usvojeni dokument Ministarstvo bezbjednosti dostaviće Predsjedništvu BiH u dalju proceduru odlučivanja, uz prijedlog da se za potpisnicu odredi predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

Ugovor između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima previđa njegovu privremenu primjena od datuma potpisivanja.

Iz Savjeta ministara podsjećaju da su pregovori za zaključivanje ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima započeli krajem 2025. godine, a pozitivno su okončani krajem februara ove godine.

Lider SNSD-a Milorad Dodik čestitao je Dan grada Zvornika gradonačelniku Bojanu Ivanoviću, odbornicima i građanima, ističući da je Zvornik, zahvaljujući posvećenom radu i vidljivim rezultatima, izrastao u istinski ponos Republike Srpske i postao prepoznatljiv model sveobuhvatnog i dinamičnog napretka uspješne lokalne zajednice.

– Svaki realizovani projekat na ovom prostoru predstavlja trajno svjedočanstvo o odgovornoj politici, koja kontinuirano pokreće ubrzani rast i donosi suštinsko unapređenje životnog standarda stanovništva Zvornika – naveo je Dodik u čestitiki.

Prema njegovim riječima, kao jedan od ključnih centara i primjer lokalne zajednice koja neprekidno napreduje, Zvornik će u institucijama Republike Srpske uvijek imati sigurnog partnera u zajedničkoj izgradnji sigurne budućnosti.

– Sa željom da Zvornik odlučno nastavi putem uspjeha, stabilnosti i ekonomskog napretka, srdačno vas pozdravljam, uvjeren da svaki novi uspjeh grada predstavlja veliki i direktan doprinos jačanju i stabilnosti Republike Srpske – istrakao je Dodik.

Naziv Zvo/r/nik prvi put se pojavljuje u spisima dubrovačkog arhiva 21. maja 1410. godine, pa je taj datum Zvornik uzeo za obilježavanje Dana grada.

Putni pravci i saobraćajni projekti najveći su infrastrukturni poduhvati širom Srpske, rekao je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

Pred narodnim poslanicima upravo je Zakon o eksproprijaciji zemljišta za autoput Banjaluka–Mliništa, intenziviraju se radovi na koridoru 5C i autoputu Bijeljina–Beograd.

– Vjerujem da ćemo relativno brzo imati auto-put Prijedor – Beograd. Sve dionice se uveliko grade, ili su dogovorene – naveo je Stevanović.

On je istakao da je stari granični prelaz u Gradišci bio najfrekventniji granični prelaz i most u Republici Srpskoj i BiH.

– Na njemu su stalno boravili kamioni. Stalne su kolone bile na mostu. Imaćemo vrlo brzo tačne rezultate za sanaciju mosta i koliko i šta će trebati uraditi na mostu, ne samo na onom dijelu koji je popustio, već na cijelom mostu – dodao je Stevanović.

Očekuju se brojni radovi u istočnom dijelu Republike Srpske.

– Foča i Hercegovina kada su u pitanju regionalni putevi, Bijeljina – Zvornik takođe je priortet, potom Zvornik – Konjević Polje. Radiće se treća traka preko Romanije, koja će ići prema Sokocu i to će značajno unaprijediti saobraćaj u ovoj regiji – istakao je Stevanović.

Prema njegovim riječima Foča je dočekala Dan grada u najtežem infrastrukturnom momentu.

– Svi putevi prema ovom gradu su u lošijem stanju nego što to ovaj grad zaslužuje. Međutim, idu bolji dani za Fočake. Јavni poziv za izgradnju preostalih 14 kilometara na putnom pravcu za Šćepan Polje. Takođe putni pravac prema Tjentištu, potpisani su ugovori, obezbjeđeno finansiranje, u narednom mjesecu inteziviranje radova, a sledeće godine dobićemo jedan novi pravac koji će služiti svojoj svrsi. Sanacija mosta na rijeci Bistrici koja je izazvana klizištem. Nama je važno da normalizujemo taj pravac i pustimo saobraćaj u promet – zaključio je Stevanović.

