VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Jesen u svojim bojama: Oblačno sa kišom, u Hercegovini obilnije padavine

    Jesen u svojim bojama: Oblačno sa kišom, u Hercegovini obilnije padavine

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti oblačno vrijeme sa kišom, koja će u Hercegovini biti obilnija i temperaturom od sedam do 13 stepeni Celzijusovih.

    Ujutru i prije podne oblačno sa kišom, u Hercegovini i na zapadu uz jače i obilnije padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Sredinom dana na sjeveru i sjeveroistoku padavine će prestati i biće pretežno suvo i promjenljivo oblačno uz povremene sunčane periode.

    Na jugu i zapadu, kao i u sarajevsko-romanijskoj regiji, kiša će padati tokom većeg dijela dana.

    U Hercegovini i djelimično na zapadu očekuju se jače padavine, često u vidu pljuskova sa povremenom grmljavinom. U Hercegovini će biti i obilnijih padavina.

    Duvaće slab do umjeren južni vjetar, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 7.00 časova: Bjelašnica nula, Višegrad dva, Han Pijesak tri, Bihać i Zenica četiri, Banjaluka, Prijedor, Sokolac, Foča, Čemerno i Gradačac pet, Bijeljina, Srbac šest, Gacko, Srebrenica i Ivan-sedlo sedam, Mrkonjić Grad i Drvar osam, Doboj i Sarajevo devet, Trebinje i Tuzla 10, Bileća i Mostar 11, te Neum 12 stepeni Celzijusovih.

  • Escobar: Hrvati se moraju osjećati ugodno, bez toga Dejton neće uspjeti

    Escobar: Hrvati se moraju osjećati ugodno, bez toga Dejton neće uspjeti

    Bosna i Hercegovina nema etnički, nego problem sistemske korupcije, rekao je Gabriel Escobar, posebni američki izaslanik za Zapadni Balkan, u razgovoru za Hinu, u kojem se dotaknuo i evropske perspektive regije i ukidanja američkih viza hrvatskim državljanima.

    “Da budem iskren, problem u BiH nije etnički, nego su to sistemska korupcija i nedostatak vjerodostojnosti političkih aktera, koji utječu na sposobnost državnih institucija da ispravno funkcioniraju”, rekao je Escobar u Zagrebu, gdje je učestvovao na sastanku Američko-jadranske povelje (A5).

    Stoga Escobara, izaslanika kojeg je vlada američkog predsjednika Joea Bidena imenovala ovo ljeto, u BiH više brinu demografske i ekonomske poteškoće od etničkih pitanja.

    Suprotno od dijela zapadnoevropskih političara, koji zagovaraju napuštanje etničkih kriterija u BiH, poput njemačkih socijaldemokrata, čiji će čelnik biti novi kancelar, američki izaslanik naglašava da ustroj s tri konstitutivna naroda ostaje temelj američke politike u BiH, zaključuje Hina.

    “Politički konsenzus može se postići ograničenim reformama, a ne izmjenom strukture Dejtona”, rekao je on.

    Naglasio je da Sjedinjene Američke Države s bosanskohercegovačkim političkim akterima trenutno rade na izmjeni Izbornog zakona.

    “Moramo imati vibrantno i politički aktivno hrvatsko stanovništvo u BiH. Bez toga Dayton neće uspjeti pa je naš cilj osigurati da se oni osjećaju sigurno, ugodno i ekonomski održivo u BiH”, dodao je Gabriel Escobar.

    Pritisak na političare u Bosni i Hercegovini da prihvate reforme trebao bi doći odozdo, od stanovnika, smatra Escobar.

    “Važno je da biraju političare koji žele postići rješenja koja će odgovarati svima u državi, a ne samo njihovoj stranci i narodu”, rekao je karijerni diplomat koji je krajem devedesetih bio na funkcijama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

    Pritisak se može postići i sankcijama, no Escobar naglašava da “o njima ne voli govoriti, jer ne želi da regija stekne dojam da je Amerika u njoj angažirana prvenstveno sankcijama”.

    Sankcije postoje, ali neće biti usmjerene na Republiku Srpsku i Federaciju BiH ili na njihove građane, nego na korumpirane pojedince, rekao je Escobar koji je početkom ovog mjeseca boravio u BiH te se susreo s političkim predstavnicima.

