Kategorija: Vijesti

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za četvrtak iduće sedmice, a na dnevnom redu, između ostalog, su i izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čije usvajanje bi dovelo do toga da se osnovica za obračun plate primjenjuje bez obzira na to da li je budžet usvojen ili nije, odnosno da radnicima može biti retroaktivno isplaćena uvećana plata.

Inače, do sada, Savjet ministara BiH donosio je odluke i povećavao osnovicu za obračun plata, ali s obzirom na to da nije bilo usvojenog budžeta, radnici su vrlo često i po cijelu godinu bili uskraćeni za povećanja.

Sada se predviđa da se radnicima retroaktivno može isplatiti uvećan iznos plate po osnovu uvećane osnovice i u slučaju da nema budžeta.

Trenutno osnovica za obračun plata koja je u primjeni odnosi se na onu iz 2025. godine i iznosi 631,5 KM. U julu prošle godine Savjet ministara BiH donio je odluku da nova osnovica za 2026. godinu iznosi 690,86 KM, i ako Dom naroda potvrdi ove izmjene zakona, radnicima će retroaktivno biti isplaćeno uvećanje plate čim se usvoji budžet za 2026. godinu.

Podsjećanja radi, nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, o tome je odlučivao i Dom naroda, koji je usvojio i amandman koji kaže da se odredba o primjeni osnovice od 1. januara ne odnosi na imenovane i izabrane zvaničnike.

Tačnije, to se ne primjenjuje na predsjedavajuće i zamjenike predsjedavajućih Predstavničkog i Doma naroda, zatim savjetnike predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg domova, kao i predsjedavajuće radnih komisija oba doma i predsjedavajuće klubova u domovima naroda.

Ta odredba neće se primjenjivati ni na poslanike i delegate u Predstavničkom i Domu naroda, kao ni na članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara, njegove zamjenike, šefove kabineta članova Predsjedništva, ministara, kao ni na savjetnike ministara, članova Predsjedništva i predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

S obzirom na to da su nakon usvajanja amandmana usvojena dva različita teksta izmjena Zakona u dva različita doma, bilo je neophodno njihovo usaglašavanje, i to je na kraju i urađeno, i ostalo je samo da Dom naroda to i ozvaniči.

Osim ovih izmjena zakona, na dnevnom redu nalazi se još 68 tačaka dnevnog reda s tim da se u okviru jedne tačke nalaze 73 izvještaja o reviziji za 2024. godinu.

Energetski šok i iranska kriza izazvali su poremećaje, inflaciju i ekonomske probleme i u BiH, ali zemlja zbog internih blokada i političkog nerada nema nijedan instrument na svom raspolaganju da utiče na rješavanje posljedica.

BiH zaostaje u ispunjavanju obaveza

U Sekretarijatu Energetske zajednice u Beču za “Nezavisne” upozoravaju da je BiH praktično jedna od malog broja zemalja koja još nije uskladila svoje zakonodavstvo s odredbama Energetske zajednice.

Iako obaveze prosječnom građaninu mogu izgledati apstraktno, njihovo neispunjavanje direktno utiče na životni standard ljudi.

Na primjer, kao što upozoravaju u Sekretarijatu, BiH i dalje nema obavezne državne naftne zalihe.

Zbog toga nema instrumente da pomogne u ublažavanju posljedica u slučaju da se iranska kriza produži i svjetska tržišta ostanu bez dovoljnih količina nafte i naftnih derivata.

Južna interkonekcija

S obzirom na to da je u BiH velika tema Južna interkonekcija, o tome smo pitali Sekretarijat, koji je praktično najvažnija institucija koja povezuje energetske politike EU s energetskim politikama zemalja u okruženju EU koje se povezuju s EU radi energetske bezbjednosti.

