VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Ratko Mladić će biti sahranjen uz najviše državne počasti

    Ratko Mladić će biti sahranjen uz najviše državne počasti

    Osuđeni general Ratko Mladić preminuo je juče u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini. Mladić će najvjerovatnije biti sahranjen na Topčiderskom groblju u Beogradu pored svoje kćerke Ane, što mu je navodno bila i posljednja želja.

    Kako je sinoć za banjalučku Alternativnu televiziju (ATV) izjavio ministar pravde Srbije Nenad Vujić, Mladić će biti sahranjen uz najviše državne počasti, a država i porodica su već u kontaktu sa Haškim mehanizmom oko preuzimanja tijela.

    – General Mladić je general i znaju se protokoli. Zna se i njegova uloga, ali i ono što pripada generalu Mladiću to će sigurno biti ispoštovano. Napominjem da Republika Srpska je ovdje neko ko ne odlučuje, porodica će odlučiti i o mjestu na kojem će biti sahranjen jer to jeste stvar njegove porodice – rekao je Vujić za ATV.

    – Mi očekujemo od Mehanizma da nam da određeni vremenski okvir koje su procedure i koji su koraci koje treba da preduzmemo. Spremni smo da ukoliko bi rekli da dođemo sutra ujutru, bili bi u Hagu i preuzeli tijelo generala Mladića – rekao je sinoć Vujić.

    FOTO: ENRIC MARTI/EPA

     

    Ministar je potvrdio da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne i vojne počasti.

    Mehanizam: Naložena hitna istraga

    Međunarodni mehanizam saopštio je da je Mladić preminuo tokom hospitalizacije.

    – Medicinski oficir pritvorske službe UN odmah je obaviješten o Mladićevoj smrti, a holandske vlasti su započele istragu – navodi se u saopštenju. Predsjednica Mehanizma Santana naložila je istragu pod vođstvom sudije Bonomija.

    Mladić se od 2024. godine nalazio u pritvorskoj bolnici u Hagu, a posljednjih godinu i po dana bio je vezan za krevet. Pretrpio je više moždanih udara, imao je ozbiljna kardiovaskularna oboljenja, povišen pritisak, neurološka oštećenja i probleme sa bubrezima.

     

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    Vučić 7 dana prije Mladićeve smrti pisao Hagu

    Samo nedjelju dana prije smrti, predsjednik Aleksandar Vučić pisao je Hagu sa molbom da Mladića puste da umre u Srbiji, ali je to odbijeno. Vučić je još u aprilu komentarisao njegovo zdravstveno stanje:

    – Od Vujića sam obaviješten da je njegovo zdravstveno stanje vrlo teško. Nije mogao da sjedi, već su ga u bolnicu doveli u ležećem položaju i najkraće je odgovarao na pitanja. Ne razumijem zašto nekome ne dopuste da posljednje dane provede van zatvorske ćelije. Ali, da li sam posebno začuđen? Nisam – rekao je Vučić.

    “Ugasili su ga”

    Povodom smrti generala oglasio se dr Ognjen Gudelj, koji je osam godina brinuo o njegovom zdravstveno stanju, iznoseći teške optužbe:

     

    – U posljednjih 8 godina smo dobili mnoge bitke. Ovu posljednju nismo jer, vjerujte mi, ovo je bilo čisto ukidanje svega što je bilo neophodno za liječenje. Vjerovao sam da ga neće ubiti, u posljednjih 48 sati je postojala nada. Ugasili su ga – rekao je dr Gudelj.

    On je objavio i fotografiju sa posvetom koju mu je Mladić poklonio u Hagu.

    “Prijatelju, doktoru Gudelju, koji me je posjetio u haškom kazamatu i dao mi snagu da istrajem u borbi za zdravlje i sjajnu slobodu.”

    Kako se krio i kako je izručen Hagu

    Skrivao se punih 14 godina na Rajcu, u Stragarima, Krčmaru, Novom Beogradu, selu Ljuba i Maloj Moštanici. Pridržavao se stroge vojne discipline, brijao se svaki dan i pazio na higijenu kako ne bi morao kod zubara. Na kraju je otpustio obezbjeđenje i sklonio se kod rođaka u selu Lazarevo kod Zrenjanina, gdje je uhapšen 26. maja 2011. u zajedničkoj akciji BIA i Službe za otkrivanje ratnih zločina, nakon čega je izručen Hagu.

