Kategorija: Vijesti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić reagovao je na, kako je naveo, komentare i postupke političara iz Federacije BiH, ocijenivši ih licemjernim kada je riječ o odnosu prema ratnim zločinima i odavanju počasti.

Stevandić je na društvenoj mreži X podsjetio na slučaj Rasima Delića, komandanta Armije BiH koji je u Haškom tribunalu osuđen za ratne zločine nad Srbima.

„Nismo orgijali na smrti i sahrani bošnjačkog komandanta Rasima Delića, u Hagu osuđenog za zločine nad Srbima. Nismo jer poštujemo mrtve“, naveo je Stevandić.

On je istovremeno ukazao na, kako tvrdi, različite aršine u odnosu prema političarima i javnim ličnostima iz Republike Srpske.

„SDP je, na primjer, redovan na njegovom grobu, a nas tuže za odavanje saučešća ili narodnu percepciju i to im je veličanje ratnih zločina“, napisao je Stevandić.

Stevandić je takav odnos ocijenio kao licemjeran, poručivši na kraju: „Podmukli licemjeri!“

Obilježavanje Dana nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu je trenutak duboke ljudske boli, ali i poziv na nepokolebljivu istrajnost u traganju za istinom i pravdom, istakao je predsjednik Milorad Dodik.

“Datum 30. avgust je od republičkog značaja jer je to dan kada tišina govori više od bilo koje riječi, kada je neizvjesnost sve veća, a sjećanje jedina najjača veza i nit sa onima koji ni 31 godinu od završetka Odbrambeno-otadžbinskog rata nisu našli svoj smiraj u vječnoj kući na tlu Republike Srpske”, naglasio je Dodik u izjavi za Srnu povodom današnjeg obilježavanja Dana nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu kod Manastira Svetog Nikole na Ozrenu u opštini Petrovo.

On je podsjetio da Republika Srpska i dalje traga za 1.616 lica, od kojih su 981 civili i 10 djece.

“Zamislite roditelja, brata, sestru koji još nisu našli posmrtne ostatke svojih najmilijih!? Oni i dalje preživljavaju bol i tugu, a u njima gori vječna rana koja ne zarasta, jer nestanak nije otići i vratiti se. Ovo je mnogo gore, ovo je nestanak pun neizvjesnosti, godina i decenija čekanja.

Nestanak najdražih je vječita neizvjesnost koja pritišće dušu porodica. NJihov život je, nažalost, osuđen na čekanje vijesti koje se pretvara u decenije života između nade i surove stvarnosti”, istakao je predsjednik Dodik.

On je ukazao da svako ime na spisku nestalih nije samo broj 1.616 ili obična statistika, to je nečiji otac, majka, sin, kćerka, brat ili sestra, komšija, prijatelj, drug, sugrađanin.

“Iza svakog imena krije se jedan život, jedan dom koji čeka. Majka koja je gledala kroz prozor, otac koji se nadao povratku, a danas možda više nisu među živima i otišli su u grob sa vječnom ranom. Ostala je možda supruga, sestra, brat koji čuvaju uspomene i koji se nadaju ili dijete koje je odrastalo bez oca, sa slikom i vječnim pitanjem: ‘Zašto se tata nikada nisi vratio kući?'”, rekao je Dodik.

On je naveo da godine prolaze, ali čekanje ne prestaje, nada pomiješena sa tugom još postoji da će jednog dana pronaći trag svojih najmilijih i mjesto na kojem će moći dostojanstveno prislužiti svijeću.

“To su bili ljudi sa svojim snovima, nadama i planovima koje je nasilno prekinuo rat. Nakon što su život dali za Republiku Srpsku i ugradili je u njene temelje, 31 godinu traje njihovo ponovno ubijanje, ubijanje iz dana u dan, a svaki dan je nova nada za porodicu da će biti pronađeni posmrtni ostaci njihovih najmilijih. Ta neizvjesnost dodatno razara ne samo njihove duše, već i svih nas koji živimo u Republici Srpskoj”, naglasio je Dodik.

Obilježavajući ovaj dan, kaže Dodik, ne govorimo samo o prošlosti, već i sadašosti i budućnosti i moraloj obavezi svakog stanovnika Republike Srpske da se ne zaboravi, da se nastavi potraga i konačno sazna sudbina svakog našeg čovjeka, svakog borca i civila.