“Otvaranje i diverzifikacija gasnog tržišta od ključne su važnosti. Novi interkonektorski projekti, uključujući Južnu interkonekciju sa Hrvatskom, mogu ojačati pristup BiH alternativnim rutama snabdijevanja, ali sama infrastruktura nije dovoljna. Da bi novi gasovodi zaista postali faktor sigurnosti snabdijevanja, zemlji su potrebna i tržišna pravila za gas usklađena sa EU, funkcionalni mrežni kodeksi, transparentna dodjela kapaciteta i regulatorni okvir koji omogućava da gas teče tamo gdje je najpotrebniji”, objasnili su nam oni.

Ovo znači da Sekretarijat ove organizacije nema ništa protiv ovog energetskog projekta pod uslovom da je on usklađen s pravilima EU.

Sekretarijat je, praktično, ponovio poruku Delegacije EU koju su “Nezavisne” objavile prije nekoliko mjeseci da bi BiH prvenstveno trebalo da razmišlja o usklađivanju svojih energetskih politika s politikama EU.

Pojedini analitičari u BiH ovo su protumačili kao protivljenje EU Južnoj interkonekciji, što nije tačno, već je poruka EU da BiH treba da uskladi sve što gradi na svojoj teritoriji s politikama EU, što je velika razlika.

Takođe, kao što smo proteklih mjeseci pisali, američki zvaničnici su nam u nezvaničnom razgovoru objasnili da će projekt biti usklađen s regulativom EU, jer je namjera investitora da Južnu interkonekciju uključi u evropsku mrežu gasovoda, što je jedino moguće ako sam gasovod slijedi evropska pravila.

BiH i EU povezane energetikom

Suština poruke Sekretarijata je da bi bilo koja energetska kriza u Evropi direktno uticala i na BiH, jer su oba subjekta vezana geografijom.

“Kada cijene rastu, kada dolazi do prekida ruta snabdijevanja ili povećanja inflatornih pritisaka, EU i zapadni Balkan pogođeni su zajedno. Upravo je to jedan od ključnih razloga zašto zapadni Balkan već uveliko spada u okvir energetske bezbjednosne arhitekture EU. Kroz Ugovor o Energetskoj zajednici, zemlje regiona postepeno se uvode u isti okvir koji predstavlja osnovu kriznog odgovora EU: diverzifikacija snabdijevanja, planiranje sigurnosti snabdijevanja, naftne rezerve, pripremljenost za gasne krize i prekogranična saradnja”, objasnili su nam oni.

Kada je riječ o gasu, za EZ očigledno nije pitanje koji konkretno projekti se sprovode i ko ih finansira, već kako oni utiču na energetsku sigurnost i diverzifikaciju. Pored toga, u EZ-u upozoravaju da BiH nije prenijela u svoje zakonodavstvo EU Uredbu o sigurnosti snabdijevanja gasom niti Uredbu o skladištenju gasa, a postojeće entitetsko zakonodavstvo sadrži samo osnovne odredbe o gasnoj sigurnosti.

“To ograničava sposobnost zemlje da sprovodi odgovarajuće procjene rizika, priprema preventivne i hitne planove i učestvuje u kredibilnom regionalnom odgovoru u slučaju poremećaja”, naglašavaju.

Iz ovoga proističe da obaveze BiH prema EZ-u nisu stvar forme, već suštinskog jačanja energetske sigurnosti.

U EZ-u ističu da sve mjere koje EU preduzima na energetskoj sigurnosti, od diverzifikacije, hitnih naftnih rezervi, sigurnosti snabdijevanja gasom, integracije tržišta električne energije, pa do obnovljivih izvora ili energetske efikasnosti istovremeno postaju dio reformske agende i za ugovorne strane Energetske zajednice.

“To znači da su one ugovorne strane Energetske zajednice koje su uskladile svoje zakone, institucije i tržišna pravila sa okvirom EU u boljoj poziciji da pristupe regionalnim opcijama snabdijevanja, učestvuju u koordinisanim odgovorima, privuku investicije, efikasno trguju električnom energijom, koriste prekograničnu infrastrukturu i imaju koristi od mehanizama solidarnosti”, naglašavaju.

