Kategorija: Vijesti

  • Milanović: Hrvatska može blokirati izbore u BiH; Komšić: Miješanje napad na demokratiju

    Milanović: Hrvatska može blokirati izbore u BiH; Komšić: Miješanje napad na demokratiju

    Hrvatski predstavnici imaće “moju punu podršku” kada je u pitanju održavanje izbora u BiH, rekao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović koji smatra da ih hrvatska vlada “može” i “mora” blokirati ako se ne sprovedu promjene izbornog zakona koje traže Hrvati u BiH, na šta mu je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić odgovorio da mora znati da je pitanje održavanja izbora unutrašnje pitanje BiH.

    “O tome se neće odlučivati u Zagrebu, nego će o tome odlučivati institucije BiH koje su odgovorne za provođenje izbora”, naveo je Komšić i dodao: “Svako dalje miješanje u izborni proces u BiH, ne može biti drugačije shvaćeno nego kao napad na demokratiju u jednoj suverenoj i međunarodno priznatoj državi”.

    Milanović smatra da pregovori vođeni u januaru u Neumu uz posrednike iz Sjedinjenih Država i Evropske unije nisu uspjeli približiti stavove HDZ-a BiH i vodeće bošnjačke stranke SDA i u takvoj pat poziciji strani diplomati odaslali su poruke da će se izbori uprkos tome održati.

    Hrvatski predsjednik rekao je da je protiv širenja NATO saveza, a za BiH je rekao da neće dobiti dozvolu za pristupanje tom savezu zbog tzv. hrvatskog pitanja, na šta mu je Komšić odgovorio da se o tome “neće odlučivati u Milanovićevoj ‘maloj Moskvi’, nego na mnogo značajnijim mjestima”.

  • Novi američki ambasador u BiH preuzeo dužnosti

    • Novi američki ambasador u BiH Majkl Marfi, nakon što je stigao u Sarajevo, preuzeo je svoje nove dužnosti, a akreditive će svečano predati tek u srijedu.

    Na stranicama Ambasade SAD-a objavljeno je kako je zamjenica šefa misije Debora Menuti predala ovlašćenja Marfiju.

    “On će u srijedu službeno predati akreditive predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću”, stoji u objavi.

    Marfi je zamijenio Erika Nelsona, koji će na dalju diplomatsku službu otići u Minhen.

    Inače, Marfi je danas sletio na pistu sarajevskog aerodroma, a ovo nije njegov prvi posao u BiH.

  • Majkić: Ne sumnjati u informacije o vrbovanju plaćenika u BiH

    Majkić: Ne sumnjati u informacije o vrbovanju plaćenika u BiH

    Ne treba sumnjati u informacije o vrbovanju plaćenika u BiH, na samoproglašenom Kosovu i u Albaniji radi slanja u Donbas jer je evidentno da je zapadni Balkan rasadnik terorista, kao i trgovaca narkoticima i ratnim plaćenicima koji ostvaruju tuđe ciljeve, ocijenila je za Srnu zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić.

    Ona je naglasila da opasnost po bezbjednost BiH, ali i svih zemalja zapadnog Balkana predstavlja islamski vjerski ekstremizam, koji je u BiH dokazan kroz nekoliko terorističkih napada sa izgubljenim životima ljudi kao posljedicom.

    “Znamo i za učešće pripadnika ovog pokreta iz BiH u različitim terorističkim organizacijama koje su od UN označene kao terorističke”, rekla je Majkićeva, komentarišući izjavu ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova da Rusija provjerava informacije o tome da u BiH, na samoproglašenom Kosovu i u Albaniji vrbuju plaćenike koji će biti poslati u Donbas.

    Majkićeva je naglasila da u BiH nema reagovanja nadležnih na događaje kao što je okupljanje 6.000 uniformisanih ljudi koji nose ratne zastave, naoružanje i uzvikuju “Alahu egber!”, poklič muslimanskih ratnika koji su učestvovali u ratnim dešavanjima u BiH i na drugim ratištima gdje ratuju islamski vjerski fanatici.

    “O tome se u BiH ćuti, nema reakcije nadležnih institucija na ovakve događaje – ćute bezbjednosne agencije, ćute iz Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara, nijemi su i predstavnici međunarodnih organizacija koji djeluju u BiH, a posebno ćute strane ambasade”, istakla je Majkićeva.