“Sve dok postoji i jedan čovjek koji nema grob ili za čiji grob se i dalje ne zna, ni mi ne možemo i ne smijemo biti mirni. Ne smijemo i ne možemo posmatrati naše sunarodnike kako žive život pun neizvjesnoti, a sa druge strane pun nade da će pravda nekada biti zadovoljena.

I ono što je najvažnije, što je ljudski i hrišćanski, ne smijemo dozvoliti da vrijeme učini najgoru stvar – da prekrije zaboravom ono što se zaboraviti ne smije”, poručio je Dodik.

Danas kada se klanjamo sjenama naših nestalih junaka, rekao je on, istovremeno pružamo i ruku i riječi utjehe onima koji su najviše izgubili, a koji i danas, sa vjerom i strpljenjem, ne gube nadu da će dočekati trenutak spokoja.

“Zato neka nas ovaj dan opomene na neprocjenjivu vrijednost života, na bol gubitka i na odgovornost da čuvamo istinu. Traženje naših nestalih mora biti nastavljeno, iako je ono u ovoj kvazi državi od BiH već odavno postalo političko i selektivno kada je riječ o Srbima”, ukazao je Dodik.

On je rekao da u prilog ovoj činjenici govori i podatak da je 2009. godine od ukupno 1.207 identifikovanih lica njih samo 22 bilo srpske nacionalnosti, 2008. godine 10 i 2007. identifikovano je 11 lica srpske nacionalnosti.

Ako Institut za nestala lica nastavi ovom “dinamikom” da radi kada je riječ o pronalsku nestalih osoba srpske nacionalnosti, trebaće im više od 150 godina da pronađu i identifikuju njih 1.660 koje tražimo.

On je rekao da porodice nestalih imaju pravo da dobiju odgovore, bez obzira na to koliko je vremena prošlo i koje su nacionalnosti, ali ovakvim ponašanjem i odnosom prema srpskim žrtvima Institut za nestala lica po ko zna koji put potvrđuje da je to politička institucija, iako je njen zadatak izuzetnog humanog karktera u koju sa zebnjom gleda svaka porodica koja traži svoje najdraže.

“Ali, uprkos svemu, Republika Srpska i njene institucije neće odustati, jer mi ne zaboravljamo, ne odustajemo i tražimo istinu. U tom se ogleda i značaj očuvanja kolektivnog sjećanja i nastavka potrage za svim nestalim licima, kao i potrebe da se porodicama omoguće istina, pravda i dostojanstvo”, naveo je Dodik.

Istakao je da za porodice koje decenijama žive u neizvjesnosti i iščekivanju pronalazak nestalih je životno pitanje koje se ne može mjeriti ni sa čim i ono za nas sve ostaje jedno od najvažnijih pitanja, ali i trajna obaveza da se njihova sudbina i njihovih nestalih ne prepusti zaboravu.

“Vrijeme prolazi, ali sjećanje ne smije proći. Naša je obaveza da čuvamo uspomenu na one koji se nisu vratili svojim domovima, da poštujemo njihove porodice i da budućim generacijama prenosimo istinu i kulturu sjećanja”, poručio je Dodik.

Obilježavanje Dana nestalih kao događaj od republičkog značaja organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Dan nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu od 2021. godine u Republici Srpskoj se obilježava 30. avgusta, kada je i Međunarodni dan nestalih ustanovljen u znak sjećanja na žrtve ratova, zločina protiv čovječnosti i kršenja ljudskih prava.

Nakon što je Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, prije nekoliko sedmica izjavio da počinje da sumnja da domaći političari žele BiH u EU, sličnu izjavu iznio je i Alfred Granas, ambasador Njemačke u BiH.

Podsjećanja radi, Soreka je u intervjuu “Nezavisnim novinama” nedavno rekao da mu većina političara javno iskazuje privrženost evropskom putu, ali da je u posljednje vrijeme počeo da ima sumnje koliko je to iskreno.

“Pogledajte zakone koji još nisu usvojeni. Pogledajte imenovanje glavnog pregovarača. Ili, možda još važnije, sprovođenje Reformske agende. To je pitanje koje se direktno tiče građana BiH. Nedostatak političke volje za sprovođenje reformi glavni je razlog zbog kojeg kasnimo. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka. Međutim, kada je trebalo postići konkretne političke dogovore kako bi počela isplata evropskih sredstava i realizacija reformi, proces je praktično stao. Od novembra prošle godine, kada je Reformska agenda usvojena, pa do danas, kraja jula, još nismo ni počeli njeno stvarno sprovođenje. Zbog toga moram zaključiti da ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima”, rekao je Soreka.