    Uoči tog puta optužio je člana državnog Predsjedništva Milorada Dodika da izazivanjem krize u BiH skriva korupciju. U razgovoru za Hinu objasnio je da Dodik, koji pokušava oslabiti središnje institucije BiH, “nije jedini, ali je najaktuelniji problem” u toj državi.

    Upitan razgovara li Washington sa zapadnoevropskim državama o potrebi ubrzanja procesa proširenja EU, Escobar je rekao da “o tome pričaju sve vrijeme”.

    Nedavno je održan susret Kvinte, formata koji okuplja SAD, Veliku Britaniju, Italiju, Francusku i Njemačku, gdje je jednoglasno zaključeno da šest država Zapadnog Balkana “što je prije moguće” mora postati dio EU, rekao je.

  • Ubica tenkova: Šta može sistem “Kornet” čiju je nabavku najavio Vučić

    Ubica tenkova: Šta može sistem “Kornet” čiju je nabavku najavio Vučić

    Predsednik Vučić najavio je posle razgovora sa ruskim predsednikom Putinom da će srpska armija do kraja godine dobiti protivoklopni sistem “Kornet”.

    On je istakao da je ta nabavka veoma važna za našu vojsku.

    Šta je to “Kornet”?

    Ne postoji tenk, oklopno vozilo ili bunker koji ruski prenosni protivoklopni sistem “Kornet” ne može da uništi. Tako kažu fabrički podaci i ispitivanja na poligonima, ali i podaci sa terena, prenose Novosti.

    U čemu je tajna? “Kornet” 9M133 konstruisao je čuveni zavod u gradu Tulu. Stručnjaci iz ovog zavoda osmislili su i Pancir S1 i čitav niz inovacija u svetu raketnog i topovskog naoružanja koje se odlično pokazalo u praksi.

    “Kornet” je napravljen tako da posada od dva vojnika može brzo da zauzme položaj i lansira raketu na cilj. Prvobitni domet bio je 5,5 kilometara i razorna moć bila je zastrašujuća.

    Tandem odnosno dupla kumulativna bojeva glava probijala je oklop jačine više od metra pancirnog čelika, a prethodno uništi aktivni reaktivni oklop. Probojnost betona je tri do tri i po metra.
    “Kornet” je teško uhvatiti

    Tako je bilo od 1998. godine. Dobro uvežbana posada mogla je za manje od jednog minuta da zauzme položaj, lansira raketu koju operater laserski navodi na cilj. Raketa do maksimalnog dometa leti 22 sekunde.

    “Kornet” može da gađa i cilj koji se kreće brzinom od 70 kilometara na čas ili sve tenkove i najveći broj oklopnih vozila na terenu.

    Težina celog sistema sa raketom i lansirnom jedinicom je 67 kilograma. To je jedina uslovno rečeno mana sistema, ali se problem reši tako što posadu čine fizički jači vojnici.

    “Kornet” je takođe ugrađivan na kupole oklopnih vozila, koje dizajnira i pravi ista firma. Postoji i samohodni lanser “Korneta”, odnosno guseničar sa posadom i borbenim kompletom od 16 raketa.

    Kao što je i to išlo kroz istoriju, razvijala su se oklopna vozila, pre svega sistemi za ometanje. Tenkovi su 90-ih i početkom 21. veka počeli da koriste bolje nišanske uređaje i gađaju sa većeg dometa. Protivoklopni sistem “Kornet” je imao ograničeni domet i počeo da biva podložan ometanju.

    Zato su stručnjaci iz zavoda Tula napravili novi “Kornet” E i EM, koji se lansira i sa oklopnih vozila i ima veći domet, veću probojnu moć, otpornost na ometanje. Radi po principu – ispali i zaboravi, odnosno raketa se automatski navodi na cilj, a posada i lanser brže napuštaju položaj.

    Domet protivoklopne rakete je osam kilometara, probojnost tandem kumulativne bojeve glave je 130 centimetara pancirnog čelika posle reaktivnog oklopa, kao i tri do tri i po metra armiranog betona.

