Kategorija: Vijesti

Centralna izborna komisija izvršila je prezentaciju za medije seta specifičnih tehnologija za opšte izbore zakazane za 4. oktobar.

Testiran je po jedan uređaj za biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića iz kontigenta od 200 kompleta preuzetih početkom avgusta.

S obzirom da se isporuka vrši sukcesivno, drugi kontigent opreme trebalo bi da stigne krajem mjeseca.

Nove izborne tehnologije trebalo bi da budu primijenjene na svim redovnim biračkim mjestima kojih je oko 5.300 i u Glavnom centru za brojanje.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je da je laž da su sredstva iz Plana rasta besplatna jer se jedan dio mora vratiti, a način kako će se trošiti određuje Evropska komisija.

– To su sredstva kojima oni nas zadužuju i kažu nam koje projekte moramo raditi – rekao je Amidžić.

On je naveo da postoji procedura po kojoj su infrastrukturni projekti određeni od EU, umjesto da to čini Vlada Srpske.

On je dodao da takvi krediti nisu povoljni, a da je Republika Srpska danas priznata kod drugih međunarodnih finansijskih institucija kod mojih može dobiti i više sredstava od onih dostupnih Planom rasta.

Istakao je da način utroška svakog evra određuje Evropska komisija. “To je kao kada bih ja rekao šta je prioritet u vašoj kući, a nikada nisam bio u toj kući”, kaže Amidžić.

Pojasnio je da je Plan rasta nešto što treba da se razloži na prave dijelove, te da on obuhvata sredstva od oko 970 miliona evra.

– Od toga, 700 miliona evra su krediti. U javnosti se pokušava objasniti da je Plan rasta blizu milijardu, o tome kako treba da se podijele narodu i da niko nema nikakvih obaveza. To je 700 miliona evra kredita, a 270 do 280 miliona su grantovi – istakao je Amidžić.

Dodao je da se taj grant dijeli između FBiH i Republike Srpske i da “laže svako ko kaže da su to neka besplatna sredstva za Srpsku”.

Projekte prioritetne za lokalne zajednice koji se finansiraju iz programa javnih investicija Vlada Republike Srpske je određivala isključivo na osnovu njihovih prijedloga, izjavio je danas premijer Savo Minić.

“Svi projekti koje smo odobrili pokrenuti su na zahtjev lokalnih zajednica, a njihova realizacija se najčešće u potpunosti finansira sredstvima Vlade. Za određene kompleksnije projekte, koji zahtijevaju veća finansijska sredstva, Vlada je većinski dio novca obezbijedila upravo kroz program javnih investicija”, pojasnio je Minić.

Minić je na konferenciji za novinare u Banjaluci istakao da je učešće jedinica lokalne samouprave u ovom procesu jedini ispravan način da se postignu maksimalna efikasnost i uspješna realizacija projekata.

Podsjetio je da je lokalnim vlastima na vrijeme sugerisano da pripreme svu potrebnu tehničku dokumentaciju i riješe imovinsko-pravne odnose kako ne bi bilo zastoja u radu.

Napomenuo je da redovno razgovara sa načelnicima i gradonačelnicima o lokalnim prioritetima, te je izdvojio nedavni sastanak sa načelnikom opštine Berkovići Bojanom Samardžićem koji je iznio potrebu za realizacijom projekta vrijednog 800.000 KM.

Minić je izrazio zadovoljstvo što se veliki broj odobrenih projekata, koji se finansiraju iz javnih investicija, već aktivno realizuje na terenu.

Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta, izabran je za vršioca dužnosti rektora Univerziteta u Banjaluci.

Ova odluka donesena je danas na vanrednoj sjednici Senata ove visokoškolske ustanove.

Škrbića su podržala 23 člana Senata.

Glasanje je bilo javno.

Naime, do izbora vršioca dužnosti rektora došlo je nakon što je Okružni sud u Banjaluci presudio da je Radoslav Gajanin, dosadašnji rektor Univerziteta u Banjaluci, nezakonito izabran po treći put na ovu funkciju.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je u intervjuu Srni da ukupno stanje u Srpskoj treba posmatrati sa stanovišta njene snage, institucionalnih kapaciteta i sposobnosti da se suoči sa problemima i za njih pronađe najbolja rješenja.

