Kategorija: Vijesti

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske obavještava građane da sutra, 27. maja stupa na snagu novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH kojim se uvode značajne izmjene sa ciljem unapređenja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i smanjenja broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.

Novim zakonskim rješenjima pooštrene su kaznene odredbe za određene vrste prekršaja, naročito za one koji direktno ugrožavaju bezbjednost saobraćaja.

Između ostalog, povećane su novčane kazne za korištenje mobilnog telefona, ili drugih uređaja za komunikaciju, ukoliko nema, odnosno ukoliko vozač ne koristi opremu koja omogućava komunikaciju bez angažovanja ruku za vrijeme vožnje, korištenje uređaja odnosno sredstava kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, kao i nekorištenje bezbjednosnog pojasa za vrijeme upravljanja vozilom.

Za navedene prekršaje propisane su novčane kazne u rasponu od 200 KM do 400 KM.

Takođe, uvodi se novi prekršaj “obijesna vožnja”, a istom se smatra radnja kada vozač u razmaku od 20 minuta, dva ili više puta prođe svjetlosni saobraćajni znak kojim mu je zabranjen prolaz, vožnja u naselju brzinom većom od 40 kilometara na čas iznad najveće dozvoljene brzine, odnosno van naselja brzinom većom od 60 kilometara na čas, radnja preticanja kolone vozila pri čemu svojim vozilom prelazi ili se kreće po punoj uzdužnoj liniji koja razdvaja saobraćajne trake puta, kao i vožnja pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1,50 grama kroz kilogram u organizmu ili pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.

Za navedeni prekršaj predviđene su novčane kazne od 2.000 KM do 3.000 KM, zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci i dva kaznena boda, kao i mogućnost trajnog oduzimanja vozila.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim kontrolama učesnika u saobraćaju i sankcionisanjem svih uočenih i evidentiranih prekršaja, sa posebnim akcentom na prekoračenje dozvoljene brzine kretanja, upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, nekorištenja bezbjednosnog pojasa, nepropisnog korištenja mobilnog telefona tokom vožnje, kao i svim drugim prekršajima kojima se ugrožava bezbjednost saobraćaja.

Apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju zakonske propise i da odgovornim ponašanjem doprinesu većoj bezbjednosti na putevima Republike Srpske.

Lider SNSD-a Milorad Dodik doputovao je u Moskvu gdje će učestvovati na Međunarodnom forumu o bezbjednosti.

– Ovdje sam bio i prije dvije sedmice. Očekuje nas važan sastanak – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

Podsjećamo, u Moskvi će od danas do četvrtka biti organizovan prvi Međunarodni forum o bezbjednosti koji će okupiti strane delegacije i ključne ruske zainteresovane strane, a na skupu bi trebalo da učestvuje i Dodik, objavio je ruski Savjet bezbjednosti.

Na Forumu, čiji je glavni organizator sekretar Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Sergej Šojgu, učestvovaće više od 180 delegacija iz stranih država i međunarodnih organizacija.

Овдје сам био и прије двије седмице. Очекује нас важан састанак. pic.twitter.com/KywrsfWIPO

— Милорад Додик (@MiloradDodik) May 26, 2026

Predsjednik Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH Srđan Amidžić rekao je da činjenica da današnjoj sjednici ovog tijela nisu prisustvovali članovi iz Federacije BiH /FBiH/ najbolje prikazuje njihov negativan odnos prema rješavanju bitnih pitanja za sve građane BiH, te istakao da se pokazalo da je BiH na Republiku Srpsku.

– Kada bi Republika Srpska odlučivala sama o sebi, ali i o FBiH svi bismo u BiH bolje živjeli. Ne mogu razumjeti da oni koji danas nisu prisustvovali sjednici ne sgvataju koliko su za građane bitna pitanja, poput povrata znatnog dijela PDV-a na prvu nekretninu što su očekivali mongi. Danas smo, nažalost, svjedoci da kolege iz FBiH ne žele da pomognu ne samo ljudima iz Srpske već i ljudima iz FBiH – rekao je Amidžić.

On je dodao da su ljudi iz Republike Srpske svojim prisustvom i primjerom željeli pomoći svim građanima i omogućiti olakšice pri kupovine prve nekretnine.

– A to što ovdje nisu bili članovi iz FBiH jeste još jedan dokaz da je BiH ekonomski neodrživa i da bismo sa entitetskog aspekta bolje funkcionisali da imamo samostalnost kada je riječ o ekonomskom odlučivanju – rekao je Amidžić novinarima osvrćući se na dnevni red sjednice Upravnog odbora na čijem dnevnom redu je bio prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, koji se odnosi na granični prelaz u Gradišci, dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koja se odnosi na olakšice prilikom kupovine prve nekretnine, kao i odluka o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda i poravnanjima između korisnika.