    U skladu sa iskustvima iz borbenih dejstava, razvijena je i termobarična bojeva glava, konstrukcijski slična tandem kumulativnoj bojevoj glavi. S tim da prva glava razbija zid bunkera, a druga uništava ljude i borbena sredstva unutar objekta. Domet termobarične glave je 10 kilometara.

    Raketa sa novog sistema leti do maksimalnog dometa za manje od 30 sekundi.

    Novo rešenje je lanser sa osam raketa na oklopnom vozilu Tigar M i još osam raketa u vozilu.

    “Kornet” je deo nove borbene kupule Berežok za ruska oklopna vozila, BMP, BMD ili “Terminator”, poznatiji kao ubica tenkova.

    Sistem vođenja je unapređen, što je pojačalo domet, ali je i laserski sistem unapređen i mnogo je otporniji na ometanje. Zapravo, još nije potvrđeno da je neki uređaj uspeo da zaslepi laser sa “Korneta”.

  • Dolaskom Varheljija u Banjaluku, Evropa dala legitimitet Srpskoj

    Dolaskom Varheljija u Banjaluku, Evropa dala legitimitet Srpskoj

    ​Kakva je poruka poslata nakon sinoćnjeg sastanka evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija sa liderima SNSD-a Milorada Dodika, SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a Dragana Čovića, okupljenih prvi put nakon dugo vremena.

    Dodik je jasno prenio stav Srpske – kriza može biti riješena samo povalačenjem Inckovog zakona i rješenjem pitanja Ustavnog suda BiH.

    A na poruke da će BiH ostati bez investicione podrške EU, Dodik kaže – Srpska ima alternativu. Neće pristati na politička uslovljavanja.

    Istovremeno, Varheljijev dolazak u Banjaluku politički analitičari ocijenjuju kao jasan signal da je Srpska važan pregovorač u prevazilaženju krize u BiH.

    Prisutna je permanentna kriza u BiH koju nije lako riješiti. Oni koji posežu za brzim rješenjima – griješe, smatra Milorad Dodik.

    Kaže da evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji ima dosta informacija o situaciji u BiH. Zbog loše situacije, kaže Dodik, Varhelji je rekao, bar u prenesenom značenju, da bi BiH mogla ostati bez investicione podrške EU.

    Republika Srpska na politička uslovaljavanja ne pristaje, jasan je Dodik.

    “Mi nismo bez alternative, svjesni smo da sloboda nije jeftina. Ali ukoliko ne uspijemo da angažujemo ta sredstva, mi imamo već alternativu. Ne pristajemo na uslovaljavanja”, kategoričan je Dodik.

    Dodik je Varheljija upoznao o konkretnim rješenjima izlaska iz krize BiH – a to su povlačenje Inckovog zakona, odlazak stranaca iz Ustavnog suda i poništavanje odluka ovog suda, kojima se pokušava oteti neprikosnovena imovina entiteta.

    “Oni koju su to nametnuli treba to i da povuku, nakon toga možemo razgovarati u Parlamentarnoj skupštini BiH o eventualno nekim novim zakonskim rješenjima”, ističe Dodik.

    “Naš prijedlog je bio da dva entiteta i Brčko distrikt sačine ugovor i priznaju imovinu entiteta i da se taj ugovor potvrdi u Parlamentu BiH, koji bi mogao da bude rješenje. Ali Bakir Izetbegović ima neke vanvremenske i nerealne ideje. Koliko sam ga razumio sinoć, po njemu treba čak i škole, bolnice, domove zdravlja, Elektroprivredu sve što je javnog karaktera, rješavati na nivou BiH, po sistemu da su oni neki darodavci koji nama daju neku imovinu. To pitanje je urgentno i ukoliko se ne riješi BiH će ostati u zastoju u kojem se nalazi”, ističe Dodik.

    O konkretnim prijedlozima bošnjačke strane o tome kako izaći iz krize, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, nije govorio. Smatra da je dovoljno to što su Dodik, Čović i on sjeli da razgovaraju i pokušali da relaksiraju situaciju.