    Ona je dodala da strani ambasadori po pravilu reaguju na redovne aktivnosti koje sprovodi policija Republike Srpske.

    “Reagovali su na policijsku vježbu na Jahorini i učešće policijskih ešalona na obilježavanju Dana Republike Srpske, što je potpuni apsurd. Oni ne vide ili se prave da ne vide uniformisane maloljetnike sa oružjem i islamskim pozdravom”, rekla je Majkićeva.

    Majkićeva je navela da policija Republike Srpske, kao i institucije Srpske upozoravaju da ovakvi pokreti nisu samo prijetnja BiH, koja još nije izgradila adekvatnu zaštitu skladišta naoružanja i municije.

    “Epilog toga je da se oružje iz BiH često nalazi u sklopu kriminalnih aktivnosti u mnogim zemljama Evrope. Vidjećemo hoće li se nešto u dogledno vrijeme promijeniti”, kaže Majkićeva.

    Šef ruske diplomatije Lavrov izjavio je danas da Rusija provjera informacije o tome da na Kosovu, u Albaniji i BiH vrbuju plaćenike koji će biti poslati u Donbas.

    Lavrov je rekao da Kosovo i drugi dijelovi zapadnog Balkana postaju rasadnici kriminala.

  • Mladen Unijat pristupio Ujedinjenoj Srpskoj: “Sudbinu Prijedora moramo uzeti u svoje ruke…”

    Mladen Unijat, poznati prijedorski privrednik i nezavisni kandidat na prethodnim izborima za gradonačelnika Prijedora, pristupio je danas Ujedinjenoj Srpskoj.

    “Ujedinjena Srpska jepre svega stranka ozbiljnih ljudi, stranka u kojoj su vrata otvorena svim dobronamjernim ljudima koji za cilj imaju bolji Prijedor i bolju Republiku Srpsku. Upravo jedan od takvih ljudi je i Mladen Unijat, pre svega čovjek kome je stalo do ovog grada. Ujedinjena Srpska svakog dana raste, dolaze nam novi ljudi koji su spremni da se zajedno borimo i zajedno gradimo Prijedor za našu djecu. Gospodinu Unijatu bih se zahvalio ovom prilikom što je u nama prepoznao najozbiljnijeg političkog subjekta i poželio mu dobrodošlicu. Do pobjede!”, izjavio je Nenad Mejakić za naš portal.

    “Smatram da sudbinu Prijedora moramo uzeti u svoje ruke, inače ovde neće biti opstanka. Dugo sam posmatrao političku situaciju u Prijedoru i analizirao stanje. Jedino Ujedinjena Srpska ima ozbiljnost i snagu da iznese promjene koje su Prijedoru neophodne. Prijedor je veliki grad u kome pojedinac ne može sam da promjeni mnogo, iz tog razloga sam odlučio da se ozbiljnije bavim društvenim radom i politikom. Hvala svima na dobrodošlici i nadam se uspješnoj saradnji. Od Prijedora ćemo napraviti grad za ponos.”, istakao je Unijat.

  • Evropski parlament traži sankcije Dodiku i ukidanje prava veta

    Evropski parlament traži sankcije Dodiku i ukidanje prava veta

    Evropski parlament pozvao je juče Vijeće za spoljne poslove EU da uvede sankcije Miloradu Dodiku. Svoje viđenje problema u BiH u Brisel je poslala i Republika Srpska, a rasprava ministara spoljnih poslova zemalja EU zakazana je za 21. februar.

    Nakon ovoga, najmanje tri su otvorena pitanja: treba li očekivati sankcije na nivou EU, da li će Mađarska odustati od najavljenog veta i da li je u dogledno vrijeme moguće očekivati ukidanje prava na veto u Vijeću za spoljne poslove EU, što takođe traži Evropski parlament.