“Generalno možemo reći da je situacija u Republici Srpskoj stabilna u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu, te da je stabilna upravo na bazi stabilnih institucija našeg sistema”, naglasio je Karan.

On je naveo da se stabilnost institucija odnosi prije svega na njihov kapacitet i mogućnost da odgovore svom ustavnom i zakonskom zadatku sa svih aspekata.

“Kada govorimo o zakonodavnoj vlasti, Narodnoj skupštini Republike Srpske, u tom institucionalnom kapacitetu zakonski su odgovorili na sve izazove koji su se našli pred Republikom Srpskom. U isto vrijeme glavni i osnovni nosilac izvršne vlasti, Vlada Republike Srpske, svojim zakonodavnim inicijativama, a kasnije u izvršenju tih zakona, našla je potpuno adekvatne odgovore u ovim turbulentnim vremenima”, istakao je Karan.

On je ocijenio da su institucije Republike Srpske odgovore i rješenja našle u svim segmentima društva, te da je posebno značajno to što su rješenja sistemska i dugoročna.

“Rješenja su već vidljiva od, recimo, boračkih populacija, radničkih prava, nekih socijalnih prava svih kategorija – žena, djece, djece školskog uzrasta, pa do svih segmenata našeg društva”, rekao je Karan.

STABILNOST SRPSKE POČIVA NA VOLJI NARODA I DEJTONU

Predsjednik Republike istakao je da stabilnost Republike Srpske, kako danas tako i tokom više od tri decenije njenog postojanja, počiva na izbornoj volji naroda na osnovu koje nastaju institucije Srpske.

On je naglasio značaj ekonomske i političke stabilnosti i samodrživosti Republike Srpske, kao i očuvanja njene ustavno-pravne pozicije u okviru dejtonske BiH.

“Bazni su principi koje mi želimo da održimo, afirmišemo i smatram da su jedini mogući, a to je paritet, konsenzus i podjela nadležnosti kada je riječ o cijeloj BiH”, rekao je Karan.

On je dodao da Republika Srpska insistira na svojoj ustavnoj poziciji, kao i na položaju konstitutivnih naroda i dva entiteta.

“Možemo zaključiti da svi ovi aspekti afirmišu ovu konstataciju da je Republika Srpska danas ekonomski, politički i institucionalno sigurno snažno mjesto”, ocijenio je Karan.

AMERIČKA AKADEMSKA JAVNOST SVE VIŠE ČUJE ARGUMENTE SRPSKE

Govoreći o nedavno objavljenom radu američkih autora u Harvardovom naučnom časopisu koji otvara pitanje efekata američkog angažmana u BiH nakon Dejtona, Karan je istakao da je značajno što se u američkoj akademskoj javnosti otvaraju pitanja koja su godinama bila predmet argumenata Republike Srpske.

“Prije svega moramo reći da je svih ovih 30 godina Republika Srpska bila suočena sa neopravdanim pritiscima, neopravdanim napadima”, naveo je Karan.

On je ukazao da je Republika Srpska gotovo sve vrijeme optuživana za rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma iako se borila za njegove principe i dejtonski Ustav.

“Prema tome, stvorila se potpuno pogrešna, negativna percepcija i narativ koji je išao protiv Republike Srpske”, podsjetio je Karan.

Prema njegovim riječima, stvoren je stereotip o Republici Srpskoj, ali radovi američkih autora pokazuju da se situacija mijenja.

“Mijenja se u smislu da su i argumenti Republike Srpske, oni ključni koje ponavljamo 30 godina, počeli da imaju svoje uvo i dopiru i na druga mjesta, pa tako i u SAD i da se otvaraju i drugačije spoznaje o tome šta se događa u BiH”, naglasio je Karan.

On je istakao da su napori zvaničnika Republike Srpske na međunarodnom planu doprinijeli da se argumenti Srpske čuju i van BiH.