    “Uspješno je zato što se sjedilo i razgovaralo šta to ne štima, što se bar pokušavaju približiti stavovi i mislim da sva trojica želimo da se situacija razriješi, da se kriza prevaziđe i da se ide naprijed”, navodi Izetbegović.

    Politički analitičari smatraju da su BiH i EU sa svojim politikama proširenja u pat poziciji. Brisel samo interesuje kriza u BiH, koja je nastala protivustavnim djelovanjem bivšeg visokog predstavnika i zajedničkih institucija koje su počele da djeluju kroz proces majorizacije srpskog naroda.

    Dolazak Varheljija u Banjaluku jasan je signal Evropske unije da je Srpska važan politički pregovarač i da se uvažavaju njeni stavovi. Dokaz za to je i da Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika, nije mogao da bude za istim stolom sa Dodikom, Izetbegovićem, Čovićem i Varheljijem u Sarajevu.

    “Ono što je takođe evidentan uspjeh jeste to da je dat legitimitet Banjaluci kao važnom pregovaraču za političku budućnost BiH. Šmit je izuzet iz tih procesa i jasno je da on nije politički subjekt jer vidite da više ne insistiraju da on bude nametnut kao jedna od strana u izlasku iz ove političke krize”, naglasio je Željko Budimir, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

    Prva adresa zaštite interesa Srpske je Narodna skupština. Milorad Dodik najavljuje posebnu sjednicu između 8. i 10. decembra, na kojoj će biti razmatrano povlačenje saglasnosti Republike na Oružane snage BiH, prenosi RTRS.

    U roku od šest mjeseci, kaže, pokušaće se naći prihvatljiv, novi model na nivou BiH – demilitarizacija ili donošenje odluke o Vojsci Srpske.

    Dodik je podsjetio da je predlagač odluke za koju će se i zalagati na toj sjednici, kao i za proglašenje nevaženja nametnutih zakona visokih predstavnika.

  • Varhelyi sumirao posjetu BiH: Ovo je kritičan trenutak za zemlju

    Varhelyi sumirao posjetu BiH: Ovo je kritičan trenutak za zemlju

    Komesar Evropske unije za proširenje Oliver Varhelyi nakon posjete Bosni i Hercegovini poručio je da naša zemlja, u kontekstu trenutne politike krize, rizikuje gubitak 1,5 milijardi eura investicija>

    “Ovo je kritičan trenutak za zemlju, za građane i kompanije. Reforme stoje i BiH rizikuje da izgubi 1,5 milijardi eura investicija ako se nikakve akcije ne poduzmu”, rekao je Varhelyi.

    Govoreći o sadržaju sastanka sa Draganom Čovićem, Milorad Dodikom i Bakirom Izetbegovićem rekao je da su lideri otvoreni za iznalaženje rješenja i da pokazuju volju da naprave iskorak. Dodao je da je vidio spremnost da se riješe nesporazumi u vezi državne imovine, Inzkovog zakona, ustavne i izborne reforme.

    “Mogu potvrditi, da smo s naše strane spremni da asistiramo i olakšamo ove napore u interesu Bosne i Hercegovine. Iz tog razloga povjerio sam amasadoru Sattleru, da u saradnji s našim ključnim partnerima, radi na ovom zadatku”, rekao je Varhelyi.

    Dodao je da će BiH prevazići trenutnu krizu baš kao što je urađeno provođenjem izbora u Mostaru, a što je pokazalo da dijalog daje rezultate. Na kraju je čestitao građanima Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

  • Dodik: Šmit priča neistine, neće biti devalvirane pokrenute inicijative iz Srpske

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da njemački građanin Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg RS ne priznaje priča neistine i da neće biti devalvirani napori i pokrenute inicijative iz Republike Srpske, već će se održati posebna sjednica Narodne skupštine o povlačenju prenesenih nadležnosti.

    Dodik je u izjavi Srni ponovio da se njemački građanin Kristija Šmit lažno predstavlja kao visoki predstavnik i da treba da prestane da govori neistine čime doprinosi još većoj konfuziji u javnom diskursu.