    – Mislim da bi zemlje članice, koje sugerišu da se ne slažu sa uvođenjem sankcija, mogle naći neki svoj interes na drugim poljima. Pa ako im se udovolji, da i one podrže uvođenje sankcija. Osim toga, Lisabonski sporazum uveo je model „konstruktivne abstencije“, koja dozvoljava članici da napravi formalnu deklaraciju kojom će se suzdržati od jednoglasne odluke, što joj dozvoljava da bude bez obaveze implementacije te odluke. Ostale članice tako mogu implementirati odluku. Primjer za to je bio 2008. i odluka da se uspostavi civilna misija EU na Kosovu – kaže za Srpskainfo Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regents univerzitetu u Londonu.


    Naglašava da je zajednička spoljna i bezbjednosna politika EU problematično polje upravo zbog toga što se zahtjeva jednoglasno odlučivanje.

    – To je nešto što je i sadašnja predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lejen, istakla. Ona se zalaže za pomjeranje sa jednoglasnog odlučivanja na kvalifikovanu većinu u odlučivanju, da se izbjegne mogućnost veta – kaže Anđelić.

    Slaže se da se Mađarska često pominje kao jedna od zemalja koja se protivi odlukama Unije.

    – Oni mogu da konfrontiraju u EU zarad nekog svog interesa negdje drugo. Recimo, ako bi odustali od takve konfrontacije, da dobiju da im se ne forsira uvođenje vladavine prava, slobode medija… Ne vidim ja tu neku ljubavnu vezi između Budimpešte i Banjaluke, već vidim čisto interes Budimpešte, kojoj Banjaluka može poslužiti za dobijanje nekih sopstvenih prevaga i interesa – ocjenjuje Anđelić.

    Igor Davidović, predsjednik Demokratskog centra i odličan poznavalac evropskih prilika, kaže da kohezije unutar EU o izricanju sankcija nema, iako se nova njemačka Vlada zalaže za njihovo uvođenje. Zbog toga smatra da će se, bar za sada, odustati od sankcionisanja i tražiće se neki efikasniji model, ne isključujući ni pregovore s Dodikom.

    – EU ponavlja iskustva koja su nam poznata i rekao bih da iz njih nije naučila dovoljno o tome kako da se odnosi prema nama. Politika uslovljavanja nastavlja se politikom sankcionisanja. Sankcije neće biti očigledno efektivne kada je riječ o njemu i saradnicima, nego se sankcije emituju prema cijeloj Srpskoj, koja u principu ne može ni biti opterećena hipotekom da smo svi mi politika Dodika. Dolazimo u poziciju kada treba da vidimo kako da se odbranimo i od te politike i od sankcija EU – kaže Davidović za Srpskainfo.

    Što se tiče prijedloga da se ukine veto, Davidović smatra da bi to bila Pandorina kutija u kojoj bi se EU našla u velikom problemu.

    – Jedan od temeljnih principa EU je jednako pravo glasa svih njenih članica. Ukoliko se dogodi neko odstupanje, to znači promjenu kompletne bezbjednosne i spoljne politike EU, a to neće proći bez turbulencija u EU – zaključio je Davidović.

  • Kalabuhov poručio: Menutijeva da se bavi zemljom domaćinom

    Kalabuhov poručio: Menutijeva da se bavi zemljom domaćinom

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov argumentovano je kritikovao otpravnicu poslova američke Ambasade u BiH Deboru Menuti, koja je pripremila i raširila “opus” u vezi “rasta napetosti među Ukrajinom i Rusijom”, prenosi “Ruska gazeta”.

    Kalabuhov navodi da se Menutijeva poziva na red, zasnovan na pravilima, te ističe da i ta “ozloglašena pravila” podrazmijevaju da se diplomata akreditovan u nekoj zemlji obično bavi pitanjima u vezi sa njom, te da komentarisanje situacije u drugoj državi predstavlja “loš ton”.

    “Ako bih ja slijedio pravila gospođe Menuti, mogao bih reći da je Amerika duboko rasistička zemlja, u kojoj su crni i obojeni ljudi podložni diskriminaciji i eksploataciji, gdje im bukvalno do smrti gaze na vrat”, naveo je, između ostalog, Kalabuhov.

    On ukazuje na to da Amerika vjeruje u sopstvenu izuzetnost, sebe smatra svjetionikom demokratije i dozvoljava sebi da bez ceremonije postavlja pravila ponašanja za cijeli svijet, promovišući ovu ozloglašenu demokratiju rušenjem nepoželjnih režima i bombardovanjem bez sankcija Savjeta bezbjednosti UN.