    Vijest o hapšenju saopštio je tadašnji predsjednik Boris Tadić:

    “U ime Republike Srbije obaviještavam vas da je danas u jutarnjim satima uhapšen Ratko Mladić. Uhapšen je u koordinisanoj akciji koju su izvele Bezbednosno-informativna agencija (BIA) i Služba za otkrivanje ratnih zločina – izjavio je Tadić.

    Nakon hapšenja, Mladiću je dozvoljeno da posjeti grob kćerke Ane.

    Presuda i smijeh u sudnici

    Proces pred Tribunalom počeo je 3. juna 2011. Prvostepena presuda donijeta je 22. novembra 2017, a pravosnažna 8. juna 2021. godine, kojom je Žalbeno vijeće potvrdilo doživotnu robiju. Presuda nije donijeta jednoglasno, već uz izdvojeno mišljenje sudije Priske Matimbe Nijambe iz Zambije.

    Mladić je osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti, progone, ubistva, deportacije, terorisanje Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Tokom izricanja, mnogi su zapazili da se smijao i mahao kamerama.

    “Jedni ga pamte kao heroja, drugi kao zločinca”

    Advokat Zoran Živanović rekao je juče za “Blic” TV da će društvo uvijek biti podijeljeno u tome kako će se sjećati Mladića.

    “Ljudi koji su tamo proveli rat, srpski narod koji je tamo proveo rat, na njega apsolutno gleda kao na heroja. Gleda ga na heroja zato što su svjesni toga da bez Vojske Republike Srpske i generala Mladića kao njenog komandanta, oni ne bi preživjeli taj rat. Sa druge strane, kad razgovarate sa muslimanima i Hrvatima koji su takođe bili učesnici u tom ratu, imam utisak da oni misle da je maltene svaki metak, svaka bomba, svaka granata kojom su ubijeni neki njihovi mili i dragi upravo potekla od samog Ratka Mladića.”

    Narodni poslanik Vladimir Đukanović kroz suze je na Blic TV emotivno govorio o smrti osuđenog generala:

    – Beskrajno mi je žao. Nije ovo zaslužio, i vjerujem da će ga naš narod pamtiti kao junaka – rekao je Đukanović, a saučešće porodici uputili su i Milorad Dodik, Milan Knežević, Nenad Stevandić i SDS.

    Ratko Mladić je umro u 84. godini.

  • Dodik: Narodu niko ne može zabraniti da pamti generala Mladića

    Dodik: Narodu niko ne može zabraniti da pamti generala Mladića

    Predsjednik Milorad Dodik rekao je da je general Ratko Mladić velika ličnost za srpski narod i da je u teškom vremenu stao na čelo Vojske Republike Srpske.

    Dodik, koji je večeras prisustvovao pomenu generalu Mladiću u banjalučkom Hramu Hrista Spasitelja, poručio je da se narodu ne može zabraniti da pamti generala.

    – Bog da mu dušu prosti – rekao je Dodik.

    On je istakao da je general Mladić obilježio jedno nestabilno, teško vrijeme i pokazao kako se brani narod, te da srpski narod ima pravo na sopstveni odnos prema generalu koji je ostao upisan u istoriji kao komandant Vojske Republike Srpske.

    – Neki žele da ga ovaj narod ne pamti, a narod ima osjećanja. Ne možete zabraniti, ne možete izbrisati osjećanja. On je u istoriji zapisan kao komandant Vojske Republike Srpske – rekao je Dodik, dodajući da je Vojska Republike Srpske vodila časnu borbu za slobodu i opstanak srpskog naroda i da ima slavnu istoriju.

    Dodik je rekao da Republika Srpska nema problem da se suoči sa onima koji su činili zločine, uključujući i one koji su ih počinili u ime srpskog naroda, ali je ukazao na različit tretman optuženih i osuđenih za zločine nad Srbima.

    Izdvojio je slučajeve Nasera Orića i Atifa Dudakovića, navodeći da oni ukazuju na selektivnu pravdu.

    – Moja sumnja je apsolutna. To nije bio sud pravde, to je bio samo sud za Srbe – rekao je Dodik.