    “Mi smo dostavili materijale, izvještaje i sve ostalo Narodnoj skupštini i očekujemo da ona odredi datum kada će biti održana posebna sjednica. U tom pogledu naš plan ostaje nepromijenjen. To je nekoliko tačaka dnevnog reda koje podrazumijevaju povlačenje nekoliko ranije datih saglasnosti i donošenje određenih zaključaka koji idu za tim da se u narednih šest mjeseci omogući da se neka pitanja riješe”, rekao je Dodik.

    On je ukazao i da su svjesni situacije i potrebe da se, prije svega, održi mirna i stabilna situacija.

    “Mi smo rekli da tih šest mjeseci možemo da prihvatimo određene razgovore o smanjenju vojnih snaga BiH, da se one prepolove, tako i troškovi, a novac upotrijebi za neke razvojne projekte”, pojasnio je Dodik.

    Ukoliko se to ne dogodi, dodao je, onda će se u roku od tih šest mjeseci pristupiti izboru između dvije alternative – jedna je donošenje zakona o Vojsci Republike Srpske, a druga je zakon o demilitarizaciji Republike Srpske.

    “U tom pogledu sve je jasno, o tome smo ranije govorili, ali postoje ‘dušebrižnici’ poput njemačkog građanina Šmita koji je spreman da tračari po Balkanu i prenosi svoje impresije ili neke zaključke za koje, i da je visoki predstavnik, ne bi imao nikakva prava”, istakao je Dodik u izjavi Srni.

    On je naveo da to govori o konfuziji u kojoj se BiH nalazi i da u tom pogledu nema nikakvih promjena napora da se BiH vrati funkcionisanju u skladu sa Ustavom i Dejtonskim sporazumom.

    Za Šmita je rekao da se samo došetao u BiH i da nije ni čudo da se kao “neka tračara” bavi prepričavanjem sastanaka kojima nije prisustvovao i daje neke ocjene.

    “Šmit je u apsolutnoj zabludi ako misli da je on pozvan ili priznat da bilo šta komentariše”, istakao je Dodik.

    Da je ozbiljan visoki predstavnik, ali nije, Dodik kaže da bi onda Šmit znao da je pitanje vojske regulisano Aneksom 1B i da je gotovo izričito Dejtonskim sporazumom zabranjeno da se visoki predstavnik bavi vojnim pitanjem.

    Dodik je podsjetio da je visoki predstavnik isključen iz svega toga, a da su vojna pitanja stavljena u funckiju vojne misije koja je tada prisutna, a danas se nasljeđuje Eufor.

    Podsjetio je i na nedavno pismo komandanta Eufora koji je obavijestio javnost da nema bezbjednosnih izazova i da je, ukoliko i dođe do formiranja Vojske Republike Srpske, spreman da sarađuje sa tom vojskom.

    Prema njegovim riječima, Aneksom o vojnim pitanjima su trajno zabranjena neprijateljstva između dva entiteta i zabranjen je prelazak jednih snaga na teritoriju drugih snaga.

    On je dodao da je primjenom Aneksa 1B veoma jasno na koji način je organizovana vojna struktura u BiH, kao što je primjenom Aneksa 10 vidljivo na koji način se bira visoki predstavnik i da on nema podršku Savjeta bezbjednosti.

    Dodik je naveo i da je Šmit, kada je boravio u Americi, mogao da ode u zgradu UN u Njujorku, gdje je Savjet bezbjednosti i da “uzme potvrdu o svom imenovanju, ali da toga nema”.

    On smatra da je Šmit očigledno u jednoj čudnoj situaciji, “kad ustane misli da jeste, a onda poslije nekoliko minuta shvati da nije”, što se mijenja u toku dana, te podsjetio na narodnu izreku “niti zna gdje je doš'o niti gdje je poš'o”.

    “Prepričavati sastanke na kojima nije bio samo pripada onima koji ubijaju dokolicu i ništa drugo”, zaključio je Dodik.

  • Formirana Republička direkcija za investicije

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas po hitnom postupku dopune Zakona o republičkoj upravi kojim je propisano da je Republička direkcija za investicije samostalna upravna organizacija sa svojstvom pravnog lica.

    Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi hitnog preduzimanja mjera radi unapređivanja poslovnog ambijenta i privlačenja domaćih i stranih investicija u Republiku Srpsku.