Foto: RTRS

Na Odjeljenju za intenzivnu njegu banjalučkog porodilišta od 22. maja do 19. juna 1992. godine preminulo je 12 prijevremeno rođenih beba, koje bi imale šansu da se bore za život da im se kiseonik mogao dati u banjalučkoj bolnici ili da su mogle biti transportovane u Beograd radi bolje zdravstvene njege.

Prvi apel za pomoć iz Kliničko-bolničkog centra u Banjaluci upućen je 21. maja 1992. godine, a zaposleni su pokušali da medicinski kiseonik nadomjeste industrijskim, koji su, nakon apela za pomoć, dostavljali brojni pojedinci i organizacije iz Banjaluke.

Ali, ovaj kiseonik nije bio sterilan i nije posjedovao istu vlažnost, dok su boce punjene pod različitim pritiskom.

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći i uskoro Kliničko-bolnički centar ulazi u novi period neizvjesnosti.

U Јugoslaviji je posredstvom medija vođena kampanja da se dopusti let i spriječi agonija u Kliničkom-bolničkom centru, a podržale su je i brojne poznate ličnosti. Apele su uputili i predsjednik Јugoslavije Dobrica Ćosić, kao i patrijarh srpski Pavle.

Muslimansko-hrvatske jedinice tada su kotrolisale “Koridor života” u Posavini i kiseonik je mogao doći samo vazdušnim putem.

Za ovu tragediju bili su odgovorni oni koji su mogli da pomognu, a nisu to učinili, prije svega tadašnji generalni sekretar UN Butros Butros Gali, Savjet bezbjednosti UN i Komitet za sankcije, koji je odugovlačio i nije izdao dozvolu da sa batajničkog aerodroma poleti humanitarni avion sa kiseonikom i ostalom medicinskom opremom.

Uobičajena procedura za dobijanje dozvole trajala je do sedam dana, ali ni nakon 12 dana let nije odobren.

Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova pri Vladi Republike Srpske uvrstio je 2008. godine stradanje banjalučkih beba u Program obilježavanja značajnih istorijskih datuma i događaja Republike Srpske kao događaj od regionalnog značaja, a 22. maj je proglašen Danom stradanja 12 beba usljed nedostatka kiseonika ratne 1992. godine.

Foto: RTRS

Premijer Republike Srpske Savo Minić istakao je da je od danas potpuno jasno šta će građani birati 4. oktobra.

Minić je u objavi na društvenoj mreži Iks citirao književnika i filozofa Petra Petrovića Njegoša, stihom iz pjesme “O vojni Rusah i Turakah” – “Da ih čuje, koji razumije”.

Од данас је потпуно јасно шта ће грађани бирати 4. октобра, па ћу опет цитирати Његоша: “Да их чује, који разумије…”

— Саво Минић (@minic_savo) May 20, 2026

Postojeći Granični prelaz Gradiška je, sa starog mosta, izgrađenog prije 70 godina, premješten na novu lokaciju, čime je počela i upotreba novoizgrađenog mosta, zbog čega su i putnici odahnuli.

Iako je ovo predstavljeno kao privremeno rješenje, koje je donijelo Ministarstvo bezbjednosti BiH, te je na snazi do sanacije starog mosta, a najdalje do 19. avgusta, do 19 časova, “Nezavisne novine” nezvanično saznaju da to ipak ne mora biti konačan rok, već se može produžavati unedogled.

“Naravno da se ova rješenja mogu produžavati. I produžavati, i produžavati… Ne bi bio prvi put”, jasan je odlično obaviješten izvor “Nezavisnih novina”.

Osmijeh na licu
Među prvim putnicima koji su u utorak, oko 19 časova, prošli kroz prelaz na novoj lokaciji, bio je Anto Šimunović, rodom iz Jajca, koji se sa osmijehom zaustavio pred novinarima. Objasnio je da putuje prema Njemačkoj, gdje živi i radi.

Novinari su primijetili da je među prvim vozačima na ovom prelazu, na šta je kroz osmijeh odgovorio da je “četvrti u redu”, dodajući da je to dočekao “nakon dugo vremena”. Na kraju razgovora nije krio zadovoljstvo što je prelaz na novoj lokaciji konačno pušten u funkciju.

“Fantastično je što se ovo konačno dešava”, poručio je Šimunović, dok su vozila iza njega polako nastavljala prema izlazu iz BiH.