  • Stevandić: Haški tribunal ubrzao smrt generala Mladića

    Stevandić: Haški tribunal ubrzao smrt generala Mladića

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić uputio je telegram saučešća porodici i prijateljima generala Ratka Mladića.

    Stevandić je naveo da je smrt generala Mladića ubrzana kršenjem prava pacijenta na adekvatno liječenje.

    – Pacijent nema nacionalni ni krivični status ili istoriju, nego samo istoriju bolesti i obavezu da se liječi. Odlukom da ga ne pusti na liječenje u Srbiju, Haški tribunal je ubrzao Mladićevu smrt – naveo je Stevandić.

    Nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić preminuo je u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini.

  • Preminuo general Ratko Mladić

    Preminuo general Ratko Mladić

    General Ratko Mladić preminuo je u zatvorskoj bolnici Haškog tribunala.

    General Mladić rođen je 12. marta 1943. godine u Božanovićima, kod Kalinovika.

    Srednju Vojnoindustrijsku školu završio je u Zemunu, potom Komandno – štabnu i Vojnu akademiju u Beogradu, kao najbolji u klasi.

    Službovanje je počeo u Skolju kao komandir voda.

    U Kumanovu je komandovao bataljonom. U Štipu, brigadom. U predvečerje raspada bivše Јugoslavije, tada već pukovnik Ratko Mladić, prekomandovan je prvo u Prištinu, a potom u Knin i to u vrijeme kada Slovenija i Hrvatska proglašavaju nezavisnost.

    Zbog vojničkih zasluga, u oktobru 1991. unaprijeđen je u čin general-majora. Nedugo kasnije i u čin general – potpukovnika.

    Kada je putem Slovenije i Hrvatske krenula i BiH, general potpukovnik Ratko Mladić prekomandovan je u Sarajevo, gdje je imenovan za načelnika Štaba Druge vojne oblasti ЈNA.

    Muslimanska i hrvatska strana već su bile formirale svoje nacionalne vojske, kada je 12. maja 1992. Skupština izglasala stvaranje Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine i istog dana za komandanta Vrhovnog štaba imenovala generala Ratka Mladića.

    U ljeto 1992. otvaraju se frontovi na cijelom prostoru BiH. Srpska vojska, pod komandom generala Mladića, štiti front od skoro 1.200 kilometara.

    Nakon brojnih uspješnih vojnih operacija, politika je bila ta koja je usljed međunarodnih pritisaka i ucjena zaustavila dalji napredak srpske vojske, koja je tad kontrolisala više od 65 odsto teritorije BiH.

    Usprotivio se Vens-Ovenovom mirovnom planu, prema kome je Republika Srpska trebalo da bude rasparčana. Na čelu Vojske Republike Srpske bio je do 1996. godine.

    Nakon što je pred Haškim trinalom 1995. optužen za ratne zločine, u novembru 1996. godine, ukazom tadašnje predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić, general Ratko Mladić smijenjen je sa mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.

    Iz javnosti se povukao 2002. godine, a haški pritisak i ucjene Zapada presumjerene su na njegovu porodicu i najbliže saradnike. Za to vrijeme, general Mladić skromno je živio u rođakovoj kući u Banatu, sve do maja 2011. godine.

    Teško narušenog zdravstvenog stanja uhapšen je i isporučen u Hag.

    Prvostepeni proces protiv njega trajao je sedam godina, nakon kojeg je general Mladić osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.

    U drugostepenom postupku, preglasana predsjedavajuća Vijeća, sutkinja Priska Matimba Mijambe, razotkrila je da presuda nije izrečena na osnovu dokaza, već na osnovu konstruisanih pretpostavki i, kako je, rekla “nebuloznih i nejasnih analiza”.

  • Centralna izborna komisija primila podneske GIK-a Doboj

    Centralna izborna komisija primila podneske GIK-a Doboj

    Centralna izborna komisija primila je nekoliko podnesaka Gradske izborne komisije Doboj koji se odnose na predlaganje kandidata i imenovanje članova biračkih odbora, rečeno je za RTRS.

    – S obzirom na to da smo podneske zaprimili mejlom tek juče poslijepodne i jutros ništa više o konkretnom predmetu ne možemo saopštiti – naveli su.