“To je veliko dostignuće Republike Srpske. Svi ti naši argumenti uvijek, i danas i svih ovih godina, bili su argumenti koji su imali svoju potku i svoju osnovu u Ustavu, u Dejtonskom mirovnom sporazumu i ništa izvan toga”, naglasio je Karan.

On je rekao da to doprinosi afirmaciji politike Republike Srpske i uvažavanju njenih stavova.

INTERVENCIONIZAM VISOKIH PREDSTAVNIKA RUŠIO DEJTON

Komentarišući kritiku uloge OHR-a objavljenu u Harvardovom naučnom časopisu, Karan je istakao da su upravo to pitanja na koja Republika Srpska ukazuje godinama.

“Mi smo konstatovali da su svih ovih 30 godina neustavnim, antidejtonskim djelovanjem svih visokih predstavnika, pa i onoga koji to nije bio, koji je radio ovdje nepozvan i bez ikakvih ovlašćenja, svojim intervencionizmom zapravo pokušali da naprave jedan koncept antidejtonske BiH”, konstatovao je Karan.

Prema njegovim riječima, intervencionizam je rušio principe Dejtonskog sporazuma – paritet, konsenzus i podjelu nadležnosti – i išao u pravcu unitarizacije BiH.

“Lično smatram da je svih ovih 30 godina glavno sporenje i ključno neslaganje političkih elita u BiH, predstavnika bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, upravo u promišljanju o tome kakva je BiH po svom državnom uređenju”, rekao je Karan.

On je pojasnio da je BiH, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, federalno uređena, sa snažnim elementima konfederacije.

“U tom smislu smatram da intervencionizam, koji su američki autori prepoznali, ovih 30 godina nije dao nikakve efekte. Naprotiv, nakon 30 godina imamo iste one probleme koje smo imali i prije 30 godina, čak multiplicirane u određenom segmentu sa aspekta pokušaja uništavanja suvereniteta i snage entiteta i tri konstitutivna naroda”, rekao je Karan.

On je dodao da se intervencionizam kretao u pravcu rušenja utvrđenog dejtonskog oblika državnog uređenja i njegovog preusmjeravanja ka unitarnom i građanskom modelu.

“Danas su shvatili da taj koncept nije dobar. Republika Srpska ga ne priznaje. Ne priznaju ga najmanje dva konstitutivna naroda”, istakao je Karan.

BONSKA OVLAŠĆENJA SU IZMIŠLJENA; UNITARIZACIJA BiH JE NEGACIJA DEJTONA

Govoreći o stavovima američkih autora o potrebi ukidanja bonskih ovlašćenja, Karan je naglasio da su to “izmišljena ovlašćenja”.

“Sama ova činjenica da su oni na takav način svojim promišljanjem došli do tog zaključka, onda su automatski posredno ili neposredno već i sami negirali bonska ovlašćenja koja zapravo ne postoje”, ukazao je Karan.

On je naveo da su bonska ovlašćenja, nastala nakon Dejtonskog sporazuma, 1997. godine, od izmišljenog tijela – Savjeta za implementaciju mira.

“NJime su upravo htjeli dati neku vrstu legitimizacije procesu koji je odmah krenuo, a taj proces se zove unitarizacija”, rekao je Karan.

Navodeći da je unitarizacija BiH negacija Dejtona, predsjednik Republike Srpske je naglasio da oni koji zagovaraju građansku unitarnu državu direktno ruše Dejtonski mirovni sporazum.

On je rekao da je BiH multietnička zemlja sa tri konstitutivna naroda i dva entiteta i da bi njena unitarizacija bila negacija same države, Ustava i Dejtonskog sporazuma.

ODLUKE VISOKIH PREDSTAVNIKA O NADLEŽNOSTIMA SRPSKE SU NIŠTAVNE

Karan je govorio i o stavu američkih autora da visoki predstavnici nikada nisu mogli donositi zakone, te da su takvi akti ništavni, ističući da je principijelna politika Republike Srpske, odmah prepoznala sve te procese kao antidejtonske i antiustavne.