Amidžić je rekao da bi odluka u vezi sa kupovinom prve nekretnine značila da svaki građanin na tom planu vrati oko 25.000 KM PDV-a.-

– To nisu željeli ljudi iz FBiH, ali poručujem im – kako smo otvorili most u Gradišci nećemo odustati ni od svih stvari bitnih za ljude iz Srpske – rekao je Amidžić.

Zdravstveno stanje generala Ratka Mladića i dalje je veoma teško – nepokretan je, ne može da govori, zatvorski uslovi mu otežavaju oporavak, što haški Mehanizam ignoriše i odbija da ga pusti na adekvatno liječenje, rekao je generalov sin Darko Mladić.

On je naveo da Hag razlog za ovo odbijanje pronalazi u činjenici “da se ne može pouzdano predvidjeti koliko bi dugo general Mladić još mogao da živi”.

Prema njegovim riječima, generala će danas će u pritvoru posjetiti izaslanik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Srbije koji bi trebao da sačini odgovarajući izvještaj.

“Ministarstvo za ljudska prava se bavi baš tom tematikom i sigurno će nam /poseta/ koristiti u smislu uvida u realno stanje”, rekao je Darko Mladić za Srnu.

Problem sa logopedom koji ne govori srpski jezik

Darko Mladić ističe da je jedna od stvari gdje Hag simulira da pruža pomoć njegovom ocu, to što je njemu potreban logoped koji govori srpski jezik da bi vratio moć govora nakon moždanog udara, a dodijelili su mu Holanđanina.

“Kako će logoped Holanđanin da radi sa Ratkom koji govori samo srpski jezik, to je meni misterija. To je još jedna stvar gde oni simuliraju da mu pružaju pomoć, a u stvari to nije prava pomoć”, kaže Darko Mladić.

On ističe da nisu dovoljne samo povremene posjete članova porodice.

Darko Mladić ukazuje da nijedan haški osuđenik do sada nije bio u ovakvom stanju – da je vezan za krevet i nesposoban da komunicira.

Predsjednik haškog Mehanizma Grasijela Gati Santana, navodi Darko, puštala je srpske osuđenike oboljele od kancera kada je bilo jasno da će ubrzo umrijeti.

On kaže da se postavlja pitanje da li ih je osuđivala na smrt, jer da su pušteni ranije, bili bi adekvatno liječeni i možda bi imali mogućnost da im se produži život.

“Ratko srećom nema rak, ali kombinacija njegovih bolesti plus nepokretnost znači da on može i sutra da umre. Čovek je nepokretan, nekomunikativan, zatvoren i uslovi mu otežavaju da se oporavi, ali oni to sve ignorišu”, naveo je Darko Mladić.

Porodica traži reakciju UN komisija

On je rekao da su pisma poslata komisijama UN za zaštitu ljudskih prava, a posebno prava zatvorenika, u kojima porodica i advokati traže zaštitu njegovih prava prema konvenciji UN, stigla na adresu, ali da se ne zna kada će i biti odgovoreno na njih.

Zdravstveno stanje dodatno pogoršano

General Mladić je 10. aprila ponovo imao moždani udar, a 2. maja još jedan, nakon čega mu se zdravstveno stanje dodatno pogoršalo zbog ozbiljnih neuroloških, kardiovaskularnih, kao i problema sa bubrezima.

On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu radi liječenja u Srbiji.

Sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje neće biti održana danas zbog nedostatka kvoruma.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH trebalo je danas da razmatra prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u Upravi, koji se odnosi na granični prelaz u Gradišci.

Članovi Upravnog odbora trebali su razmatrati i dopune Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, koje se odnose na kupovinu prve nekretnine, kao i odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda i poravnanjima između korisnika.

Foto: RTRS

Zdravstveni sistem koji prevenira, a ne samo liječi — to je polazna tačka zdravstvene politike koju je Ujedinjena Srpska ugradila u strategiju „Pametna Srpska 2026–2030”, jednoglasno usvojenu 24. maja na 11. skupštini stranke u Banja Luci.

Stranka se zalaže za jačanje prevencije kao temeljnog načela zdravstvene zaštite. U fokusu su rano otkrivanje malignih bolesti kroz testiranje rizičnih grupa, kao i provedba inicijative predsjednika dr Nenada Stevandića o testiranju maloljetnika na narkotike, uz obaveznu saglasnost roditelja.

Jedan od inovativnijih prijedloga odnosi se na profesionalnu orijentaciju: Ujedinjena Srpska zalaže se za individualno testiranje učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola, a zdravstveni radnici bi aktivno obilazili škole kako bi promovisali medicinska zanimanja i podsticali upis u medicinske škole i fakultete.