    Naveli su da bi, ako sumnje budu potvrđene, to predstavljalo kršnje Izbornog zakona za koje politički subjekat može biti kažnjen od 3.000 KM do 30.000 KM.

    – Za ovaj prekršaj, osim novčanih kazni, CIK može izreći i druge sankcije predviđene Izbornim zakonom – saopštili su iz CIK-a.

    Iz CIK-a BiH napominju da je odredbama Izbornog zakona BiH zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao i zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora.

  • Stevandić i Stevanović: Parlamentarna diplomatija čuva mir i bezbjednost

    Stevandić i Stevanović: Parlamentarna diplomatija čuva mir i bezbjednost

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Ljubljani sa predsjednikom Državnog zbora Republike Slovenije Zoranom Stevanovićem o regionalnim odnosima i poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Stevandić i Stevanović su se prvi put sastali u istoriji parlamenata Republike Srpske i Slovenije, a predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske pozvao je svog slovenačkog kolegu u zvaničnu posjetu Banjaluci.

    “Nakon posjete Parlamentu Slovenije i razgovora sa predsjednikom, gospodinom Zoranom Stevanovićem, sumirali smo parlamentarnu diplomatiju kao mehanizam koji čuva mir i bezbjednost. Razgovarali smo, naravno, o poštovanju Dejtonskog sporazuma, što uključuje da su u Bosni i Hercegovini svi ravnopravni, da se ne mogu donositi odluke protiv bilo kog naroda i da se sve zasniva na saglasnosti naroda i entiteta”, izjavio je Stevandić.

    On je naglasio da nije prihvatljivo da međunarodni predstavnici biraju stranu u Bosni i Hercegovini, jer, kako je rekao, na taj način nastaju krize.

    “Zahvalni smo gospodinu Stevanoviću na razumijevanju politike koju vodi Republika Srpska i zamolili smo ga da i ubuduće imamo komunikaciju koja se zasniva na miru, ravnopravnosti i dobrosusjedskim odnosima između Slovenije i BiH, ali i Republike Srpske, jer je srpska zajednica u Sloveniji jako dobro uključena u društvo i pruža veliki doprinos razvoju i stabilizaciji Slovenije”, zaključio je Stevandić, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Košarac: Podrška inicijativi za oslobađanje lokalnih zajednica od plaćanja PDV-a

    Košarac: Podrška inicijativi za oslobađanje lokalnih zajednica od plaćanja PDV-a

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu minstara Staša Košarac podržao je inicijativu lokalnih zajednica u Republici Srpskoj da opštine i gradovi koji su osnivači slobodnih zona i koji u njih ulažu znatna sredstva i resurse, budu oslobođeni plaćanja PDV-a, kao što je to slučaj sa korisnicima slobodnih zona.

    – Riječ je o opravdanoj i korisnoj inicijativi, jer lokalne zajednice koje osnivaju slobodne zone istovremeno preuzimaju odgovornost za njihov razvoj i ulažu u stvaranje uslova za nove investicije, proizvodnju i zapošljavanje. Zato je važno da im institucije budu partner i da se pronađu rješenja koja će dodatno olakšati njihovo poslovanje i ubrzati razvoj slobodnih zona – smatra Košarac.

    On je izrazio uvjerenje da će Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske u najkraćem roku objediniti inicijative lokalnih zajednica i uputiti prijedlog prema Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, kako bi taj zahtjev mogao biti dostavljen Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    – Ponosan sam na činjenicu da smo u prethodnom periodu osnovali tri slobodne zone u Republici Srpskoj – u Trebinju, Gradišci i Brodu. Podsjetiću da smo do 2019. godine imali četiri slobodne zone i da su sve bile na prostoru Federaciji BiH – napisao je Košarac na Instagramu.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Staša Košarac (@stasa.kosarac)

    On tvrdi da postoji potencijal da Republika Srpska dobije slobodne zone i u drugim lokalnim zajednicama, prije svega u Bijeljini, s obzirom na zainteresovanost semberskih privrednika.

    – Naš cilj je jasan – više investicija, više proizvodnje, više radnih mjesta i jača domaća privreda. Sve inicijative koje vode ka tom cilju zaslužuju punu institucionalnu podršku – poručio je Košarac.