On je naveo da su visoki predstavnici donijeli više od 900 različitih odluka kojima su pokušali da promijene oblik državnog uređenja u pravcu unitarizacije.

“Često imam običaj da kažem da postoje srećne i nesrećne federalne države. Srećne su one koje su uspjele da riješe ova tri principa na kojima počivaju i Sjedinjene Američke Države i sve moderne federacije danas u svijetu”, rekao je Karan, ističući da su ti principi paritet, konsenzus i podjela nadležnosti.

Najviše zla kojeg su učinili svi visoki predstavnici svojim intervencijama, kaže on, bio je upravo udar na nadležnosti. “Republici Srpskoj su oduzimane nadležnosti mimo ustavne procedure kako je to propisano Aneksom četiri”, rekao je Karan.

On je istakao da Ustav predviđa mogućnost dodatnih nadležnosti, ali samo uz saglasnost svih strana, odnosno konstitutivnih naroda i entiteta.

“S tog aspekta, u procesno-pravnom smislu, materijalno-pravnom, u ustavnom i dejtonskom smislu, svi ti akti koje su donijeli visoki predstavnici mimo Aneksa deset su ništavni”, rekao je Karan.

SARADNJA SA NOVOM AMERIČKOM ADMINISTRACIJOM OTVARA EKONOMSKI I POLITIČKI PROSTOR

Kada je riječ o mogućnosti snažnije saradnje Republike Srpske sa administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa, Karan je u intervjuu Srni rekao da se svijet ubrzano mijenja i da više ne postoji raniji unipolarni poredak.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska je prepoznala aktuelni trenutak i nastoji da u okviru globalnih promjena pronađe prostor za afirmaciju svojih interesa.

“Jedan od njih je i saradnja sa novom američkom administracijom koju je predsjednik /Milorad/ Dodik u više navrata gradio duži vremenski period”, rekao je Karan.

On je naveo da su lider SNSD-a Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić učinili velike napore da afirmišu stavove Srpske.

Cilj je, dodao je on, stvaranje dobre pozicije za otvaranje ekonomskog i političkog prostora za dijalog i saradnju, te da Republika Srpska bude prepoznata kao takvo mjesto, a ne da se širi lažni narativ o njoj.

On je ocijenio da je stvorena sjajna osnova da Republika Srpska kroz razgovore i dogovore, prije svega na ekonomskom polju, dodatno osnaži svoj status.

Govoreći o svom najvažnijem zadatku na mjestu predsjednika Republike, Karan je rekao da je najvažniji zadatak ne samo predsjednika Republike, nego svih institucija da budu odraz stabilnosti u Republici Srpskoj i da u okviru svojih ustavnih nadležnosti ostvaruju ono što građani očekuju od njih.

On je naglasio da snaga institucija mora imati direktan efekat na život građana.

NAJVIDLJIVIJI REZULTAT SARADNJE SA SRBIJOM – INFRASTRUKTURNI PROJEKTI

Kada je riječ o saradnji sa Srbijom, Karan je naveo da odnose Republike Srpske i Srbije karakteriše veliki broj istorijskih, nacionalnih i identitetskih veza.

“Riječ je o jednom narodu. Postoje idetitetska obilježja koja nas definišu kao jedno. Mi to u osnovi i jesmo”, naglasio je Karan i podsjetio i deklaraciju Svesrpskog sabora i na Sporazum o specijalnim paralelnim vezama Srpske i Srbije koji obuhvata ekonomiju, socijalnu oblast, zdravstvo, ekonomiju, sport, kulturu i druge oblasti.

Kao najvidljiviji rezultat saradnje on je izdvojio infrastrukturne projekte. “Ono što je možda najvidljivije i najznačajnije jeste veliki broj infrastrukturnih projekata i objekata koji se grade u cijeloj Republici Srpskoj, kao i u Federaciji BiH gdje živi srpski narod”, rekao je Karan.

On je ocijenio da su odnosi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Dodika doprinijeli tome da saradnja bude vidljiva građanima, a ona se najbolje vidi kroz konkretne projekte bilo da je to škola, most, put, auto-put, bilo koji infrastrukturni projekat.