Jedan od onih koji su s nestrpljenjem dočekali ovaj trenutak je i Miroslav Ćulibrk, špediter sa tridesetogodišnjim radnim iskustvom na prelazu u Gradišci. Nalazeći se u koloni vozila koja je čekala istorijski prelazak, Ćulibrk nije skrivao oduševljenje.

Trenutak koji čeka 30 godina
“Hoću da pređem most. Već 30 godina radim ovdje kao špediter i ovo je od velikog, istorijskog značaja za Bosnu i Hercegovinu, kao i za Republiku Srpsku. Veliki značaj”, poručio je Ćulibrk neposredno prije prolaska kroz prelaz na novoj lokaciji.

Otvaranju ovog prelaza su, podsjetimo, prethodila dva moguća dogovora koja su propala – Savjet ministara BiH, na vanrednoj telefonskoj sjednici, nije usvojio prijedlog privremenog otvaranja novog graničnog prelaza, jer za njega nije bilo podrške ministara iz reda bošnjačkog naroda, a onda je otvaranje graničnog prelaza, ko zna koji put, na sjednici UO UIO blokirao član UO Zijad Krnjić.

Dakle, novi granični prelaz nije privremeno otvoren, ali je stari privremeno premješten. Naime, Ministarstvo bezbjednosti BiH saopštava da su donijeli rješenje kojim se omogućava preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Gradišci.

“Lokacija preko novog mosta koristiće se za vrijeme obustave saobraćaja na postojećem graničnom prelazu Gradiška, do koje je došlo usljed obrušavanja dijela zaštitne ograde i pješačke staze na mostu preko rijeke Save”, kažu iz Ministarstva.

Rješenje iz 2025.
Ministarstvo bezbjednosti BiH je, dodaju, još prošle godine donijelo rješenje o određivanju privremenog graničnog prelaza, ali je njegova primjena odgođena do zaprimanja službene obavijesti Uprave za indirektno oporezivanje BiH da su ispunjeni pravni i organizacijski uslovi za rad carinske službe na tom prelazu.

“Prema današnjoj obavijesti UIO BiH, rad carinskih službi na novoj lokaciji omogućen je premještanjem službenika sa postojećeg graničnog prelaza Gradiška”, rekli su iz Ministarstva bezbjednosti BiH u utorak.

U međuvremenu su se oglasili i iz UIO BiH, navodeći da su donijeli odluku o privremenom premještaju Carinskog referata na graničnom prelazu Gradiška na lokaciju novog mosta u Gradišci.

“Funkcionisanje u Carinskom referatu graničnog prelaza Gradiška na novoj – privremenoj lokaciji odvijaće se na isti način kako je funkcionisao na dosadašnjoj lokaciji, uz primjenu postojeće šifre graničnog prelaza Gradiška, upotrebu službenog pečata graničnog prelaza Gradiška i upotrebu informatičke aplikacije Ex Disc i ostalih informatičkih aplikacija koje se koriste u Carinskom referatu graničnog prelaza Gradiška”, rekli su iz UIO BiH.

Dodatno su u srijedu objasnili da UIO BiH nije otvorila novi privremeni granični prelaz, već je odlukom privremeno premjestila postojeći GP na novu lokaciju.

Brza reakcija
Počele su da se nižu i reakcije. Delegacija EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH pozdravili su brzu reakciju nadležnih organa u pravcu odobrenja privremenog rješenja koje će omogućiti operativnost prelaza u Gradišci.

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić kaže da ovaj projekat predstavlja pobjedu ustrajnosti i jasan znak da Republika Srpska neće tolerisati blokade.

“Republika Srpska ne može i neće da pristaje na ucjene i situaciju u kojoj će neko blokirati normalan život. Danas smo uradili ono što je trebalo da bude završeno prije više mjeseci”, izjavio je Amidžić, koji je i predsjedavajući UO UIO BiH.

Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić izrazio je veliko zadovoljstvo povodom početka rada graničnog prelaza na novoj lokaciji, ističući da je ovo velika pobjeda za građane i privrednike, ali i najavio hitne naredne korake na infrastrukturi.