    Kalabuhov ističe da kao klasičan obrazovani diplomata o takvim stvarima neće govoriti, te da je njegov zadatak razvoj odnosa između Rusije i BiH.

    “Ne želim govoriti o megatonama laži koje iznosi gospođa Menuti povodom situacije u Ukrajini. Meni je to posebno neprijatno čitati, s obzirom na to da sam se rodio i živio u Ukrajini i znam dobro šta se tamo zaista događa”, istakao je Kalabuhov.

    U međuvremenu, Ambasada Rusije u BiH iznijela je komentar povodom učestalih informacija o temi rusko-ukrajinskih odnosa, ističući da prate “vještačku histeriju” u vezi sa situacijom u Donbasu.

    Iz Ambasade Rusije ističu da raširena ideja u medijima o navodnoj “mogućoj invaziji Rusije na Ukrajinu”, u kojima neki ukazuju čak i na “tačan” datum – nema nikakvog osnova.

    Diplomate su izrazile duboku zbunjenost u vezi sa aktivnostima zapadnih partnera, uključujući i preko medija.

    “U informativnoj kampanji pokrenutoj protiv Rusije vidimo manipulativnu propagandnu politiku pojedinih zemalja”, konstatuju u diplomatskoj misiji i ukazuju na glavne odlike novinarstva – objektivnost i nepristrasnost.

    Nakon što je Ambasada Rusije u Sarajevu u ponedjeljak, 14. februara, posebnom izjavom optužila zapadne države, članice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH, da svojim odlukama samo podstiču produbljavanje političke krize u zemlji, oglasila se otpravnica poslova Ambasade SAD Debora Menuti tvrdnjom da “ruska prijetnja Ukrajini traži odlučnu reakciju Zapada”.

    Ona je na svom blogu na sajtu Ambasade objavila komentar povodom ukrajinske krize, u kojem je navela da rusko djelovanje ne predstavlja prijetnju samo Ukrajini, nego cijeloj Evropi i međunarodnom poretku.

  • Cvijanović: Besmislen poziv na sankcije Dodiku

    Cvijanović: Besmislen poziv na sankcije Dodiku

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović nazvala je besmislenim poziv Evropskog parlamenta za uvođenje sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, ističući da je više brine njihovo nerazumijevanje situacije u BiH, čije rješenje vidi isključivo u unutrašnjem dijalogu.

    “Nisu se potrudili da saznaju koji su stvarni razlozi za neku krizu, a da su se potrudili, bavili bi se problemom koji je odlazeći nametnuo Valentin Incko”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je Inckov mandat na mjestu visokog predstavnika trajao predugo, a sve na račun građana EU koji finansiraju nepotrebni OHR.

    Prema njenim riječima, bilo bi logično da su evropski parlamentarci utvrdili prave razloge problema u BiH, umjesto što stalno ponavljaju određene floskule i izvode pogrešne zaključke.

    Konstatujući da evropski parlament, u kojem sjede izabrani predstavnici članica EU, imaju pravo da vijećaju o čemu žele i donose zaključke kakve hoće, Cvijanovićeva je rekla da isto pravo imaju i predstavnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kojima su građani dali mandat da ih predstavljaju.

    Poziv na sankcije ocijenila je besmislenim, ističući da sankcije nikada nigdje nisu ništa popravile niti učinile dobro.

    “Druga stvar, ono što me više brine od te njihove priče o sankcijama jeste njihovo nerazumijevanje, a živite tako blizu nekome i pripadate istom geografskom prostoru Evrope i imate minorna i stereotipna znanja”, izjavila je Cvijanovićeva za BHRT.

    Ona je konstatovala da priča o eventualnom zaustavljanju ili pružanju pomoći Republici Srpskoj potvrđuje podijeljenost BiH, jer ako se to desi to bi značilo da ni oni sami ne smatraju da je BiH cjelovita, jedinstven ekonomski prostor i zajednica.

    “Ako je to tako i ako nam oni šalju tu poruku, onda definitivno svaki od tih dijelova ima pravo i obavezu prema svojim građanima da nalaze partnerstva za rješavanje kojih god pitanja, po pitanju investiranja, realizacije određenih projekata”, rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, ovome je prethodilo dizanje tenzija pričama o ratu i secesiji, od čega nema ništa jer su propustili da čuju stalno otvoreni poziv institucija Republike Srpske za dijalog partnerima u BiH.