  • Glasanje sa dva listića trajalo više od 40 sekundi, koliko će trajati sa šest i sedam listića?

    Glasanje sa dva listića trajalo više od 40 sekundi, koliko će trajati sa šest i sedam listića?

    Nakon kritika javnosti da bi proces glasanja na opštim izborima zbog novih tehnologija mogao trajati duže i stvoriti gužve, oglasili su se iz CIK-a, ističući da je prosječno vrijeme glasanja na 143 biračka mjesta na lokalnim izborima bilo između 40 i 44,9 sekundi.

    Međutim, u CIK-u nisu naveli da su na lokalnim izborima bila svega dva glasačka listića, a da će na ovim opštim u Republici Srpskoj građani dobiti šest, a u Federaciji BiH čak sedam listića.

    U Centralnoj izbornoj komisiji BiH na pitanje agencije Srna rekli su da cilj primjene tehnologije nije da dodatno zakomplikuje glasanje, nego da se olakša i ubrza obrada rezultata, smanji mogućnost ljudske greške, poveća transparentnost i unaprijedi integritet izbornog procesa.

    “Pilot-projekt optičkih skenera dao je konkretne rezultate. Na 143 biračka mjesta na kojima su skeneri korišteni prosječno vrijeme glasanja bilo je između 40 i 44,9 sekundi, uključujući i najveći glasački listić korišten na lokalnim izborima 2024. godine. 140 biračkih mjesta zatvoreno je na vrijeme, što je jedan od pokazatelja da primjena skenera nije dovela do pretjeranih gužvi ili znatnog produženja procesa glasanja”, rekli su u CIK.

    Na lokalnim izborima bila samo dva listića

    Ipak, treba naglasiti da je na lokalnim izborima sprovedenim 2024. godine sproveden pilot-projekat upotrebe novih tehnologija i da su birači pred sobom imali svega dva listića sa kandidatima za skupštinu opštine i drugi listić sa kandidatima za načelnika opštine.

    U Republici Srpskoj biće šest listića

    Na ovim izborima građani će dobiti daleko više materijala. U Republici Srpskoj građani će birati predsjednika Republike Srpske, zatim člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske. Za sve te nivoe vlasti dobiće po jedan glasački listić, s tim da će za glasanje za Parlamentarnu skupštinu BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske dobiti po jedan dodatni “glasački listić”, a na kojem će zapravo i izvršiti glasanje. Glasački listić sa imenima kandidata za Parlamentarnu skupštinu BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske biće samo informativni jer će zbog skenera birači morati na posebnom listiću obojiti kružić ispred naziva stranke i kružić ispred rednog broja kandidata.

    U Federaciji BiH birači će dobiti sedam listića

    U Federaciji BiH situacija sa glasačkim listićima biće još komplikovanija. Birači na glasačkim mjestima u FBiH dobiće čak sedam listića. Oni će birati člana Predsjedništva BiH na jednom listiću, dok će za nivoe Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i kantonalne skupštine BiH dobiti po dva glasačka listića. Kao i u Republici Srpskoj listići sa imenima kandidata za tri skupštine koje će birati birači u FBiH biće samo informativni, a glasaće se na posebnim listićima bojenjem kružića ispred imena stranke i broja kandidata.

    Uz sve to, svaki glasački listić neće se ubacivati direktno kao nekada u kutiju, već će se stavljati u posebnu fasciklu i stavljati u skener, a nakon što se završi proces, ta fascikla biće vraćena i koristiće je sljedeći birač.

    Smanjen broj biračkih mjesta

    Pored toga, na predstojećim opštim izborima biće manji broj biračkih mjesta. Tačnije biće 5.184 biračka mjesta ne računajući mobilne timove koji još nisu formirani. To je za 216 biračkih mjesta manje nego na lokalnim izborima održanim 2024. godine.

    Iz Centralne izborne komisije BiH navode da trenutno nemaju podatke o tome u kojim je lokalnim zajednicama broj biračkih mjesta smanjen, jer je za takvu analizu potrebno dodatno vrijeme.

    Kako su pojasnili, opštinske i gradske izborne komisije prethodno su analizirale biračka mjesta na svojim područjima, a o smanjenju njihovog broja detaljno je razgovarano i tokom obuka koje je CIK BiH u februaru ove godine organizovao u saradnji sa Misijom OEBS-a u BiH.