Poziv na buđenje

Prema njihovim riječima, trenutna kriza trebalo bi da posluži kao poziv na buđenje da region mora brže napredovati ka ciljevima integracije energetskog tržišta.

“Oni koji zaostaju ostaju izloženiji cjenovnim šokovima i prekidima snabdijevanja te imaju manje instrumenata za odgovor. Za BiH to je posebno važno. Odsustvo potpuno usklađenih pravila o sigurnosti snabdijevanja i naftnim rezervama čini zemlju ranjivijom nego što bi morala biti. Prvi prioritet trebalo bi da bude usklađivanje hitnih naftnih rezervi sa pravilima EU”, naglašavaju.

 

 

 

Danas sam razgovarao sa generalom Majklom Flinom i drugim učesnicima Prvog evropskog samita o ekonomiji i bezbjednosti u organizaciji Gold instituta, kazao je lider SNSD Milorad Dodik.

– Veoma je važno što je ovakav skup održan upravo u Republici Srpskoj, koja je još jednom pokazala da može da okupi ljude sa značajnim iskustvom i uticajem u globalnim procesima. Danas potpisani memorandumi između ministarstava u Vladi Srpske i američkih kompanija jasan su znak da je Republika Srpska prepoznata kao dobar domaćin, ali i ozbiljan partner za saradnju – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Данас сам разговарао са генералом Мајклом Флином @GenFlynn и другим учесницима Првог европског самита о економији и безбједности у организацији Голд института.
Веома је важно што је овакав скуп одржан управо у Републици Српској, која је још једном показала да може да окупи људе… pic.twitter.com/3BIq4K59rp

— Милорад Додик (@MiloradDodik) May 29, 2026

Dodik je naveo da vjeruje da se sva otvorena pitanja mogu rješavati samo konstruktivnim razgovorom.

– Nastavljamo da gradimo uspješniju budućnost Srpske upravo kroz ovakve susrete s ljudima koji imaju uticaj na savremene svjetske tokove – napisao je Dodik.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da ništa ne može zaustaviti namjeru Vlade da Republika Srpska ide koracima razvoja, te da će nastojati da bude završen svaki planirani projekat.

– Vlada je i juče donijela niz odluka u vezi sa projektima u lokalnim zajednicama. Vlada ne ostavlja bilo koji projekat koji traže lokalne zajednice iz bilo koje političke partije. Ne gledamo na to, nego na građane – rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

On je podsjetio da je nedavno boravio u Trebinju, gdje će Vlada sa četiri miliona KM podržati izgradnju novog objekta Gimnazije, te sa 900.000 KM završetak izgradnje zgrade za kategorije socijalnog stanovanja.

Spin /o navodnom transportu kokaina vozilima MUP-a Republike Srpske/ je lansiran sa svjesnom namjerom da potkopava institucije i ličnosti, istakao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

– Ima ne samo predizborni nego i bezbjedonosni poriv. Zašto sad i zašto su mete Savo Minić i Željko Budimir pametnom ne treba objašnjavati. Ali ne potcjenjujte Srpsku i narodnu pamet. ‘Bumerang’ ubrzo stiže! – poručio je Stevandić na Iksu.

Спин је лансиран са свесном намјером да поткопава институције и личности. Има не само предизборни него и безбједоносни порив.
Зашто сад и зашто су мете Саво Минић и Жељко Будимир паметном не треба објашњавати.
Алу не потцјењујте Српску и народну памет.
“Бумеранг” убрзо стиже! pic.twitter.com/qZK7xufI4w

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) May 29, 2026

Član Predsjedništva PSS-a Perica Stanić u saopštenju je uputio više pitanja predsjedniku Vlade Savi Miniću i ministru unutrašnjih poslova Željku Budimiru, a između ostalog i, kako je rekao, “da li su službena vozila Vlade korištena za transport kokaina uz korišćenje policijske pratnje, zvučne i svjetlosne signalizacije”.

Ministar privrede i preduzetništva Radenko Bubić, ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir i ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović potpisali su u Banjaluci memorandume o razumijevanju sa predstavnicima američkih kompanija.