Granas je u intervjuu “Nezavisnim” takođe iznio slične ocjene o njegovim razgovorima s političarima.

“Malo-pomalo može se početi sumnjati u iskrenost političara ovdje, kao što je naš prijatelj Luiđi rekao u vašem intervjuu. Počinjemo pomalo sumnjati da je vladajućim elitama u ovoj zemlji zaista cilj da BiH uđe u EU jer svakodnevno vidimo da ono što se radi, ili ne radi, nije u skladu s onim što se govori”, rekao je Granas u intervjuu “Nezavisnim”.

Bez obzira na to koliko su ljudi eventualno razočarani što proces evropskih integracija sporo traje i što ponekad evropski zvaničnici ne ispune ono što obećaju, kao što je bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom kojoj je obećan početak pregovora ako promijeni ime, ostaje činjenica da je EU ubjedljivo najvažniji ekonomski partner BiH.

Oko dvije trećine izvoza iz BiH idu na tržište EU, a ukupna robna razmjena iznosi gotovo 70 odsto. EU i njene članice su istovremeno najveći investitor u BiH i najveći izvor finansijske pomoći.

Tu je i konkretna finansijska korist, iako bi BiH, kako evropski zvaničnici uporno govore, uskoro mogla izgubiti milijardu evra grantova i povoljnih kredita po kamatnim stopama znatno nižim nego na slobodnom tržištu.

Politički gledano, u procesu pristupanja BiH je na neki način oslonjena na EU jer reforme koje je potrebno sprovesti domaća politika godinama teško uspijeva da izvede sama, na primjer kad je u pitanju funkcionisanje institucija i pravosuđa, borba protiv korupcije, reforma javne uprave, demokratski standardi i zaštita osnovnih prava.

U dijelu intervjua, koji nismo mogli objaviti zbog nedostatka prostora, Granas je naveo primjer Hrvatske, koja je višestruko popravila svoj životni standard otkad je postala članica.

Osim toga, BiH se geografski nalazi na evropskom kontinentu, veliki broj građana ima porodice na prostoru EU, privreda je povezana s evropskom i geopolitički ovisi o tom prostoru.

U nezvaničnim razgovorima brojne diplomate očekuju da će poslije izbora doći do promjene jer postoje naznake da su privrednici, koji imaju veliki neformalni uticaj na politiku, spremni da utiču da dođe do promjene političke atmosfere.

U kojoj mjeri će se to ostvariti ostaje da se vidi, ali je jasno da bi BiH teško mogla preživjeti ako se ponove četiri godine blokada koje su obilježile ovaj mandat.

Holandija neće sprovoditi krivičnu istragu o smrti bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića, saopšteno je iz Međunarodnog mehanizma za krivične tribunale u Hagu.

“Nadležne holandske vlasti zvanično su obavijestile Mehanizam da ne pokreću krivičnu istragu o smrti gospodina Mladića i da neće raditi obdukciju”, rečeno je iz ovog suda za RIA Novosti.

Iz haškog Mehanizma su podsjetili da sprovode istragu o okolnostima Mladićeve smrti.

Predsjednik Mehanizma Grasijela Santana dodijelila je postupak sudiji Ijanu Bonomiju.

General Mladić preminuo je u četvrtak, 27. avgusta, u zatvorskoj bolnici u Hagu.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je u Sarajevu pokrenuta opšta hajka prema Republici Srpskoj i Srbiji nakon smrti generala Ratka Mladića, te istakla da je u svakom nastupu vidljivo licemjerje.

– Opšta hajka, ja mislim da je apsolutno licemjerje, višestruko licemjerje, na svim stranama. Kad pogledate malo istoriju i sve ono što se dešavalo na drugoj strani, onda ćete vidjeti da imate Rasima Delića, koji je 2010. godine, kao haški osuđenik, dakle kao pravosnažno osuđen, sahranjen uz sve vojne počasti. Čak je tu ceremoniju predvodio tadašnji reis – istakla je Cvijanovićeva.

Osvrnula se i na Elfetu Veseli.