Karan je pozitivno ocijenio i rad aktuelne Vlade Srpske na čelu sa premijerom Savom Minićem, navodeći da ona izvrsno radi svoj posao, ne samo u saradnji sa Srbijom već i u drugim oblastima u kojima, kako kaže, idu u susret problemima, ne bježe od njih i nalaze sjajna i dobra rješenja.

GLAS REPUBLIKE SRPSKE SE PONOVO ČUJE U SVIJETU

Govoreći o preostalim zabludama dijela međunarodne zajednice i javnosti o Republici Srpskoj, Karan je ukazao da i dalje postoji negativan narativ koji je građen decenijama.

Prema njegovim riječima, dio međunarodne zajednice koji je podržavao intervencionizam visokih predstavnika morao je stvoriti narativ o napadu na Republiku Srpsku kako bi održao taj pristup.

“Ovdje je, 30 godina danas kasnije, došlo do potpunog sukoba dejtonskog i antidejtonskog. Republika Srpska je dejtonsko. Antidejtonsko su ovi drugi”, rekao je Karan.

On je ocijenio da se situacija promijenila jer se argumenti Republike Srpske danas više čuju. “Bilo je nezamislivo prije pet ili deset godina pročitati ovako nešto što su sada napisali američki autori, a danas je to postala stvarnost, i naša i njihova stvarnost”, istakao je Karan.

Predsjednik Republike je zaključio da afirmacija dejtonskih principa, ustavne pozicije Republike Srpske, kao i principa ustavnosti i zakonitosti, predstavljaju put kojim se može suprotstaviti neustavnom i antidejtonskom djelovanju.

Neki dan sam odgledala neki video gdje je kao pojašnjeno kako ćemo glasati. Ono je toliko komplikovano da ja nemam riječi. I do sada sam se jedva snalazila, a kako ću sad – nemam pojma.

To je za “Nezavisne novine” ispričala jedna Banjalučanka (62), koja ističe da očekuje haos na biralištima 4. oktobra 2026.

“Ja ne znam kako su oni osmislili da, sa onim silnim papirima, glasa neko ko ima 80, pa i 90 godina. Pa dok baka od 90 i nešto godina uporedi one redne brojeve, trebaće joj ko zna koliko vremena. Ne znam šta da kažem osim da će dobar dio glasača biti sluđen i zbunjen”, navela je ova Banjalučanka.

I zaista, na predstojećim opštim izborima se sistem glasanja uveliko razlikuje od onog na koji smo navikli. Analitičari su locirali više mogućih problema.

Ogroman rizik

Politikolog Stefan Ličina smatra da postoji ogroman rizik da broj nevažećih glasačkih listića bude povećan.

“Problem nije samo novi izgled glasačkog listića, nego činjenica da se od birača traži da upotrijebi nekoliko novih pravila tokom glasanja: potpuno popunjavanje kružića umjesto iksića, korištenje posebnog flomastera, razlikovanje političkih subjekata od rednih brojeva kandidata, korištenje posebne kandidatske liste, listići koji se više ne presavijaju, ubacivanje listića u skener i tako dalje. Za prosječnog birača koji je redovno izlazio na izbore, posebno one starije životne dobi, sve ovo bi moglo biti veliki problem”, ocjenjuje Ličina.

Drugi veliki problem koji se može predvidjeti je, dodaje on, usporavanje procesa glasanja i stvaranje redova na biračkim mjestima.

Usko grlo glasanja

“Ovo će vjerovatno na vrhuncu biti ujutro po otvaranju biračkih mjesta i naveče pred zatvaranje biračkih mjesta. Kabina će definitivno biti usko grlo, ali nije jedino. Hoće li savršeno raditi biometrijska autentifikacija, hoće li sve vrijeme biti struje, hoće li skener prihvatati svaki listić, hoće li birači griješiti pa tražiti zamjenski glasački materijal, hoće li biti pod pritiskom? I hoće li odustajati od glasanja zbog svega toga?”, pita Ličina.