Strategija predviđa i uvođenje plaćene ferijalne prakse u zdravstvenim ustanovama, kako bi mladi tokom raspusta stjecali iskustvo u svojoj struci, a ne u nesrodnim djelatnostima. Za djecu s razvojnim poremećajima, predviđeno je organizovanje posebnih manifestacija s ciljem socijalizacije i podrške roditeljima.

Zdravstvo koje ne čeka da se razboline, nego ulaže u ljude dok su zdravi — to je ambicija koju Ujedinjena Srpska sada ima i na papiru. Strategija „Pametna Srpska 2026–2030” pokazuje da ova stranka razumije ono što mnogi zaboravljaju: najskuplji pacijent je onaj kojeg sistem nije zaštitio na vrijeme.

Ono što je važno jeste jedinstvo vlasti i opozicionih stranaka, da jasno i racionalno donesemo odluke koje su od velikih nacionalnih i vitalnih interesa za Republiku Srpsku, rekao je gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, uoči glasanja o Deklaraciji o zatvaranju OHR-a.

– Ono što je važno, sa drugim strankama, jeste da možemo racionalno da razgovaramo o nacionalim vitalnim interesima. Treba da nađemo neki kompromis. Činjenica je da Kristijan Šmit nije otišao jer mu je mala plata ili mu se nije sviđalo ovdje, otišao je jer smo i mi zaslužni za to. Šmit je nesporno izabrao antisrpsku stranu – istakao je Stevandić.

Dodao je da se na kraju pokazalo, da je najveća prijetnja Srpskoj, bio upravo Šmit.

– Pokazali smo da bez naše odluke ne može da funkcioniše. Šmit odlazi mi ostajemo, a OHR-u nećemo dopustiti da se nastavi ponašati kao do sada – ističe Stevandić.

Kaže, da se i faktori u FBiH moraju opametiti.

– Shvatiće da im je važnije očuvati kakvu takvu zajednicu, nego pratiti Šmita. Moraće da pogledaju istini u oči, BiH može da opstane ako uvažava prava Republike Srpske. Mi ne tražimo otcjepljenje, ali to može biti naše pravo, to je posljedica ako neko želi da nas ukine – ističe Stevandić.

Kada je riječ o Deklaraciji, Stevandić ističe da je pred poslanicima još mnogo posla.

– Ipak sam ponosan da sa ljudima, sa kojima ne dijelimo političke stavove, sjednemo, dogovorimo se i imamo jedinstven stav u odbrani nacionalnog interesa Republike Srpske. Onaj ko to razumije glasaće za Deklaraciju, ko ne razumije neće – navodi Stevandić.

Kaže Stevandić, Srpska je tek počela da pobjeđuje, i neće odustati.

Tokom rasprave u Narodnoj skupštini, poslanici Srpske juče su postigli jedinstven stav o Deklaraciji, na prijedlog predsjednika parlamenta Nenada Stevandića. U konačan tekst uvršteni su i prijedlozi SDS-a i PDP-a. Deklaracijom se zahtijeva zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, prestanak nametanja odluka i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

EU upravo priprema zakone koji će iz temelja promijeniti način na koji koristimo društvene mreže, a promjene koje će uvesti odraziće se direktno i na zapadni Balkan.

Nastavak postojećih politika

Nove mjere predstavljaju nastavak evropske digitalne strategije koju smo najavili prije nekoliko godina, a koje su već napravile velike promjene u tome šta korisnici interneta i društvenih mreža mogu ili ne mogu da vide dok koriste svoje računare i pametne telefone.

Ono što je posebno zanimljivo, nove evropske mjere u digitalnoj sferi imaju direktan uticaj na američku spoljnu politiku na zapadnom Balkanu, što je takođe vrijedno pažnje.

Kada je riječ o onom što je već sada drugačije, njuz portali i u BiH prisiljeni su da filtriraju sadržaj i ne objavljuju netačne i lažne vijesti, jer bi inače bili suočeni s kaznama i derangiranjem njihovih sajtova.

O svemu tome pisali smo još prije dvije godine, kada su te mjere tek bile u pripremi. Takođe, možda ste primijetili da na društvenim mrežama više ne možete vidjeti “vijesti” o tome da je Angela Merkel teško bolesna i da zbog lijeka iz Srbije mora mijenjati njemačku spoljnu politiku i slične nekredibilne i izmišljene sadržaje koji su ranijih godina preplavili platforme.

Šta donose novine?

Sljedeći korak, koji bi s primjenom trebalo da počne već početkom sljedeće godine, jeste da će biti manje skrolovanja, manje reklama, manje personalizovanog sadržaja dok listate Facebook ili Instagram, a vjerovatno će se rjeđe dešavati da, kada pričate nešto o nekom proizvodu, nakon toga na vašem FB nalogu dobijete preporuke za reklame da taj proizvod kupite.

Biće manje postova nekredibilnih sajtova, a ono što korisnici vide na društvenim mrežama moraće imati evropski pečat kredibilnosti.