    “Racionalizacija i maksimalna upotreba specifičnih izbornih tehnologija na predstojećim opštim izborima u BiH jedan je od razloga zbog kojih je CIK BiH odobrio smanjenje broja biračkih mjesta”, naveli su iz CIK-a za “Nezavisne novine”.

    Dodali su da je smanjenje broja biračkih mjesta sprovedeno tamo gdje je to bilo moguće, nakon analiza i konsultacija sa lokalnim izbornim komisijama.

  • Dodik: Srpska stoji iza svakog Srbina koji radi u zajedničkim organima i spremna je da im pruži zaštitu

    Dodik: Srpska stoji iza svakog Srbina koji radi u zajedničkim organima i spremna je da im pruži zaštitu

    Razgovarao sam s nekoliko grupa naših ljudi koji rade u zajedničkim institucijama u Sarajevu i svi odreda su se požalili na nepodnošljivu atmosferu, pritisak koji stvara muslimansko-bošnjačka komponenta, istakao je predsjednik Milorad Dodik.

    – Iako rade u različitim organima, podmetanja, pritisci i provokacije koje doživljavaju su isti. Na moj poziv da se javno oglase i ukažu na to šta im se događa, jednoglasno su istakli da se plaše za svoj položaj i da će sebi time dodatno otežati život – dodao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Rekao im je da su oni profesionalci, ali i predstavnici srpskog naroda i na tim pozicijama su prevashodno jer one pripadaju Republici Srpskoj.

    – Јasno sam podvukao da sve te institucije jednako pripadaju i srpskom narodu, da je krajnje neprihvatljivo bilo čije nametanje volje i da nisu dužni da trpe bilo čije zlostavljanje. Srpska stoji iza svakog Srbina iz Republike Srpske koji radi u zajedničkim organima i spremna je da im pruži svaku zaštitu – dodaje Dodik.

  • Kovačević: CIK hitno da odgovori na prijavu Vulićeve

    Kovačević: CIK hitno da odgovori na prijavu Vulićeve

    SNSD u potpunosti podržava prijavu koju je šefica našeg kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, Sanja Vulić podnijela Gradskoj izbornoj komisiji Doboj zbog ozbiljnih sumnji u nedopušteno trgovanje biračkim mjestima i nepravilnosti u predlaganju kandidata za biračke odbore za predstojeće opšte izbore, rekao je Radovan Kovačević srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i dodao da zahtijevaju od Centralne izborne komisije hitan odgovor.

    – Tražimo od Centralne izborne komisije da se to hitno preispita ili će nam oni samo još jednom potvrditi da su apsolutno nesposobni da ove izbore organizuju na iole jedan profesionalan i objektivan način – rekao je Kovačević.

    Iz dana u dan, kaže Kovačević, svjedočimo tome da sve što je vezano za izbore jedan apsolutni cirkus, da je stanje potpuno nesređeno.

    – Јa stvarno ne znam ko će imati povjerenje u ove izbore, koje Centralna izborna komisija, nelegalno organizuje na ovako nelegalan način, na osnovu zakona koji je nametnuo nelegalni Kristijan Šmit. Dakle, jedna spirala nezakonitosti, nesređenosti, cirkusa i haosa. Ne znam uopšte kako CIK misli da iz svega ovoga izađe. Iz SDS-a ili PSS pokreta, kako se već zove, koji građanima Republike Srpske kažu da se zalažu i bore za Republiku Srpsku, a istovremeno se prijavljuju kao članovi biračkih odbora Stranke za BiH, Harisa Silajdžića, koja se zalaže za ukidanje Republike Srpske – istakao je Kovačević.

    Zahtijevamo od CIK-a, kaže, da odgovori na prijavu.

    – Јasno i nedvosmisleno poručujemo da zahtijevamo hitno od Centralne izborne komisije da odgovori na prijavu koju je podnijela Sanja Vulić i da vidimo da li oni imaju ikakve sposobnosti da bilo šta u ovoj organizaciji izbora urade na iole profesionalan način. Čini nam se da od toga nema ništa, nažalost, nego da iz dana u dan svjedočimo, kao što sam već rekao, jednoj spirali nezakonitosti, nesređenosti i haosa – poručio je on.