Riječ je o američkim poslovnim ljudima koji su bili učesnici Samita o ekonomiji i bezbjednosti na kome se čulo da sve više država, poput SAD, prepoznaje potencijal u Republici Srpskoj nakon što je godinama bila ignorisana od investitora sa Zapada.

Potpisivanju memoranduma prisustvovao je i predsjednik Vlade Srpske Savo Minić.

Stevanović je rekao da je potpisan memorandum o razumijevanju i identifikaciji potencijalnih projekata i traženja načina za zajedničko finansiranje.

– Dio te identifikacije je da uđemo u projekat Јadransko-jonskog autoputa, dionica Stolac-Trebinje – rekao je on.

Bubić je naveo da se memorandum koji je danas potpisao odnosi na saradnju u oblasti namjenske industrije.

Budimir je rekao da MUP razmišlja o nabavci nekoliko višenamjenskih helikoptera, prije svega helikoptera koje proizvodi kompanija iz SAD, a takav jedan helokipter već se koristi u vazduhoplovnoj jedinici MUP-a.

– Riječ je o najboljoj opremi na tržištu, to je jedan od razloga što smo zainteresovani za saradnju – istakao je Budimir.

Direktor Rebajn globala Eri Rebajn predstavio je, kako je rekao, kompaniju koja se bavi izgradnjom puteva visokog kvaliteta.

– Uzbuđeni smo što možemo tu tehnologiju da donesemo vama – rekao je on.

Vlasnik kompanije Redstar Ordannce iz SAD Ranko Ristić izrazio je zadovljstvo prilikom da ponudi proizvode iz SAD najvišeg kvaliteta.

– Riječ je helikopterima, noćnoj optici, koristi ke u sad policija i vojska. Nabavka mašina za proizvodnju municije. Nadamo se da ćemo ugovore realizovati uskoro – istakao je Ristić.

Foto: RTRS

 

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je na sastanku sa sekretarom Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Sergejom Šojguom istakao da je BiH kolonija kojom upravljaju stranci i da se vlast Republike Srpske bori da se oslobodi kolonijalnog jarma i očuva slobodu.

Dodik je naveo da je prenio da je BiH danas propala zemlja i da nema načina da nađe razlog za svoje postojanje.

– Ona je danas kolonija kojom upravljaju stranci, a mi u Republici Srpskoj se borimo da očuvamo slobodu i želimo da se oslobodimo tog kolonijalnog jarma koji nameću putem lažnih visokih predstavnika i stranih sudija Ustavnog suda BiH – izjavio je Dodik.

Dodik je dodao da je ukazao da su u pitanju sudije koje tradicionalno dolaze iz sredina neprijateljski nastrojenih prema Srbima, odnosno iz Njemačke, Albanije, a jedan je Nijemac iz Švajcarske.

– To su sudije koje vode glavnu riječ u Ustavnom sudu BiH, mijenjaju ustavni poredak i čine sve da zagorčaju život Republici Srpskoj – naveo je Dodik.

Ukazao je da u Srpskoj razumiju globalne odnose ali je prenio da su predstavnici islamskih zemalja bili na prostoru BiH u jedinici “El mudžahedin” koja je bila angažovana kao teroristička struktura i činila je zločine nad Srbima, a da recidivi takvih njihovih aktivnosti ni danas nisu prestali.

Naglasio je da u Rusiji brine činjenica da na Balkanu pokušavaju da se vojno grupišu određene zemlje kao što su to učinile Hrvatska, Albanija i takozvano Kosovo.

– Mi smatramo da je to antisrpski vojni savez i da je promovisan od nekih zapadnih zemalja, prije svega, Njemačke čije jačanje vojne strukture brine. Žalimo što Evropa kao politička zajednica postaje sve više vojna struktura i moramo dobro da razmislima o odnosima i kretanjima sa određenim strukturama – rekao je Dodik novinarima iz Republike Srpske poslije sastanka sa Šojguom.