Ovo će direktno uticati na našu percepciju javnosti, jer su targetirane lažne vijesti imale direktan uticaj na društveno djelovanje, što se, na primjer, pokazalo u Velikoj Britaniji tokom debate o tome treba li ta zemlja da napusti EU.

Najveća novina novih mjera biće da mlađi od 16 godina više neće moći koristiti društvene mreže.

EU već priprema digitalne alate koje će primjenjivati da identifikuje maloljetnike bez ugrožavanja njihovih privatnih podataka, tako da djeca više neće moći, kao do sada, napraviti nalog davanjem lažnog datuma rođenja ili korištenjem VPN usluga, odnosno fiktivnim mijenjanjem digitalne lokacije.

Za sprečavanje djece da priđu društvenim mrežama biće korišteni sofisticirani alati koje će s jedne strane primjenjivati nacionalni regulatori, poput RAK-a u BiH, a sa druge strane same platforme, kako bi izbjegle plaćanje astronomskih kazni.

Kao i u slučaju ranijih izmjena, i ovoga puta korisnici u BiH i na zapadnom Balkanu biće obuhvaćeni novim mjerama jednostavno zato što velike kompanije neće praviti odvojenu infrastrukturu za EU i za BiH, već će na sve primijeniti jednake kriterijume – one evropske.

Evropski uticaj i američke posljedice

Ove mjere američki tehnološki divovi vide kao egzistencijalnu prijetnju za njihov finansijski model, a posebno ih pogađa to što druge zemlje čekaju da vide evropske mjere, koje onda kopiraju u svojim sistemima, što ima globalne implikacije. Njihov argument je da se pod izgovorom uklanjanja raznih sadržaja s neta uvodi ograničenje slobode govora, i da se smanjuje prostor za iznošenje drugačijih stavova.

Zbog toga su kompanije iz Silicijumske doline u Kaliforniji, iako ranije u najvećoj mjeri simpatizeri Demokratske partije zbog liberalizma, multilateralizma i globalizma, uglavnom prešle na stranu Donalda Trampa, koji se žestoko protivi svemu što može ograničiti razvoj američke privrede, posebno ako mjere potencijalno mogu pomoći Kini u globalnom okršaju američke i kineske tehnološke sfere.

Posljedice za BiH

Upravo je ova regulativa glavni razlog što se američka spoljna politika u BiH okreće protiv EU – ne zato što to želi Stejt department, već zato što Bijela kuća forsira politiku koja bi oslabila Evropsku komisiju, koju vide kao glavno tijelo koje promoviše nove digitalne mjere.

Tokom ere Džoa Bajdena, američkog predsjednika, Amerika i Evropa pokušale su naći zajednički jezik kako regulisati digitalni prostor, ali ni u to vrijeme nije došlo do približavanja stavova, jer su čak i između američkih demokrata i Evropljana postojali različiti pogledi.

Treba dodati da ovo nije jedini aspekt američke spoljne politike koji ima uticaj na BiH. Na primjer, i energetske kompanije Amerike imaju problem s evropskim nastojanjem da se ograniče fosilna goriva, pa su u tom smislu na istoj strani kao i digitalne kompanije.

Sa druge strane, odbrambeni sektor i industrija, koji su jako integrisani s evropskim dobavljačima i tržištima, imaju drugačije interese i žele tješnje odnose s Evropom i ne podržavaju put ka konfrontaciji Vašingtona i Brisela. Zbog toga je teško američku politiku staviti u isti koš, ali digitalne i energetske kompanije u ovom trenutku imaju veći uticaj u Bijeloj kući.

Ono što je već sada izvjesno jeste da je evropski model digitalne regulacije postao globalni model i ta inercija više se ne može zaustaviti, ali se još ne zna kako će ovaj trend uticati dugoročno na evropsko-američke odnose. Zemlje poput BiH, koja je američko ustavno čedo pod evropskom jurisdikcijom, mogle bi postati najveće žrtve ako se odnosi trajno pogoršaju, ili u suprotnom, najveći dobitnici ako se poprave.

Lider SNSD Milorad Dodik razgovarao je danas sa Goranom Kneževićem, predsjednikom Mjesnog odbora Gornja Piskavica, koji ga je informisao o problemima u ovoj banjalučkoj mjesnoj zajednici.

– Ovo je jedan od naših najboljih mjesnih odbora u Banjaluci i u budućem periodu ćemo raditi na unapređenju kvaliteta života mještana Gornje Piskavice – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Данас сам разговарао са Гораном Кнежевићем, предсједником Мјесног одбора Горња Пискавица, који ме је информисао о проблемима у овој бањалучкој мјесној заједници.

Ово је један од наших најбољих мјесних одбора у Бањалуци и у будућем периоду ћемо радити на унапређењу квалитета…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) May 25, 2026