– Imate ženu monstruma koja je zaklala dječaka. Onda možete misliti šta je mogla da radi odraslim ljudima kad ima u sebi tako nešto monstruozno da uradi jedno takvo gnusno djelo. Ona sada šeta i izlazi na kaficu, iako je bila i deportovana i presuđena. Ona danas hoda slobodno. O tome su mediji izvještavali. Imate Dudakovića, kojem je dozvoljeno da mu dugo traje sudski postupak, da se razvlači šest i više godina. Zabežen je kamerama kada je dao intervju u kojem je govorio da se ubiju srpski zarobljenici. Imate situaciju i sa Mahmuljinom, koji je presuđen, a onda je skliznuo iz ruku pravosuđa. Vjerovatno se danas brčka negdje na plažama u Turskoj – dodaje ona.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpsske Radan Ostojić rekao je se Boračka organizacija Republike Srpske želi uključiti u organizaciju sahrane nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića.

– Učiniću sve da okupimo što veći broj ljudi koji će prisustvovati sahrani generala Mladića – rekao je Ostojić.

On je nakon sjednice Predsjedništva BORS-a naveo da su se okupili da izraze tugu i razgovaraju o smrti komandanta VRS, te o tome kako da dočekuju njegove posmrtne ostatke iz Haga.

Predsjednik Predsjedništva BORS-a Milovan Gagić rekao je da će od danas u lokalnim organizacijama popisivati demobilisane borce koji žele da idu na sahranu.

– Tražićemo od vlada Republike Srpske i Srbije da obezbijede sve što treba kako bi svi koji žele mogli da dođu u Beograd i oproste ste od svog generala. Isto tako stavljamo im se raspolaganje. Sve što budu tražili mi ćemo ispuniti kako bi sve prošlo onako kako general Mladić zaslužuje – naveo je Gagić i dodao da će BORS za sve one koji ne budu mogli da odu na sahranu generala Mladića obezbijediti da se oproste od njega kod spomen obilježja ili kod hramova.

Preduzeće “Željeznice Republike Srpske” isplatilo je radnicima bruto iznos plata za jul, rekao je vršilac dužnosti generalnog direktora preduzeća Dragan Zelenković.

Zelenković je naveo da je isplata omogućena juče zahvaljujući Vladi Republike Srpske, kojoj je zahvalio za sredstva, saopšteno je iz ŽRS.

– U vrijeme velike privredne i industrijske krize koja je posebno uticala na željeznički sektor u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, podrška i nesebična pomoć Vlade za nas je od krucijalnog znacaja – izjavio je Zelenković.

On je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da pojedini mediji šire netačne i neprovjerene informacije o isplatama plata u ovom preduzeću zarad, kako navodi, tendencioznih tekstova i pregleda.

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je Srni da se istinska pravda i stabilnost grade na pravu svakog naroda da se dostojanstveno sjeća svojih boraca, uz opredijeljenost za mir, vladavinu prava i suživot na ovim prostorima.

Selak je istakao da će general Ratko Mladić ostati trajno upisan u istoriji srpskog naroda kao komandant koji je predvodio Vojsku Republike Srpske u sudbonosnim vremenima odbrane srpskog naroda i uspostavljanja institucionalnih okvira Srpske.

On je ocijenio da izražavanje saučešća i prepoznavanje istorijske uloge vojnih lidera predstavlja čin poštovanja prema sopstvenoj istoriji, a ne platformu za podjele.

“Svjedoci smo da pojedini politički akteri koriste svaku zvaničnu reakciju iz Republike Srpske i Srbije kako bi podizali tenzije i širili optužbe, iako naša namjera nije i nikada neće biti potpirivanje mržnje ili povreda tuđih osjećanja”, naveo je Selak.

On je oštro osudio podizanje tenzija pojedinih političkih aktera i postupanje Međunarodnog mehanizma u Hagu.

“Smrt generala Mladića u haškom pritvoru je posljedica potpunog odsustva empatije i medicinske etike institucija u Hagu. Mjesecima i godinama unazad upozoravali smo na dramatično pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja, a Srpska i Srbija bile su spremne pružiti sve potrebne garancije za njegovo liječenje na slobodi”, rekao je Selak.

Naglasio je da je ovakav ishod posljedica krajnje nehumanog odnosa i nespremnosti Međunarodnog mehanizma za krivične sudove da uvaži višegodišnje, utemeljene apele odbrane, porodice, kao i zvaničnih organa Republike Srpske i Republike Srbije.

On je podsjetio da je ignorisano i mišljenje nezavisnih medicinskih eksperata koji su predlagali hitnu palijativnu njegu.