Sudbina starog mosta
“Cilj nam je da hitno obnovimo stari most u Gradišci i da ga vrlo brzo stavimo u punu funkciju kao međunarodni granični prelaz za putničke automobile. To će donijeti ogromno rasterećenje i imati ogroman značaj za grad Gradišku”, zaključio je Adžić.

Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske”, rekao je da je u toku ispitivanje starog mosta u Gradišci i da je moguće da će on biti ograničen na laki saobraćaj, do tri i po tone. On je istakao da je u noći između ponedjeljka i utorka oštećena pješačka staza na nadvožnjaku kojim se pristupa na most.

“Most je u izuzetno dobrom stanju i tu nema dileme. Međutim, odlomio se komad pješačke staze i saobraćaj je obustavljen. Mi smo uzeli da izvršimo ispitivanje, da vidimo da li je bezbjedna ostala konstrukcija. Ispitivanje će nam pokazati da li i u kom kapacitetu možemo pustiti saobraćaj”, rekao je Janković.

Na naše pitanje kada bi u najboljem scenariju mogao biti pušten saobraćaj na starom mostu, on odgovara da je to teško reći.

“Gledajte, bez tog ispitivanja sve je nagađanje. Ako bude, vjerovatno ćemo morati da ga ograničimo na laki saobraćaj, do tri i po tone, dakle, samo za mala vozila i eventualno kombije, dok teški saobraćaj ide preko novog prelaza”, rekao je Janković za “Nezavisne novine”.

Šta je zaboravio Konaković
Zanimljivo je da je ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio da se privremeni granični prelaz može otvoriti maksimalno tri mjeseca tokom jedne kalendarske godine. Međutim, nešto je “zaboravio”.

“Ovo nije privremeni granični prelaz, već je riječ o već postojećem graničnom prelazu, koji je pomjeren na privremenu lokaciju”, kaže izvor “Nezavisnih”.

U međuvremenu, Auto-moto savez Republike Srpske već je pustio u rad kamere koje su nedavno postavljene na graničnom prelazu preko mosta na Savi u Gradišci na novoj lokaciji, koje prikazuju stanje saobraćaja na ulazu i izlazu iz BiH. I prevoznici su konačno odahnuli.

“Otvaranje mosta predstavlja značajan korak ka stabilizaciji transportnih tokova i rasterećenju privrede BiH, posebno imajući u vidu činjenicu da drumski transport nosi dominantan dio robnih tokova zemlje”, istakao je za “Nezavisne novine” Velibor Peulić, koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH”.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da bi nakon usvajanja novog zakona o pravima boraca u Parlamentu Srpske njegova primjena trebalo da počne od jula.

– Ovim zakonskim rješenjem utvrđuje se veći obim prava, više ljudi, više novca, više boračkih kategorija, ali pod broj jedan više poštovanja i onoga što treba da pokažemo prema svakom borcu – kao jer Minić u Parlamentu Srpske, tokom skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o pravima boraca.

Minić je naveo da je u administraciji grada Banjaluke zaposleno 223 radnika više od dolaska nove gradske uprave i postavio pitanje koliko je zaposleno djece poginulih boraca.

On je rekao da je opština Foča zaposlila 45 djece iz kategorija djece poginulih boraca.

– Siguran sam da ćemo do kraja godine zaposliti 500 djece poginulih boraca, kako smo to ranije obećali – istakao je Minić.

Posljednji pozdrav Dobrili Kukolj, bivšoj zatvorenici logora Јasenovac i dugogodišnjoj predsjednici banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata. Sa velikom tugom sam primila vijest o njenoj smrti, navela je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Cijeli svoj život posvetila je širenju istine o stradanju srpskog, ali i drugih naroda u logoru Јasenovac, kao i širom Nezavisne Države Hrvatske.

– Njena svjedočenja o strahotama kroz koje su prolazili jasenovački logoraši ostaju dragocjen doprinos kulturi sjećanja i dostojnoj memorijalizaciji najveće istorijske rane našeg naroda. Odlazak Dobrile Kukolj predstavlja ogroman i nenadoknadiv gubitak, ne samo za njenu porodicu, prijatelje i saradnike, već i za cijelu Republiku Srpsku. Neka je vječni pokoj njenoj dobroj duši, a porodici iskreno saučešće – istakla je Cvijanović na Instagramu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)