Treći veliki problem je, dodaje on, povjerenje i percepcija tajnosti glasanja.

“Birači prvo daju otisak prsta, a onda listić stavljaju u skener. Dovoljno je da krenu dezinformacije kako ‘sistem zna za koga je ko glasao’ i to može ozbiljno ugroziti povjerenje birača u izborni proces, pa kod dijela građana i spremnost da ne izađu na izbore”, naglašava Ličina.

Manipulacije rezultatima

Zbog svega toga potrebna je, kako on dodaje, snažna kampanja edukacije birača, ali boji se da je za ozbiljnu edukaciju birača vrijeme veoma ograničeno. Kako naglašava, puštanje televizijskih spotova i objave na društvenim mrežama nisu dovoljni – CIK je trebalo da pronađe način kako da dođe do svakog birača. Ličina poručuje da birač 4. oktobra ne smije učiti kako se glasa po novim pravilima.

“Uprkos svemu tome, mi konačno dobijamo sistem u kojem je mnogo teže glasati u tuđe ime, manipulisati rezultatima na biračkim mjestima i mijenjati volju birača. Ukoliko nova tehnologija bude pouzdana ovo može predstavljati jedno od najznačajnijih unapređenja integriteta izbora u BiH. Postigne li se povjerenje birača u izborni proces, odnosno da birač bude uvjeren da je njegov glas pravilno evidentiran i prebrojan, početne poteškoće oko prilagođavanja novim tehnologijama biće mala cijena za dugoročno povećavanje integriteta izbora”, rekao je Ličina za “Nezavisne novine”.

Edukacija birača

Hasan Kamenjaković, PR menadžer Koalicije “Pod lupom”, smatra da edukativne aktivnosti moraju biti široko rasprostranjene i uključiti što veći broj građana, odnosno birača.

Prema njegovim riječima, za izbore 2026, pored toga što imamo istorijske promjene u vidu novih izbornih tehnologija, imamo i ogromne promjene za birače.

“Svakako, mi smo i apelirali već prije skoro mjesec dana na to da se sa edukacijama treba početi čim prije s obzirom na ove velike promjene, da bi birači znali kako zaista ispravno glasati. Mi znamo da će Centralna izborna komisija (CIK) BiH sprovoditi široke edukativne aktivnosti. Evo, i nevladin sektor je čekao, nažalost, možda malo i više nego što je trebalo, na finalni izgled glasačkog listića da bismo počeli i mi raditi edukativne aktivnosti”, rekao je Kamenjaković.

Razlozi kašnjenja

Vremena, dodaje, ima još, te vjeruje da će se i politički subjekti masovno uključiti u edukaciju birača da bi sve prošlo kako treba.

“Iako smo duboko ušli u izborni proces i nismo krenuli sa edukativnim aktivnostima kada je to trebalo, postojao je niz faktora koji su uticali na to zašto smo kasnili. Mi znamo da smo sa pripremama za izbore trebali krenuti puno ranije, pa da smo imali opstrukcije i u vidu određenih zakonskih pretpostavki, pa da smo imali opstrukcije u osiguravanju sredstava, kao i opstrukcije u samom javnom tenderu. Dakle, brojni su faktori koji su uticali na to da to duboko pomakne edukaciju skoro pred sam izborni dan, ali vjerujemo da još ima vremena da se sprovedu edukativne aktivnosti”, kazao je Kamenjaković za “Nezavisne novine”.

Mnogo više napora

Velizar Antić, politički analitičar, kaže da, baš kao i sve novo, i novi način glasanja izaziva određeni strah kod naroda.

“Međutim, ja mislim da će se do oktobra građani dovoljno informisati i biti spremni da svoj glas iskoriste na ispravan način. Mislim da će CIK morati mnogo više napora da uloži u promotivnu kampanju i jasna uputstva kako se glasa kako bi svi građani bili dobro informisani”, rekao je Antić.

Mi smo, dodaje on, i do sada imali jako veliki broj nevažećih glasova na izborima i smatra da novi način glasanja neće povećati ovaj broj.