    Poslanici su usvojili dopune Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, po hitnom postupku, kojim se proširuju nadležnost Vlade i Republičkog štaba za vanredne situcije, s ciljem povećanja bezbjednosti i zaštite zdravlja građana.

    Usvojene su izmjene i dopune Zakona o koncesijama, po hitnom postupku, kojim se reguliše dodjela koncesija u oblasti sporta.

    U danu za glasanje usvojen je Zakon o društvenom preduzetništvu kojim se uređuje pojam, ciljevi i načela grane ekonomije, kao i uslove i postupak za sticanje statusa društvenog preduzeća.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o muzejskoj djelatnosti i izmjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju čiji je predlagač poslanik Perica Bundalo.

    Poslanici su usvojili i dopunu Zakona o fondu za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske, izmjene i dopune Zakona o Penzijskom rezervnom fondu Republike Srpske, te izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima Srpske.

    Nakon glasanja, okončan je prvi dio 19. redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, a nastavak je zakazan za utorak, 30. novembra.

  • Dodik: Posebna sjednica između 8. i 10. decembra

    Dodik: Posebna sjednica između 8. i 10. decembra

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da bi posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se razmatrati predloženo povlačenje saglasnosti Republike na Oružane snage BiH mogla biti zakazana između 8. i 10. decembra, i da će se u roku od šest mjeseci pokušati naći neki prihvatljiv, novi model na nivou BiH – demilitarizacija ili donošenje odluke o vojsci Srpske.

    “Tu nikakvih promjena nema i nisam spreman da govorim u ime /Kristijana/ Šmita i tako ne očekujem da on govori u moje ime”, rekao je Dodik novinarima, kometarišući navode da ga je neko od lidera uspio odgovoriti od priče o povlačenju saglasnosti na Oružane snage BiH.

    Dodik ističe da Šmit želi da se nametne kao visoki predstavnik u BiH, ali to nije.

    On je dodao da Šmit nije prisustvovao nijednom sastanku sa komesarom EU za proširenje Oliverom Varheljijem, te da nije pristojno komentarisati sastanak na kojem nije bio.

    Dodik je rekao da će Narodna skupština odrediti termin održavanja te posebne sjednice, te podsjetio da je on predlagač odluke za koju će se i zalagati na toj sjednici, kao i za proglašenje nevaženja nametnutih zakona visokih predstavnika.

    “Tu takođe u roku nekoliko mjeseci moramo vidjeti kako donijeti novu regulativu”, naglasio je Dodik.

    On je ocijenio da je pokušano pravljenje neke predstave od toga šta se u BiH dešava, u okviru koje se vidi priča u svjetskim medijima kako treba uvoditi sankcije i mnogo čega drugog.

    Dodik je ponovio da se traži dogovor, te da ako nema dogovora, onda u svemu tome mora biti primjena Ustava BiH, kao i da se Republika Srpska ne ponaša protivustavno, niti traži da se ugrozi ono što pripada BiH.

    “Činjenica je da je sve što je ustavno pripalo Srpskoj – ugroženo i zato je ovakav naš odgovor”, istakao je Dodik.

  • “Lažni dušebrižnici”: Sanja Vulić žestoko odbrusila evropskim parlamentarcima

    “Lažni dušebrižnici”: Sanja Vulić žestoko odbrusila evropskim parlamentarcima

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić poručila je evropskim parlamentarcima Andreju Kovatčevu /Evropska narodna partija/, Klemenu Grošelju /Slovenački liberali/ i Tineki Strik /Zeleni/ da je njihova lažna briga za BiH samo njihovo savezništvo sa bošnjačkom elitom, te da su oni lažni dušebrižnici i lažne diplomate.

    “Kad sebi dajte za pravo da ‘odsjecate’ srpske glave, konkretno Miloradu Dodiku, želim da vas informišem da u BiH žive Srbi koji baš tog Srbina poštuju i podržavaju. A, znate li zašto? Zato što ima hrabrosti suprotstaviti se takvim kao što ste vi – saučesnici predstavnika Bošnjaka koji žele unitarnu, islamsku BiH u kojoj nema ni Srba, ni Hrvata”, naglasila je Vulićeva u pismu upućenom navedenim evropskim parlamentarcima.