    Cvijanovićeva nema velika očekivanja od samita EU 21. februara na kojem bi, prema najavama, trebalo biti odlučivano o sankcijama Srpskoj, te dodaje da je iz Republike Srpske na mnoge adrese u svijetu otišlo pojašnjenje situacije u BiH.

    “Postoje oni koji odlično razumiju i koji žele da realno sagledaju stanje stvari ovdje, koji nisu navijački nastrojeni”, istakla je Cvijanovićeva, koja upozorava da bi eventualne sankcije Srpskoj koje bi blokirale realizaciju određenih projekata, poput izgradnje koridora “Pet ce” štetile i interesima članica EU.

    Predsjednik Srpske pita kakva je relacija sa spoljnim svijetom ako se sva komunikacija ogleda kroz priču o sankcijama.

    “Njihovo je pravo da odlučuju o takvim stvarima, kao što je i naše pravo da kažemo da ne razumiju situaciju, ne žele da je razumiju, ne žele da pomognu svima nego pokušavaju da se svrstaju na stranu jednih i to uporno rade”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da od EU očekuje bolje razumijevanje situacije u BiH i malo više političke mudrosti.

    Ona je ponovila poziv na unutrašnji dijalog u BiH u kojem sve treba rješavati, te istakla da ne vjeruje da neko sa strane može doći i nametnuti rješenje.

    “To je neprirodno. Postoje domaće institucije koje treba da izvršavaju svoje obaveze, a kad živite u višenacionalnoj zajednici kakva je BiH, dijalog je rješenje svih obaveza. Za mene je dijalog logičan, pretpostavka rješavanja svih problema”, istakla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, apsurdno je biti u političkim rovovima i očekivati kako će neko sa strane, neki parlament, senat, komisija donijeti neko rješenje i natjerati vas na nešto.

    Cvijanovićeva je rekla da je Vladi Republike Srpske dat rok od pola godine da uradi određenu legislativu, ali da to ne mora biti tako, jer je sve podložno razgovoru i dogovoru.

    “Ne želim da vjerujem da mi može biti veći prijatelj neko ko će sjediti u Evropskom parlamentu, američkom Kongresu, japanskom nečemu, od nekog ko je moj partner, Bošnjak, Hrvat. Sa njima živimo i donosimo zajednička rješenja”, istakla je Cvijanovićeva i dodala da je frustrira kad vidi potrebu bošnjačkih partnera koji stalno zovu u pomoć nekoga sa strane i prizivaju sankcije.

    Ona je podsjetila da je Vlada Republike Srpske uputila poziv Vladi Federacije BiH da se razgovara o velikom broju pitanja, ali da su oni to ignorisali.

    “Za mene je to šizofrena situacija u kojoj se priča o sankcijama, ratu, ko koga mrzi, ko koga ne voli, a samo se ne priča o tome da treba da razgovaramo. Kažem da treba da razgovaramo i dok god ne budemo razgovarali, nećemo naći rješenja, niko nam sa strane neće riješiti”, naglasila je Cvijanovićeva.

  • Dodik: Meni je suđeno, a da me niko ništa upitao nije

    Dodik: Meni je suđeno, a da me niko ništa upitao nije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da stavovi Evropskog parlamenta o BiH pokazuju da evropski parlamentarci ne znaju šta se dešava u BiH, da barataju pogrešnim informacijama i da se vjerovatno informišu iz medija koji već mjesec dana, svaki dan, eksluzivno najavljuju rat u Ukrajini.

    Dodik je istakao da je Evropski parlament demonstrirao takav nedostatak demokratičnosti da se on prvi put ozbiljno zapitao da li evropske vrijednosti uopšte postoje.

    “Meni je otprilike suđeno, a da me niko ništa upitao nije. Da niko nije došao u Republiku Srpsku da vidi o čemu se radi. I što je najgore, niko od tih parlamentaraca koji su digli ruku nije pogledao Ustav BiH, dostupan na internetu, jer da jeste, niti bi zauzeli stavove koje su zauzeli, niti bi se čule kvalifikacije koje su se čule”, rekao je Dodik.