Dodik je naveo da je ovu priliku iskoristio da ukaže da u Republici Srpskoj postoji želja za nastavak planire ekonomske saradnje, naglasivši da saradnja na kulturnom planu ostaje visoka.

– Pokušavamo da održimo privredne funkcije i aktivnosti koje su kompanije iz Ruske Federacije imale na prostoru Republike Srpske i da vidimo na koji način možemo da pomognemo – dodao je Dodik.

U okviru toga, dodao je, razgovarali su o regionalnom i globalnom razvoju situacije, naglasivši da dijele identične stavove.

Takođe, razgovarano je o mogućim sastancima vezanim za ekonomiju i o onom što je moguće da Ruska Federacija pomogne Republici Srpskoj na tom planu.

Naglasio je da je to veoma teško imajući u vidu ograničenja sa Zapada, ali je ponovio da je jasno da Republika Srpska nikada nije bila saglasna sa bilo kakvim mjerama, sankcijama protiv Ruske Federacije.

– Mi jasno podržavamo specijalnu vojnu operaciju i želimo da Rusija ostvari ciljeve da se taj rat završi u skladu sa ruskim ciljevima – rekao je Dodik i dodao da ga raduju nastojanja ruskog rukovodstva da se što prije dođe do mirovnog sporazuma i prekida ratnog sukoba na tom prostoru

Uvećan materinski dodatak se kreće isplaćivati od 1. jula 2026. godini na bazi onoga što smo zaključili i u okviru čega ćemo pripremiti odluku Vlade koja je u skladu sa Zakonom o dječijoj zaštiti i upravo će definisati ovaj iznos, rekao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite.

Kada smo planirali te aktivnosti to smo uradili još u decembru 2025. godine, kada smo na bazi prosječne plate utvrdili postotak odnosno iznos koji je vezan za nominalni iznos same prosječne plate, odnosno materinskog dodatka – istakao je Šeranić.

On je podjsetio javnost da je Vlada još u decembru 2024. godine krenula u aktivnosti povećanja materinskog dodatka.

– Tada smo izašli sa izmjenama i dopunama Zakona o dječijoj zaštiti, i spriječili smo određene malverzacije i isplata određenih prava koja su bila konkretno vezana za porodiljska odsustva – dodao je Šeranić.

Umjesto dosadašnjih 406 KM, korisnice materinskog dodatka ubuduće će primati 746 KM.

– Za realizaciju ove mjere u ovoj godini biće izdvojeno dodatnih 8.000.000 KM. Za oko 3.900 majki koje su trenutno korisnice materinskog dodatka u Republici Srpskoj slijedi značajno povećanje iznosa ovog prava, i to za oko 84 odsto – naglasio je Šeranić.

Evropski samit o ekonomiji i bezbjednosti u Banjaluci, zajedno sa otvaranjem regionalne kancelarije Gold instituta, označava početak dugoročnog i produktivnog partnerstva, a istovremeno odražava duboku transformaciju u odnosima između Republike Srpske i SAD tokom protekle godine, rekla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i posebno se zahvalila Majklu Flinu i partnerima iz Instituta što su izabrali Banjaluku za mjesto održavanja ovog skupa .

– Kroz prisustvo Instituta u ovom regionu, ljudi širom Republike Srpske, BiH i širem okruženju – bilo da su iz politike, akademske zajednice, javnih institucija, biznisa ili civilnog društva – sada imaju priliku da se direktno uključe u strateško razmišljanje i praktično iskustvo o definisanju ključnih političkih, ekonomskih i bezbjednosnih izazova našeg vremena – istakla je ona.

Naglasila je da ništa od toga ne bi bilo moguće bez novog zamaha koji je stvorila administracija predsjednika Donalda Trampa i njena politička platforma, čije se fundamentalne vrijednosti dijele i cijene u Republici Srpskoj.