“Takođe, mislim da će i sami građani morati malo više da se informišu i da na biračko mjesto dođu spremni za koju partiju i kog kandidata žele da glasaju. Tako da mislim da će jako mali broj birača na kraju i da koristi dodatni materijal sa imenima pojedinačnih kandidata na listama”, rekao je Antić za “Nezavisne novine”.

Pravila glasanja

Stav o mogućim problemima u izbornom danu smo juče pokušali dobiti i u CIK-u BiH, ali u tome nismo uspjeli. CIK BiH objavio je, podsjetimo, nedavno video u kome je objasnio kako treba glasati.

Oni ističu da je po dolasku na biračko mjesto glasač dužan da se identifikuje davanjem na uvid važeće lične karte ili vozačke dozvole ili pasoša BiH.

“Nakon elektronskog očitavanja podataka, kažiprst desne ruke položite ravno na senzor uređaja radi biometrijske autentifikacije. Po uspješno završenoj identifikaciji i autentifikaciji uređaj štampa potvrdu koju potpisujete”, objašnjavaju oni.

Kako dodaju, uz glasačke listiće, glasači preuzimaju kandidatsku listu i zaštitnu fasciklu te idu u glasačku kabinu.

Novi izgled listića

“Glasački listići imaju novi izgled i označavaju se isključivo posebnim flomasterom koji se nalazi u glasačkoj kabini. Obavezno pročitajte uputstvo. Na glasačkim listićima na kojima su navedena imena pojedinačnih kandidata potpuno ispunite kružić ispred imena samo jednog kandidata”, rekli su iz CIK-a BiH.

Kada je riječ o ostalim listama, oni navode da su na lijevoj strani glasačkog listića nazivi političkih subjekata, dok su na desnoj strani glasačkog listića kolone s rednim brojevima kandidata.

“Obavezno potpuno ispunite kružić ispred naziva samo jednog političkog subjekta na lijevoj strani glasačkog listića. Ili obavezno potpuno ispunite kružić ispred naziva samo jednog političkog subjekta na lijevoj strani glasačkog listića i potpuno ispunite kružić ispred jednog, dva ili najviše tri redna broja kandidata na desnoj strani glasačkog listića”, dodaju oni.

Iz CIK-a BiH su dodali da su pripadajući redni brojevi kandidata s njihovim imenima i prezimenima sadržani u kandidatskoj listi.

“Nakon glasanja, glasačke listiće bez presavijanja stavite ravno u zaštitnu fasciklu. U skener stavljate jedan po jedan glasački listić licem okrenut prema dolje. Zaštitnu fasciklu i kandidatsku listu obavezno vratite članu biračkog odbora”, objasnili su iz CIK BiH.

Građani bi, podsjetimo, na birališta trebalo da izađu 4. oktobra, mada su se pojavile i tvrdnje da bi se moglo desiti da CIK odloži održavanje izbora.

 

BiH je završila posljednji korak u procesu ratifikacije programa Instrumenta pretpristupne pomoći za period od 2025. do 2027. godine, čime joj je omogućen pristup bespovratnim sredstvima EU u iznosu od 140,5 miliona evra, istakao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

– Takva zajednica nas zanima, bez blokada i opstrukcija, uz uvažavanje stavova sva tri konstitutivna naroda. Uvjeren sam da to želi svaki normalan čovjek u Republici Srpskoj, ali i u FBiH – istakao je Minić u objavi na društvenoj mreži Iks.

Odluka o finansiranju programa objavljena je danas u “Službenom glasniku BiH”, čime su stvoreni uslovi za korištenje sredstava namijenjenih podršci ključnim reformama i investicijama širom BiH.

Vlada Republike Srpske će podržati proširenje, adaptaciju i modernizaciju Medicinskog fakulteta u Banjaluci, te preseljenje ove institucije na lokaciju nekadašnje stare hirurgije, istakao je premijer Srpske Savo Minić.

– Istinski smatram da mladi svojim znanjem i radom mogu ojačati Republiku Srpsku. Da bi u tome uspjeli, moramo im obezbijediti adekvatne uslove – istakao je Minić u objavi na društvenoj mreži Iks.