    Dodik se pita zar 504 ozbiljna čovjeka mogu i pomisliti da se jedna država raspada jer o njoj kritički govori jedan čovjek i da li su ozbiljni ako misle da će u BiH procvjetati ruže samo ako uvedu sankcije bilo kome.

    “Umjesto da su se potrudili da razgovaraju sa nama, odlučili su se da razgovaraju o nama. U takvim uslovima jasno je da i stavovi parlamenta nisu mogli biti drugačiji. Uz sve uvažavanje evropskih institucija ja ne mislim da odustanem od legalnih i legitimnih političkih aktivnosti u odbrani Republike Srpske”, naglasio je Dodik.

    Evropski parlament je, kako su prenijeli mediji u regionu, usvojio amandman uz godišnji izvještaj Odbora za spoljne poslove kojim se poziva Evropski savjet da uvede sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.

  • Đokić: Rasprava u Kongresu SAD direktno miješanje u unutrašnje odnose BiH

    Đokić: Rasprava u Kongresu SAD direktno miješanje u unutrašnje odnose BiH

    Predsjednik SP-a Petar Đokić ocijenio je za Srnu da je rasprava u Kongresu SAD, u kojoj je učestvovao i američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, ništa drugo nego direktno miješanje u unutrašnje odnose u BiH.

    Đokić je izjavio da takvo ponašanje predstavlja neprimjerenu politiku prema drugim zemljama.

    “Jeste Amerika najvećim dijelom doprinijela nastanku Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovoj implementaciji do sada ali treba da prestanu da nameću obrasce daljeg načina života u BiH i da prepuste narodima koji ovdje žive da urede međusobno svoje odnose na bazi svoje stvarne volje, realnih mogućnosti i potreba i interesa koje imamo”, istakao je Đokić.

    Đokić smatra da je takav način nastupa u američkom Kongresu pokušaj prijetnje prema Republici Srpskoj i prema srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, “koji se samo ponaša onako kako institucije Republike Srpske od njega zahtijevaju”.

    “Ima i on u tome svoju ulogu, u smislu kreiranja stava institucija Republike Srpske, ali nije jedini koji o tome odlučuje. O tome su odluku donijeli poslanici u parlamentu”, naglasio je Đokić.

    On je istakao da na ovaj način američki zvaničnici jednostrano pristupaju stanju u BiH.

    Đokić je napomenuo da je u BiH mnogo dublja kriza nastala i postoji zbog problema između Bošnjaka i Hrvata.

    “Mnogo je više ta kriza potresna za odnose u BiH nego što je to zahtjev Srba koji žele samo da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum. Mi principijelno, i Dodik i svi, tražimo da se dosljedno poštuje Dejtonski sporazum, da se poštuje Ustav BiH onakav kako je napisan”, naglasio je Đokić.

    Američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar rekao je juče da se SAD “bore da stanje u BiH bude bolje i da se Srbi vrate u institucije”, a da, dok se to ne desi, “rade sa opozicijom i na tome da onemoguće” srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

  • Vulić: “Bildaju mišiće na svima, a nesposobni su za sebe”

    Vulić: “Bildaju mišiće na svima, a nesposobni su za sebe”

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić ocijenila je u izjavi za Srnu da je EU “neuspješan projekat, obična prevara, kao i njena parlamentarna institucija”.

    “Bildaju mišiće na svima, a nesposobni su za sebe”, rekla je Vulićeva.
    Ona je dodala da je dokaz licemjerstva EU moćna Turska, kojoj članice Unije ni dan-danas nisu dale status.

    Komentarišući poziv Evropskog parlamenta za uvođenje sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, ona je napomenula da jedan čovjek ne može ni u čemu biti problem.

    “To što ne mogu ti strani mozgovi dohakati inteligenciji Milorada Dodika, niti ga natjerati da se odrekne Republike Srpske i srpstva, posežu za silom, a ne znaju oni šta je srpski inat”, istakla je Vulićeva.

    Ona je navela da iz dana u dan evropske i svjetske sile Republiku Srpsku čine sve jačom i moćnijom “nasiljem koje sprovode nad svima nama i Miloradom Dodikom”.