“Ovakvim postupanjem, ovo pravosudno tijelo je, po ko zna koji put, pokazalo svoju političku pristrasnost, selektivan pristup pravdi i sistemsko kršenje osnovnih ljudskih prava srpskih zatvorenika, pretvorivši se u ustanovu koja umjesto prava dijeli nepravdu i sprovodi medicinsko zanemarivanje sa fatalnim ishodom”, zaključio je Selak.

Sindikalne vođe u “Željeznicama Republike Srpske” (ŽRS) tvrde da Vlada Srpske nije izmirila grant tom preduzeću, te da je zbog toga pod znakom pitanja i isplata plata za jul za oko 1.630 zaposlenih.

Iz Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS saopštili su da resorno ministarstvo, odnosno Vlada Republike Srpske, nije izvršili uplatu sredstava po osnovu granta, zbog čega je ponovo dovedena u pitanje pravovremena isplata plate za jul 2026. godine.

– Zbog toga smo uputili hitan dopis Kabinetu generalnog direktora ŽRS i resornom ministru, sa zahtjevom za konkretne odgovor na pitanja kada će biti isplaćena plata za jul, da li je Vlada obezbijedila sredstva po osnovu granta te zašto novac do ovog trenutka nije uplaćen, kao i što se ponovo čeka posljednji dan u mjesecu za isplatu plate – kazao je “Glasu Srpske” u petak predsjednik Sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS Dragan Peulić.

Zdravstveno osiguranje

Naglasio je da od nadležnih traže i odgovor da li će zbog eventualnog kašnjenja plata ponovo biti ugroženo zdravstveno osiguranje zaposlenih.

Takođe, uputili su nadležne da li se na ovakav način misli privući prijeko potrebno izvršno osoblje u “Željeznicama”.

– Na ovakav način se ne mogu privući novi radnici, niti se može zadržati postojeći stručni i izvršni kadar. Radnici koji svakodnevno obavljaju odgovorne poslove i brinu o bezbjednosti željezničkog saobraćaja zaslužuju sigurnost, a ne da svakog mjeseca čekaju posljednji dan i strepe kada će im biti isplaćena plata i da li će im biti uplaćeno zdravstveno osiguranje – kazao je Peulić i dodao da ovim putem jasno poručuju nadležnima da više neće ćutati i čekati posljednji trenutak.

Ukoliko ponovo dođe do kašnjenja isplate plate ili ugrožavanja zdravstvenog osiguranja zaposlenih, navodi on, već 1. septembra stupiće u obustavu saobraćaja, odnosno radničku neposlušnost.

Obračunato, ali bez para

Peulić je dodao i da je u petak nedugo nakon što su uputili hitan dopis dobio odgovor iz uprave “Željeznica” u kojem mu je navedeno da je plata za jul obračunata, ali da grant iz Vlade još nije uplaćen.

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović nije odgovarao na naše pozive, ali se s druge strane javio vršilac dužnosti direktora “Željeznica” Dragan Zelenković koji je naveo da je dobio informaciju o uplati granta iz resora saobraćaja u Vladi Srpske.

– Dobili smo informaciju da će grant biti uplaćen u petak, što znači da će i plata biti isplaćena u zakonskom roku. Ranije je plata bila isplaćivana polovinom tekućeg mjeseca za prethodni, ali i mi sada nismo u istoj situaciji kao prije tri, četiri godine – kazao je Zelenković .

Pruge vape za izvršnim osobljem

Dragan Zelenković nedavno je kazao da ovo preduzeće sve teže dolazi do potrebnog broja radnika, odnosno prije svega izvršnog osoblja.

– Početkom godine imali smo 1.699 radnika, a trenutno ih imamo 1.628. Dakle, više od 70 zaposlenih je po raznim osnovama napustilo preduzeće za nepunih osam mjeseci ove godine. Najviše je njih penzionisano, dok su ostali tražili sporazumni prekid ugovora o radu – kazao je “Glasu” Zelenković i dodao da su trenutno dovedeni u situaciju da ne mogu popuniti upražnjena radna mjesta.

Taj problem, naglašava on, prvo nastoje da riješe putem internih oglasa o preraspoređivanju radnika unutar preduzeća.

– Pored toga, od Vlade smo tražili prijem novih radnika i oni su nam na kraju odobrili prijem do 30 novih zaposlenih za “Željeznice” u narednom periodu. I tu sada imamo problem, jer ne možemo ni tih 30 radnika da obezbijedimo – poručio je tada Zelenković.