Истински сматрам да млади својим знањем и радом могу ојачати Републику Српску.
Да би у томе успјели, морамо им обезбиједити адекватне услове.
Зато ће Влада подржати проширење, адаптацију и модернизацију Медицинског факултета у Бањој Луци, те пресељење ове институције на локацију… pic.twitter.com/7uCTgSCbPj

— Саво Минић (@minic_savo) August 17, 2026

Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci do kasne jeseni trebalo bi da se preseli na lokaciju na kojoj se ranije nalazila stara hirurgija, a Vlada Srpske podržaće proširenje i modernizaciju njegovih kapaciteta.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da je blokada računa Radio-televizije Republike Srpske i sve što se dešava u vezi sa tim iživljavanje nad zaposlenima u Јavnom servisu i njihovim porodicama, poručujući da će institucije Srpske tražiti mogućnosti da se ovaj problem riješi.

– Ne znam da li je cilj da nas natjera na neki lex specialis, kojim bi napravili, da kažemo, poseban zakon koji bi regulisao sva prava i koji bi na neki način bio opterećujući za čitavi emiterski sistem u BiH. Ali ovo što sada rade to je iživljavanje nad zaposlenima i njihovim porodicama. Da su ugrožene neke životinje negdje, vjerovatno bi se oglašavali više i imali više razumijevanja. Ali ovo je čista srbofobija, ovdje je problem što se naš javni servis zove Radio-televizija Republike Srpske, što zastupa interese koji su ustrojeni odlukama Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske, i što neko stalno pokušava da potpuno dezavuiše sve naše institucije – rekao je Stevandić za RTRS.

On je istakao da je ovo “jedna vrsta pakosti koja je prešla sve moguće granice”.

– I nas će natjerati na reakcije koje im se sigurno neće dopasti. Ne znam i ne želim da budem neko ko hoće da drži predavanje sudijama i sudovima. Međutim, svuda na svijetu da se onemogućava da ljudi hrane svoje porodice, plaćaju kredite i da se to pravda političkim razlozima, to bi se svuda nazvalo torturom i svuda bi bilo nečovještvo – naglasio je Stevandić.

On je dodao da “samo ovakav nakaradni sistem u BiH koji je utemeljen na ugrožavanju prava srpskog naroda i na rušenju njegovih institucija i onoga što te institucije predstavljaju, a to je i Radio-televizija Republike Srpske, može da dovede do ovakvog apsurda”.

– Ali ko god misli da mi nemamo hrabrosti i snage da povučemo odlučne korake, biće da se dobro prevario. Sam ne mogu da povučem konkretne poteze, ali tu je predsjednik Republike, Narodne skupštine i Vlade, i mi kao odgovorni ljudi zajedno ćemo sa ljudima sa RTRS-a da tražimo druge mogućnosti – poručio je Stevandić.

 

 

Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića izjavio je danas da strahuje da je njegov otac nedavno doživio treći moždani udar, a da Međunarodni mehanizam u Hagu o tome nije obavijestio porodicu.

– Moja majka i ja se sada pripremamo za vanredno putovanje u Hag. Vjerujemo da je moj otac nedavno doživio treći moždani udar, a nismo obavješteni. Njegovi simptomi su slični: veoma je slab, jedva može da govori telefonom, samo jednu ili dvije riječi, veoma tiho – rekao je Darko Mladić.

Prema njegovim riječima, zatvorski ljekari nisu mogli da porodici daju tačnu dijagnozu Mladićevog stanja, ali su prijavili neke promjene u njegovom liječenju.

– Podnijeli smo zahtjev da se ljekaru iz Srbije dozvoli da ga pregleda u Hagu po hitnom postupku, ali čekamo odgovor već 10 dana. Јasno je da se njegovo stanje pogoršalo – naglasio je Mladić.

Predsjednik Suda u Hagu, sudija Grasijela Gati Santana, 14. maja je odbila zahtjev porodice i advokata Mladića da ga privremeno puste na slobodu radi liječenja u Srbiju.