    Vulićeva ih je podsjetila da je mnogo srpskih sinova dalo život za Republiku Srpsku i da Srbi iz Republike Srpske nikada i ni sa kim ne žele više da ratuju.

    “Mi ne zveckamo oružjem, mi oružja nemamo. Mi imamo samo ljubav za Republiku Srpsku i branićemo je do posljednjeg atoma snage. A vama da je stalo do BiH, nekada biste se pobunili protiv ponašanja Bisere Turković koja konstatno ruši Ustav i preuzima ovlaštenja Predsjedništva BiH. Ali ne, za vas je samo Milorad Dodik problem, što je dokaz da ste licemjeri. Laž je i da želite BiH u EU”, istakla je Vulićeva u pismu.

    Ona je podsjetila da je moćna Turska dobila status kandidata za članstvo 1999. godine i još nije dobila status člana EU.

    “BiH je za sve vas eksperiment i poligon za političko nadmudrivanje. Imajte bar karaktera i pustite nas da živimo. Lažna briga i pozivanje na linč Milorada Dodika jasno pokazuju sav vaš gnjev i mržnju prema Srbima u BiH”, zaključila je Vulićeva.

  • Vučić Putinu: “Nadamo se novim sporazumima”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    Odnosi Srbije i Rusije su na najvišem nivou u istoriji, izjavio je danas predsednik Srbije.

    “Verujem da su odnosi Srbije i Rusije na najvišem nivou u istoriji”, poručio je Vučić, a prenosi ruska agencija TASS.

    Predsednik Srbije je naglasio i da je saradnja dve zemlje u vojno-tehničkoj sferi na najvišem nivou, i da se zvanični Beograd nada novim sporazumima.

    “Da, naša vojno-tehnička saradnja je na najvišem nivou. Zahvalni smo vam na lepim poklonima koje smo dobili. Mislim da ćemo imati nove sporazume u raznim sferama. Kao što ste rekli, gas je veoma važno pitanje za nas. Ovaj gasovod smo izgradili zajedno. Hvala vam još jednom na ovome, kao i na vašem trudu i podršci. Srbija želi vama uspeh i uspeh ruskom narodu”, poručio je Vučić.

    Moskva i Beograd naći će prihvatljivo rešenje za uslove novog ugovora za isporuku gasa, izjavio je ruski predsednik na sastanku.

    “Mislim da ćemo se dogovoriti, poverićemo privrednim subjektima da odgovarajući rad dovedu do kraja. Naći ćemo takvo rešenje koje će biti prihvatljivo za naše srpske partnere”, rekao je Putin na početku sastanka sa srpskim predsednikom u rezidenciji Bočarov ručej u Sočiju, prenosi Sputnjik.

    Dodao je da zna da je Srbija zabrinuta što se tiče prirodnog gasa, te da je siguran da će uspeti da se nađe rešenje koje je vin-vin.

    Putin je dodao da se u decembru očekuje poseta srpske premijerke Ane Brnabić Rusiji.

    Ruski predsednik je ocenio da se odnosi Srbije i Rusije razvijaju, bez obzira na pandemiju koronavirusa.

    On je dodao da je ove godine obim robne razmene porastao za više od 20 odsto, što znači da će raniji pad biti prevaziđen i da će čak biti ostvaren i rast.

    “Bez obzira na probleme povezane sa pandemijom koronavirusa, naši odnosi su se održavali i ne samo to, rasli su na svim nivoima i u svim pravcima. A to se pre svega tiče ekonomije”, rekao je Putin.

    Prema Putinovim rečima, saradnja dve zemlje u borbi protiv virusa se razvija pozitivno.

    “Drago mi je da konstatujem da ne samo da smo ostvarili isporuku vakcine ‘Sputnjik Ve’, nego je organizovana i proizvodnja u Beogradu, što je izuzetno važno i za Srbiju i za okolne zemlje u koje možete da izvozite. To je izuzetno pozitivan momenat naše saradnje, koji takođe govori o uzajamnom poverenju i dubokoj saradnji”, istakao je ruski predsednik.

    Predsednik Srbije istakao je da su odnosi Srbije i Rusije na najvišem nivou u čitavoj istoriji odnosa.