– Naš narod podržava tradicionalne vrijednosti, ne kao ostatke prošlosti, već kao sam temelj budućnosti. One nas podsjećaju da su brak, roditeljstvo, porodica i vjera svete institucije, a ne društveni eksperimenti – napomenula je Cvijanovićeva.

Cvijanović je pozdravila je izbalansiran pristup koji nova američka administracija pokazuje prema BiH koji udaljava od nametanja spolja osmišljenih “gotovih” rješenja, što je upravo ono za šta se Republika Srpska dosljedno zalagala.

– Novi pristup SAD donosi mnoge pozitivne promjene, jer predstavlja potpuno drugačiju političku dinamiku, napuštajući zastarjele pristupe i rutine. Konkretno, udaljava se od nametanja spolja osmišljenih `gotovih` rješenja za BiH i umjesto toga stavlja akcenat na održiva rješenja zasnovana na kompromisu do kojeg će doći sami konstitutivni narodi. Upravo je to put koji je Republika Srpska dosljedno podržavala i za koji se zalagala – rekla je ona i dodala da je novi pristup SAD iznenadio mnoge i unutar EU.

– Ipak, vjerujem da on predstavlja najvažniji korak ka uspostavljanju istinske demokratije i ustavnog poretka u BiH – poručila je ona.

Nije tajna, dodala je ona, da mi u Republici Srpskoj pozdravljamo izbalansiran pristup koji nova američka administracija pokazuje prema sva tri konstitutivna naroda i dva entiteta BiH – od kojih je jedan Republika Srpska, koja obuhvata 49 odsto teritorije BiH.

– Prvi put, vlada SAD, zajedno sa američkim kompanijama i investitorima, izrazila je spremnost da se uključi u velike razvojne projekte – posebno u oblastima energetike, transportne infrastrukture i informacionih i komunikacionih tehnologija – ukazala je ona.

Narod Republike Srpske zahvalan je administraciji predsjednika SAD Donalda Trampa na novom pristupi, jer je to jedini put koji vodi ka jednakosti svih u BiH, kao i političkoj i ustavnoj stabilnosti, zasnovanoj na zdravim političkim odnosima, izjavila je srpski član predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Ona je naglasila da za Republiku Srpsku politički dijalog nije znak slabosti ili poraza, već dokaz političke zrelosti i odgovornosti.

– U tom kontekstu, Republika Srpska se zalaže za koncept iskrene demokratije i suverenosti, te prebacivanja svih relevantnih procesa u ruke demokratski izabranih domaćih institucija. Svi naši diplomatski napori do sada bili su usredsređeni na taj cilj – istakla je ona.

Cvijanovićeva je napomenula da su tuturstvo spolja i uzurpiranje ustavnih ovlaštenja od spoljnih faktora nanijeli ogromnu štetu BiH i praktično uništili unutrašnji dijalog.

– Ubijeđena sam da obnovljeni podstrek u odnosima SAD sa Republike Srpskom i BiH, zajedno sa širim angažovanjem Vašingtona u regionu, predstavlja priliku koju svi mi moramo da iskoristimo. To ne samo da pruža priliku za dalje jačanje naših političkih veza i saradnje, već i za razvijanje značajnih odgovora na brojne savremene izazove koji jednako utiču na sve nas, bez obzira da li se smatramo `velikim` ili `mali` akterima – rekla je Cvijanovićeva.

Kada se radi o diplomatskoj i ekonomskoj viziji Republike Srpske, naglasila je da se Srpska raduje vremenu u kojem će diplomatija i ekonomski razvoj govoriti istim jezikom – kada ekonomska diplomatija postane dominantna dimenzija međunarodnog angažovanja Srpske

– Naravno, dostizanje toga zahtijeva političku stabilnost unutar zemlje, te zato mi vidimo obnovljeno angažovanje SAD ovdje kao vitalan doprinos na putu ka tom cilju. Konkretno, Republika Srpska smatra da je razvoj ekonomske saradnje sa relevantnim partnerima, kako na regionalnom tako i na globalnom nivou, jedan od ključnih strateških prioriteta – poručila je ona.